PRAVNI FAKULTET

ZENICA

SEMINARSKI RAD
JAJCE - KRALJEVSKI GRAD

Student:

Mentor:

Harun olakovi

Prof dr Salih Jalimam

UVOD

Kroz ovaj seminarski rad ukratko je predoena povijest kraljevskog grada Jajca,
kroz srednji vijek. Ovaj seminarski rad obuhvata povijesni razvoj grada Jajca od
njegovog osnivanja, pa sve do pada pod tursku vlast 1527. godine. Cilj
seminarskog rada jeste da itaoca upozna sa nastankom i razvojem grada Jajca,
te da ukae na njegovu historijsko-kulturno-politiku vanost u srednjovjekovnoj
Bosanskoj dravi.
U prvome dijelu seminarskog rada, koji nosi naslov Osnivanje grada, govori se
openito o tome kada je grad osnovan, odnosno utemeljen, te o prvim
spomenima grada kroz povijest.
U drugome dijelu koji nosi naslov Utemeljitelj grada Hrvoje Vuki Hrvatini,
govori se o samome utemeljitelju grada, velikom vojvodi bosanskom Hrvoju
Vukiu Hrvatiniu, njegovom uticaju na razvoj grada Jajca, kao i na njegov uticaj
u tadanjoj srednjovjekovnoj Bosni.
Trei dio ovog seminarskog rada nosi naslov Jajce Posljednja prijestolnica
Bosanskog kraljevstva. U ovom se dijelu govori kako je grad Jajce doao do
svog vrhunca postavi prijestolnica bosanskih kraljeva, ali kako je bio i posljednje
mjesto gdje e kraljevati bosanski kraljevi, kao i o mnogobrojnim bitkama koje su
voene za ovaj grad.
Posljednji dio seminarskog rada koji se nosi naslov ivi muzej stare Bosne
govori o bogatoj kulturno-vjerskoj povijesti grada Jajca.

OSNIVANJE GRADA
Sudei prema ostacima materijalne kulture i pisanih izvora, smatra se da je
dolina Plive i Vrbasa bila nastanjena jo u antiko doba. U rimsko doba iteljstvo
oko Vrbasa i Plive je gue naseljeno, a u samome gradu Jajcu naeno je na
vie mjesta tragova rimskog naselja. Najvei dio spomenika materijalne kulture
potjee iz antikog i ranokranskog perioda. Od posebnog kulturno povijesnog
znaenja jest pronalazak malog rimskog hrama, u selu Brdu u blizini Jajca. Veliku
vanost kraj oko Plive postie tek u srednjem vijeku 1.
Naselje je nastalo na podruju stare hrvatske upanije Plive, jedne od 11 koliko
ih u 10. st. u sastavu tadanje hrvatske drave spominje djelo bizantskog cara
Konstantina VII. Porfirogeneta. Ta stara upanija graniila je s najmanje pet
susjednih upanija Uskoplje, Glamo, Luci, Luka i Lava, a od kojih su tri
Glamo, Luci i Luka zajedno s Plivom pripadale iroj politikoj i upravno
administrativnoj oblasti Donjim Krajima. 2Glavni grad te upanije bio je Sokol.
Pop Dukljanin spominje u 12. st. kako je zbog te upanije zaratio neki bosanski
ban s Hrvatskom. Od sredine 13. st. ta je oblast, pala pod vlast bosanskih
vladara, a od kraja 13. st. pa do 1463. godine nad tim podrujem izravno su
gospodarili pripadnici roda Stjepania-Hrvatinia-Vojsalia. Ovo podruje najveu
vanost dobiva na poetku 15. st., kada je njime gospodario vojvoda Hrvoje
Vuki Hrvatini. Upravo se tome velikanu prepisuje osnutak grada Jajca.
Iako razvijeno jo u 13. st., naselje, koje je postojalo jo u antiko doba, ostaje
bez imena, jer se Jajce prvi put pojavljuje tek poetkom 15. st., dok se tijekom
1

iro Truhelka, Kraljevski grad Jajce Povijest i znamenitosti, J. studika i drug, Sarajevo, 1904.,

str. 5.
2

Mladen Ani, Jajce portret srednjovjekovnog grada, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika

Split, Split, 1999., str. 12, 23.

itavog 14. st u vrelima spominje naselje pod nazivom Pliva. Svakako najmoniji
hrvatski i bosanski feudalni velika, splitski herceg i bosanski veliki vojvoda
Hrvoje Vuki Hrvatini, odabrao je ovo naselje za jedno od svojih sjedita. Naziv
Pliva vjerojatno je promijenjen u naziv Jajce 3. Grad je osnovan nad rijekom
Plivom od kraja 14. st. do 1404. godine.

Prema predaji govori se da je Hrvoja gradei Jajce imao pomo graditelja

Luculla, te da ga je sagradio po uzoru na Castell-Uovo kraj Napulja. Ta slinost
ima tek u imenu, jer talijanska rije uovo odgovara naoj rijei jaje.
Meutim, ako se uzme u razmatranje da je feudalni gospodar vojvode Hrvoja bio
Ladislav Napuljski, onda je vrlo vjerojatno i grad Jajce sagraen po uzoru na
Castell Uovo.
Ovo naselje koje se do kraja 14. st. zvalo Pliva, a od tada Jajce, znaajno je i
radi kriita vanih puteva, koji su Bosnu, pravcem istok-zapad, povezivali sa
Sjevernom Hrvatskom. Drugi pravac je sjever-jug, povezujui Srednju Dalmaciju
(Split Trogir) s panonskom nizinom. Ali on ipak nije mogao konkurirati
prometnom pravcu koji je iao od Save preko Bihaa do Knina i tu se razdvajao
za Zadar, ibenik i Split.

UTEMELJITELJ GRADA HRVOJE VUKI HRVATINI

Mladen Ani, Jajce portret srednjovjekovnog grada, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika

Split str. 75
4 4

Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske drave, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo, 1957.,

str. 49.

Naime, bilo bi dobro neto vie rei o samome utemeljitelju grada, Hrvoju
Vukiu Hrvatiniu. Hrvoje Vuki Hrvatini bio je sin velikog vojvode bosanskog
Vukca Hrvatinia (1357.-1379.), njegov otac bio je knez Hrvatin koji je bio knez
Donjih Krajeva (1299.-1314.), a njegov pak otac bio je takoer knez Donjih
Krajeva prije 1299. god. i zvao se Stjepan, te od njega potjee loza Hrvatinia. 5
Hrvoje je ve rano prije 1380. god. naslijedio svoga oca na poloaju bosanskog
velikog vojvode. Ve potkraj sedamdesetih godina 14. st. javlja se kao
samostalni medijator (posrednik) u odnosu bosanske vlastele s ugarskim kraljem
Ludovikom. Vrhunac Hrvojeve moi pada u vrijeme dolaska Ladislava Napuljskog
na istonu obalu Jadrana, 1403. god. kada dobiva i titulu splitskog hercega.
Podruje pod njegovim izravnim nadzorom iri se od Topuskog do Srebrenice, i
od zadarskog zalea do dubrovakog teritorija. Istodobno on odluuje posve
samostalno tko e sjediti na bosanskom kraljevskom prijestolju, ujedno odbijajui
samu pomisao da na njega osobno zasjedne.
Njegova titula nakon 1403. god. glasi her'ceg split'ski i knez ot Dol'nih' Krai, a
podjednako je rado boravio u Splitu, Topuskom i Jajcu. Hrvoje odrava i dobre
odnose s pripadnicima hijerarhije crkve bosanske, zbog ega je i vrlo esto
optuivan kao heretik. Sam se vojvoda enio dva puta, a o podrijetlu prve ene
ostaje nepoznato, dok mu je druga ena bila Jelena, ki hrvatskog velikaa Ivana
Nelipia. Svoje sestre udaje za bosanske velikae, a i keri svoga brata Vuka.

Sigismundova vojna akcija, 1405. god., protiv Hrvoja i Bosne, a u cilju da on

ispravi i obnovi granice svoga kraljevstva, nije uspjela ali ih je porazio 1408. god.
Poslije se herceg Hrvoje izmirio sa Sigismundom. Hrvoje je u travnju 1416. god.,
zauvijek sklopio svoje oi u gradu Kotoru na Vrbanji. 7
U razdoblje Hrvojeve vlasti, grad Jajce dobiva novu ulogu, jednoga od glavnih
politiko-administrativnih sredita njegovih prostranih posjeda. To je razdoblje
kada poinje uspon toga naselja, a koje dobiva i ukupne obrise pravoga grada.
5

Marko Perojevi, Kralj Stjepan Ostoja, u: Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena

do godine 1463., Sarajevo, 1998., str. 390.

6

M. Ani, Jajce, str. 38-43.

M. Perojevi, Kralj Stjepan Ostoja, po drugi put kralj, u: Povijest Bosne i Hercegovine od

najstarijih vremena do godine 1463., HKD Napredak, Srajevo, 1998., str. 448.

Iza sebe Hrvoje nije ostavio sposobnog nasljednika. Na neke Hrvojeve posjede
bacili su oko Mleani, Dubrovani pa i sam kralj Ostoja. Najvei dio njegovih
posjeda prigrabio je kralj Ostoja. On se razveo s Kujavom i oenio Hrvojevom
udovicom Jelenom. Zahvaljujui toj enidbi uspio je proiriti svoj posjed na
zapadni dio bosanske drave, a tada je u njegovo podruje ulo i Jajce. 8
Osniva Jajca zamislio si je grad kao krasan dvor, koji je svome gospodaru u
sluaju opasnosti pruao dovoljno sigurnosti protiv navala, ali vrijeme je
promijenilo tu osnovu i pretvorilo grad u tvravu, koja je imala zadau
suprotstaviti se i najveem juriu. Vojvodi Hrvoju prepisuje se osnutak Jajca.
Prvotni gradski zid, koji je mjestimice bio visok i do 15 m, uspio se dobro ouvati,
usprkos svoj buri i juriu. Debljina mu je bila oko 2,40 m. Grad se ubraja u onu
vrstu koju u Njemakoj zovu Burgstall, tj. prostor opasan zidom, okienim na
gornjem rubu vijencem kamenih titova. Na sjeverozapadnom dijelu nalazila se i
kula, ali njoj nema ni traga jer je razruena. Na suprotnoj strani nalazila se palaa
slavni dvor u kojemu je stolovao gospodar grada i ona je kasnije takoer
razorena. Grad je ukupno dug 89 m, a irok 57 m.
Meu znamenitostima grada svakako se ubraja i Medvjed kula. Ta kula
sagraena je od dva koncentrina kruga, meu kojima je nasuto kamenje te su
zalili vapnom kako bi dobili vrstou. Takav oblik gradnje bio je poznat jo i
Rimljanima ali su oni vie pribjegavali etvrtastim oblicima.
Medvjed kula ima oblik i sva obiljeja srednjovjekovne kule. Ulaz u kulu nalazio
se na visini od 8,5 m, pa se moglo ui samo ljestvama. Svrha kule bila je da bude
obrana i straa protiv neprijatelja koji bi dolazi sa zapada niz Plivu, to dobro
predstavlja i raspored pukarnica i prozora.9

Pavao ivkovi, Tvrtko II. Tvrtkovi - Bosna u prvoj polovici XV. stoljea, Institut za istoriju u

Sarajevu, Sarajevo, 1981., str. 74.

9

. Truhelka, Kraljevski, str. 45-52.

JAJCE POSLJEDNJA PRIJESTOLNICA BOSANSKOG KRALJEVSTVA

Godine 1463. slomljen je otpor Bosne, a zadnji in kojim je Bosansko kraljevstvo

bilo srueno, odigrao se upravo u Jajcu. Posljednji bosanski kralj Stjepan
Tomaevi, odabrao je upravo Jajce kao kraljevski grad i svoju prijestolnicu.
Poslanici pape Pija II. stigoe u Bosnu s kraljevskom krunom, kako bi u papino
ime okrunili novoga kralja. Pred kraj oktobra ili poetkom novembra 1461. god. u
gradu Jajcu Stjepan Tomaevi je sveano okrunjen za bosanskog kralja. 10Od
tada kralj s ponosom naziva Jajce stolni grad kraljevstva mi. Meutim tada
poinju padati dani slave i sjaja kraljevskog grada Jajca.
Sultan Mehmed Fatih II. nadao se kako e u Bobovcu uhvatiti kralja, Stjepana
Tomaevia. Meutim, to se nije dogodilo jer se kralj sklonio u Jajce. Nagli pad
Bobovca prisilo je kralja da bjei dalje, pa se sklonio u tvrdi grad Klju.
Sultanu je toliko stalo da zarobi kralja te je za njim poslao Mahmud pau s
20 000 konjanika u potjeru. Kako je Klju bio dobro utvren grad, paa se morao
dati na pregovore s kraljem, te mu je obeao da mu nee nita uiniti, ak je to
potvrdio i pismom. Kada se kralj predao, paa je prekrio obeanje dato kralju.
Padom triju najvanijih gradova: Bobovca, Jajca i Kljua, bila je zapeaena i
sudbina Bosanskog kraljevstva.11
Nakon pada Bosne sultan je naredio da se iz grada izvedu zarobljenici, a kojih je
bio zaista veliki broj. Neke je od njih poklonio svojim vojskovoama i spahijama,
a nekima je dopustio da ostanu u gradu.12
Za zapovjednika Jajca sultan je postavio harambega koji se zvao Jusuf. Sam
kralj Stjepan Tomaevi bio je ubrzo nakon toga smaknut. O tome kako je ubijen
10

M. Perojevi, Kralj Stjepan Tomaevi, u: Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena

do godine 1463., HKD Napredak, Sarajevo, 1998., str. 558.

11

M. Perojevi, Kralj Stjepan Tomaevi, u: Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena

do godine 1463., str. 571-572.

12

Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zrich - Chicago-Rim,

1982., str. 298.

posljednji bosanski kralj iznesena su razliita miljenja. Ono to je najsigurnije

jest da je kralj ubijen 1463. god. u razdoblju od 29. maja do 10. juna Kako
predaja govori sultan je nakon to je ubio kralja, naredio da ga se pokopa. Za to
je odredi jedno brdo koje se zove Hum i to na jednom mjestu toga brda odakle je
nemogue vidjeti Jajce. Sultan je naredio da se tu pokopa kralj jer je htio da vie
nikada ne vidi Jajce. Na tome je mjestu pronaena i jedna kamena ploa ispod
koje se nalazi kraljev grob, kako narod govori. Tu je uistinu i pronaen kostur
ovjeka. Glava je bila odsjeena od trupa i stavljena na desnoj strani grudnog
koa, ruke prekriene na prsima, a noge ispruene. Kostur je izvaen iz groba i
stavljen u stakleni lijes, a sada se nalazi u samostanskoj crkvi u Jajcu.
U vrijeme pada Bosne pod Turke, ugarski kralj je bio Matija Korvin (1458.1490.). Kralj je ve poetkom oktobra 1463. god. dospio u Bosnu sa svojom
vojskom. Jedno krilo njegove vojske vodio je Mirko Zapolja, a drugim je
zapovijedao sam kralj Matija. Bez ikakve velike prepreke oni su doli do Jajca te
su ga stali opsjedati. Stanovnici u gradu Jajcu pobunie se protiv turske posade,
koju je sultan postavio u Jajcu. Vidio je sada i sam harambeg da se nee moi
obraniti pa se povue u tvravu.
Na Boi 1463. god. pao je grad Jajce u ruke ugarskog kralja Matijaa Korvina,
nakon punih osam tjedana opsade grada. Ubrzo nakon toga pali su i drugi
gradovi meu kojima najvaniji Banja Luka i Srebrenik. 13
Ujedno tada kralj Matija osnuje dvije banovine: Jajaku u porjeju Vrbasa sa
sreditem u Jajcu i Srebreniku izmeu donjeg toka rijeke Bosne i Drine, te Save
i Majevice, sa sjeditem u Srebreniku. Time je stvoren trokut obrane protiv
Turaka po kojem je Jajce u vrhu trokuta tih dvaju banovina s logistikom Senj
Poitelj Jajce i Beograd - Srebrenica Srebrenik do Jajca. 14 Pobjeda kralja
Matijaa kod Jajca nije se svidjela sultanu te on posla Mahmud pau sa 40 000
ljudi, a i sam sultan krene prema Jajcu u julu 1464. god. Sultan je naredio da se
13

. Truhelka, Kraljevski, str. 16-18.

14

Milko Brkovi, Srednjovjekovna Bosna i Hum identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu, Mostar,

2002., str. 55.

na mjestu izlijevaju topovi kojima je mislio sruiti gradske zidine. Usprkos dugoj
opsadi grada, a koja je potrajala oko mjesec dana, nije ga uspio zauzeti te se
morao povui. Kako je ve reeno, uspostavljene su dvije banovine, ali ta nova
uprava na jednome je bolovala jer je banska ast u to vrijeme brzo prelazila iz
ruke u ruku, pa ban nije mogao dobro upoznati svoju banovinu. Da bi se uklonile
te neprilike kralj proglasi 1471. god. kneza Nikolu Ilokog kraljem bosanskim, koji
se trebao okruniti 1471. god. u Jajcu ali je to bilo odgoeno, a ni poslije se to
krunjenje nije dogodilo. Matija je zadnjih godina svoga ivota sklopio
petogodinje primirje s Turcima, te se u veljai 1484. god. odrekao buduih
pokuaja da osvoji Bosnu15.

Maari su dograivali Jajce od 1464. god. do 1528. god.Kralj Matija nije alio
sredstava da dobro organizira i naorua banovinu, a pogotovo grad Jajce.
Meutim, veliku vanost Jajca bolje su uvidjeli Rim, Dubrovnik i Venecija, nego
Maari koji su grad zapustili. Velika srea za grad bila je ta to je novi kralj
Vladislav II. eki predao Jajaku banovinu knezu Franji Berislaviu, a njegovu
bratu Ivanu Berislaviu predana je Srebrenika banovina. Oba su bana poticala
iz ugledne plemike porodice, a Franjo Berislavi je i svojim novcem pomagao
gradu Jajcu. Takoer je bilo dogovoreno da redovite subsidije trebaju stizati od
kralja, od Hrvatske i od zagrebakog biskupa, kao pomo gradu, meutim od
toga nije bilo nita. Razumljivo je sada samo po sebi da je banska ast u Jajcu
postala samo teret za bana Franju Berislavia.

15

. Truhelka, Kraljevski, str. 19-23.

U Jajcu se za banovanja Franje Berislavia ostalo znaajno i to, to je 1494. god.

uputio poslanika, kralju u eku, da ga izvijesti o tome kako Turci o novoj navali
na Jajce. Kralj je tada poslao poslanstvo u Carigrad da sklope desetogodinje
primirje, to se i dogodilo, ali su Turci ve sljedee, 1495. god., zauzeli znaajnu
utvrdu Komotin, koja se nalazila vrlo blizu Jajca. Ta je utvrda imala vrlo veliku
uloga kao i sve ostale utvrde koje su se nalazile u blizini Jajca, a sluile su
njegovoj obrani.16
Jajaki ban Berislavi zapoeo je ozbiljne pripreme, ukoliko bi dolo do napada,
jer bi gubitak Jajca, prouzrokovalo velike posljedice za Ugarsku. Tadanji
Skender-paa Mihajlovi, okupi u Sarajevu prilinu vojsku i krene prema Jajcu da
ga pokori. Jajce se tada nalazilo u velikoj opasnosti pogotovo kada se Berislavi
odrekao banske asti.

Ali tada stie velika pomo od hrvatskog bana Ivana Korvina. Korvin je tada
odnio veliku pobjedu, govori se naime da je tada na bojitu ostavljeno oko 4 000
mrtvih, dok je Korvin izgubio oko 1 000 ljudi.
Premda je bio imenovan jajakim banom, Baltazar Baan, nije htio primiti tu ast,
jer je ona prouzrokovala toliko problema banu Franji Berislaviu. A izmeu
ostaloga nije htio izdvajati svoja vlastita sredstva za grad Jajce. Godine 1501.
prijetila je Jajcu velika opasnost od Mustajbega, koji je pokuao stei veliku slavu
te zauzeti Jajce. Na poticaj kralja, Jajcu je tada u pomo doao i ban Ivan Korvin,
te odnio veliku pobjedu nad Turcima, a ubrzo nakon toga sklopljen je i mir 1503.
god. Nikako se nije moglo nai nasljednika Franji Berislaviu. Konano je
odlueno 1505. god., kralj je predao grad u ruke uri Kanikome i Ivanu Bebeku,
a tek 1507. god. na elo Jajake banovine stade Bartol Berislavi, ali ve idue
godine on se odree banske asti.
Ono to se moe zakljuiti sada, jest da je Jajce poelo gubiti svoju vanost.
Nasljednici kralja Matijaa Korvina nisu mu davali veliku vanost. To se ubrzo i
pokazalo kada su se Turci poeli spremati za rat, te 1515. god. poeli opsjedati
16

M. Vego, Naselja srednjovjekovne, str. 50, 57-58.

10

Jajce. Tada je bilo naloeno hrvatskome banu Petru Berislaviu da priskoi u

pomo Jajcu. Bosanski paa Mustafa pretrpio je tada teak poraz. 17
Od godine 1502. pa nadalje, Turci sve vie steu obru oko grada Jajca.
Prema izvjetaju ve se 1516. god. u rukama Turaka nalazila vrlo znaajna
utvrda Boac. Ta se utvrda nalazila na lijevoj strani Vrbasa, na putu iz Jajca u
Banja Luku. Sada se naime moe vidjeti da je oko grada Jajca postojao niz
utvrda koje su branile pristup gradu, kao ve spomenuti Komotin, Boac, a
izmeu ostalog tu se ubraja i utvrda Zveaj. Nju je takoer sagradio vojvoda
Hrvoje, Turci su ga zauzeli prvi put 1463. god., ali ga je kralj Matija Korvin vratio
iste godine i ukljuio u Jajaku banovinu, a konano su ga Turci zauzeli 1528.
god.18

Takoer se ubraja u tu skupinu i grad Vinac ili Vijenac, na desnoj obali Vrbasa.
Bosanski namjetenik Mustafa i srpski paa Balibeg digli su se na zajedniku
vojnu 1519. god. Jajcu je tada zaprijetila velika pogibelj, Turci osvojie grad
Jezero kod Jajca te stanu opsjedati i Jajce. Ugarski sabor tada poalje banu
Petru Kegleviu 26 000 dukata pomoi. Njemu je uspjelo tada da spasi grad i da
prisili Turke na povlaenje. Ali ponovo godine 1521. zaprijetie Turci Jajcu pod
vodstvom Husref-bega. Nisu mogli nanijeti veliku tetu Jajcu ali su zato poharali
njegovu okolinu. Ponovno se Husref-beg dignuo protiv Jajca 1525. god. Njemu u
pomo tada doe Sinan-paa mostarski i Balibeg smederevski. Usprkos silnoj
vojsci i velikoj opreznosti kojom je ovo organizirano, bilo je bez uspjeha. Husrefbegu se tada suprotstavio knez Krsto Frankopan i Petar Keglevi, te su oni
sredinom juna 1525. god. odnijeli veliku pobjedu nad Husref-begom.
Ubrzo nakon toga dogodila se i bitka na Mohakom polju 1526. god. Moe se
rei da je njome bila odluena i sudbina Jajca. Kralj Ferdinand povjeri grad
Stjepanu Grbonogu i Kacianeru, te s njima ue njemaka posada u Jajce. ak se
nisu mogli oduprijeti ni prvom naletu Turaka. Njemaka se posada tu zadrala
17

. Truhelka, Kraljevski, str. 24-31.

18

M. Vego, Naselja srednjovjekovne, str. 142.

11

samo deset dana, a onda je Kacianer ponudio kapitulaciju. On je s vojskom

izaao iz tvrave, a u nju uoe kao novi gospodari Turci 1527. god. 19

IVI MUZEJ STARE BOSNE

Hram Boga Mitre u Jajcu smatra se jednim od najznaajnijih spomenika antiog

doba u BiH. Prestonica bosanskih kraljeva ouvala je mnoge tragove svoje duge
i burne prolosti. Gradovi i gradska naselja, slino ljudima i svemu drugom u
prirodi, imaju obiljeja i znamenja po kojima ih razlikujemo i prepoznajemo. Jajce
je jedan od onih malobrojnih gradova koji su od samog postanka u vrstom
zagrljaju prirode; obdareni znamenjima i neprolaznom ljepotom; ukraen
koloritom jedne od najljepih rijeka i vodopadom kakav je mogla da stvori samo
Pliva, arobna rijeka podno Janja i Vitoroga.
Za razliku od veine drugih gradova srednjeg vijeka, koji su danas u ruevinama i
predstavljaju blijedu sliku nekadanje veliine, odbrambene snage i politike
moi, Jajce je u izvornom obliku sauvalo mnoge tragove svog vievjekovnog
postojanja. Ono je ivi muzej i otvorena knjiga stare Bosne, uvijek dostupna da
19

. Truhelka, Kraljevski, str. 32-40.

12

nas podsjeti na jedno vrijeme, jednu zemlju i njen poredak koji su se nali na
vjetrometini istorijskih zbivanja i otili u nepovrat. Meu sauvanim fragmentima
starog Jajca su Medvjed kula, jedan od ivih simbola srednjovjekovnog grada na
Plivi, Hrvojeve katakombe, glavna gradska kapija sa kraljevskim grbom, Citadela,
zidine i fortifikacije utvrenog grada, toranj crkve Svetog Luke..
U neposrednoj blizini, na podruju sela Gornji Bepelj, nalazi se ruevina
srednjovjekovnog grada Komotina. Nekoliko kilometara juno, u kanjonu Vrbasa
su ostaci srednjovjekovnog grada Vinca, a neto sjevernije, nizvodno od urbanog
jezgra starog Jajca, u Podmilaju, stari hram Svetog Ive, graen u gotskom stilu.
Najstarije istorijsko poglavlje Jajca vezuje se za doba Rimljana i sam poetak
nove ere. Zasad jo oskudni tragovi vode na gradinu u Divianima, gdje su
pronaeni ostaci nekadanjeg rimskog naselja.
Tek nova otkopavanja i prouavanje tog nalazita omoguie da se bolje
sagleda vrijeme i okolnosti u kojima je nastalo.
Jedan od najpotpunije osvijetljenih tragova tog davnog vremena je Hram boga
Mitre, otkriven tridesetih godina prolog vijeka. Mnogi su miljenja da ovaj hram
spada meu najznaajnije spomenike antikog doba na podruju BiH.
Mitra (Mithras) je boanstvo sunca i svjetlosti. Prema mitologiji indoiranskih i
nekih drugih istonjakih naroda, bog Mitra daje ljudima hrabrost i krepkost, titi
pravednike, obezbjeuje zemljama mir, zatitnik je ugovora, saveza i prijateljstva.
Utvreno je da se kult boga Mitre vremenom irio meu narodima Bliskog istoka i
juga Evrope. Mit o nepobjedivom boanstvu bio je opteprihvaen u redovima
rimskih legionara, koji su njegov kult irili po itavoj imperiji, identifikujui Mitru sa
Suncem. Tragovi tog kulta, kako su utvrdili istoriari, najbolje su ouvani du
granica nekadanje Rimske imperije, pa tako i u ovim naim krajevima, gdje su
postojala starorimska naselja i drumovi.
Svetilite u Jajcu, za koje se donedavno uopte nije znalo da postoji, potie s
kraja 3. ili poetka 4. vijeka. Podignuto je na skrovitom, stijenama okruenom
lokalitetu, nedaleko od sadanjeg urbanog jezgra grada. Pronaeni ostaci su u
relativno dobrom stanju. Najbolje je ouvan fragment stijene sa uklesanim
13

kamenim reljefom u unutranjosti hrama. Na reljefu je prikazan lik "nepobjedivog

Boga Sunca" kako ubija svetog bika.
Spomeniki kompleks starog Jajca je bogat i raznovrstan, a panja posjetilaca
usmjerena je najvie na Katakombe. Razlog zbog ega je tako, vjerovatno je u
tome to katakombe kao oblik podzemnih grobita i nain sahranjivanja nemaju
znaajnijeg uporita u kulturnoj tradiciji naih ljudi, niti ih je bilo na drugim
podrujima Bosne. Rasprostranjeno je miljenje da Katakombe u Jajcu zapravo i
nisu katakombe u izvornom znaenju te rijei, ve podzemni sakralni objekat u
dva nivoa: sa hramom u duboko usjeenoj stijeni i kripti ispod nje, koja se
vremenom irila i dobila oblik podzemnih tunela.

Katakombe u Jajcu, po miljenju strunjaka, nastale su u vrijeme Hrvoja Vukia,

u 15. vijeku. Prostranim udubljenjem u ivoj stijeni stvoren je dvospratni mauzolej
sa prateim prostorima. U gornjem nivou je predvorje sa kamenim reljefom, u
nastavku dvorana sa grobnicama i nedovrene apside.
U vrijeme starih Rimljana, da uzgred kaemo, katakombe su bile dugi podzemni
hodnici sa dvoranama u kojima su sahranjivali svoje mrtve. Kasnije su se u njima
nalazile i manje kapele i krstionice u kojima su upranjavani odreeni kultovi.
Grobnice u katakombama usjecane su u zidove hodnika i dvorana, a nakon
sahrane umrlih zatvarane vertikalnim ploama na kojima su uklesavana imena
pokojnika. Na slobodnim zidnim povrinama nalazile su se uglavnom freske sa
razliitim motivima iz Biblije.

14

ZAKLJUAK
Grad Jajce je kroz neto vie od sto dvadeset godina svog osnivanja, dosegao
svoj vrhunac u srednjovojekovnoj Bosanskoj dravi, te nakon toga pao pod
tursku vlast. U vrijeme svoga utemeljitelja, Hrvoja Vukia Hrvatinia, grad je
zauzeo vrlo znaajno mjesto u tadanjem Bosanskom kraljevstvu. Poslije toga
grad se i dalje nastavio razvijati, a svoj zenit dosegao onoga trenutka kada je
postao prijestolnicom Bosanskog kraljevstva,ali je tu ast imao samo dvije
godine, jer nakon toga nestaje srednjovjekovne bosanske drave. Pola svoga
vijeka, grad je ivio u gotovo neprekidnom ratu s Turcima, koji su uvidjeli
geografsku i politiku vanost ovog grada, te su ga zbog toga pokuavali zauzeti.
To su i uinili 1463. god., ali ubrzo poslije toga dogaaja, ugarski kralj Matija
Korvin grad je ponovno vratio pod ugarsku vlast. Grad je postao glavno mjesto i
sredite odbrane od navale od Turaka i odolijevalo je turskim napadima preko 60
godina. Svoju povijest, kroz srednji vijek zavrava 1527. godine dolaskom pod
tursku vlast, jer time Jajce gubi onu veliinu koju je nekada imalo.Iz svoje
prolosti Jajce je ostavilo ogroman broj kultulorokih naslijea koja nam svjedoe

15

o vremenu kada je ovaj grad postojao i bio jedan od vodeih i najrazvijenijih

gradova u srednjovjekovnoj Bosni.

LITERATURA:

1. iro Truhelka, Kraljevski grad Jajce Povijest i znamenitosti, J. studnika i

drug, Sarajevo, 1904.
2. Mladen Ani, Jajce portret srednjovjekovnog grada, Muzej hrvatskih
arheolokih spomenika Split, Split, 1999.
3. Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske drave, Svjetlost Sarajevo,
Sarajevo, 1957.
4. Marko Perojevi, Kralj Stjepan Ostoja, u: Povijest Bosne i Hercegovine od
najstarijih vremena do godine 1463., Sarajevo, 1998.
5. M. Perojevi, Kralj Stjepan Ostoja, po drugi put kralj, u: Povijest Bosne i
Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., HKD Napredak, Srajevo,
1998., str. 448.
6. M. Perojevi, Kralj Stjepan Tomaevi, u: Povijest Bosne i Hercegovine od
najstarijih vremena do godine 1463., HKD Napredak, Sarajevo, 1998

16

7. Pavao ivkovi, Tvrtko II. Tvrtkovi - Bosna u prvoj polovici XV. stoljea,
Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 1981.
8. Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zrich
- Chicago-Rim, 1982

17