NEKA STARA I NEKA NOVA

ARHEOLOŠKA ZAPAŽANJA oko

RIJEKE KRKE uokolo BURNUMA
Burnum, još neubicirano liburnsko i čuveno i
davno ubicirano rimsko naselje, prvih
decenija 21. vijeka privlači veliku pažnju,
arheologa i turističkih znatiželjnika
Međutim još pedesetih godina 19. vijeka
Burnum je bio meta arheoloških istraživanja
Don Šime Ljubić 1860. godine publikuje svoja zapažanja o
Burnumu, zapažanja koje u XXI vijeku svi izbjegavaju.
Don Šime navodi ostatke, akvadukta, nekropolu, cestu,

spomenike, pećinu i amfiteatar.

Amfiteatar je dakle don Šime 1860. godine prvi otkrio i
opisao, locirajući ga na oko 500 metara zapadno od
rimskih lukova u selu Ivoševci.
 Prema don Ljubiću 1860.
godine ostaci zidova amfiteatra
se pružaju 12 metara u širinu i
okružuju ovalnu arenu.
AMFITEATAR U BURNUMU- ARHEOLOŠKI JE
OTKRIO, 1860. DON ŠIME LJUBIĆ
Nekropolu Burnuma don Šime Ljubić locira u Rudele,
gdje pominje i dva spomenika uzidana u privatne
objekte Maksima i Makarija (kako don Šime navodi)
Maslinkose. Danas na topografskoj karti Hrvatske u
Rudelama stoji prezime Mastikosa, iako to prezime,
čini mi se, glasi Masnikosa.
Danas na tom istom terenu, duž staze na jug, kroz Tuk, prema
Varvariji, nalazimo pomalo neobične ostatke te rimske
nekropole. U živac kamen uklesani
kvadratni utori za uglavljivanje, da li je riječ o
ugljavljivanju završetaka masivnih nadgrobnih stela?
 D. MARŠIĆ
IKONOGRAFIJA STELE RIMSKOGA
CENTURIONA IZ ARHEOLOŠKOGMUZEJA
ZADAR
Archaeologia adriatica viii (2014), 27-
49

■ STELA IZ BURNUMA, DA LI IZ RUDELA?

■ DIO KOJI ULAZI - UTOR ZA USAĐIVANJE

Dali su ostaci
koje vidimo u
Rudelama ti
uglavnici za
utore
Te „uglavnike” nalazimo na putu-stazi
prema jugu ka Bribiru, odnosno
Varvariji.

Međutim to je i staza koja kroz Rudela

vodi i prema obali Krke i Gradini iznad
slapova Miljacka.
Svud uokolo
kamene
gromile sa
odlomcima
keramike
Šta je Burnum bio prije dolaska Rimljana i
šta je bio poslije dolaska Rimljana? Bio je
isto, to je roj naselja, roj prapovijesnih
Gradina kojima Rimljani dodaju svoje vojne
objekte, fortifikacije i instalacije.
GRADINA
RUDELE KOD
SLAPA
MILJACKA
NA SAMOJ GRADINI
ODLOMAK SA
SAČUVANIM
DIJELOM NATPISA
XI LEGIJE
GRADINE BURNUMA
1) Radučka/Babića glavica
1
ĐURINA
2) Gradina Puljane GOMILA
3) Gradina Rudele

4) Gradina Carigrad

5) Gradina nad Gredom

6) Gradina u Marasovinama BURNUM 4

7) Gradina u Matasima 5
2 7
i ĐURINA GOMILA 6
2
3 3
RADUČKA GLAVICA-BURNUM
SVE SE VIDI SA RADUČKE GLAVICE
PROMINA
VARVARIJA
POGLED NA VARVARIJU SA RADUČKE GLAVICE
Na Radučkoj
glavici - brus
kamen.
Brus kamen
na
Radučkoj glavici
ĐURINA GOMILA
 O VAŽNOSTI ĐURINE GOMILE GOVORE W.
BUTTLER I S. ĆAĆE
„Na sjevernijoj gradini Đurina gomila nad
bunarom Kurelj u Mokrom polju gotovo
posvuda po površini nalaze se i ulomci
helenističke keramike.”
■ „
ĐURINA GOMILA
 ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
ĐURINA GOMILA
Gradina nad Gredom
I

GRADINA
NAD GREDOM I ČAVLINA BUK
Gradina nad Gredom
Gradina nad gredom
 Gradina nad
gredom-
komad željezne
zgure
Put u pravcu
Burnuma
PULJANE-GRADINA BEDEM
GRADINA PULJANE
GRADINA PULJANE
GRADINA PULJANE
Krka pod Gradinom u Puljanima
Krka pod Gradinom u Puljanima
GRADINA PULJANE
GRADINA PULJANE
Nalazi datirani od I vijeka p. n. e. - do I
vijeka n. e., zorno nam pokazuju kada i
kako se živi na Radučkoj glavici i na Gradini
u Puljanima. Tegula XI legije na Gradini u
Rudelama isto. Zgura na Gradini iznad
grede također. Prapovijesna naselja na
gradinskim lokalitetima žive u kontinuitetu i
u savršenom skladu sa vojnim logorom XI
legije, bar do kraja I vijeka.
 Ono što intigrira u okružju Burnuma su
drevni prelazi preko Krke. Naravno postoji
više pozicija gdje je bilo moguće prijeći, ali
najnepovoljniji je baš onaj kod Gradine u
Puljanima, odnosno na Manojlovcu.
Ali

Najpovoljniji prelaz bijaše kod sela

Marasovine
preko Čavlina buka
Najnepovoljniji je baš onaj kod Gradine u Puljanima
Najpovoljniji prelaz na Marasovinama i
Čavlina buku
Čavlina buk
Na Čavlina buku nalazi se riječni otok
Riječni otok Scoglio, na Čavlina buku, na kome se u srednjem
vijeku nalazila crkva.

Scoglio
Treba znati da se na Čavlina
buku, na krčkom riječnom otoku
nalazila i vodenica, tako da tu
moramo tražiti ostatke tri
objekta: most, crkvu i vodenicu.
Ostaci na Čavlina buku
Ostaci na Čavlina buku

Ostaci na Čavlina
buku
 Prije više
godina
Marasovine,
da li su ti
kameni
blokovi
dijelovi
mosta, crkve
ili vodenice.
Na trasi puta, prema Čavlina buku, na rubu krčkog kanjona
u selu Marasovine, ostaci nekropole.
Među ostacima- mašeta
 Na
mašeti
jelen
Kod utvrda Nečven i Trošelj, u kanjonu
rijeke Krke, nalazi se gaz na rijeci i
povoljno mjesto za prelaz pa i povoljno
mjesto za gradnju mosta. Most je i bio
sagrađen zasigurno u XIV vijeku za
vrijeme gradnje tvrđava Nečven i Trošelj
grad. Do mjesta prelaza spuštao se put.
 Tvrdi hrvatski
gradovi na Krki u
XVI vijeku pokazuju
spremnost za
obranu od
osmanskih
ofenziva u
Dalmaciji.
Trošelj Nečven
TROŠELJ
NEČVEN
Zatvarač
topa XVI vijek
-Nečven
Nečven
Zatvarači, dijelovi topova
čest nalaz u Evropi
Odlomak arkebuze-Trošelj
Primjerci arkebuza
Rekonstrukcija
djelovanja
arkebuze
 Trocijevni top.
Lokalitet Kličevica
kod Benkovca, još
jedan dokaz prvih
artiljerijskih
oružja na liniji borbi
hrvatskih gradova
protiv Osmanlija.
Vatrena moć hrvatskih tvrdih gradova nije mogla zaustaviti
silu osmanskog napredovanja
 Povijesni podaci nam
govore da su Osmanlije
Krku prešli 1522. godine
koristeći most kod Nečvena
i Trošelja.
Krčka dolina
 Krčka dolina i tzv. Bibin buk,
toponim poznat i kao „Mostina”
Riječni gaz i prelaz, pod Nečvenom
Put prema gazu na Krki lagodno se
spušta do Krke
PUT
Gaz na Krki pod
Trošeljom
Uskočki vođa, don Stjepan Sorić, srušio je most 1647.
godine
Zanimljiv objekat na rubu krčkog kanjona
iznad manastira Krka, na lokalitetu Kula
Lokalitet KULA, kota 236
Ostaci se nalaze na početku stare staze
prema manastiru.
 Dva guvna na rubu kanjona i objekat
djelimično ukopan u padinu na samom rubu
padine.
Kod dva guvna objekat
 OBJEKAT
SA
TRAGOVIMA
OBLIČASTOG
SVODA, NA
RUBU
KRČKOG
KANJONA
OBJEKAT KOJI BI MOŽDA TREBALO
ADEKVATNO ZAŠTITITI
 BEZ OBZIRA KAKVO JE PORIJELO I
NAMJENA OBJEKTA, NA RUBU KANJONA
KRKE, IZNAD MANASTIRA KRKA,
ZASLUŽUJE PAŽNJU
Na drugoj obali rijeke Krke, na 1300 m nizvodno od
manastira Krka, na izdvojenoj stijeni, stoji tvrđava Bogočin
BOGOČIN I MANASTIR KRKA U
NEPOSREDNOJ BLIZINI
Zidine Bogočina
Bogočin-
detalj
svoda na
kapiji
Blizina Bogočina, koga drže Martinušići, kao
i lakoća pristupa, putem od Bogočina i
rijekom do manastira Krka, navodi na
njihovu korijensku vezu.
Ako su se u srednjem vijeku na mjestu
današnjeg manastira Krka i vršile bilo kakve
aktivnosti, to su mogli samo gospodari
Bogočina.
Pa i samo ime BOGOČIN je u suglasnosti sa
crkvenim objektom, na udaljenosti od samo
1300 metara, bez obzira što je preko mirne
vode rijeke Krke
 O postanku manastira Krka postoji i narodna legenda o Bogoju
graditelju Bogočina i manastira:
Bogoje je sagradio lijepe dvore za svoga jedinca Bogdana i
njegovu nesuđenu nevjestu Miljevu iz Ključa, obližnjeg sela na
ušću Čikole.
Njezina majka Čika ponosna udovica Domagojeva, lijepo je
opremila svoju kćerku za udaju, a puno njenih prijateljica je
također pripremilo darove.
Na svadbu je došlo mnogo svatova, sedam banova i dvanaest
župana.
Kada su svatovi došli do Bogočina, ispod klisura kanjona rijeke
Krke iznenada je doletio krilati zmaj i ugrabio mladu nevjestu te
je odnio u jezero kod Brljana. Bijesan Bogdan baci se za svojom
ljubavi u Brljan da je spasi, ali se utopi.
Tužan mladoženjin otac razdjeli svoje bogatstvo hrvatskim
banovima i sirotinji da ga spominju u narodu. Ostatkom novca
sagradi samostan Aranđelovac, na pogled Bogočinu da redovnici
mole za njega i mladence Bogdana i Miljevu. za njega i mlade nesretnike
koji stradahu u Brljanu, a obzida Čučevo i Nečven ( dva nasuprotna grada na Krki).
Bogočin
 Nedaleko od
Bogočina-nekropola,
na kojoj su po legendi
sahranjeni Bogoje,
Bogdan i Miljeva