Neven-kule.

Starohrvatska tvrdjava u Kninskoj upaniji.

Opisao

Grgur Urli Ivanovi.

(Sa 2 sliko.)

oe se za stalno od oka odsjeci, da su Hrvati pri svome naseljeiiju

u svoju novu postojbinu, posije estokih okraja sa prasjeiocima,.
prvu brigu imali, da se to bolje vojniki urede, da- to jaih
tvrdjava podignu, to da veina takovih tvrdjava proiztjee iz najdavnije dobe.
Izprave nam. jur spominju, kako je knez Posavski Ljudevi oko god:
800 tvrdjave gradio a god. 830. ih popravljao1, pa mislimo da iz najdav
nije dobe i Neven-hde potjee.
Stari grad Neven" dizae se na zapadnoj strani Promine, na rubu
visoke brine, koja se gorovita i visoka die nad provalam Krke, osovno
prama staromu gradu knezova bribiskih Cuevuu, razdaleko osovno preko
Krke jedan od drugoga jak kilometar.
Neven-grad sa svojim zamanim dvoritem zauzimlje u iroj obenitoj
slici paetvorni lik od okolo tisue etvornih metara prostora.
Neven sa svijuh strana bio je opetan tvrdim visokim zidovima iz
sitnog, loe tesanog kamena, tvrdom klaardom primjeana. Iztoni zidovi
grada, sterui se sa sjevero-iztone toke na podnevnu, razdieljeni su bili
od velikog dvorita dubokim obkopom, a moda i dizaim mostom.
Zidovi, kako se pri temelju opaa, bili su debeli do preko metar i e
tiri decimetra.
Podnevni zidovi dizali su se na strmoj kosi i ponositoj izboini, spu
tajui se ognutom kosom na sjeverni podlaz donjemu gradu. Ovi su zidovi
visoki od 10 do 15 met. a debeli blizu 1 metar.
Najugledniji dio sjevernoga grada napunjen je razvalinam. Ulazei u
grad, osim pobonih gradskih zidova, u oi pada velika starinska kula. Po
onomu, to se sada opaa, imala je pet zbojeva. Prvi prizemni i drugi
svaki pri vrhu imao je iznutra poriz u zidu irok 0-18. Vrata, io su prvi
zboj, ili pravije reku podrum vodila, vjerojatno bila su sa iztonc strane,
' Documenta, str.

325.

Starohrvatsku Prosvjeta. 1895. I. 1.

Uz lanak Neven-knle-1.

17

ali.ovaj prostor do drugoga /.boja sav je ruSnviiia.ni zasut, te je leko lim

vratima opredinliti pravi poloaj. Na drugi /.boj vodilo su kamenu stepenicu
izvana sa zapadne strane na posvodjena vrata visoka 2110 m., iroka I 20 m,,
uplja dobeljinom zida 2*00. Unutarnjost vrala., sa kojili pragovi su uniteni,
ozidana je iz dobro tesanoga kamena, dobrim klanim Ijepom opljepljena i
bojadisana ovolikim crvenim, modrim i bielim etvorni ni kockama. Na ovomu
bojadisanom Ijepu opaziti je sitnih urezanib, nepravilno tamo amo ratrkanih
bosanskih pismena, koje s neprikladnosti poloaja leko je proi lati, a sred
tih pismena razabira se dobro urezana godina 1097, Ovu pismena -sluajno
su iz neije dokolice pisana, to se jednako opaa i po drugim starinskim

tvrdjavama, koje smo imali priliku obai. Tik ovih vrata s desne strane, u
razmaku 100 metra, obstoje dva prozora jedan vie drugoga. Donji etvr
tasti visok je 1*32m., irok 1*10 m .; gornji na svod sveden visok 1-40 nn,
irok l'GOm. Dieli ih prezida debela 0-70 m. Na gornjemu prozoru opaaju
se zidovi bojadisani jednako kb i na vratima.
S lieve pak strane takodjer u razmaku 1*00 m. u debljini zida, uzidan
je sa otvorom u nutrnjost kule neki vodi lieb li, koji vodi do vrli kule;
pri dnu iroka 1*58 m. to malamal za 2*00 metra, suuje se dok postigne
irinu 070 m., te jednaka ostaje sve do vrlm. Vjerojatno, da je ovo bio
dimnjak za ognjite.

48

Moe se nagadjati, da kako je najdonji prizemni zboj mogao imati ulaz

sa iztone strane, dok su kamene stepenice, kako iztakosmo sa podnevne
vodile na prvi zboj, tako, da su sa ovoga zboja a sa iztone strane vodile
druge opet kamene stepenice iz nutra na drugi zboj, koje su sa iztonim
dielom kule poruene. Nu sa drugoga na trei, opet sa podnevne stiane, iz
nutri opaa se 17 kamenih stepenica, to su -na isti vodile, kako se dobio
to na slici opaa. Na ovomu drugomu zboju s desne strane stepenica obs?toj i jedan prozor na luk visok P15m ., irok 0'80 m. Kraj ovoga prozora
s lieve strane opaa se u zidu izdubljeno na luk neko sahranite, preieljeno jednom kamenom policom. Isto tako s desne strane izpod stepenica
drugo jednako sahranite, samo to je ovo imalo skroz okruglu luknju, du
boku do prvog zboja, kroz koju jedva ovjek mogao bi se okretati, ali nije
imala nikakova oduka ili saobaja do li na spomenuti zboj. Opet s desne
strane ovoga sahranita obstojao je etvrtasti prozor, ali i ovdje su zidovi
porueni.
Sa treega na etvrti mislimo da su obstojale sa iztone sada sruene
strane, kamene stepenice. Vide se pak sa podnevne strane kamene stepe
nice, meju dva zida izvedene, koje su vodile sa etvrtoga na peti zboj. Na
etvrtome zboju obstoje dva na luk prozora visoka 080 m., iroka 060 m.,
dok na petom pako zboju opaaju se tri jednolina, al neto manja prozora.
Koliko je kula jo visoka za ovim zbojem bila i kakav je oblik imala, nemoe se ustanoviti, poto je sruen i oteen.
S dvora kula naokolo, povi prvoga zboja, imala je izbuljeni oci oblo
tesanih kamena poriz korni. Zidana je nepravilno tesanim kamenjem,
iz dna veim, pak postepeno sve do vrha manjim. S dvora nije bila obljepljena. etvrtasta kula takodjer je imala pet zbojeva. Vrata na prvi pri
zemni zboj bila su sa podnevne strane, ali su zasuta pod ruevinam. Ostali
zbojevi nisu imali posebnih vrata, poto kula sa tri izvanjska zida bila je
zatvorena, doim prama unutarnjosti bila je sasvim otvorena i u tiesnom i
slobodnom saobaju sa ostalim prileeim zgradam i odnosnim hodnicima.
Na drugom zboju opaaju se dva etvrtasta prozora. Isto na treem i e
tvrtom, dok na petom obstoje tri i neto su vee od onih na ostalim zbojevima. Povrh svakog zboja ima po nekoliko kamenih zubova, na koje vje
rojatno pod se je naslanjao. Zidana je jednako ko i obla kula.
Do ove opisane kule, uz jedan kut prislonjena je opet jedna peterokutna kula, koja je bila umjetno nasuta prostim kamenjem, zemljom i klaardom. Mogue, da je pri vrhu mogla biti spoobna za stanovanje, to se
iz saanjeg pogleda neda utvrditi, nego vema nalii jednoj utvrjenoj toki
same tvrdjave
Neveni bio je sav udeen po pravilu grajenja sredovjene dobe, iz
sitnog kamenja, sa obkopom, dizaim mostom, irokim unutranjim hodni-

49

cima, visokim sgradam i zdvornjim obranbenim utvrdam. Svakako toke,

koje sc odnose na obranbene utvrde, na branilita i pobone kule, veinom
su sruene ili starinske slike primrene.
S koje god strane pogleda se Neven, on se slikovito iztie, kako to
i priloena slika predouje. I veseo i ozbiljan dojam srcem potresa svakom,
koji dohodi da pregleda to kraljestvo pustoi i stara kulita, koja ozbiljnim
svojim likom progovaraju iz daleke davnine. U kajalakom ruhu visokih ku
lita nadnio se bokom Krki, pokazuje krumasto perje svojih poruenih na
kita, radujui ovu, danas niemu pusto, koja odbija od sebe, dok se pamet
zalie u vjekove feudalnih velija naih knezova . . . . . .
Komu je zadaa, da pribere ovaj grad u njegovoj dvojakoj slici, vidi
mu odmah osnovu i zamisao njegovih gospodara. Bio je sagradjen koliko
za obranu i uvanje ove starodavne upe', toliko za razkoje velikako. Ovdje
mu se predouje slika, kako su stari mogui knezovi i vitezovi tvrdili bra
nike svoje slobode..........
Da popunimo sliku, jo ostaje da spomenemo neto o starinskoj crkvi,
koja tik Nevena" u rusevinam lei. Leinasto zemljite, tratina zarasla u
ikari, kud se naziru udubljeni maeti i stari grobovi, naziru se i temeljni
zidovi crkve, koju predaja zove ,,sv. Duha. Sa rtvenika ove starinske crkve
ujmie se dva liepa uklesana komada, i oba imaju liepo izradjen Konstantinov monogram, te su sauvani u naemu hrvatskomu muzeju u Kninu.
*

Ivan Nelepi bio je gospodar Kljua i Nevena. (Note e documenti di

Giovanni Lucio ecc.)
Nadalje razabiremo iz povjestnice, da je u gradu Kljuu glavni ogranak
Nelepia plemena knezovao, a bijae knezom Ivan II. Nelepi (Isamus de
Glave) brat Ivanu Nelepiu, Kninskomu dinasti, kasnije banu hrvatskomu.
Njegov nasljednik knez Konstantin Nelepi (13401344) bijae knezom ovostranog Pokrja i zagorskih strana do granice Trogirske i Cetinske, po tomu
i gospodar Nevena. Ivan Nelepi III., knez Cetinski, Rame i Prozora, ban
Hrvatski i Dalmatinski uz ostale gradove u upi Cetinskoj i Kninskoj, bijae
gospodar i grada Nevena". Nakon pada Subia i Nelepia u upali knin
skoj i bribirskoj, digle su se neke plemenitake obitelji na ugled i bogastvo,
ali se Nelepia pleme i do kasnijeg doba nije utrnulo. Ove se porodice*glase:
Martinoevii, Bojniii, Berislavii, Utjeenovii i t. d.
Ali prije nego ovi mogunici nezaposjednue neke od ovih starih gra
dova, treba je, da dokaemo jo neto o zadnjim potomcim Nelepia. Smru
Ivana III. pleme Nelepia padalo je k svome rasulu. Nego vano je osobito,
to se ogranak Nelepia pojavljuje i kasnije ba okolo starodavnoga Nevena".
Pripovieda povelja kralja Sigismuna god. 1421, kako isti kralj Sigismund
.

'

50

potrebi, te sporazumno sa sinom iionstantinom uu mcovcna

prodala je svoj dio grada Buevia i ostalili dobara svomu subatiniku Ivanu
od Gorue. Izmedju ostalili dobara i imanja nabrojeno je i dvanaest sela
oko Buevia. Vana je i ta izprava, to je prodajni list Jelene Nelepieve
od god. 1421 pisan glagoljicom, kako je Nelepiia Petru prodala sela i
Crnoolne. (Lopai: Biha i Bihaka krajina, str. 134 i 135.) Ovdje prestaje trag i uspomena Nelepiim pri Nevenu. Koliko pak stoji u svezi sa
iztananjem plemena Nelepia, treba znati, kako prije svoje smrti Ivan Nelepi Cetinski, umirui bez mukoga poroda, ostavi jedinu ker Margaritu,
udatu za kneza Kralja Krbavskoga, Ovaj joj dade u miraz mjesto novaca
od 7000 dukata zlatnika, grad Zvonigra sa ovim selima i posjedovanjima.
Car i kralj Sigismund podieli sva imanja Nelepieva, sve gradove i kule
Matku Talovcu, banu hrvatsko-dalmatinskomu. Izmedju kula i gradova bijae
i grad Neven". Nego ban Matko Talovac, po dozvoli istoga kralja, radi
zasluga u ratu zadobivenih u obrani kraljevih gradova proti knezovom kr
bavskim, darova knezu i plemiu Jurju Stjepanu Martinoeviu iz Rauia
sela i posjedovanja u blizini Bukovice, t. j. Badanj kod Drnia, Lelie i
wNeven-kule s druge strane Krke, te selo Ljuboti u upi ili krajini Prominskoj (Nevpekure, et Lelchyhy, et Lobothuchy in provincia seu contrata
Prominia). Lelii blizu Necven-kule obstoje i danas, oim Nevpekure
krivo je napisano mjesto aNeven-kule. Ova i druga imanja, po dravnom
pravu, pripadala su kralju, budui je knez Cetinski umro bez mukoga po
roda. U drugoj izpravi god. 1437 polag grada ,,Nevena spominje se stari
grad i selo Cuevo* s desne strane Krke (villa Chuchevno). Od sad unapried do turskih provala malo to znademo o Nevenu". Vjerojatno je, da
banovci i podbanovci hrvatski i dalmatinski u Kninu (banus et vicebanus)
drahu vojnike posade i svoje katelane u okolnih gradcih, tako i u
Nevenu" . . . .
1 Vidi ob ovomu moju radnju u Ifikri god, 1891, br. 4.