Ivan Legac, Nikola ubi, Hrvoje Pilko

KOMPARATIVNA ANALIZA PROPUSNE MOI

KRUNIH RASKRIJA U GRADU ZAGREBU

COMPARATIVE ANALYSIS OF ROUNDABOUT CAPACITIES

IN THE CITY OF ZAGREB

Kljune rijei: kruno raskrije, propusna mo, metode prorauna propusne moi, izbor metode
Keywords: roundabout, capacity, capacity methods, selection of methods

SAETAK
Od vie poznatih postupaka, u radu su predoene dvije
metode za proraun propusne moi krunih raskrija:
HCM metoda i Austrijska metoda. Pomou njih se,
prema stvarnim mjerenjima, analizirala propusna mo i
uinkovitost 15 krunih raskrija, koja se nalaze u
urbanim i izvanurbanim dijelovima grada Zagreba.
Rezultati istraivanja trebali bi, izmeu ostaloga,
koristiti za postupak odabira najpodesnije metode, koja
bi se koristila pri proraunu propusne moi odreenih
krunih raskrija u Hrvatskoj.

1.1

SUMMARY

Of the more well-known procedures, the paper

presented two methods for calculation capacity of
roundabouts: HCM method and the Austrian method.
With them, according to the actual measurements, we
were able to analyzed the capacity and efficiency of 15
roundabouts, which are located in urban and suburban
areas of the city of Zagreb. The research results should,
among other things, be used for the selection procedure
of most suitable capacity method, which would be used
when calculating the capacity of certain roundabouts in
Croatia.

1 UVOD
Poveanje propusne moi i sigurnosti odvijanja prometa
u raskrijima s krunim tokom prometa (RKT), razlog
su sve vee primjene ovakvog oblika raskrija u
Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

posljednjih 20-tak godina. Znanstvena istraivanja

diljem svijeta u pogledu dimenzioniranja i kapacitiranja
rezultirala su razvojem raznih projektno-oblikovnih
rjeenja, te metoda za detaljni proraun njihovih
kapaciteta. Iz tih razloga odabir metode za proraun
kapaciteta RKT-a iziskuje analizu oblikovnih elemenata,
odnosno dobra terenska mjerenja i prikupljanje
relevantnih podataka iz prometne okoline. U radu su
predoene dvije suvremene metode Austrijska metoda
i HCM 2006 metoda, s usporedbom i analizom primjene
tih metoda na stvarne podatke (prikupljene mjerenjem
na 15 RKT-a s jednotranim ulazom/izlazom i krunim
kolnikom u Gradu Zagrebu). Analiza podataka
podrazumijeva ocjenu kapaciteta raskrija, koji se
prikazuje kroz slijedee pokazatelje: rezerva kapaciteta,
stupanj zasienja, vremenski gubitci, duljina repova
nakupljanja vozila pri ulazu u raskrije, te razina usluge.

AUSTRIJSKA METODA I HCM

2006 METODA

2.1 Austrijska metoda

Odluka o primjeni krunih raskrija u prostoru i
prometnoj mrei treba se donijeti nakon modeliranja ili
barem nakon provjere prema prostorno-prometnoj
primjerenosti. Podruje primjerenosti izvedbe krunih
raskrija vidljivo je iz slike 1., gdje za podruja vrijedi:
Podruje A - preporuljiva izvedba raskrija s krunim
tokom; Podruje B - primjerenost izvedbe raskrija s
krunim tokom potrebno je provjeriti: a) usporedbom s
ostalim raskrijima u razini donja granica,
b) usporedbom s raskrijem u vie razina gornja
granica; Podruje C: preporuljiva izvedba klasinog
raskrija [4,5].

L = 1500 ( b M k + a M A ) [ PAJ / h ]
9

(1)

gdje je:

L propusna mo ulaza [PAJ/h],

Mk optereenje na krunom prometnom traku
(u podruju konfliktne toke y)[PAJ/h],
MA prometno optereenje izlaza [PAJ/h],
a faktor geometrije ulaza,
b faktor broja prometnih tokova u krugu [4,5].
Faktor geometrije ulaza a odreuje se u ovisnosti od
udaljenosti B izmeu konfliktnih toaka x i y (slika 2. a).
U sluaju jednotranog ulaza u kruno raskrije, za
proraun udaljenosti B koristi se izraz:

B=

( DV

FB )
[ m]
180

(2)

gdje je:
Dv vanjski promjer raskrija s krunim tokom [m],
FB irina krunog prometnog traka [m],
polovica sredinjeg kuta izmeu konfliktnih toaka
[].
Sredinji kut izmeu konfliktnih toaka ovisi o
geometrijskoj izvedbi raskrija s krunim tokom
(slika 2.b):
sin =

B=

B
[ rad ]
DV FB

(3)

( T + FB / 2 + sin ) W [ m]

tg =

W
[ m]
2T

(4)
(5)

gdje je:
T duljina razdjelnog otoka [m],
W irina razdjelnog otoka [m],
Z irina ulaza [m],
- polovica otrog kuta razdjelnog otoka [] [4,5].

Slika 1. Podruje primjerenosti izvedbe krunog

raskrija [5]
Budui da je propusna mo krunog raskrija ovisna o
propusnoj moi ulaza u kruni tok, potrebno je odrediti
propusnu mo svakog pojedinog ulaza. Za odreivanje
propusne moi ulaza koristi se izraz:

a)

b)

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

Slika 2. Geometrijski odnosi u krunom raskriju [5]

Ako u krunom toku postoje vietrani ulazi ili vei broj
prometnih trakova, postupak prorauna je identian, a
mjerodavna je najmanja udaljenost B izmeu
konfliktnih toaka.

Iz prije navedenih kalibriranih vrijednosti faktora b i c,

uoljivo je da za razliite vrste krunih raskrija faktori
nemaju konstantne vrijednosti, ve samo neku gornju i
donju vrijednost. Za jednotrana mala kruna raskrija
preporuuje se koritenje vrijednosti parametara
b = 1.00, a za srednje velika b = 0.95 i za velika
b = 0.95. Jednako vrijedi i za dvotrana kruna
raskrija. Manja kruna raskrija pribliavaju se gornjoj
granici, a vea donjoj. Tako je za srednja i velika kruna
raskrija primjeren faktor b = 0.63 i za veoma velika
raskrija s krunim tokom faktor je b = 0.58. Stupnjevi
optereenja ulaza ne smiju (i pri maksimalnim stalnim
optereenjima) prelaziti 90% maksimalnog satnog
prometnog optereenja [4,5,8].

2.2 Metoda HCM 2006

Metoda po HCM-u 2006 bazira se na istom principu
kao i metoda HCM-u 2000 [6,9]. Na slici 4. prikazano
je etverokrako kruno raskrije tipa (1,1) i njegovi
pripadajui tokovi. Konfliktni tok za svaki privoz je
upravo tok krunog kolnika koji nastaje iz pojedinih
tokova privoza. Tako za protoke konfliktnih tokova
vrijedi:

Slika 3. Faktor a u ovisnosti B i mjerodavnom

prometnom stanju [5]

vC, 7, 8, 9 = v1 + v2 + v10 ;
vC, 4, 5, 6 = v1 + v7 + v8 ;

vC, 10, 11, 12 = v4 + v5 + v7 ;

vC, 1, 2, 3 = v4 + v10 + v11 .

(7)

Faktor b izraava utjecaj broja prometnih trakova na

ulazu. Navode se
vrijednosti koeficijenata b
(u zagradama su navedeni koeficijenti koji se
upotrebljavaju u vicarskoj i Austriji): jednotrano
b = 0.90-1.00 (0.90-1.00); dvotrano b = 0.80-0.84
(0.50-0.80).
S pomou stupnja zasienosti ulaza odreuje se do koje
mjere je postignut raunski kapacitet ulaza s obzirom na
stvarno odnosno predvieno prometno optereenje:

A=

cME
100[ %]
L

(6)

gdje je:
A stupanj optereenosti ulaza [%];
ME prometno optereenje ulaza [voz/h];
L sposobnost ulaza [voz/h];
C faktor broja trakova na ulazu [-] [4,5].
Faktor c odreuje utjecaj broja trakova u krunom toku.
Navodimo kalibrirane vrijednosti prema iskustvima iz
Slovenije, a u zagradama su originalne austrijske
odnosno
vicarske
vrijednosti:
jednotrano
c = 0.90-1.00 (1.00); dvotrano c = 0.50-0.65 (0.600.70).

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

[s]

tc

tf

Slika 4. Oznake prometnih tokova na krunom raskriju

[6]

Minimum

4.2

2.6

Prosjek

5.1

3.2

Za napomenuti je da se kruna raskrija esto koriste i

za polukruna okretanja, pa stoga polukrune tokove
treba ukljuiti u konfliktne tokove. Protoci se izraavaju
u ekvivalentnim jedinicama putnikih automobila po
satu kao i u prijanjoj metodi, na nain da svako vozilo
ima odreenu vrijednost ekvivalentnih jedinica po satu
prema tablici 1. Dakle, propusna mo svakog privoza
ovisna je o pripadajuem konfliktnom toku. Formula je
dobivena na temelju promatranja RKT-a u SAD-u
2003., a glasi:

Maksimum

5.9

4.3

Ccrit = Ae ( Bvc )

(8)

gdje je:
Ccrit kapacitet prometne trake privoza [PAJ/h];
vC, intezitet konfliktnog toka [PAJ/h] [6].
Veliine A i B su koeficijenti koji predstavljaju kritine
vremenske praznine i interval slijeenja, gdje vrijedi:

A=

B=

3600
tf
tc

(9)

tf
(10)

2
3600

gdje je:
tc kritina vremenska praznina [s];
tf vrijeme slijeenja [s].
Tablica 1. Koeficijenti pretvorbe u PAJ jedinice [6]

Vrsta vozila

[PAJ / h]

Osobni automobil

1.0

Teko vozilo

2.0

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

meutim, ne definiraju razinu usluga raskrija u cjelini

[6].

Tablica 3. Odreivanje razine usluge na temelju

prosjenog vremena kanjenja [6,7]

Za analizu i procjenu kapaciteta krunih raskrija u

gradu Zagrebu odabrano je 15 krunih raskrija u
urbanim i izvanurbanim dijelovima cestovne prometne
mree Grada. Austrijska metoda za proraun kapaciteta
krunih raskrija koristi geometrijske elemente krunog
kolnika, privoza i broj trakova pri ulaz u kruni kolnik,
dok metoda po HCM-u 2006 koristi kritine vremenske
praznine i intervale slijeenja. Oblikovni parametri
odabranih raskrija prikazani su u tablici 4., dok su u
tablici 5., prikazani svi prometni pokazatelji krunih
raskrija sa izraunatim prometnim kapacitetima prema
koritenim metodama.

Razina usluge
A
B
C
D
E
F

2.4

Prosjena vremena
kanjenja [s/voz]
0 10
> 10 15
> 15 25
> 25 35
> 35 50
> 50

Duljina nakupljanja vozila

Duljina nakupljanja vozila predstavlja bitan parametar

oblikovnosti krunog raskrija u pogledu geometrijskih
veliina istoga. Definira se kao duljina nakupljanja
vozila koja ekaju da uu u kruni kolnik. Prilikom
projektiranja krunih raskrija treba vodi rauna da se u
95% sluajeva ne premai duljina nakupljanja vozila
pred ulazom u kruni prometni tok. Formula za 95%
nakupljanje glasi:

3600 v

2
v
v
c c c

Q95 = 900T 1 + 1 +

[ voz ]
c
3600
150T
c

ANALIZA KAPACITETA
KRUNIH RASKRIJA U
GRADU ZAGREBU
AUSTRIJSKOM I HCM 2006
METODOM

Tablica 4. Oblikovni parametri odabranih krunih

raskrija [1,2,3]

(13)

gdje je:
Q95 - 95% nakupljanje vozila;
v - broj vozila na ulazu privoza (PAJ/h),
c - maksimalni kapacitet uvoza privoza (PAJ/h),
T - analizirani vremenski period (za cijeli sat T = 1, za
15 minuta T = 0,25) [6].
S obzirom da stupanj zasienja ne smije prelaziti iznad
1,0 prilikom projektiranja raskrija treba voditi rauna
da se uzima pravovaljana duljina nakupljanja vozila.

Iz navedenih grafikona moe se zakljuiti slijedee:

Primjena HCM 2006 i Austrijske
metode u Gradu Zagrebu opravdana je
budui da se dobiveni rezultati nalaze
u granicama tolerancije;
Vrijednosti kanjenja vozila u
ovisnosti stupnja zasienja raskrija
takoer su u granicama tolerancije, pa
su prihvatljive za cestovnu mreu
grada Zagreba;
Vrijednosti duljina nakupljanja vozila
u ovisnosti stupnja zasienja donekle
su u granicama tolerancije, te iziskuju
usmjerivanje panje na prikupljanje
veeg broja podataka zbog detaljnije
analize.

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

Od analiziranih 15 krunih raskrija rezultati na samo

dva raskrija (Petrova-Bukovaka i Ljudevita
Posavskog-Tukanova) odstupaju od stranih rezultata,
odnosno i nisu u granicama oekivanja. Promatramo li
njihove pokazatelje, uoljivo je da je stupanj zasienja
X 1 to, uzrokuje stvaranje repova ekanja od 20 do
30 vozila i kanjenja od 60 do 90 [s/voz] to nije
prihvatljivo. Razlog odstupanja moe se oitovati u nizu
parametara, od kojih su najbitniji slijedei: oblikovni
elementi raskrija, kvaliteta prometnog toka i ponaanje
vozaa. Sa svrhom izbjegavanja veih repova ekanja i
kanjenja, potrebno je provesti sanaciju odnosno
rekonstrukciju
raskrija
s
nezadovoljavajuim
prometnim pokazateljima.

Tablica 5. Prikaz prometnih pokazatelja i kapaciteta

odabranih krunih raskrija

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

Grafikon 2. Ovisnost kanjenja vozila i stupnja

zasienja krunog raskrija

Grafikon 3. Ovisnost duine nakupljanja i stupnja

zasienja krunog raskrija

ANALIZA I USPOREDBA
REZULTATA ISTRAIVANJA

Radi lake analize i usporedbe dobivenih rezultata

istraivanja na 15 krunih raskrija, rezultati e se
prikazati putem grafikona 1, 2 i 3.

Grafikon 1. Ovisnost kapaciteta ulaza privoza i

optereenja krunog kolnika u podruju konfliktne toke

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr

2009.). Fakultet prometnih znanosti/Poglavarstvo Grada

Zagreba, Zagreb, str. 10-136.
[4] Legac, I.: Raskrija javnih cesta/Cestovne
prometnice II., Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2008, str. 101-120.
[5] Pilko, H.: Utjecaj oblikovnosti gradskih krunih
raskrija na sigurnost prometa, diplomski rad, Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 2008., str. 28-41.
[6] Highway Capacity Manual (HCM), Proposed Draft
Chapter 17, Part C. Transportation Research Board,
Washington D.C., 2006.
[7] Smjernice za projektiranje raskrija u naseljima sa
stajalita sigurnosti prometa (prijedlog). Fakultet
prometnih znanosti i HC/PGZ, Zagreb, 2004, str. 26-30.

ZAKLJUAK

Moemo zakljuiti kako su rezultati dobiveni naim

mjerenjima, u odnosu prema stranim rezultatima, u
granicama realnih oekivanja. Time se potvruje teza da
se strane metode mogu koristiti u Hrvatskoj za
proraunavanje kapaciteta krunih raskrija s jednim
prometnim trakom na ulazu/izlazu i u krunom kolniku.
Nadalje, primjenom provjerenih stranih metoda u
domaem okruenju korisno je za daljnja istraivanja, te
omoguuje osnove za razvoj domae metode za
proraun kapaciteta krunih raskrija. Od analiziranih
15 krunih raskrija rezultati ega na samo dva kruna
raskrija nisu u oekivanim granicama. Vrijednosti
propusne moi i prometnih pokazatelja znatno odstupaju
od graninih stranih vrijednosti i stavljaju promatrana
kruna raskrija pod veliki upitnik u pogledu propusne
moi i sigurnosti krunih raskrija. Obzirom da se
novije metode baziraju na repovima ekanja i kontroli
kanjanja vozila, oito je da e u bliskoj budunosti
predstavljati osnovu za propusnu mo i sigurnost
odvijanja prometa na krunim raskrijima.

[8] P., Mateljak,; Proraun kapaciteta krunih raskrija

(radna biljenica), Ulm-Zagreb, 2003., str. 4-105.
[9] Highway Capacity Manual (HCM). Spec. Rpt. 209,
4th Edition, Washington DC, 2000.
[10] Merkblatt fr die Anlage
Kreisverkehrspltzen, FSV, Kln, 1998.

von

kleinen

[11] Ning W.; Eine universele Formel fr Berechnung

der Kapazitt der Kreisverkehrspltzen, Bochum, 1997.

LITERATURA

[1] Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrijima s

krunim tokom prometa (studija u toku, 2008.-2011.),
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.
[2] N. ubi, H. Pilko, M. Matulin, "Analysis of
roundabout capacities in the city of Zagreb",
Conference proceedings Transport, Maritime and
Logistics Sciences, 13th ICTS 2010, Portoro, Slovenija,
Svibanj 27-28, Faculty of Maritime Sciences and
Transport, 2010.
[3] Prometna analiza i unapreenje sigurnosti i
protonosti raskrija s krunim tokom prometa (studija,

Prof.dr.sc. Ivan Legac, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: legac@fpz.hr; Nikola ubi,
dipl.ing., Hrvatska osiguravajua kua d.d., Ivana Lucia 2a, Hrvatska, e-mail: nikola.subic@hok-osiguranje.hr;
Hrvoje Pilko, dipl.ing., Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, Hrvatska, e-mail: hrvoje.pilko@fpz.hr