Natjecanje iz logike i filozofije

Organizatori
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatsko filozofsko drutvo
Hrvatsko logiko udruenje
Sjedite i adresa Dravnoga povjerenstva
Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
Tajnica Dravnoga povjerenstva
Katarina Stupalo, prof., vanjska suradnica
Agencija za odgoj i obrazovanje, Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
telefon: 098 868 201; e-mail: katarina.stupalo@azoo.hr
Vremenik natjecanja
kolsko: 10. veljae 2016.
upanijsko: 9. oujka 2016.
Dravno: 21. 23. travnja 2016., Sinj
Razine natjecanja
1. kolska natjecanja
2. meuupanijska natjecanja
3. dravno natjecanje
Kategorije natjecanja
1. logika
2. filozofija
3. kvalifikacije za Meunarodnu filozofsku olimpijadu
1. Natjecanje iz logike
Svrha je natjecanja iz podruja logike:
unaprijediti poznavanje logike,
zainteresirati uenike za svladavanje nauka logike kao umijea,
motivirati nastavnike za intenzivniji rad s uenicima,
pripremiti uenike za uspjeno svladavanje razredbenoga postupka na fakultetima koji
zahtijevaju poznavanje gradiva iz nastavnoga predmeta logike.
Za natjecanje se mogu prijaviti uenici III. i IV. razreda srednjih kola koji ue logiku u
redovitom, izbornom i fakultativnom programu.
Nain organiziranja
kolska natjecanja odrat e se prema vremeniku koji je odobrilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta i na temelju ispitnih pitanja koja su izraena u Dravnom povjerenstvu za
natjecanje iz filozofije i logike.

Meuupanijska i dravno Natjecanje odrat e se prema programu koji e sastaviti povjerenstvo

za natjecanje iz logike i filozofije, koje imenuje organizator natjecanja u navedenim upanijama.
Program natjecanja
Zadaci iz programa nastave logike za gimnazije.
Literatura
1. Sreko Kova, Logika, HSN, Zagreb, posljednja izdanja.
2. Gajo Petrovi, Logika, Element, Zagreb, posljednja izdanja.
3. D. Lauc i Z. iki, Logika, kolska knjiga, Zagreb, 2014.
4. S. Kova i B. arni, Logika pitanja i postupci. Problemski uvod u elementarnu logiku,
KruZak, Zagreb, 2008.
U podruje ispitivanja za kolsku razinu ulazi tradicionalna i iskazna logika prema literaturi na
popisu za pripremu natjecanja: odnosi meu pojmovima, logiki kvadrat, neposredno i posredno
zakljuivanje, pogreke u zakljuivanju, Vennovi dijagrami, provjera valjanosti zakljuka putem
tablice, ukljuujui i metodu reductio ad absurdum.
U podruje ispitivanja za meuupanijsku razinu ulaze zadaci iz istog podruja, ali sloenijeg
tipa, ukljuujui iskazno stablo te iskaznu i prirodnu dedukciju.
Na dravnim natjecanjima iz logike provjerava se cijelo usvojeno gradivo sadrano u slubenim
udbenicima iz logike za gimnazije, te sposobnost rjeavanja problemskih zadataka koje
natjecatelji, samostalno razmiljajui, mogu rijeiti na osnovi poznavanja toga gradiva.
Testovi i rjeenja s prethodnih natjecanja koji su dostupni u elektronikom obliku bit e dostupni
na internetu. O tome se moete informirati na stranicama Hrvatskog logikog udruenja
http://hrvatskologickoudr.wix.com/hlu.
Razine natjecanja iz logike
1. kolsko natjecanje
Nakon zavrenog natjecanja na kolskoj razini Dravno povjerenstvo za logiku odreuje bodovni
prag kojim se odreuje koji uenici imaju pravo sudjelovanja na meuupanijskom natjecanju.
2. Meuupanijsko natjecanje
Nakon zavrenog natjecanja na meuupanijskoj razini Dravno povjerenstvo odreuje broj
uenika koji imaju pravo sudjelovanja na dravnoj razini. Taj broj ne moe biti vei od 40.
Odluka Dravnog povjerenstva je konana i na nju nema prava albe.
3. Dravno natjecanje
Nagrade
Svaki uenik na dravnome natjecanju dobiva pohvalnicu, a petero najuspjenijih diplome.
2. Natjecanje iz filozofije
Svrha je natjecanja iz filozofije:
poticanje mladih na filozofski nain miljenja,

poticanje na razliite oblike kreativnog rada rad na izvornim filozofskim tekstovima

(pismeni i usmeni oblici),
uiti uenike i nastavnike kako analizirati, artikulirati i evaluirati filozofske pozicije i
argumente,
motiviranje nastavnika za intenzivniji rad s uenicima kao i za osobno struno
usavravanje,
motiviranje nastavnika za rad s nadarenim uenicima (interdisciplinarno povezivanje
nastavnih sadraja u module),
motiviranje uenika za rad u izvannastavnim aktivnostima povezanim s filozofijom
(dodatna nastava),
pripremanje uenika za uspjeno svladavanje razredbenog postupka na fakultetima koji
zahtijevaju poznavanje gradiva iz nastavnoga predmeta filozofija,
pronalaenje najboljih kandidata za Meunarodnu filozofsku olimpijadu,
pored stjecanja znanja i vjetina, ispunjenje odgojne svrhe koju ima filozofija sama.

Za natjecanje se mogu prijaviti uenici IV. razreda srednjih kola koji ue filozofiju u redovitom,
izbornom i fakultativnom programu.
Sadraj natjecanja
Sve potrebne materijale za provoenje natjecanja na kolskoj i meuupanijskoj razini (testove i
teme za esej) Povjerenstvo e dostaviti u upanijske urede koji e ih proslijediti kolama.
A) kolsko natjecanje
kolsko natjecanje sastoji se od dva dijela:
1. provjera znanja testom (35 minuta),
2. pisanje eseja o temi koja je vezana za odreenu, zadanu literaturu (120 minuta).
Pravo je svake kole, osim kola iz Grada Zagreba, odrediti (na temelju kolskog natjecanja)
natjecatelje za meuupanijsko natjecanje tako da njihov ukupni broj nije vii od broja etvrtih
razreda (koji sluaju filozofiju) plus jedan. Npr. ako kola ima samo jedan razred, doputeno joj je
poslati dva uenika na meuupanijsko natjecanje.
Pravilo za Grad Zagreb je sljedee: broj etvrtih razreda koji sluaju filozofiju dijeli se s 2 te se
tom broju uenika pridoda 1, to se potom zaokruuje na cijeli broj. Tako dobivenom broju
pridodaje se jedan uenik. Ovom raunicom dobili bismo maksimalan broj uenika koji pojedina
kola s podruja Grada Zagreba moe prijaviti za sudjelovanje na meuupanijskom natjecanju.
Npr. ako kola ima 3 etvrta razreda to je 3:2=1.5. Taj se broj zaokruuje na 2. Dodaje se 1, pa
tako dobivamo 3 uenika koje kola smije poslati na meuupanijsko natjecanje iz filozofije.
B) Meuupanijsko natjecanje
Meuupanijsko natjecanje sastoji se od dva dijela:
1. provjera znanja testom (35 minuta),
2. pisanje eseja o temi koja je vezana za odreenu, zadanu literaturu (120 minuta).

Svi uenici pristupaju svim dijelovima natjecanja (test i esej).

Na osnovi rezultata kojega uenici postignu na meuupanijskom natjecanju, odreeni e
se broj uenika pozvati i na natjecanje na dravnoj razini.

O kvotama za dravno natjecanje odluit e Dravno povjerenstvo u suradnji s

organizatorima natjecanja, a odluka Dravnog povjerenstva je konana i na nju nema
prava albe.
U sluaju da pojedini upanijski centri nakon dostave rezultata kolskog natjecanja
nemaju minimalno 8 uenika za daljnju razinu natjecanja, obveza je pojedinog centra tu
informaciju dostaviti savjetnici koja e dogovoriti spajanje pojedinih centara u svrhu
pravednije organizacije meuupanijskog/upanijskog natjecanja.
upanijski centri obvezni su testove dostaviti kolama minimalno 24 sata prije natjecanja.
Natjecatelji piu eseje na raunalima osim ako to nikako nije tehniki izvedivo.
Najvei broj bodova iz testa iznosi 30 bodova.
Najvei broj bodova iz eseja iznosi 40 bodova.
Izrada testova, teme eseja, broj moguih bodova i nain bodovanja odreen je komisijski
(dva sveuilina nastavnika, predsjednik i tajnica Povjerenstva).
Izbor tema za esej je sljedei: uenici apsolutnom veinom glasova izabiru jednu od
predloenih tema. (Svi uenici piu esej na istu temu.)
Po zavretku pisanja eseja, pristupa se ispravljanju eseja. Poslije izrade liste najbolje
napisanih eseja, izrauje se privremena lista poretka zbrajanjem bodova iz ispita i eseja.
Svi su sudionici pod zaporkom. Lista se stavlja na vidno i dostupno mjesto svim
sudionicima.
Za mogue prigovore i albe uenici i mentori obraaju se u pismenom obliku albenoj
komisiji. Za to je predvieno vrijeme od 30 minuta nakon svakog dijela natjecanja (nakon
objave rezultata testa te nakon objave rezultata eseja).
Poslije zavretka albenoga postupka, nainit e se konana lista natjecanja i proglasiti
najbolje plasirani uenici.
kole e na vrijeme dobiti detaljnije upute o organizaciji i tijeku natjecanja.

C) Dravno Natjecanje iz filozofije

Ukupan broj uenika koji moe sudjelovati na dravnom natjecanju jest 26 uenika.
Natjecanje se sastoji od etiri dijela:
1. provjera znanja testom (35 minuta),
2. esej na temu vezanu za zadanu literaturu (na hrvatskom jeziku 120 minuta),
3. usmeni ispit za najbolje plasirane kandidate,
4. esej za kvalifikaciju na Meunarodnu filozofsku olimpijadu (o nainu, vremenu i mjestu
odravanja kvalifikacija za Meunarodnu filozofsku olimpijadu nastavnici i uenici bit e
obavijeteni najkasnije do 31. prosinca 2015.).

Svi uenici pristupaju pisanju testa i eseja.

Znanje na usmenom dijelu ispita ocjenjivat e 3 ispitivaa koji nisu mentori uenicima.
Svaki e ispitiva postaviti jedno pitanje svakom natjecatelju.
Nakon prva dva dijela natjecanja izabiru se 3 najbolje plasirana uenika. Ako je razlika
izmeu treeplasiranog i etvrtoplasiranog uenika manja od 2 boda, tada e se i
etvrtoplasirani uenik pozvati na usmeni dio natjecanja.
Gradivo koje je obuhvaeno trima razinama ispitivat e se kumulativno. To znai da
najvia, dravna razina, sadrava dijelove gradiva niih razina. Isto vrijedi i za
meuupanijsko natjecanje (sadravat e dio kolske razine).
Za mogue prigovore i albe uenici i mentori obraaju se u pismenom obliku albenoj
komisiji. Predvieno je vrijeme od 30 minuta nakon svakog dijela natjecanja (nakon
objave rezultata testa te nakon objave rezultata eseja).

Poslije zavretka albenoga postupka, nainit e se konana lista natjecanja i proglaenje

najbolje plasiranih uenika.
Raspored za pojedine dijelove natjecanja iz filozofije na dravnoj razini bit e naknadno
utvren.

Kvalifikacije za Meunarodnu filozofsku olimpijadu

Obavijest o kvalifikacijama za Meunarodnu filozofsku olimpijadu bit e objavljena najkasnije
do 31. prosinca 2015. godine.
Tema natjecanja iz filozofije u 2016. godini: TJELESNOST
Obrazloenje teme:
Tjelesnost je osnovni element ljudske egzistencije. Rijeima filozofa Hansa Jonasa, tijelo je
polazite nae najobuhvatnije i najopenitije ekstrapolacije u cjelinu zbiljnosti. Kada
definiramo to je to ovjek, odnosno to je to ljudski identitet, moramo najprije krenuti od
njegova tjelesnog aspekta, jer se na taj nain odreuje osnova svakog identiteta, tzv. numeriki
identitet. Naravno, utvruje se i ono to je dublje od tijela, nevidljivi genetski identitet, kao i
ono to je ire od tijela, tjelesno i duhovno zasnovana struktura koju nazivamo osobnou, ali
vidljivo fiziko tijelo, organizam, uvijek predstavlja neizbjenu i neukidivu osnovu. Meutim,
zapadnjaka je filozofija imala ambivalentan odnos prema tjelesnosti. Usprkos filozofima koji su
u razliitim kontekstima promiljali problematiku tjelesnosti ili je ak stavljali u prvi plan,
povijest filozofije snano je obiljeena marginaliziranjem i potiskivanjem tjelesnosti, od antike i
srednjega vijeka, preko novovjekovne epohe, do suvremenosti. Tek u drugoj polovici 20. stoljea
problem tjelesnosti postaje ravnopravnim filozofijskim problemom, a taj se trend esto naziva
filozofijskom rehabilitacijom tjelesnosti. Unutar toga angairaju se gotovo sve filozofijske
discipline, od ontologije, epistemologije i filozofije uma, preko antropologije, etike, socijalne
filozofije i politike filozofije, do estetike, filozofije kulture i filozofije roda, kao i razni
suvremeni filozofijski pravci i pristupi. Bilo da se na openitijoj razini govori o tjelesnom aspektu
ljudskoga bivanja ili da se naglasak stavlja na pojedine dimenzije tjelesnosti kao to su zdravlje i
seksualnost, sa svim teorijskim i praktikim implikacijama, pitanje tjelesnosti za filozofiju danas
predstavlja veliki izazov, ukljuujui i reinterpretaciju povijesti filozofije pod vidom tjelesnosti,
pri emu se mnoga djela, teorije i teze iz prolosti ukazuju u novom svjetlu.
Od 1. prosinca 2015. popis literature vezane uz ovogodinju temu Natjecanja iz filozofije nalazit
e se na mrenim stranicama Agencije kao dodatak ovom tekstu.
Od 31. prosinca 2015. tekstovi iz literature vezane uz ovogodinju temu Natjecanja iz filozofije
nalazit e se na mrenim stranicama Agencije i na web-adresi:
http://www.hrfd.hr/content/nastava-filozofije-logike-i-etike.
LANOVI DRAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ LOGIKE

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Katarina Stupalo, prof., Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb, tajnica

Ines Skelac, mag. phil., Hrvatska zaklada za znanost, Opatija, predsjednica
dr. sc. Dragana Sekuli, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
prof. dr. sc. Majda Trobok, Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka
Renata Cerovski, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica
dr. sc. Sinia Mati, Gimnazija Franje Petria, Zadar
Marko Kardum, prof., VIII. gimnazija, Zagreb

8. prof. dr. sc. Sreko Kova, Institut za filozofiju, Zagreb

9. mr. sc. Perislava Bei-Smlati, Srednja kola Ivana Lucia, Trogir
10. prof. dr. sc. Berislav arni, Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Split

LANOVI DRAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ FILOZOFIJE

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

prof. dr. sc. Hrvoje Juri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, predsjednik
Katarina Stupalo, prof., Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb, tajnica
dr. sc. Bruno urko, Institut za filozofiju, Zagreb
Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevac
Petar Runje, prof., III. gimnazija, Zagreb
aklina Bender, prof., Gimnazija Poega, Poega
mr. sc. eljka Winkler, Srednja kola Ban Josip Jelai, Zaprei
Igor Mioi, prof., Gimnazija Dubrovnik, Dubrovnik
dr. sc. Borna Jalenjak, Filozofski fakultet Drube Isusove Hrvatskih studija Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb
Bruno Pui, prof., Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
Tomo Matievi, prof., Srednja kola za dizajn, grafiku i odrivu gradnju, Split
Dunja Marui-Brezeti, prof., I. gimnazija, Zagreb
Jane Sclaunich, prof., Prva rijeka hrvatska gimnazija, Rijeka

Napomena
Uporaba imenica (uenik, uitelj, nastavnik, voditelj itd.) u tekstu podrazumijeva i osobe
enskog i mukog spola, dakle: uenice/uenike, uiteljice/uitelje, nastavnice/nastavnike,
voditeljice/voditelje itd.