PRIJEM U BOLNICU

Kao pacijent prvo emo poeleti da bar na kratko porazgovaramo pre ili odmah nakon smetaja u
bolnicu sa lekarom koji e nas leiti ili, kako se to obino kae, voditi. S obzirom na budui odnos,
lekar treba pacijentu da prui neke informacije o sebi. U sluaju svog odsustva, lekar treba pacijenta
da informie o tome ko e se starati o njemu i da ih upozna.
Ovaj idealni model nije tako esto primenjen u praksi. U sluaju hiruke intervencije, pacijent i
hirurg se moraju upoznati pre operacije, a od hirurga se oekuje da odgovori na pitanja pacijenta
koja se tiu vremena i mesta operacije i naina na koji hirurg planira da je izvede, pitanja koja se tiu
postoperativnog toka i osoba zaduenih za njega i sl. Uspeh operacije je vrlo povezan sa poverenjem
u hirurga, ali i u anesteziologa koji svojom inicijativom u okviru prakse dobre preoperativne
pripreme mora da poseti pacijenta i izvri sve neophodne preglede i razgovore, kako se ne bi
dogodilo da se tek uoi same zakazane operacije ustanovi da postoje razlozi medicinske ili druge
prirode koji bi mogli da ometaju tok operacije.
Pacijenti praktino nikad ne biraju anesteziologa, a anesteziolog je vitalno vaan za uspeh operacije.
Pacijentu je vano da zna kako e se odvijati operacija i to e biti posle operacije?
Pre prijema u bolnicu pacijent treba da obavi niz vanih i korisnih stvari. S obzirom na injenicu da
se istovremeno moda prima vie pacijenata, prijem treba organizovati tako da se to manje eka.
Zato bolnika prijemna sluba treba da dogovara telefonski as prijema.
Dobra praksa u bolnicama je da pacijenta do sobe u kojoj e boraviti otprati zdravstveni radnik ili
saradnik koji e mu pokazati postelju koju e koristiti i raspored stvari na odeljenju, posebno
sanitarnih i drugih prostorija koje moe koristiti. Po ulasku u sobu u kojoj e boraviti pacijent, treba
da upozna druge pacijente, jer e razgovarati sa njima i meusobno se pomagati.
Pacijenti meusobno ponekad bukvalno spasavaju ivote u nastupanju krize, jer mogu pozvati
medicinske sestre ili lekare.
Ako pacijentu treba posebna dijeta, odmah to treba i dogovoriti. Pacijent treba da zna da bolnica
nije socijalno jedinstven prostor.
Ona se sastoji od brojnih odeljenja, laboratorija, hitne slube, poliklinike, intenzivne njege, hirurkih
sala, velikog broja lekara, medicinskih sestara, drugih strunjaka i velikog broja razliitog pomonog
osoblja. Bolnica nikad ne spava, jer je uvek nekome potrebna.
Bolnicu vodi uprava. Upravni odbor predstavlja vlasnika, a direktor rukovodi radom bolnice i
odgovoran je za uspean rad, poslovanje i funkcionisanje bolnice.
Direktor je najvaniji zaposleni u bolnici i krajnja taka svih molbi, pitanja, zahteva i prigovora.
Izmeu jedne treine i jedne polovine pacijenata u savremenoj bolnici biva primljeno u okviru hitnih
slubi. Stoga nemaju svi mogunost da se polako i sistematino pripremaju za boravak u bolnici.
ak i preesto medicinske potrebe i tekoe nastupe naglo i iznenada, trae hitnu medicinsku pomo
i potom smetaj u bolnicu. Kada pacijent ne moe da komunicira, dobro je da ga prati neko od
lanova porodice.
Poto se zdravstveni problemi prevedu u nivo kontrolisanog stanja, svaki pacijent e uiniti sve da
svoj poloaj prevede u stanje u kome bi se to uspenije nastavila dijagnostika i leenje.
Korisno je u tu svrhu pregledati sve vodie za pacijente koji postoje.

Saetije reeno pacijent treba da trai da mu se objasni ta se dogodilo i ta je uinjeno, treba da

upozna svog lekara i medicinske sestre, ima pravo na informacije o daljim planovima, mora to pre
da uspostavi vezu sa porodicom, kako bi mu bilo doneto sve ta treba za vreme boravka u bolnici.
Pacijent razmilja o svom stanju i njegovom daljem toku, ocenjuje i procenjuje, pravi planove, a
moe i da ih zabelei.
Razgovor sa lekarom pacijentu je neophodan, kao i sa lanovima porodice.

ZNANJA I VETINE
Ovim poglavljem se istie potreba za znanjima i vetinama komunikacijske prirode:
-Kontakt sa pacijentom i objanjenja koja je potrebno pruiti,
-Nain razgovora sa pacijentom,
-Instrukcije koje obavezno treba dati pacijentu,
-Potrebe da se to pre definie radna ili preliminarna dijagnoza, kako bi sainio to bolji plan
dijagnostike i leenja,
-Neophodnosti da se u to opsenijem obimu saine instrukcije u pisanom obliku radi olakanja
komunikacije.