Professional Documents
Culture Documents
Bibliografija
Knjievne smotre
od broja
1 do 149
SADRAJ
3
Rije urednitva
Uvod
Greta imievi
Ureuju
Sonja Bai
Dalibor Blaina
Marijan Bobinac
Aleksandar Flaker
Nenad Ivi
Jerzy Jarzbski (Uniwersytet Jagielloski, Krakov)
Mislav Jei
Irena Luki
Ivan Matkovi
Nikita Dimitrov Nankov (University of Puerto Rico, San Juan)
Maxim D. Shrayer (Boston College, Chestnut Hill)
Jelena esni
Nikica Talan
Milivoj Telean
Josip Uarevi
Andrea Zlatar
Mate Zori
Viktor mega
Tajnica urednitva
Irena Luki
Glavni i odgovorni urednik
Dalibor Blaina
Grafika oprema
Ivan Picelj
Lektura
Mirjana Zec
Priprema za tisak
Korik d.o.o. Zagreb
Cijena ovomu broju 35 kuna
Godinja pretplata (4 broja)
81 kuna, za inozemstvo dvostruko
iro-raun
Zagrebaka banka
2360000-1101551990
Hrvatsko filoloko drutvo
s naznakom za Knjievnu smotru
Narudbe slati na
Filozofski fakultet u Zagrebu
I. Luia 3, 10 000 Zagreb
Arhiv
e-mail: ikurjak@ffzg.hr
Izdava
Hrvatsko filoloko drutvo
Adresa urednitva
Filozofski fakultet, I. Luia 3, Zagreb
Rije urednitva
Dragi itaoe,
trina izlaenja, koju emo proslaviti idue, 2009.
godine. Zato i ovim putem pozivamo sve nae stare i
nove suradnike da svojim prilozima autorskim lancima, prijevodima, prikazima i recenzijama sudjeluju u stvaranju 151. broja Knjievne smotre, kojim
emo obiljeiti njezin ulazak u zlatne etrdesete.
Kau u najbolje godine.
Uvod
Bibliografija obuhvaa radove objavljene u Knjievnoj smotri u razdoblju od 1969. do 2008. godine,
poevi od broja 1, a zakljuno s brojem 149.1
U bibliografiji se abecednim redom navode prezimena i imena autora, prireivaa i recenzenata,
odnosno naslovi veih cjelina nastalih viestrukim
autorstvom koji potpadaju pod kategoriju anonimnog
autorstva. Naslovi pojedinog autora poredani su takoer abecednim redom.
S obzirom na tradiciju Knjievne smotre u koritenju razliitih transkripcijskih pravila za prenoenja znakova iz drugih pisama u latinino, autori su
navoeni po izvornom lanku. Iz tog razloga se javljaju sluajevi da je pojedini autor naveden na dva ili
vie mjesta u bibliografiji. Kod takvih se sluajeva
Greta IMIEVI
A
1 AARSETH, Espen. Ergodika knjievnost ;
Knjiga i labirint. S engleskoga prevela Sonja
Ludvig
*U tematskom bloku: Pismenost i novi mediji.
38(2006), br. 140(2), str. 33-42.
37 An. Antike varijacije suvremenog portugalskog pjesnitva (S. de Mello Breyner Andersen, E. de Andrade, M. Alegre i J. A.
Seabra).
Preveo Nikica Talan.
35(2003), br. 128-129(2-3), str. 113-124.
51 ANDRI, Stanko. Knjiga, napitak, ma. U povodu Rougemontova tumaenja Tristana i Izolde.
25(1993), br. 90, str. 31-38.
80 AVELINE, Claude. Iz zadaa duha. XI meunarodni kongres PEN klubova. Prev. Marin
Roman.
*Ulomci iz zbirke: Les Devoins de lesprit.
27(1995), br. 95(1), str. 93-99.
10
113 BARTHELME, Donald. Pogledi na mog uplakanog oca. Prevela Nada oljan.
6(1974), br. 19, str. 25-30.
114 BARTHES, Roland. Borba s anelom tekstualna analiza Postanka 32, 23-33. Prevela
Tatjana Juki.
26(1994), br. 92-94, str. 79-83.
11
140 BTOROV, Mria. Tolerancija lux in tenebris (Aktualno stanje u slovakoj kulturi). S
njemakog, po rukopisu, prevela Marija Ltze-Miculini.
*U tematskom bloku: Knjievnost u tranziciji.
Znakovi vremena.
34(2002), br. 124-125(2-3), str. 151-153.
12
13
177 BEKER, Miroslav. Recepcija moderne engleske i amerike kritike na hrvatskom i srpskom jezinom podruju (u razdoblju od 1952.
do 1970).
21(1988), br. 69-72, str. 206-209.
200 BERJOZIN, Genadij. Svjea pljuska drutvenom ukusu. S ruskoga rukopisa prevela Arijana
Herceg.
*Recenzija: Mihal Armalinskij, Dvojstvennije
otnoenija. Minneapolis, 1994.
28(1996), br. 101-102(3-4), str. 107-109.
218 BITI, Marina. Od tjelesnih pretpostavki kognicije prema diskursu:pred diskursni momenti.
39(2007), br. 146(4), str. 73-83.
219 BITI, Vladimir. Faktina fikcija ili izmatana
zbilja.
*Recenzija: Gert Hoffman, Gesprach ber
Balzacs Pferd. Vier Novellen. Residenz Verlag, Salzburg und Wien, 1981.
15(1983), br.49, str. 101.
15
247 BLOK, Aleksandar. (No, ulica, fenjer, apoteka; Na podvige, junatva i slavu). Preveo Antun oljan.
*U tematskom bloku: est pjesama ruskog
modernizma.
4(1972), br. 12, str. 54.
17
259 BOBINAC, Marijan. Sluaj izbjeglog apatrida: Horvth i egzil. Sa panjolskoga, po rukopisu, prevela Gorana Biki.
29(1997), br. 104-105(2-3), str. 23-30.
272 BOROVEKI, Ana i Cvijeta Pavlovi. Vaccinatio, carmen elegiacum Luke Stullija (1804).
36(2004), br. 132-133(2-3), str. 13-17.
264 BOJTR, Endre. Metamorfoze subjekta umjetnikog djela. Desz Tandari, ekajui Godota:
11 aeromobila.
5(1973), br. 13-14, str. 99-104.
18
279 BOI EJI, Rafaela. Uloga fonema/grafema u imenovanju likova romana Mi Evgenija
Zamjatina.
37(2005), br.136-137(2-3), str. 81-88.
*Vidi i:
EJI BOI, Rafaela.
300 BROWN, Mick. Budi svoj: poziv na kontrakulturu. Preveo Domagoj Orli.
27(1995), br. 96-97(2-3), str. 164.
19
308 BRUSAR, Kreimir. Pitanje znaenja poetskog jezika i poeci teorije recepcije kod I. A.
Richardsa, W. Empsona i u novoj kritici.
39(2007), br. 144(2), str. 47-54.
309 BRUSAR, Kreimir. Retorika, estetika i ideologija u knjievnoj kritici Paula de Mana.
32(2000), br. 115-116(1-2), str. 69-75.
310 BRUSAR, Kreimir. Teorija recepcije, interdisciplinarnost i politika teorija u knjievnoj
kritici Stanleya Fisha.
35(2003), br. 127(1), str. 45-53.
327 BURENINA, Olga. Estetski raskol ili kvaziekfraza i apsurd. S ruskoga prevela Jasmina
Vojvodi.
*O jednom litografiranom programu knjievne
veeri.
33(2001), br. 122(4), str. 13-21.
329 BRGER, Peter. Razumijevanje umjesto osuivanja. Ogled o studentskom pokretu 1968.
Prevela Elvira Ratkovi.
27(1995), br. 96-97(2-3), str. 168-169.
20
335 BUSTA, Christine. Pjesme molbenice trailaca prenoita. Prev. Enver olakovi.
*U tematskom bloku: Iz austrijske poezije.
16(1984), br. 54-55, str. 85.
C
336 CACAN, Fikret. Oko prijevoda Ahmatove.
16(1984), br. 54-55, str. 109-111.
354 CERF, Juliette. Misao otvorena svemu moguemu. S francuskoga prevela Jagoda Milinkovi.
*(Razgovor s Franoisom Jullienom) Magazin Littraire No. 429, oujka 2004.
*U tematskom bloku: Kina i Tibet u rijei i
misli.
37(2005), br. 138(4), str. 45-47.
21
376 COUTURIER, Maurice. Nabokov i autobiografsko poricanje. S engleskoga prevela Nataa Dragni.
29(1997), br. 106(4), str. 81-86.
22
410 CVRLJE, Mladen. Neki aspekti utjecaja Danteove umjetnosti rijei i misli na lik Ortisa u
Posljednjim pismima Jacopa Ortisa Uga Foscola.
37(2005), br.136-137(2-3), str. 43-50.
460 DARVIN, Mihal. O prirodi umjetnike ciklizacije u lirici. Problem cjelovitosti u povijesti
predodaba. S ruskoga, po rukopisu, preveo
Josip Uarevi.
30(1998), br. 107(1), str. 23-28.
466 DEKANOVI, Ivo. Sartreovo shvaanje poezije i prozne knjievnosti. Kritiko-problematski ogled.
3(1971), br. 7, str. 44-55.
26
27
517 DRUNIKOV, Jurij. Epikurov vrt u moskovskoj kuhinji. S ruskoga, po rukopisu, prevela
Irena Luki.
*U tematskom bloku: Sedamdesete. Fenomeni.
36(2004), br. 134(4), str. 91-96.
*Vidi i:
DRUNJIKOV, Jurij.
535 OREVI, Mira. Mogunosti literarnog kriminalistikog romana. Drrenmatt kao pisac
kriminalistikih romana.
3(1971), br, 7, str. 30-38.
536 OREVI, Mira. Peter Handke izmeu
eksperimenta i tradicije.
10(1978), br. 30, str. 37-45.
28
551 ENGEL, Christine. Komarni raj: prazno sredite u Srcima etvoro Vladimira Sorokina.
36(2004), br. 131(1), str. 23-32.
E
538 EBNER, Jeannie. (Bez cvijea). Prev. Enver
olakovi.
*U tematskom bloku: Iz austrijske poezije.
16(1984), br. 54-55, str. 85.
540 ECO, Umberto. Skupina 63, eksperimentalizam i avangarda. Prevela Morana ale Kneevi.
27 (1995), br. 96-97 (2-3), str. 133-137.
541 EGRI, Peter. Portret umjetnika kao karikaturista. Picasso, Joyce, Britten. Prevela Mirna
Willer.
14(1982), br. 45, str. 58-70.
561 EPTEJN, Mihail. Postmodernizam, komunizam, soc-art. S ruskoga, prema rukopisu, prevela Ivana Matas.
*U tematskom bloku: Aleksandar Sergejevi
Pukin (1799.-1837.).
31(1999), br. 112-113(2-3), str. 81-93.
29
565 ESAULOV, Ivan. Ideologija sovjetskih ezdesetih i trea istina Leonida Borodina. Prevela Irena Luki.
27 (1995), br. 96-97 (2-3), str. 65-67.
*Vidi i:
JESAULOV, Ivan.
31
594 FITTING, Peter. Moderni angloameriki znanstvenofantastini roman: utopijska enja ili
kapitalistika kooptacija.
14(1982), br. 46, str. 36-44.
595 FJODOROV, Vladimir. Problem rijei. S ruskoga, po rukopisu, preveo Ivan Babi.
30(1998), br. 107(1), str. 75-80.
32
638 FORRESTER, Sibelan. Prijevod kao reinkarnacija. Ouvanje razlike u tekstualnim tijelima.
Prevele Tihana Mri i Sanja Matei.
26 (1994), br. 91, str. 68-73.
645 FRIED, Istvn. Svjetska knjievnost i interliterarni proces. S maarskog, iz rukopisa, prevela
Jlan Mann.
32(2000), br. 117(3), str. 5-10.
33
G
649 GACZYSKI, Konstanty Ildefons. 4 pjesme.
Preveo Zdravko Mali.
*U tematskom bloku: Preobrazbe. Prijevodi
iz poljske poezije.
23 (1991), br. 84, str. 96-97.
669 GERARD, Albert S. Knjievna tradicija i knjievna promjena u Africi juno od Sahare.
17(1985), br. 59-60, str. 24-28.
670 GERI, Vladimir. Novela od stranca, ili Shakespeare na kajkavskome zato i kako.
*U tematskom bloku: Prevoenje drame i
kazalita.
35(2003), br. 128-129(2-3), str. 15-18.
34
679 GIRAUD, Pierre. Baudelaireov ponor. Rjenika struktura Cvjetova zla (odlomci). Preveo Branko Vuleti.
5(1973), br. 13-14, str. 96-98.
35
36
735 GOVEDI, Nataa. Moljac u mantiji kulturalnog autoriteta. Pristup teorijskim paradigmama Edwarda Saida i Julije Kristeve.
31(1999), br. 111(1), str. 157-168.
37
38
792 HARAWAY, Donna. Kiborki manifest: znanost, tehnologija i socijalistiki feminizam krajem dvadesetog stoljea. Preveo Goran Vujasinovi.
*U tematskom bloku: Cyber-kultur@.
31(1999), br. 114(4), str. 35-44.
796 HASSAN, Ihab. Imperativi srca: nacionalizam, kolonijalizam i multikulturalizam, s osobnog motrita.
S engleskoga, po rukopisu, prevela Aleksandra
Miak.
29(1997), br. 104-105(2-3), str. 5-11.
786 GVERI, Petra. Poljska knjievnost u hrvatskim knjievnim asopisima od 1881. do 1940.
Bibliografija.
34(2002), br. 126(4), str. 81-118.
H
787 HADISELIMOVI, Omer. Bosna i Hercegovina u engleskim putopisima: 1848-1878.
21(1988), br. 69-72, str. 10-14.
39
801 HAZAN, V. Skriveni biblijski citati i reminiscencije u poeziji S. A. Jesenjina. Prevela Irena Luki.
26(1994), br. 92-94, str. 158-165.
802 HEIM, Michael Henry.
Dante i Brooklynski most: Javni diskurs i
privatni diskurs u sovjetsko doba. S talijanskoga, iz rukopisa pevela Nevia Raos.
32(2000), br. 117(3), str. 127-130.
40
41
866 HUGO, Victor. (Oko zalutalo u naborima poslunosti vjetru). Prevela Vinja Machiedo.
*U tematskom bloku: Pjesnitvo Victora Hugoa u izboru Andra du Boucheta.
6(1974), br. 17, str. 87-90.
I
870 IIN, Kornelija. Zapustenie Baratinskog u
poeziji Brodskog.
23(1991), br. 83, str. 59-60.
872 IKBAL, Muhammad. (2 pjesme). Preveli Sheoraj Singh Jain i Mislav Jei.
*U tematskom bloku: Jain, Sheoraj Singh.
Urdska poezija.
8(1976), br. 26-27, str. 79.
875 ILLES, Laszlo. O maarskoj knjievnoj avangardi. Put maarske knjievne avangarde za
vrijeme revolucije. 1918-1919.
3(1971), br. 8, str. 23-28.
42
893 IVEKOVI,
Rada. Puka vjerovanja u Milin
dapanhi.
8(1976), br. 26-27, str. 61-68.
896 IVI, Nenad. Domiljanje prolosti. Povjesnica kao anr srednjevjekovne knjievnosti.
23(1991), br. 84, str. 11-25.
884 IVANKOVI, Katica. Groteskno u djelu Bohumila Hrabala. (Na primjeru pripovjetke U
vrtu).
28(1996), br. 99(1), str. 59-61.
885 IVANKOVI, Katica. Jakobson i esi ili O
neuzvraenoj naklonosti.
30(1998), br. 108-109(2-3), str. 3-11.
43
J
910 JABES, Edmond. Zidam svoju nastambu. Prev.
Vinja Machiedo.
16(1984), br. 56, str. 82-88.
44
936 JESAULOV, Ivan. Evanelje po Apoleku. Pripovijest I. Babelja Pan Apolek kao estetska
cjelina. Prevela Nastja Poljak.
26(1994), br. 92-94, str. 137-140.
*Vidi i:
ESAULOV, Ivan.
949 JEI, Mislav. Sukte Mitri i Varuni ili blagorijeci Miru i Roti. Uzorci iz hermeneutike
i prevodilake radionice.
*Tekst sadri prijevodne uzorke popraene biljekama.
26(1994), br. 91, str. 125-128.
45
958 JIRSAK, Predrag. Legenda drevne svakodnevice. Izgnanici u dolinu Ivana Olbrachta.
1(1969-70), br. 2, str. 47-52.
959 JIRSAK, Predrag. Prostor raspoznavanja.
6(1974), br. 18, str. 89-96.
976 JUKI, Tatjana. Poetika kolera ljubavnog romana, ili ipak obrnuto?
25(1993), br. 90, str. 39-44.
963 JOHNSON, Don Barton. Lolita iz Limberlosta? Vladimir Nabokov i Gene Stratton-Porter. S engleskoga, po rukopisu, prevela Dubravka Petrovi.
29(1997), br. 106(4), str. 3-8.
977 JUKI, Tatjana. Tamo neke kolice u uveanom crvenom krugu. (O prozi Julia Cortzara).
23(1991), br. 84, str. 57-61.
978 JUKI, Tatjana. Trgujui zloduii(ma): Viktorijanska fantastika Christine Rossetti.
32(2000), br. 118(4), str. 1-18.
47
998 KASACK, Wolfgang. Renesansa ruske duhovne i religiozne knjievnosti nakon sloma komunizma. S njemakog, po rukopisu, prevela Marija Ltze-Miculini.
*U tematskom bloku: Knjievnost u tranziciji.
Tranzicija i tradicija: sudar svjetova.
34(2002), br. 124-125(2-3), str. 27-37.
K
988 KABI, Slavija. Biti drugaiji i/ili biti svoj:
idovski identiteti u Srednjoj Europi.
*Recenzija: Jdische Identitten in Mitteleuropa. Literarische Modelle der Identittskonstruktion, Max Niemeyer Verlag, Tbingen,
2002. Conditio Judaica. Studien und Quellen
zur deutch-jdischen Literatur und Kulturgeschichte; 38.
35(2003), br. 128-129(2-3), str. 139-142.
999 KASACK, Wolfgang. Ruski nobelovci. S njemakoga, po rukopisu, prevela Marija Ltze-Miculini.
31(1999), br. 111(1), str. 203-209.
48
1010 KELLY, Catriona. Pukin i vaspitanie (moralni odgoj): interpretacija pjesme. S engleskoga i ruskoga, po rukopisu, prevela Sonja
Ludvig.
*U tematskom bloku: Aleksandar Sergejevi
Pukin (1799.-1837.).
31(1999), br. 112-113(2-3), str. 45-54.
1025 KLANICZAY, Gbor. Duh karnevala: bahtinova teorija kulture pukog smijeha. S engleskoga preveo Stanko Andri.
29(1997), br. 103(1), str. 51-59.
1026 KLARWEIN, Mati. Svetite alef. Prevela Ana
Simeon.
27(1995), br. 96-97(2-3), str. 149-151.
1029 KLMA, Ivan. O ekim vodenjacima. Sa ekog prevela i Erbena prepjevala Dubravka
Sesar.
*U tematskom bloku: Voda: vode, bia junaci.
39(2007), br. 145(3), str. 73-74.
1015 KIHNEJ, Ljubov Genadevna. anrovski kanon naricaljke i naricaljke Anne Ahmatove. S ruskoga, po rukopisu, preveo Josip Uarevi.
35(2003), br. 128-129(2-3), str. 65-68.
49
1051 KOLANOVI, Maa. Od Maara do Mercatora: Knjievna artikulacija reklame u modernizmu i postmodernizmu.
40(2008), br. 149(3), str. 3-22.
50
1072 KOEC, Marinko. Michel Houellebecq: knjievnik Novog doba ili glasnik knjievne apokalipse?
38(2006), br. 141-142(3-4), str. 19-26.
1076 KOTT, Jan. Don Juan ili o udnji. Preveo Dalibor Blaina.
34(2002), br. 123(1), str. 79-85.
1070 KOSTI, Veselin. Znaenje engleske knjievnosti i kulture u Dubrovniku krajem 18. i poetkom 19. veka.
21(1988), br. 69-72, str. 22-24.
51
52
1123 LACHMANN, Renate. Luda u Kristu i njegova praksa pretvaranja. Preveo Davor Beganovi.
37(2005), br. 135(1), str. 49-63.
1124 LACHMANN, Renate. Metamorfoza. Druga
morfologija proza Bruna Schulza. Preveo
Davor Beganovi.
35(2003), br. 127(1), str. 55-67.
1127 LAH, Josip i eljka Matijaevi. Psihoanalitiko itanje Puta do Indije E. M. Forstera
Nemogua racionalizacija nesvjesnog.
40(2008), br. 148(2), str. 13-20.
1128 LAMBRON, Marc. Knjievnost? Prevela Jadranka Brni.
27(1995), br. 96-97(2-3), str. 157-160.
1132 LSZL, Bulcs. Enuma Eli spjev o stvaranju svijeta. S akkadskog preveo i prokomentirao Bulcs Lszl.
8(1976), br. 26-27, str. 5-20.
53
1137 LAVRA, Maja. Li Bai enfant terrible tradicionalne kineske poezije. Sa slovenskog prevela Anita Peti-Stanti.
*U tematskom bloku: Kina i Tibet u rijei i
misli.
37(2005), br. 138(4), str. 49-55.
1138 LAVRA, Maja. Motiv enje u klasinoj kineskoj povijesti. Sa slovenskog, po rukopisu
prevela Ivana Latkovi.
39(2007), br. 146(4), str. 119-122.
1155 LEVINTON, Georgije. Pokuaj politikog diskursa (o disidentstvu 70-ih godina). S ruskoga,
iz rukopisa, prevela Irena Luki.
39(2007), br. 146(4), str. 97-99.
1158 LEVITT, Morton. Svi smo mi braa! Svi hrana za crve ! Kazantzakisovi i Kemalovi romani i moderna stvarnost. S engleskoga, po rukopisu, prevela Jasenka afran.
31(1999), br. 111(1), str. 105-108.
54
1160 LIAN, Yang. Pet pjesama. Preveli Sibila Petlevski i Brian Holton.
*U tematskom bloku: Kina i Tibet u rijei i
misli.
37(2005), br. 138(4), str. 105-107.
1161 LIAN, Yang. U potrazi za pjesnitvom kao prototipom izgnanstva. S engleskog preveo Dinko
Telean.
*U tematskom bloku: Kina i Tibet u rijei i
misli.
37(2005), br. 138(4), str. 109-111.
1162 LIANSKAJA, Evgenija. Karikaturalni podsmjesi postmodernizma (na primjeru djela Leonida Desjatnikova). S ruskoga, po rukopisu,
prevela Sonja Ludvig.
33(2001), br. 122(4), str. 31-34.
1163 LIBERMAN, Anatolij. N. S. Tubeckoj. Na kraju 20. stoljea. S ruskoga, po rukopisu, prevela
Marina Bagari.
31(1999), br. 111(1), str. 75-79.
1164 LIDGATE MACE, Susan. Osnovna obuka: Pisanje vijetnamskoga rata s Davidom Rabeom.
Preveo Velimir Pikorec.
*S bibliografijom.
27(1995), br. 96-97(2-3), str. 9-18.
55
1198 LUKI, Irena, prir. i prev. Naslijee Helenukta: Anri Volohonski i Aleksej Hvostenko.
Priredila i prevela Irena Luki.
35(2003), br. 130(4), str. 93-98.
56
57
58
LJ
1264 LJERMONTOV, M. J. (2 pjesme). Prepjevao
Draen Dragovi.
*U tematskom bloku: Dvadeset prepjeva.
27(1995), br. 98 (4), str. 64.
*Vidi i: LERMONTOV, Mihail Jurjevi.
59
1289 MACHPERSON, James. Ossianove pjesme: izbor. Priredio i preveo Vinko Grubii.
* U tematskom bloku: Ossianove pjesme.
37(2005), br. 135(1), str.75-87.
1295 MAJDAK, Zvonimir. Hladna distancija. (Zapisi jednog urednika u povodu sajma u Frankfurtu).
23(1991), br. 84, str. 109.
1283 MACHIEDO, Vinja. Otkrivanje Kine na pjesniki nain. (Paul Claudel, Victor Segalen,
Henri Michaux...)
*U tematskom bloku: Kina i Tibet u rijei i
misli.
37(2005), br. 138(4), str. 57-68.
61
62
1330 MANOVICH, Lev. Novi mediji: upute za uporabu. S engleskoga prevela Sonja Ludvig.
*U tematskom bloku: Pismenost i novi mediji.
38(2006), br. 140(2), str. 43-51.
1349 MATAS, Gordan. Definiranje identiteta izmeu dviju kultura u romanima Amy Tan.
40(2008), br. 147(1), str. 97-105.
1350 MATASOVI, Ranko. Dvanaest stoljea irskog pjesnitva.
23(1991), br. 84, str. 37-44.
63
1359 MATIJAEVI, eljka i Josip Lah. Psihoanalitiko itanje Puta do Indije E. M. Forstera
Nemogua racionalizacija nesvjesnog.
40(2008), br. 148(2), str. 13-20.
64
1385 MEDARI, Magdalena. Ruski emigranti, likovni umjetnici, i njihov doprinos umjetnosti
karikature.
33(2001), br. 122(4), str. 43-48.
*Vidi i:
MEDARI-KOVAI, Magdalena.
65
1405 MESTERHZY, Balzs. Temporalitet i estetski totalitet (oblikovanje identiteta kod Gyule
Krdyja). S njemakog, po rukopisu, prevele
Dubravka Orai Toli i Dubravka Zima.
33(2001), br. 122(4), str. 63-67.
1408 MEYER, Priscilla i Jeff Hoffmann. Beskonani odrazi u Nabokovljevoj Blijedoj vatri:
danska veza (Hans Andersen i Isak Dinesen).
S engleskoga, po rukopisu, prevela Jasenka
afran.
29(1997), br. 106(4), str. 35-46.
66
1425 MIKI, Vanda. Teorija simbolizma, evokacije i horizonta: okviri za interpretiranje tiina
u francuskoj suvremenoj poeziji.
*Zastupljeni autori: du Bouchet, Cendrars, Valry, Pellerin, Heidsieck, Derme, Bonnefoy,
Seuphor, Guerne, Jaccottet, Guillevic Butor,
Venaille, Roubaud, Leiris, Laugier.
*Sadri i stihove zastupljenih autora na franc.
jeziku.
39(2007), br. 144(2), str. 33-46.
1447 MIKOVI, Grgo. Igra s mitom. Josip i njegova braa Thomasa Manna kao knjievnoumjetniko itanje Biblije.
36(2004), br. 132-133(2-3), str. 19-34.
67
1459 MORANJAK-BAMBURA, Nirman. Intertekstualnost / metatekstualnost / alteritet. Integralna metodologema i njeni teorijski eksplikati.
*S literaturom.
23(1991), br. 84, str. 27-36.
68
N
1502 NABOKOV, Vladimir. Druge obale. Prevela
Magdalena Medari Kovai.
24(1992), br. 86-88, str. 91-93.
1507 NANKOV, Nikita. Dva kolumbovska putovanja Gea Mileva: hermenautiki ispit zapadne
drugosti kao bugarskog boljeg ja. S engleskoga, po rukopisu, prevela Dubravka Petrovi.
31(1999), br. 111(1), str. 41-47.
69
.
1520 NRIS, Salomeja. (10 pjesama). Preveo Ranko
Matasovi.
.
*Uz tekst Ranka Matasovia Salomeja Nris,
velika pjesnikinja malog naroda.
28(1996), br. 99(1), str. 66-67.
1510 NANKOV, Nikita. Umberto Eco kao krijumar: idealizam preko disciplinarnih granica.
Prevela Marija Papraarovski.
35(2003), br. 130(4), str. 21-32.
1526 NIKEVI, Sanja. Pokopano dijete: Shepardova pusta zemlja staroga kralja.
20(1987), br. 67-68, str. 80-84.
70
1549 OKUMU, Charles. Nazivi domae vrste i sistemi vrste u folkloru naroda Acoili (Uganda).
17(1986), br. 59-60, str. 9-14.
71
1560 ORAI TOLI, Dubravka. Univerzalni kalendar Velimira Hlebnikova. Ploe sudbine i teorija determiniranoga kaosa.
40(2008), br. 149(3), str. 43-50.
1571 ORTIZ, Simon J. To je mjesto o kojem Indijanci govore. Preveo Marijan Orenik.
*Pjesma; uz interview sa Simonom J. Ortizom
u povodu pjesme.
23(1991), br. 81-82, str. 47-50.
1565 ORAI, Dubravka. Intertekstualnost i intermedijalnost u poemi Rat i svijet Vladimira Majakovskog.
16(1984), br. 56, str. 55-61.
*Vidi i:
ORAI TOLI, Dubravka.
72
1591 PAPRAAROVSKI, Marija. Marguerite Duras izmeu tiine i krika: Moderato cantabile.
*Recenzija: Marguerite Duras, Moderato cantabile. Prevela Ingrid afranek. Vukovi&Runji, Zagreb, 2003.
36(2004), br. 131(1), str. 111-113.
73
1602 PASTERNAK, Elena i Evgenij Pasternak. Prilog povijesti odnosa Osipa Mandeljtama i Borisa Pasternaka.
17(1985), br. 57-58, str. 101-112.
1603 PASTERNAK, Evgenij i Elena Pasternak. Prilog povijesti odnosa Osipa Mandeljtama i Borisa Pasternaka.
17(1985), br. 57-58, str. 101-112.
74
1628 PEOVI VUKOVI, Katarina. Povratak u budunost. Hipertekstualnost. Pismenost elektrosfere ili prastara udnja teksta
*U tematskom bloku: Pismenost i novi mediji.
38(2006), br. 140(2), str. 3-11.
75
1663 PETRAK, Nikica. to je engleski utjecaj (Biljeke jednog pjesnika ope prakse).
21(1988), br. 69-72, str. 132-134.
77
78
1715 POPOVI, Nenad. Proza Hansa Carla Artmanna i iskustva Beke grupe.
15(1983), br. 49, str. 95-97
1707 PONOMARJOVA, Galina. Estonska knjievnost 90-ih godina. S ruskoga, iz rukopisa, prevela Irena Luki.
*U tematskom bloku: Knjievnost u tranziciji.
Tranzicijski okviri.
34(2002), br. 124-125(2-3), str. 63-67.
1708 PONOMARJOVA, Galina i Tatjana OR. Sergej tern kao predava tartuskoga sveuilita.
S ruskoga, iz rukopisa, prevela Irena Luki.
33(2001), br. 119(1), str. 51-56.
79
1748 RADMILO DERADO, Sanja. Iz tame u svjetlost: seksualna tjeskoba u djelima Virginije
Woolf.
*U tematskom bloku: Voda: simbol, slutnja,
stanje.
39(2007), br. 145(3), str. 43-55.
1750 RADO-PERKOVI, Katja. Un bel d vedremo ili o ulasku talijanske libertistike u povijesti
knjievnosti.
36(2004), br. 132-133(2-3), str. 3-11.
R
1739 RABAC-ONDRI, Glorija. Giuseppina Martinuzzi, uiteljica, pjesnikinja, revolucionar.
2(1970), br. 5-6, str. 127-129.
80
81
1783 ROGI MUSA, Tea. Kako danas itati Tadeusza Peipera? Povratak ishoditima peiperizma.
40(2008), br. 147(1), str. 107-120.
1784 ROGI, Tea. Modeli metafore u hrvatskoj i
poljskoj avangardi. Metafore u pjesnitvu Tadeusza Peipera i Antuna Branka imia.
37(2005), br.136-137(2-3), str. 89-106.
*Vidi i:
ROGI MUSA, Tea.
82
1820 RUNTI, Ivo. Rua na valu: Ogled o pjesmama (1995., 1996) Ursule Heinze de Lorenzo.
32(2000), br. 118(4), str. 55-58.
1828 RYAN, Marie-Laure. Imerzivnost vs. Interaktivnost: virtualna realnost i teorija knjievnosti.
S engleskoga prevela Sonja Ludvig.
*U tematskom bloku: Pismenost i novi mediji.
38(2006), br. 140(2), str. 81-89.
83
1835 SAID, Edward. Kultura i imperijalizam. S engleskoga, po rukopisu, prevela Biljana Romi.
30(1998), br. 108-109(2-3), str. 51-58.
1836 SAINT-DIDIER, Guilhem de. (Pjesme).
*Vidi:
MARAS, Mate, prir. i prev. Trubadurska lirika.
36(2004), br. 132-133(2-3), str. 105-116.
1852 SCHWARZINGER, Heinz. Prevoditi Horvtha?! Nemogue, mislio sam S njemakog preveo Sead Muhamedagi.
*U tematskom bloku: Prevoenje drame i
kazalita.
35(2003), br. 128-129(2-3), str. 9-11.
84
1874 SEPI, Vinja. Pjesnitvo Wallacea Stevensa ili dijalog mate i zbilje.
13(1981), br. 41-42, str; 101-105
1875 SEPI, Vinja. Romansijerski eksperiment
D. H. Lawrencea.
6(1974), br. 17, str. 55-65.
1878 SEPI, Vinja. U potrazi za zbiljom ili smisao stvatalakog ina. Uz roman Ka svjetioniku Virginije Woolf.
11(1979), br. 37, str. 31-41.
85
1890 SHRAYER, Maxim. Nabokovljeva tekstobiografija. S engleskoga, po rukopisu, prevela Dubravka Petrovi.
29(1997), br. 106(4), str. 9-21.
*Vidi i:
RAJER, Maxim.
1912 SLAVI, Dean. Traklovi preludiji utnje. (Romanse zur Nacht i Grodek).
34(2002), br. 123(1), str. 71-78.
86
1939 STAFFORD, William T. Kit, nasljednica i junjaki polubog: tri simboline Amerike.
3(1971), br. 8, str. 3-10.
87
88
1971 SUVIN, Darko. Brechtova Sveta Ivana Klaonika. Strukture klaonikog svijeta.
25(1993), br. 89, str. 3-15.
1972 SUVIN, Darko. Dua i smisao: razmiljanja
o Barthesovu Japanu.
*S bibliografijom citiranih djela.
27(1995), br. 96-97 (2-3), str. 95-109.
1979 SUVIN, Darko. Odabrana bibliografija teorije i opih pristupa naunoj fantastici poslije
Wellsa.
14(1982), br. 46, str. 92-93.
1980 SUVIN, Darko. Promiljanje o smislu fantastike ili fantastine proze. Prema rukopisu,
s engleskog prevela Marija Papraarovski.
33(2001), br. 120-121(2-3), str. 47-67.
89
1996 ABI, Marijan. enoine Povjestice i Erbenova Krytice; izmeu mita i predaje.
32(2000), br. 118(4), str. 143-150.
2013 ESNI, Jelena. Nove ratnice: procvat amerike etnike enske knjievnosti u 1970-ima
*U tematskom bloku: Sedamdesete. Fenomeni.
36(2004), br. 134(4), str. 51-64.
91
2047 OR, Tatjana. Estonska knjievnost 90-ih godina. Zapaanja s tuega zvonika. S ruskoga,
po rukopisu, prevela Irena Luki.
*U tematskom bloku: Knjievnost u tranziciji.
Tranzicijski okviri.
34(2002), br. 124-125(2-3), str. 53-61.
92
2048 OR, Tatjana. Ruska knjievna Estonija dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljea. S ruskoga, iz rukopisa, prevela Irena Luki.
*Recenzija: Russkaja emigracija i russkie pisateli Estonii 1918-1940. Antologia. Serija.
Kompendium. Pod red S. G. Isakova. KPD
Tallin, 2002.
36(2004), br. 131(1), str. 105-108.
2059 RAJER, Maksim D. Anti-semitizam i propadanje ruskog sela. Prevela s engleskog Jelena
esni.
*U tematskom bloku: Sedamdesete. Fenomeni.
36(2004), br. 134(4), str. 77-82.
*Vidi i:
SHRYER, Maxim.
2060 RAJER, Maksim D. Dine sree. Petnaest godina u Estoniji. S engleskog, iz rukopisa, preveo Adrian Cvitanovi.
*U tematskom bloku: Voda: Vode sjeanja.
39(2007), br. 145(3), str. 117-128.
*Vidi i:
SHRYER, Maxim.
93
2079 TALAN, Nikica. etiri portugalska neorealista: Carlos de Oliveira, Egito Gonalves, Pedro de Silveira i Antnio Reis. Priredio i preveo
Nikica Talan.
35(2003), br. 130(4), str. 103-112.
T
2073 TALAN, Nikica, prir. i prev. Pjesnici brazilskog modernizma.
*Zastupljeni pjesnici: Manuel Bandeira, Guilherme de Almeida, Oswald de Andrade, Menoti del Picchia, Mrio de Andrade, Ronald de
Carvalho, Cassiano Ricardo, Jorge de Lima,
Tasso da Silveira, Raul Bopp, Srgio Milliet,
Murilo Mendes, Carlos Drummond de Andrade, Augusto Frederico Schmidt, Joo Cabral
de Melo Neto.
32(2000), br. 118(4), str. 91-104.
2085 TALAN, Nikica. Na izvorima galjeko-portugalskog trubadurizma. Prilog objanjenju iberskog kodeksa udvorne ljubavi.
22(1989), br. 73-76, str. 93-100.
2086 TALAN, Nikica. O poeziji Antnija Ramosa
Rose.
25(1993), br. 90, str. 55-56.
2087 TALAN, Nikica. Pjesnitvo brazilskog modernizma.
32(2000), br. 118(4), str. 105-117.
94
2092 TALAN, Nikica. Utjecaj Biblije na portugalsku i brazilsku knjievnost. Kratak povijesni
pregled.
26(1994), br. 92-94, str. 28-41.
95
2125 TERRAS, Victor. Egzil, trea pojavnost i iskjuena sredina: pjesnika vizija Vladislava
Hodasevia. S engleskoga preveo Velimir
Pikorec. Stihove prevela Irena Luki.
29(1997), br. 104-105(2-3), str. 31-36.
96
97
2175 TYSDAHL, Bjorn. Sentimentalnost u modernim TV serijama: s posebnim osvrtom na Dinastiju i Sokolovu krestu.
20(1987), br. 67-68, str. 36-41.
U
2177 UFLJAND, Vladimir. (Pjesma).
*Vidi:
BABI, Ivan, prev. est ruskih pjesnika.
*Zastupljeni pjesnici: Vjaeslav Kuprijanov,
Vladimir Ufljand, Vladimir Buri, Vadim Sidur, Mihail Jerjomin, Ljev Rubintejn. Prijevod
s ruskog jezika Ivan Babi.
33(2001), br. 120-121(2-3), str. 129-133.
2179 UFLJAND, Vladimir. Neke karakteristike piterske poezije 50-60-ih godina s obzirom na
vlastito iskustvo.
22(1990), br. 11-80. str. 51-54.
98
2212 UAREVI, Josip. O. Mandeljtam i B. Pasternak: dvije nesanice. Usporedna kompozicijska analiza dviju pjesama.
17(1985), br. 57-58, str. 115-123.
2204 UAREVI, Josip. Konii bitka, ili mali odgovori na velika pitanja.
*Recenzija: Wislawa Szymborska, Radost
pisanja. Pjesme u izboru, prijevodu i s pogovorom Zdravka Malia. Nova stvarnost, Zagreb, 1997.
30(1998), br. 108-109(2-3), str. 107-109.
2220 UAREVI, Josip. San i java Borisa Pasternaka. (Zapaanja o pjesmi San).
27(1995), br. 98 (4), str. 45-46.
2221 UAREVI, Josip. Sintaksne i kompozicijske
odlike lirike Borisa Pasternaka.
12(1980), br. 40, str. 64-72.
99
V
2230 VAFA, Nezzam. (Pjesma). Prevela Jelica Goli.
*U: Goli, Jelica. Suvremena iranska poezija.
8(1976), br. 26-27, str. 107.
100
2262 VIDAN, Ivo. Beckettovi romani izmaka. U povodu ovogodinje Nobelove nagrade za knjievnost.
1(1969), br. 1, str. 6-10.
101
2298 VINJA, Vojmir. Kako itati Valryja? Etimoloka konotacija u poetskom jeziku Paula Valeryja.
2(1970), br. 3, str. 61-67.
2291 VIDMAROVI, Natalija. Porijeklo hagiografskog emocionalno ekspresivnog stila u staroruskoj knjievnosti.
34(2002), br. 126(4), str. 23-28.
102
2321 VOROBJOVA, Natalija. ena u crnim gaicama. S ruskoga prevela Dubravka urai-Plee.
33(2001), br. 119(1), str. 101-104.
2322 VRS, Istvn. Lisnica na podu. Prema prijevodu Katalin Kruge. S francuskog prevela Marija Papraarovski.
*U tematskom bloku: Knjievnost u tranziciji.
Znakovi vremena.
34(2002), br. 124-125(2-3), str. 149-150.
2313 VOJVODI, Jasmina. Predmet mode (S osvrtom na Pelevinov roman Generation II).
40(2008), br. 147(1), str. 3-9.
2325 VUJI BRLENI, Branka. Halerova recepcija Shakespeareove Oluje: Ikonina slika mitskog otoka.
31(1999), br. 112-113(2-3), str. 159-163.
2326 VUKOVI, Tvrtko. udnja za uitkom : Aporije uspostave identiteta na primjeru kvorumakoga pjesnitva.
38(2006), br. 139(1), str. 25-36.
103
W
2350 WADSACK, Herbert. (Pjesma). Prev. Enver
olakovi.
*U tematskom bloku: Iz austrijske poezije.
16(1984), br. 54-55, str. 85.
2342 VULETI, Branko. O nekim Krleinim stilskim postupcima i njihovu prevoenju na francuski.
5(1973), br. 16, str. 11-33.
2343 VULETI, Branko. Poljsko srce i francuski
razum Guillaumea Apollinairea.
8(1976), br. 25, str. 3-9.
104
2379 WITKOWSKA, Alina. Adam Mickiewicz dvjesta godina poslije. Izmjene legende. S poljskog
prevela Neda Pintari.
*U tematskom broju: Adam Mickiewicz. Tematski blok: Mickiewicz i Poljaci.
30(1998), br. 110(4), str. 23-27.
105
2393 YEATS, William Butler. Pjesme. Preveli Antun oljan, Boica Jelui i Nikica Petrak.
*U tematskom bloku: William Butler Yeats.
*Sadri pjesme: Drugi dolazak; Plovidba u Bizant; Za ruu na kriu vremena; Fergus i
Druid; Nema druge Troje; Uskrs 1916; Leda i
labud; Bronana glava; Meu kolskom djecom; Molitva za moju kerku; Ko muha dugih
nogu vodom; Samo polje trave; to stari ljudi
ne bi bili ludi?.
32(2000), br. 115-116(1-2), str. 89-94.
2394 YOURCENAR, Marguerite. O nekoliko redaka Beda Preasnog. Prev. Nataa Desnica-erjavi.
12(1980), br. 38-39, str. 127-128.
Z
2397 ZAFAR, Bahadur, Sah. (pjesma). Prev. Sheoraj Singh Jain i Mislav Jei.
*U: Jain, Sheoraj Singh. Urdska poezija.
8(1976), br. 26-27, str. 79.
Y
2391 YASSEMI, Rashid. (Pjesma). Prev. Jelica Goli.
*U: Goli, Jelica. Suvremena iranska poezija.
8(1976), br. 26-27, str. 108.
106
2408 ZEEVI, Divna. Puki knjievni govor o svetom i profanom. Hrvatske puke propovijedi
19. stoljea.
26(1994), br. 92-94, str. 213-235.
2409 ZERGOLLERN-MILETI. Lovorka. Crni humor.
*S bibliografijom.
23(1991), br. 83, str. 69-77.
107
2442 IVKOVI, Igor, prir i prev. Izbor iz ukrajinske poezije XX. stoljea.
*Zastupljeni autori: Oleksandr Oles, Mihajlo
Semenko, Mihajlo Draj-Hmara, Vasilj Simonenko, Lina Kostenko, Vasilj Stus.
33(2001), br. 122(4), str. 121-127.
2448 MEGA, Viktor. Drama krize ili kriza drame? O scenskim djelima Petera Weissa.
3(1971), br. 7, str. 11-16.
108
BIBLIOTEKA
Knjievna smotra
Izdanja Biblioteke Knjievna smotra
Irena Luki i Josip Uarevi
Ruska knjievnost u hrvatskim knjievnim asopisima 1945-1977.
Zagreb, 1992.
Deskriptivna bibliografija recepcije ruske knjievnosti u hrvatskim asopisima i
novinama nakon Drugog svjetskog rata (1945-1977). Graa je podijeljena na kritike
lanke o ruskim autorima i djelima, o kazalitu, o drutveno-politikoj problematici
s aspekta knjievnosti te na usputna spominjanja ruske knjievnosti.
Dalibor Blaina
Katastrofizam i dramska struktura
Zagreb, 1993.
Autor analitikim i interpretativnim pristupom dokazuje koherentnost diskurzivnih
struktura u djelu jednog od najznaajnijih poljskih dramatiara i romanopisaca izmeu
dva svjetska rata Stanisawa Ignacyja Witkiewicza. Dramska struktura obznanjuje
se u Witkacyja kao specifina realizacija katastrofistikog knjievnog sustava.
Tirso de Molina
Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik
Priredio, prepjevao i razjasnio Mirko Tomasovi
Zagreb, 1993.
Dvojezino izdanje (izvornik i prijevod) glasovite drame iz zlatnog doba panjolske
knjievnosti popraeno opirnim biljekama o piscu i djelu, traduktolokim
primjedbama te opisom recepcije u hrvatskom kazalitu.
Jerzy Faryno
Deifriranje ili nacrt eksplikativne poetike avangarde
S ruskoga preveo Radomir Venturin
Zagreb, 1993.
U knjizi su skupljeni radovi poljskoga rusista J. Faryna koji ispituju sustavnost
umjetnike prakse avangarde. Autor se u svojim promiljanjima usredotouje na
pojmove deifriranja, paronimije/anagrama/palindroma i transsemiotiku ljestvicu
avangarde.
Mirjana Stani
Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Dblina
Zagreb, 1994.
Na primjeru pripovijedaka njemakoga knjievnika Alfreda Dblina autorica
demonstrira funkcioniranje kinostila i filmske poetike u modernoj knjievnosti.
Vinja Rister
Lik u grotesknoj strukturi
Zagreb,1995.
Analizirajui obrasce ruskog romana XX. stoljea (Bjeli, Pilnjak, Olea, Platonov,
Bulgakov), autorica se usredotouje na imenovanja te kostime i portrete likova, koji
imaju grotesknu funkciju u knjievnom djelu.
Suzana Glava
Iskustvo i mit u poeziji Umberta Bellintanija
Zagreb, 1995.
Monografija o talijanskom pjesniku Umbertu Bellintaniju podijeljena je u dva dijela:
u prvome autorica opirno komentira pjesnikov ivot i djelo, a u drugom analizira
mitopoetsko miljenje na odabranim pjesmama.
Drukiji i drugi
Talijanska pripovijetka 20. stoljea
Priredio Mladen Machiedo
Zagreb, 1995.
Skupni projekt hrvatskih talijanista predstavlja pripovijetke 25-orice autora koji su
stilskom raznorodnou i apartnou pisma privukli pozornost itatelja i knjievnih
profesionalaca. Tekstovi su popraeni kritikim portretima autora i bio-bibliografskim
podacima.
Mcha/Erben/Havliek Borovsk
Iz eke preporodne poezije
Priredila i prevela Dubravka Doroti-Sesar
Zagreb, 1996.
U knjizi su dvojezino (izvornik i prijevod) predstavljeni odabrani radovi triju klasika
eke preporodne knjievnosti te opirne kritike biljeke o piscima.
Anica Vlai-Ani
Harms i dadaizam
Zagreb, 1997.
Knjiga posveena pitanjima poetike ruskog avangardnog umjetnika Daniila Harmsa
(1905-1942). Kontekstualizirajui Harmsa u europske avangardne tokove, autorica
povlai tipoloku paralelu izmeu dadaistikih i oberiutskih umjetnikih koncepcija.
Soc-art
Zbornik tekstova
Priredila Irena Luki
Zagreb,1998.
Zbornik je sastavljen od dva dijela: u prvome su objavljeni tekstovi ruskih kritiara
o drugoj knjievnosti, a u drugome prozni i pjesniki radovi autora koje kritika
ubraja u neoavangardu (soc-art).
ezdesete
Zbornik
Priredila Irena Luki
Zagreb, 2000.
Zbornik je sastavljen od tekstova domaih i stranih autora koji se s razliitih perspektiva dotiu 60-ih godina XX. stoljea. Osim ogleda o najznaajnijim autorima i
djelima 60-ih, u knjigu su uvrtena i osobna svjedoenja likovnih umjetnika i glazbenika.
Zvonko Kova
Poredbena i/ili interkulturna povijest knjievnosti
Zagreb, 2001.
Studije koje problematiziraju status slavenskih knjievnosti s gledita interkulturalnosti. Posebnu pozornost autor posveuje povijesti slavenske filologije i komparativnim istraivanjima junoslavenskih knjievnosti. U poglavlju koje se bavi
analizama knjievnih djela predstavljeni su radovi o Ivi Andriu, Mei Selimoviu,
Musi azimu atiu i Vladanu Desnici.
Nikica Talan
Pjesnitvo Eugenia de Andradea
i srednjovjekovna galjeko-portugalska ljubavna lirika
Zagreb, 2001.
U prvome dijelu knjige autor upuuje na drutvene, povijesne i poetike karakteristike
srednjovjekovnog galjeko-portugalskog pjesnitva, dok u drugom i treem dijelu
analizira neotrubadurizam u opusu suvremenog portugalskog autora Eugenia de
Andradea. Saeti prikaz de Andradeova pjesnitva u kontekstu trubadurske knjievne
tradicije izloen je na portugalskom jeziku.
Zdravko Mali
Mickiewicz itd.
Priredila Dragica Mali
Zagreb, 2002.
U knjizi su sabrane studije vodeeg hrvatskog polonista o autorima i djelima iz
novije poljske knjievnosti od Adama Mickiewicza do Czesawa Miosza. Posebno
poglavlje bavi se obiljejima poljske avangardne proze i knjievnosti za djecu.
Boris Senker
Kazaline razmjene
Zagreb, 2002.
Sabrane studije uglednog hrvatskog teatrologa koje se bave razliitim aspektima
kazaline umjetnosti: dramskim tekstovima, reijom, glumom i periodikom. Autorovu
pozornost osobito privlae intertekstualne veze domaih klasika sa svjetskim kulturnim kontekstom.
Hrvatska i svijet
Zbornik
Zagreb, 2002.
U zbornik su uvrteni tekstovi istaknutih domaih i stranih autora koji problematiziraju hrvatske knjievne teme u odnosu na strane kulture. Kljuno poglavlje je
itanje Krlee iz perspektive stranih slavista.
Marijan abi
Feljtonistiki diskurz i nacionalnointegracijska paradigma
Zagreb, 2003.
Autor se bavi feljtonom kao anrom koji je odigrao znaajnu ulogu u nacionalnom
osvjeivanju slavenskih naroda. Posebna pozornost posveuje se primjerima
funkcionalizacije feljtonistikog diskurza u ekoj i hrvatskoj knjievnosti.
Marija Papraarovski
Semiotiko bruenje kazalita
Zagreb, 2003.
Autorica problematizira semiologiju kazalita na podlozi ope teorije o znakovima,
oslanjajui se preteito na naslijee francuskih teoretiara 60-ih i 70-ih godina XX.
stoljea. Posebno poglavlje bavi se odnosom semiologije kazalita prema teatrologiji.
Irina Aleksander
Svi ivoti jedne ljubavi
Prevela s ruskog i priredila Irena Luki
Zagreb, 2003.
Rije je o memoarskoj ostavtini ruske emigrantske spisateljice Irine Kunine
Aleksander, koja je izmeu dva svjetska rata djelovala u Hrvatskoj. Izdanje prate
bogati dodaci, koje je sastavila Jadranka Pintari.
Jadranka Pintari
U smjeru meridijana
Zagreb, 2003.
Knjiga suvremene hrvatske kritiarke koja sabire prikaze znaajnijih djela svjetske
knjievnosti. Rasuti tekstovi okupljeni na jednom mjestu otkrivaju jedinstvo pogleda na recentna zbivanja u sferi recepcije stranih knjievnosti unutar hrvatske kulture.
Nikica Talan
Religiozno-metafizika problematika u pjesnitvu Jorge de Sene
Zagreb, 2003.
U monografiji o najveem pjesniku u portugalskoj knjievnosti poslije Pessoe autor
izdvaja transcendenciju kao dominantno obiljeje pjesnitva Jorgea de Sene. Opiran
saetak o pjesniku i njegovu djelu napisan je na portugalskom.
Helena Perii
Posrednici engleske knjievnosti u hrvatskoj knjievnoj kritici
Zagreb, 2003.
Autorica istrauje razliite tipove recepcije engleske knjievnosti u hrvatskoj kritici
od 1914. do 1940. godine, predstavlja radove istaknutih hrvatskih literarnih kritiara,
analizira institucije, asopise i vrste prijevoda te daje bibliografiju odjeka engleske
knjievnosti u Hrvatskoj.
Ivo Vidan
Tumaiti auru
Zagreb, 2003.
Skupljeni prilozi istaknutog hrvatskog anglista o relevantnim zbivanjima na
anglofonoj knjievnoj sceni te o hrvatskoj knjievnosti u stranim asopisima. Posebnu
skupinu ine radovi o dodirima s klasicima te recepciji djela engleskoga govornog
podruja u hrvatskoj kulturi.
XX. stoljee
Zbornik
Priredila Irena Luki
Zagreb, 2003.
Zbornik prezentira radove domaih i stranih autora o najznaajnijim osobama, djelima
i poetikama XX. stoljea. Posebno poglavlje ine tekstovi koji problematiziraju novo
itanje tradicije.
Razvaline ljubavi
Mala antologija najnovijeg portugalskog pjesnitva
Priredio i preveo Nikica Talan
Zagreb, 2004.
Antologija predstavlja izabrane radove petnaestorice portugalskih pjesnika mlaega
narataja, koji su se afirmirali krajem XX. stoljea. Pjesme su popraene biobibliografskim biljekama o autorima.
Zdravko Mali
Iz povijesti poljske knjievnosti
Priredila Dragica Mali
Zagreb, 2004.
Knjiga studija istaknutog hrvatskog polonista podijeljena je u dva dijela: u prvom se
izlae povijest poljske knjievnosti od njenih poetaka do sredine 70-ih godina XX.
stoljea, dok drugi obuhvaa autorske priloge o pogledima na poljsku prozu.
Sanja Veri
Kultura kao semiotiki problem u djelu Jurija Lotmana
Zagreb, 2004.
Autorica problematizira status i tipologiju kulture u znanstvenom svijetu istaknutog
ruskog semiotiara Jurija Lotmana. Posebnu pozornost usmjerila je na mjesto
umjetnosti u Lotmanovu sustavu kulture.
Nikita Nankov
Postmodernizam i kulturni izazovi
S engleskog prevela Marija Papraarovski
Zagreb, 2004.
Knjiga podijeljena u tri tematske cjeline: u prvoj autor problematizira Ecov, Ricoeurov
i Sartreov prinos teoriji postmodernizma, u drugoj raspravlja o kultnim filmovima
s kraja XX. stoljea, dok u treoj prati trag filozofije europskog modernizma i njen
odnos prema postmodernizmu.
Rasputen ritam
Antologija pjesnitva brazilskog modernizma
Priredio i preveo Nikica Talan
Zagreb, 2004.
Antologija sadri opiran kritiki pogled na brazilsku knjievnost, posebice
modernizam, te radove petnaestorice najistaknutijih modernih pjesnika te zemlje.
Tekstovi su popraeni bio-bibliografskim podacima o autorima.
Lech Padzierski
Julije Benei i Poljaci
Priredio Duan-Vladislav Padzierski
Zagreb, 2004.
Knjiga poljskog slavista monografija je polonistikog i polonofilskog djelovanja
Julija Beneia kao prevodioca, kritiara i memoarista.
Zdravko Mali
Gombrowicziana
Priredila Dragica Mali
Zagreb, 2004.
Opus magnum najznaajnijeg hrvatskog polonista Zdravka Malia, koji predstavlja
dugogodinje bavljenje djelom poljskog knjievnika Witolda Gombrowicza. Prvi
dio knjige donosi studije o poetici Gombrowicza, a drugi malu antologiju prijevoda
najvanijih djela poljskog pisca.
Zvonko Kova
Meuknjievna tumaenja
Zagreb, 2005.
Rije je o studijama na temu interkulturalnosti junoslavenskog prostora te analizama
nekih knjievnih djela koja su obiljeila 20. stoljee.
Dalibor Blaina
U auri Dunog dana
Zagreb, 2005.
Knjigu ine studije posveene poljskoj knjievnosti, s posebnim osvrtom na romantizam i njegovo znaenje, zatim razliite aspekte tradicije poljske knjievne groteske 20. stoljea, kao i poljsko-hrvatskih knjievnih i kulturnih odnosa.
U sjeni Pessoe. I.
Antologija portugalskog pjesnitva XX. stoljea, sv. prvi
Priredio i preveo Nikica Talan
Zagreb, 2005.
Antologija sabire reprezentativne pjesnike osobnosti portugalske knjievnosti i njihove najznaajnije radove. Knjiga ima predgovor i bio-bibliografske dodatke.
Nikica Talan
Suivot s Portugalom
Zagreb, 2005.
Rije je o zbirci ogleda o hrvatsko-portugalskim kulturnim proimanjima. Tekst je
na hrvatskom i portugalskom, a kao ilustracija uvrteni su i prijevodi hrvatskih
autora na portugalski.
Ea de Queiros
Odabrane pripovijetke
S portugalskog preveo Nikica Talan
Zagreb, 2005.
Izdanje donosi reprezentativne radove najprevoenijeg portugalskog pisca XIX.
stoljea, autora iji je izraz oznaio prekretnicu u novijoj luzofonskoj knjievnosti.
Lasta Prijatelj
Dramski oblik mitske strukture
Zagreb, 2006.
Autorica se bavi problemima dramatizacije romana Mihaila Bulgakova Majstor i
Margarita.
Reinhard Lauer
Okviri hrvatske knjievnosti
Kroatistike studije
Zagreb, 2006.
Knjiga uglednog njemakog slavista sastoji se od 17 studija koje problematiziraju
hrvatski knjievni ivot od ilirizma do naih dana.
Marcel Proust
Pisma
Prevela Marija Papraarovski
Zagreb, 2006.
Knjiga sadri izbor iz nadasve zanimljive korespondencije slavnog francuskog
knjievnika.
Irena Luki
Ogledi o ruskoj knjievnosti
Zagreb, 2006.
Autorica predstavlja najznaajnije osobnosti ruske literature od modernizma do
postmodenizma (ehova, Harmsa, Platonova, Aleksanderovu, Solenicina,
Brodskog, feministiku knjievnost, Pelevina i Stogoffa).
Sanja Nikevi
Gubitniki genij u naem gradu
Zagreb, 2006.
Knjiga sadri studije o est najznaajnijih amerikih autora i tri vane teme suvremene
amerike drame.
Brodski!
ivot, djelo (1940-1996)
Priredila Irena Luki
Zagreb, 2007.
Zbornik okuplja anrovski raznovrsne tekstove koji problematiziraju ivot i djelo
najveeg ruskog pjesnika XX. stoljea.
Irina Aleksander
Samo injenice, molim!
Priredila Irena Luki
Zagreb, 2007.
Knjiga rusko-hrvatske spisateljice I. Aleksander sastoji se od autobiografskog romana,
publicistikih tekstova te dokumentarne grae (pisma), kao i ulomaka iz djela drugih
autora (Anais Nin, Rebecca West) koji je spominju u irem kulturolokom kontekstu.
Boidar Alajbegovi
Utoite od rijei
Zagreb, 2007.
U knjizi najpoznatijeg literarnog blogera (javlja se pod imenom Knjiki moljac)
skupljeno je ezdesetak prikaza knjiga stranih autora. Tekstovi su prethodno
objavljeni u asopisima i na blogu.
Katica Ivankovi
eki poetizam u zrcalu djela Karela Teigea
Zagreb, 2007.
Istraujui smisao i obiljeja eke avangarde, autorica osobitu pozornost posveuje
opusu jednog od najistaknutijih sudionika ekog knjievnog ivota tog vremena.
Prva serija
Jurij Drunikov, Viza za prekjuer. Zagreb, 2004.
U poast Zelenoj Papigi. Antologija portugalske pripovijetke. Zagreb, 2004.
Gajto Gazdanov, Veer kod Claire. Zagreb, 2004.
Ilja Stogoff, Trinaest mjeseci. Zagreb, 2004.
George Sand, Intimni dnevnik i drugi autobiografski tekstovi. Zagreb, 2004.
Trei val. Knjievnost ruske dijaspore potkraj XX. stoljea. Zagreb, 2004.
Ivan Klma, Ljubavnici za jednu no. Zagreb, 2005.
Witold Gombrowicz, Pornografija. Zagreb, 2005.
Ea de Queiros, Relikvija. Zagreb, 2005.
Sam Shepard, Krstarenje rajem. Zagreb, 2005.
Ilja Stogoff, Mao ne plau. Zagreb, 2005.
Viktor Pelevin, Vijesti iz Nepala. Zagreb, 2005.
Wojciech Kuczok, Glib. Zagreb, 2005.
Hans-Ulrich Treichel, Izgubljeni. Zagreb, 2005.
Herv Guibert, ovjek s crvenim eirom. Zagreb, 2005.
Leonard Cohen, Omiljena igra. Zagreb, 2005.
Andre Makine, Francuska oporuka. Zagreb, 2005.
Ilja Stogoff, mASIAfucker. Zagreb, 2006.
Ivan Klma, Posljednji stupanj prisnosti . Zagreb, 2006.
John Banville, More. Zagreb, 2006.
Druga serija
David Gilmour, Mahnite noi. Zagreb, 2006.
Margit Kaffka, Boje i godine. Zagreb, 2006.
Franois Weyergans, Tri dana kod moje majke. Zagreb, 2006.
Anne Hbert, Djeak pod teretom snova. Zagreb, 2006.
Viktor Pelevin, Dijalektika prijelaznog perioda. Zagreb, 2006.
Andre Makine, Rekvijem za Istok. Zagreb, 2006.
Bernard-Marie Kolts, No upravo uoi uma. Zagreb, 2006.
Camilo Castelo Branco, Kobna ljubav. Zagreb, 2006.
Peter Stamm, Bezoblini krajolik. Zagreb, 2006.
A.L. Kennedy, Raj. Zagreb, 2007.
Banana Yoshimoto, U dubokom snu. Zagreb, 2007.
Florbela Espanca, Maske sudbine. Zagreb, 2007.
Rosa Montero, Ljubavnici i neprijatelji. Zagreb, 2007.
Romain Gary, ivot je pred tobom. Zagreb, 2007.
Viktor Pelevin, Sveta knjiga vukodlaka. Zagreb, 2007.
Sam Shepard, Velianstveni san o Nebu. Zagreb, 2007.
Alfred Jarry, Nadmujak. Zagreb, 2007.
Dmitrij Prigov, ivjet ete u Moskvi! . Zagreb, 2008.
Gail Jones, Kua disanja. Zagreb, 2008.
Annie Ernaux, Mjesto. Zagreb, 2008.
Deszo Kosztolanyi, Kornel Esti. Zagreb, 2008.
Ilja Stogoff, Mrtvi mogu plesati. Zagreb, 2008.
Pierre Charras, Laku no, mili prine. Zagreb, 2008.
Magdalena Tulli, U crvenilu. Zagreb, 2008.
A.L. Kennedy, Day. Zagreb, 2008.
Gilles Leroy, Alabama Song. Zagreb, 2008.
Gajto Gazdanov, Povijest jednog putovanja. Zagreb, 2008.