Vienamjenski hidroenergetski

sustav Sava i Drava

Prijedlog modela realizacije i pokretanja projekta

mr Vladimir arkovi,dipl.ing.
e-mail: vladimir.zarkovic@zg.htnet.hr

09/03/ 2011.
 Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Prijedlog realizacije i pokretanja projekta prema koncesijskom modelu
(BOT model- Build, Operate and Transfer)
1. Openito
U dokumentu pod naslovom Vienamjenski hidroenergetski sustav - Sava i Drava; Saetak koncepcijskog rjeenja, od 12/01/2011.,
dan je saeti prikaz integralnog koncepcijskog rjeenja razmatranog sustava.
Razmatrani vienamjenski hidoenergetski sustav rijeka Save i Drave obuhvaa prostor od slovenske granice do Siska te od
Botova do Novog Virja (Prilog 1).

Glavne vienamjenske funkcije sustava su:

proizvodnja elektrine energije sa ukupnim instaliranim kapacitetima
Pi 230 MW protone hidroelektrane
Pi 250 MW + 250 MW pumpna hidroelektrana;
zatita od poplava prostora od slovenske granice do Siska i prostora uz Dravu;
plovnost Savom i kanalom Sava-Sava do Velike gorice;
luka Zagreb kod Velike gorice;
novi razvojni potencijal pomorske luke Rijeka i brzog eljeznikog koridora
Zagreb-Rijeka (koji je u planovima izgradnje), povezanih u sustav plovidbe
Savom i Dunavom preko rijene luke Zagreb;
razvoj grada Zagreba sa svim urbanistikim, prometnim i rekreativnim
sadrajima uz i na rijeci Savi;
trajno rijeenje vodoopskrbe grada Zagreba.

Glavne graevine sustava su (Prilozi 2, 3, 4):

osam protonih hidroelektrana;
jedna protona hidroelektrana s brodskom prevodnicom;
jedna pumpna hidroelektrana;
kanal Sava-Sava;
rijena luka Zagreb kod Velike gorice.

Str. 1/21
Obzirom na stanje javnih investicija i njihov nizak potencijal u Republici Hrvatskoj, predlae se razvoj koncesijskog modela (BOT
model- Build, Operate and Transfer), kojim bi se financirao energetski dio navedenog sustava rijeka Save i Drave, osim HES
Streleko.
Obzirom na dugoroni znaaj i iri drutveni interes za graevine plovnog kanala Sava-Sava, rijene luke Zagreb te HES Streleko s
brodskom prevodnicom, predlae se ove graevine financirati u suradnji grada Zagreba i Republike Hrvatske (Prilog 2 i 5).
Izgradnjom energetskog dijela sustava, stvaraju se pretpostavke za realizaciju svih ostalih koristi koje su od velikog gospodarskog
znaaja za RH.

Energetski dio obuhvaa izgradnju osam protonih hidroelektrana ukupne instalirane snage oko Pi 210 MW. Navedeni sustav
hidroelektrana na Savi koncipiran je tako da se u budunosti, ako i kada se za to stvore pretpostavke, moe dopuniti izgradnjom
pumpne hidroelektrane ukupne instalirane snage do Pi 500 MW.

Predlae se, sukladno BOT modelu, formiranje novog pravnog subjekta (neovisna energetska tvrtka za proizvodnju i prodaju energije
ET) udruivanjem hidroenergetskih cjelina osam protonih hidroelektrana i eventualno u budunosti pumpne hidroelektrane (Prilog
5 i 6).

Struktura ET i model financiranja trabaju biti tako koncipirani da uesnici u realizaciji projekta budu:

1. Republika Hrvatska (ueem svojih javnih poduzea)

2. Graani RH (npr. putem zatvorenih investicijskih fondova)
U ovom trenutku u bankama RH postoji tednja graana od preko 130 x 109 KN, to je veliki investicijski
potncijal. Za oekivati je da postoji interes graana za ulaganjem u hidroenergetiku, jer je to dugorono i pouzdano
ulaganje, naravno uz kvalitetnu i pouzdanu pripremu i realizaciju projekta.
3. Institucionalni investitori (mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke, ...)
Ulaganjem mirovinskih fondova u hidroenergetiku stvaraju se pretpostavke dugoronih i stabilnih prinosa, to bi
trebao biti interes svakog zaposlenog graana RH.
4. Privatne tvrtke
Postoji znaajan broj privatnih tvrtki u RH koje bi mogle biti potencijalni ulagai u ET. Osim toga, odreene tvrtke
koje imaju kvalitetan poslovni bonitet (npr. Konar elektroindustrija, neke graevinske tvrtke, ...), a koje su
potencijalni izvoai, mogu participirati ulaganjem u ET, gdje bi se povrat uloenih sredstava vraao iz poslovanja
tvrtke.
Str. 2/21
Na prilogu 7 dana je BOT shema realizacije projekta. Naznaeni su meusobni odnosi glavnih subjekata u razvoju projekta definirani kroz
ugovorne odnose :
Power Purchase Agreement sporazum o plasmanu energije
Loan Agreement sporazum o financiranju projekta
EPC Contract ugovor o izgradnji
O & M Contract ugovor o upravljanju i odravanju postrojenja

Na prilogu 8 i 9 prikazani su gospodarski pokazatelji koji se odnose na energetski dio sustava. Pri tome su analizirane koristi od
proizvodnje elektrine energije. Ostale koristi direktne i indirektne, u ovoj fazi nisu razmatrane.
Prikazani vremenski tokovi prihoda, rashoda i dobiti pokazuju da razmatrani sustav hidroelektrana osigurava viestruku isplativost uloenih
sredstava.

Predloenim modelom realizacije energetskog sustava Sava-Drava, stvaraju se pretpostavke za ozbiljan i dugoroan gospodarski
oporavak RH, uz otvaranje mnogih novih "radnih mjesta".

Uvjet za ovo je uee hrvatskih investicijskih i izvoakih potencijala.

Obzirom na oekivanu dugoronu dobit opisanog sustava, postupak izbora koncesionara treba pretpostaviti hrvatskim investicijskim
potencijalima, gdje se oekuje da e se dobit reinvestirati u RH.

Obzirom na tehnoloki i izvoaki potencijal, tvrtke RH mogu participirati u realizaciji opisanog sustava 75-80 %.
Osim direktne gospodarske koristi za RH, na taj nain se stiu nove reference i mogunosti za izvozne aktivnosti hrvatskog gospodarstva.

Str. 3/21
2. Prijedlog modela pokretanja projekta Varijanta 1

Predlae se realizaciju vienamjenskog hidoenergetskog sustava Sava i Drava provesti sukladno posebnom zakonu, u kome treba
definirati model realizacije projekta, uesnike u realizaciji projekta i njihove meusobne zadae i odnose (npr. ministarstva RH,
vodoprivreda, institucije grada Zagreba, itd), vremensku dimenziju realizacije projekta i slino.
Hidroenergetski dio sustava Sava i Drava predlae se realizirati BOT modelom. Pri tome se predlae izbor koncesionara provesti
natjeajnim postupkom u dvije faze (Prilog 6 i 10 Aktivnosti A1 i A2)

Faza 1

Predlae se to prije (Aktivnosti A1) pristupiti natjeaju za izbor koncesionara projektnog sustava. U postupku izbora koncesionara
Faza 1, predlae se koncesionara obvezati financiranjem energetskog dijela sustava Sava i Drava s udjelom 50% trokova izgradnje
plus trokovi izrade projektne dokumentacije i ishoenja svih dozvola (Prilog 6 i 10).
Izradi projektne dokumentacije (Prilog 10 aktivnosti B, C, D i E) potrebno je pristupiti odmah po izboru koncesionara. Trokovi
izrade projektne dokumentacije, tijekom procesa strukturiranja energetske tvrtke (Faza 2) pretvaraju se u vlasnike udjele ET (prilog
6 - oznaeno zelenim).

Faza 2

U drugom koraku (Aktivnosti A2) predlae se provesti proces izbora koncesionara modelom javne ponude za preostalo financijsko
strukturiranje energetske tvrtke (ET). U ovoj fazi financijskog strukturiranja ET mogu participirati Republika Hrvatska kroz svoja
javna poduzea (npr. Hep,..), graani RH, institucionalni investitori RH (mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke, HPB, ...), privatne
tvrtke RH.
Nakon financijskog strukturiranja energetske tvrtke potrebno je provesti organizacijsko i upravljako strukturiranje. Potom slijedi
daljnja provedba predvienih aktivnosti na realizaciji projekta (Prilog 10 aktivnosti F,G,H i I).

Str. 4/21
3. Prijedlog modela pokretanja projekta Varijanta 2

Ovdje opisani postupak pokretanja i realizacije projekta hidroenergetskog dijela sustava Sava i Drava predvien je u sluaju da se
kroz proces natjeaja za izbor koncesionara opisan u t. 2, ne izabere koncesionar.
U tom sluaju predlae se projekt pokrenuti i realizirati takoer u dvije faze na slijedei nain (Prilozi 11, 12, 13, 14, 15) :

Faza 1

Predlae se da Vlada RH u dogovoru sa zainteresiranim tvrtkama koje su i potencijalni izvoai projekta odmah pokrene izradu
projektne dokumentacije do ukljiivo ishoenja svih lokacijskih dozvola, sukladno shemi na prilogu 13 (takoer vidi prilog 12
aktivnosti A, B i C).
Ideja je da se zainteresirane tvrtke financijski zadue kod poslovnih banaka sa poekom od 8 godina te financiraju izradu projektne
dokumentacije do ukljuivo lokacijskih dozvola. Izraena dokumentacija i lokacijske dozvole bile bi vlasnitvo tvrtki koje su
sudjelovale u financiranju, to se u postupku formiranja tvrtke (Faza 2) za proizvodnju i prodaju elektrine energije (ET) pretvara u
vlasnike udjele ET (prilog 11- oznaeno zelenim).
Pri tome bi Vlada RH trebala izdati garanciju za kredit kojim preuzima odgovornost sukladno usvojenom planu i programu aktivnosti
te obvezama koje se odnose na Vladu RH i njezina ministarstva (provoenje postupaka i izdavanje dozvola sukladno planu i na
vrijeme i sl.)
Kredit za izradu projektne dokumentacije zapoeo bi se vraati tijekom osme godine od poetka realizacije projekta, iz prihoda
realiziranih dijelova hidroenergetskih sustava koji bi bili u funkciji.
Ovakav postupak kreditiranja je poznat pod terminom projektno financiranje.

Predlae se da nositelj izrade projektne dokumentacije sustava Sava i Drava bude tvrtka Elektroprojekt d.d. iz Zagreba, koja je po
miljenju autora jedina hrvatska tvrtka, po svojim referencama, strunim i kadrovskim potencijalima, spremna na vrijeme i struno
zadovoljiti sve zahtjeve koji proizlaze iz ovoga sloenog projekta.

Na prilozima 14 i 15 , opcijski je prikazana mogunost pokretanja projekta na slian nain od strane Hrvatske potanske banke ili
HEP-a, koji su u veinskom vlasnitvu drave.

Str. 5/21
Faza 2

U drugom koraku (Prilog 12 Aktivnost D) predlae se provesti proces izbora koncesionara modelom javne ponude za financijsko
strukturiranje energetske tvrtke (ET). U ovoj fazi financijskog strukturiranja ET mogu participirati Republika Hrvatska kroz svoja javna
poduzea (npr. Hep, ...), graani RH, institucionalni investitori RH (mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke, HPB..), privatne tvrtke
RH.
Nakon financijskog strukturiranja energetske tvrtke potrebno je provesti organizacijsko i upravljako strukturiranje. Potom slijedi
daljnja provedba predvienih aktivnosti na realizaciji projekta (Prilog 12 aktivnosti E, F,G,H i I).

________________

Paralelno sa opisanim aktivnostima pod t. 2 ili 3, potrebno je pristupiti realizaciji projekta graevina plovnog kanala Sava-Sava,
rijene luke Zagreb te HES Streleko s brodskom prevodnicom.
Obzirom na dugoroni znaaj i iri drutveni interes, predlae se ove graevine realizirati u suradnji grada Zagreba i Republike
Hrvatske (Prilog 2 i 5), neovisno o realizaciji energetskog dijela projekta opisanim BOT modelom.

Obzirom na investicijsku vrijednost energetskog dijela sustava Sava i Drava (procjena je do 630x106 EUR,
prilog 9), ovaj projekt se treba i moe realizirati kao investicijski i izvoaki poduhvat hrvatskih tvrtki i
graana opisanim BOT modelom.
Samo tim putem gospodarstvo i RH u cjelini mogu oekivati potpune i dugorone efekte od potencijala
koji se stvaraju realizacijom ovoga projekta.

Str. 6/21
 Prilog 1
VIENAMJENSKI HIDROENERGETSKI
SUSTAV SAVA - DRAVA

Str. 7/21
 Prilog 2
Koncepcijsko rjeenje Save od slovenske granice do Siska
Koritenje odvodnog kanala Sava-Sava s maksimalno moguim kapacitetom
Lokacija glavnih graevina sustava

4
3 6
2
5

9a

10
9b
8
9c
1 HE Zaprei 7 PHE Kameni svatovi 9c Boni preljev u postojei kanal Odra
2 HE Preko 8 HES Streleko s prevodnicom 10 Rijena luka Zagreb
3 HES Zagreb 1 9a Kanal Sava-Sava u postojeim gabaritima
4 HES Zagreb 2 rekonstruiran i produbljen
5 HES Zagreb 3 9b Kanal Sava-Sava proiren, u budunosti plovan
Str. 8/21
6 HES Zagreb 4
 560,00 m n.m
PHE Kameni Svatovi
RIJEKA SAVA UZDUNI PROFIL Pi do 500 MW

Koncepcijsko rjeenje Save od slovenske granice do Siska Prilog 3

Koritenje odvodnog kanala Sava-Sava s maksimalno moguim kapacitetom

133,00 m n.m

124,00 m n.m.

116.5

HE Zaprei Pi 38 MW
112.75

109,0

HE Preko Pi 32 MW
105,25

101,50 m n.m.
HES Zagreb 4 Pi 10 MW

HES Zagreb 3 Pi 10 MW

HES Zagreb 2 Pi 10 MW

HES Zagreb 1 Pi 10 MW
Jezero HE Streleko

Str. 9/21
 Prilog 4
RIJEKA DRAVA UZDUNI PROFIL
Koncepcijsko rjeenje Drave od Botova do Novog Virja

HE Virje 2 Pi 50 MW

124,0 m n.m.
HE Virje 1 Pi 50 MW

117,5 m n.m.

Str. 10/21
 Prilog 5
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Prijedlog modela realizacije projekta
(graani RH, mirovinski fondovi, javna poduzea RH,
upravljakim pravima i raspodjeli
Ulaganje u Energetsku tvrtku po

Rijeka Drava
Rijeka Sava
modelu proporcionalnosti u

HE Zaprei HE Virje 1
zainteresirane tvrtke, ostali )

Pi 38 MW Pi 50 MW
Pumpna hidroelektrana
dobiti

HE Preko PHE Kameni svatovi HE Virje 2

Pi 32 MW Pi= 250-500 MW Pi 50 MW

HE Zagreb 1, 2
Pi 2x10 MW
Plovni kanal Sava - Sava

HE Zagreb 3,4 Plovni kanal Sava-

Sava
Republika Hrvatska

Pi 2x10 MW
Grad Zagreb

HES Streleko
Luka Zagreb
Pi 20 MW

Potencijalni instalirani kapacitet

Protone Pumpna
hidroelektrane hidroelektrana

Energetska tvrtka Pi
Pi 210 MW
Ulaganje prema Equity modelu 250 MW +250 MW

Republika Hrvatska Grad

Zagreb Pi 20 MW
Str. 11/21
 Prilog 6
Struktura energetske tvrtke za proizvodnju i prodaju
elektrine energije (ET)
Varijanta 1

1. Koncesionar
Prednost Investicijski
potencijali Republike Hrvatske,
1 gdje se oekuje da e se dobit
reinvestirati u RH
Instalirana snaga 2. Republika Hrvatska
Pumpna (Javna poduzea: HEP, ...)
hidroelektrana
Protone (opcija za
3. Graani RH
hidroelektrane budunost)
2 3 4 5
Pi (U bankama RH tednja > 130x109 Kn)
Pi 210 MW
250 MW +250 MW

4. Institucionalni investitori RH
Godinja proizvodnja (Mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke, ..)

(Samo protone hidroelektrane) 5. Privatne tvrtke RH

~ 1 121 GWh
Str. 12/21
 Prilog 7
BOT Sava & Drava Multipurpose Project
Project Development Scheme

Technical / Economic Technical / Economic

Owners Engineer Advisor
Advisor

Lenders Sava & Drava

Energy Company (ET)

Str. 13/21
 Prilog 8
GOSPODARSKI POKAZATELJI
VARIJANTA PRORAUNA 3
Investicijska vrijednost 2,5x106 EUR/MW

Str. 14/21
 Prilog 9
GOSPODARSKI POKAZATELJI
VARIJANTA PRORAUNA 9
Investicijska vrijednost 3x106 EUR/MW

Str. 15/21
 Prilog 10
Hidroenergetski sustav Sava i Drava A1 - Natjeajni postupak izbora KONCESIONARA
Nakon izbora KONCESIONAR odmah mora
pristupiti izvoenju aktivnosti B, C i D
Vremenski prikaz realizacije projekta A2 -Javni natjeaj za financijsko strukturiranje energetske
tvrtke (ET) te definiranje vlasnikih odnosa i upravljake
strukture
Varijanta 1 B - Izrada idejnih rjeenja sustava u cjelini ukljuujui sve
razmatrane hidroelektrane i kanal Sava-Sava
C - Izrada studija utjecaja na okoli
Natjeajna dokumentacija Lokacijske dozvole
D - Izrada idejnih projekata, projekata izvodljivosti i
natjeajne dokumentacije za hidoelektrane na Savi i Dravi bez

Glavni projekti Graevinske dozvole

Idejni projekti; Projekti izvodljivosti

HE Streleko
E - Izrada glavnih projekata
F - Natjeaj i izbor izvoaa
Studija utjecaja na okoli

G - Izvedbeni projekti i graenje

H - Koritenje hidroelektrana
I Izrada dokumentacije izvedenog stanja
Idejna rjeenja

Poetak koritenja

Izvedbeni projekti
hidroelektrana
C
A2 F I H
A1 B D E G

Godine

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Str. 16/21
 Prilog 11
Struktura energetske tvrtke za proizvodnju i prodaju
elektrine energije (ET)
Varijanta 2

1. Republika Hrvatska
(Javna poduzea: HEP, ...)

1 2 2. Graani RH

Instalirana snaga (U bankama RH tednja > 130x109 Kn)

Pumpna
hidroelektrana 3. Institucionalni investitori RH
Protone (opcija za
hidroelektrane budunost)
4 3 (Mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke, ..)

Pi 210 MW
Pi 4. Privatne tvrtke RH
250 MW +250 MW

Godinja proizvodnja
(Samo protone hidroelektrane)

~ 1 121 GWh
Str. 17/21
 Prilog 12
A - Izrada idejnih rjeenja

Hidroenergetski sustav Sava i Drava B - Izrada studije utjecaja na okoli

C - Izrada idejnih projekata i projekata izvodljivosti
Vremenski prikaz realizacije projekta D - Osnivanje energetske tvrtke ET

Varijanta 2
Idejni projekti; Projekti izvodljivosti; Natjeajna dokumentacija - Natjeaj za financijsko strukturiranja ET
- Definiranje vlasnike strukture ET
E - Izrada glavnih projekata i natjeajne dokumentacije
F - Natjeaj i izbor izvoaa
G - Izvedbeni projekti i graenje
H - Koritenje hidroelektrana
I Izrada dokumentacije izvedenog stanja
Studija utjecaja na okoli

Graevinske dozvole
Lokacijske dozvole

Poetak koritenja

Izvedbeni projekti
Idejna rjeenja

Glavni projekti

hidroelektrana
B
F I H
A D C E G

Godine

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Str. 18/21

Vlada Republike
Hrvatske
Izdaje garanciju kojom
preuzima odgovornost
sukladno usvojenom planu i
programu te obvezama i
aktivnostima koje se odnose
na Vladu RH.
Poslovna banka
Izdaje kredit sa poekom od
8 godina za izradu :
- Idejna rjeenja
- Studije utjecaja na okoli
- Idejni projekti
- Projekti izvodljivosti
- Lokacijske dozvole
Prilog 13
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Prijedlog modela pokretanja projekta
Varijanta 2 Opcija 1
Nositelj izrade projektne
dokumentacije do
lokacijskih dozvola
Elektroprojekt d.d.
Pokreta projekta
Zainteresirane tvrtke RH Dokumentacija i
(TVRTKE) u dogovoru Lokacijske dozvole
sa Vladom RH Vlasnitvo je TVRTKI i pretvara
se u udjele tvrtke za
proizvodnju i prodaju
elektrine energije (ET)
Str. 19/21
 Prilog 14
Vlada Republike
Hrvatske
Izdaje garanciju kojom Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
preuzima odgovornost
sukladno usvojenom planu i Prijedlog modela pokretanja projekta
programu te obvezama i
aktivnostima koje se odnose
Varijanta 2 Opcija 2
na Vladu RH.

HPB Nositelj izrade projektne

Naruuje i financira izradu : dokumentacije do
- Idejna rjeenja lokacijskih dozvola
- Studije utjecaja na okoli Elektroprojekt d.d.

- Idejni projekti
- Projekti izvodljivosti
Pokreta projekta
- Lokacijske dozvole
Hrvatska potanska Dokumentacija i
banka (HPB) u dogovoru Lokacijske dozvole
sa Vladom RH Vlasnitvo je HPB-a i pretvara
se u udjele tvrtke za
proizvodnju i prodaju
elektrine energije (ET)

Str. 20/21
 Prilog 15
Vlada Republike
Hrvatske
Izdaje garanciju kojom Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
preuzima odgovornost
sukladno usvojenom planu i Prijedlog modela pokretanja projekta
programu te obvezama i
aktivnostima koje se odnose
Varijanta 2 Opcija 3
na Vladu RH.

Poslovna banka Nositelj izrade projektne

Izdaje kredit sa poekom od dokumentacije do
8 godina za izradu : lokacijskih dozvola
- Idejna rjeenja Elektroprojekt d.d.
- Studije utjecaja na okoli
- Idejni projekti
- Projekti izvodljivosti
Pokreta projekta
- Lokacijske dozvole Dokumentacija i
HEP u dogovoru sa Lokacijske dozvole
Vladom RH Vlasnitvo je HEP-a i pretvara
se u udjele tvrtke za
proizvodnju i prodaju
elektrine energije (ET)

Str. 21/21