UDK 627.42.001.2(282.243.743) Primljeno 10. 5. 2004.

Vienamjensko rjeenje ureenja i

iskoritavanja Save na podruju Zagreba
eljko Pavlin, Zlatko Pletikapi
Kljune rijei . Pavlin, Z. Pletikapi Struni rad
grad Zagreb, Vienamjensko rjeenje ureenja i iskoritavanja Save na podruju Zagreba
rijeka Sava,
ureenje rijeke, U radu se opisuje sloena problematika ureenja i iskoritavanja rijeke Save u podruju Zagreba.
iskoritavanje rijeke, Istaknuto je da se vienamjenskim rjeenjem za Zagreb i iru regiju dugorono stvaraju uvjeti za
vienamjensko rjeenje, osiguranje potreba za vodom, ouvanje prirodnih vrijednosti i stvaranje novih portsko-rekreacijskih
optimalno rjeenje sadraja, a rjeava se i problem poplava. Prikazane su varijante i pristup izboru optimalnog rjeenja.
Opisano je odabrano rjeenje i navedeni su uvjeti potrebni za njegovu realizaciju.

Key words . Pavlin, Z. Pletikapi Professional paper

city of Zagreb,
the Sava river,
river regulation,
river use,
multipurpose solution,
optimum solution
Multipurpose solution for the regulation and use of the Sava river in Zagreb area
It is emphasized that the implementation of a multipurpose solution for the City of Zagreb and the
surrounding area will enable creation of high quality long-term conditions for the supply in water, for
the preservation of natural resources, and for the creation of new sports and recreation facilities, while
also providing an appropriate solution to the flooding hazard. The approach used in selecting an
optimum solution, and various alternative solutions, are also given. The final solution is described and
conditions for its implementation are presented

Mots cls . Pavlin, Z. Pletikapi Ouvrage professionel

ville de Zagreb, Solution polyvalente pour l'amnagement et l'exploitation de la rivire Sava dans la zone de Zagreb
la rivire Save,
amnagement de la rivire, Il est soulign que l'implmentation d'une solution polyvalente pour la ville de Zagreb et ses alentours
exploitation de la rivire, mnera la cration des conditions propices pour l'alimentation en eau, pour la prservation des
solution polyvalente, ressources naturelles, et pour l'tablissement des complexes de sport et loisir, sans compter son utilit
solution optimale dans le domaine de contrle d'inondation. L'approche utilise dans la slection d'une solution optimale,
ainsi que les solutions alternatives varies, sont fournies. La solution finale est dcrite et les conditions
de son implmentation sont prsentes

. , .

,
,
,
, .
,
- ,
.
. , .
Schlsselworte . Pavlin, Z. Pletikapi Fachbericht
Stadt Zagreb, Mehranwendungslsung der Regulierung und Verwertung der Sava im Bereich von Zagreb
Fluss Sava,
Im Artikel beschreibt man die verwickelte Problematik der Regulierung und Verwertung des Flusses
Flussregulierung,
Sava im Bereich von Zagreb. Es wird hervorgehoben dass mit der Mehranwendungslsung fr Zagreb
Flussverwertung,
und die weitere Region langfristig Bedingungen fr die Sicherung der Wasserversorgung, Schutz der
Mehranwendungslsung,
Naturwerte und Grndung neuer Sport- und Erholungsanlagen geschaffen werden, und auch das
optimale Lsung
Problem der berschwemmungen wird gelst. Dargestellt sind die Varianten und der Zutritt zur
Auswahl der optimalen Lsung. Die ausgewhlte Lsung ist beschrieben und die fr deren Realisierung
ntigen Bedingungen sind angefhrt.

Autori: eljko Pavlin, dipl. ing. gra.; Zlatko Pletikapi, dipl. ing. gra., Elektroprojekt d.d., A. von Humboldta 4.,
Zagreb

GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85 77

Iskoritavanje Save na podruju Zagreba . Pavlin, Z. Pletikapi

1 Openito 2 Stanje
Grad Zagreb se tijekom svoje povijesti dugo zadrao na Parcijalno rjeavanje pojedinih problema i ne spoznava-
obroncima Medvednice i viim neplavljenim dijelovima nje dugoronih posljedica pojedinih zahvata i aktivnosti
doline rijeke Save. U posljednjih stotinjak godina Zagreb je doveli su grad u vrlo nezavidan poloaj koji zahtijeva
zapoeo osvajati i prostor juno od obronaka Medvednice, brzo i dobro osmiljeno rjeavanje nastalog stanja.
ulazei sve dublje u plavno podruje rijeke Save, to je Danas se Zagreb, nalazi, unato svim izvedenim zahva-
zahtijevalo rjeavanje obrane od poplave. Sve intenziv- tima i spoznajama o problemima voda, u situaciji da ne-
nija izgradnja zahtijevala je sve vee koliine materijala ma dugorono rijeena osnovna ivotna pitanja kao to
koji se vadio iz Save i njezine doline, pa je nastao velik su odlaganje otpada (1000 t/na dan), nema rijeenu zatitu
broj ljunara. Opskrba pitkom vodom zasniva se na voda, ima zagaene i smanjene zalihe voda pa je otvore-
crpenju podzemne vode. Prvo se crpila voda iz sjevernog no pitanje daljnje opskrbe pitkom vodom i nema do kraja
dijela doline, a kasnije i iz junog. Razvoj grada pratila rijeenu obranu od poplava. Osim toga grad je doao do
je i velika produkcija otpada, koji se dijelom odlagao na rijeke, ali je od nje odijeljen (slika 2.) i ne koristi se njo-
neureena odlagalita, to je znaajno zagadilo vodu i me koliko je to mogue. Gradu je potrebna velika koliina
tlo u podruju i okoliu. hrane koja se preteno dovozi iz udaljenijih prostora ia-
Velike vode 1964. prodrle su u Zagreb, prouzroivi ljud- ko se planiralo iskoristiti velike povrine za poljoprivrednu
ske rtve i velike materijalne tete. Da se takva tragedija proizvodnju u irem prostoru. Velik broj ljudi koncentri-
ne bi ponovila, intenziviran je rad na rjeavanju proble- ran na takvu prostoru ima potrebe za portom i rekreaci-
ma obrane od poplava podruja srednjeg Posavlja u tro- jom koju u znaajnoj mjeri moe pruiti i ureenje rije-
kutu gradova Zagreb Karlovac Sisak (gradovi pove- ke Save.
zani nunou zajednikog rjeavanja problema velikih U posljednjem razdoblju zabiljeeno je produbljenje ko-
voda). Ujedinjeni narodi financirali su Studiju regulacije rita rijeke Save te su minimalni godinji vodostaji od
i ureenja rijeke Save u Jugoslaviji (1973., Zagreb, Poly- 1972. do 1994. snieni vie od 1,5 m. Ova pojava utjee
techna Hydroprojekt - Carlo-Lotti & CO, Prag-Rim), u na poveanje kapaciteta korita za velike vode ali i na
okviru koje je usvojeno rjeenje obrane od poplava ovog snienje vodostaja podzemne vode, to smanjuje kapaci-
podruja koje su predloili nai inenjeri. Ovim rjeenjem tete izvorita pitke vode. Zbog velikog produbljenja ko-
predviena je izgradnja odteretnog kanala Odra, kojim rita i snienja vodostaja, za potrebe zahvata rashladne
se dio velikih voda Save provodi mimo Zagreba (slika 1). vode TE-TO Zagreb izveden je prag u koritu rijeke Save.

Slika 1. Vodoprivredno rjeenje srednjeg Posavlja

78 GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85

. Pavlin, Z. Pletikapi
Ovaj je prag na uzvodnom potezu utjecao na smanjenje
procesa produbljenja korita, dok ga je nizvodno poveao.
Slika 2. Tok Save kroz Zagreb
Obrana Zagreba od poplava rijeke Save, rijeena izved-
bom odteretnog kanala, dio je rjeenja ire regije (sred-
njeg Posavlja). Kanal je sedamdesetih godina izveden
na podruju grada, meutim u svom donjem dijelu nije
dovren i velike se vode isputaju u poplavno podruje
nizvodno od grada. Time je ostvarena osnovna zatita
od velikih voda rijeke Save, ali se snienjem korita rije-
ke Save u Zagrebu mijenja planirana raspodjela protoka.
Zbog fiksnog praga na ulazu u kanal kroz grad protjee
vea koliina vode te se vie ugroava nizvodno podruje.
Dolina kroz koju protjee rijeka Sava nastala je taloe-
njem nanosa rijeke Save. Vodonosnik ine naslage ljunka
i pijeska s proslojcima praha i gline, a prihranjuje se obo-
rinama i vodama rijeke Save i pritoka. Podzemne vode
ine danas glavni izvor pitke i industrijske vode grada
Zagreba. Prvi bunari, koji su veinom izvan uporabe,
izvedeni su u lijevom zaobalju u kojem su vode danas
uglavnom zagaene i praktiki neupotrebljive. Danas se
grad opskrbljuje preteno u desnom zaobalju koje je ta-
koer izloeno zagaenju zbog odlaganja otpada (slika 3.).
U tijeku je rad na istraivanjima, zatiti i pripremi novih
crpilita.
Slika 3. Deponija Trebe uzvodno od vodocrpilita Strmec
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
3 Potrebe i zahtjevi
Pristupajui cjelovito i sveobuhvatno rjeavanju uoenih
problema, nuno je ostvariti ciljeve iz sljedeih podruja:
urbanizma
vodoprivrede
zatite okolia
energetike
sporta, rekreacije i turizma
poljoprivrede, ratarstva, ribogojstva, umarstva
zatite prirodnih i kulturnih obiljeja
meudravnih odnosa
gospodarstva.
Urbanistiki ciljevi
Ureivanje i zatita okolia, poboljanje prometne pov-
ezanosti, razvoj turizma i rekreacije te stvaranje uvjeta
za veu urbanizaciju, a time i poveanje vrijednosti zemljita
i poboljanje uvjeta za socioloko-demografski razvoj.
Vodoprivredni ciljevi
Osiguranje zatite od poplava i odvodnja zaobalja do sa-
da nebranjenih poljoprivrednih podruja i naseljenih pros-
tora zaobalja rijeke Save na dionici od granice Republi-
ke Slovenije kod Jesenica na Dolenjskem do ua Kra-
pine u Savu. Poboljanje vodoopskrbe grada i regije po-
veanjem pouzdanosti dobave i kvalitete vode. Sanacija
zaobalja radi smanjenja irenja zagaivanja u podzemlju
koje predstavlja opasnost za podzemne vode. Osiguranje
dovoljne koliine kvalitetne vode za vodoopskrbu, navod-
njavanje u poljoprivredi i osvjeenje voda ljunara te
osiguranje kontroliranog iskoritavanja ljunka i pijeska.
Ciljevi zatite okolia
Poboljanje uvjeta na vrijednim i zatienim podrujima
(ornitoloki rezervat, ljunare i dr.); poboljanje kvali-
tete povrinskih i podzemnih voda, revitalizacija ums-
kih podruja te povrat nekih vrsta flore i faune koje su
iezle. Uspostava sustava za praenje stanja okolia, kako
bi se pratilo stanje zagaenosti povrinskih i podzemnih
voda, tla, stanje i utjecaji saniranih oneiivaa, stanje
flore i faune te pravodobno poduzele mjere ouvanja i
unapreivanja stanja okolia.
Energetski ciljevi
Iskoritavanje energije rijenog toka za proizvodnju elek-
trine energije u sreditu potronje, bez zagaenja i tet-
nog djelovanja na zdravlje stanovnitva.
Sport, rekreacija i turizam
Poticanje razvoja porta i rekreacije, to preventivno ut-
jee na poboljanje zdravstvenog stanja ljudi, te povea-
nje zadovoljstva stanovnitva. Razvoj i poveanje priho-
da od turizma.
79
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
Poljoprivredni ciljevi
Poboljanje poljoprivrednog iskoritavanja zemljita rje-
enjem odvodnje, navodnjavanjem i zatitom od popla-
va. Poljoprivrednu proizvodnju eli se usmjeriti prema
proizvodnji zdrave hrane (bez upotrebe umjetnih gno-
jiva i pesticida) zbog uvjeta zatite vodocrpilita i radi
sve izraenije potrebe ljudi za zdravom hranom.
Zatita kulturnih obiljeja
Zatita spomenika kulture ovog podruja (Andautonija).
Meudravni odnosi
Ureenje odnosa s Republikom Slovenijom postizava-
njem i realizacijom dogovora o reimu voda, reimu na-
nosa, kvaliteti vode Save te uvjetima ureivanja i iskorita-
vanja voda i prostora.
Ciljevi gospodarstva
Razvoj gospodarstva stvaranjem novih vrijednosti, zapo-
ljavanje ljudi te poveanje prihoda odnosno bruto nacio-
nalnog dohotka.
4 Postava moguih rjeenja
Rjeenje obrane od velikih voda rijeke Save, uz mjere
zatite i iskoritavanja voda, ini okosnicu vodoprivred-
nog rjeenja, to je osnovni uvjet za daljnji razvoj grada
na ovom podruju. Kroz kratak pregled mogunosti za-
tite od velikih voda Save razmatra se hidrotehnika osnova
za daljnji razvoj grada.
Uzvodno od grada nije mogue osigurati spljotenost
vodnog vala velikih voda pa treba raunati s procijenje-
nih 4780 m3/s vjerojatnoe pojave 0,1%, kao koliinom
koja ulazi u Hrvatsku i dolazi do Zagreba. Openito su,
polazei od postojeeg stanja, osnovne mogunosti slje-
dee:
Promijeniti odnose protoka koji se proputaju odte-
retnim kanalom Odra i koritom rijeke kroz grad. Pro-
putanje vode kroz grad maksimalno do kapaciteta
glavnog korita, a preostalih voda odteretnim kanalom
omoguilo bi ukidanje nasipa kroz grad. Za takvo je
rjeenje potrebna rekonstrukcija cijelog odteretnog
kanala i revizija cijelog rjeenja projekta obrane od
poplava. Analizom je dobiveno da se potreban protoni
kapacitet kanala moe ostvariti jedino njegovim
znatnim irenjem, koje je s obzirom na ve dijelom
izgraeni prostor osjetljivo pa je ova varijanta odba-
ena.
Zadrati dananju raspodjelu protoka (kroz grad
3270 m3/s i odteretnim kanalom 1510 m3/s).
Produbljenjem kanala Odra moe se poveati njegov ka-
pacitet, s obzirom na razine podzemnih voda, otprilike
80
. Pavlin, Z. Pletikapi
1000 m3/s odnosno do ukupnog kapaciteta oko 2500 m3/s.
Ocijenjeno je da bi se ovim poveanjem kapaciteta odte-
retnog kanala omoguilo zadravanje istog stupnja zatite
od poplava grada Zagreba zbog mogueg poveanja vod-
nih valova nakon izgradnje lanca hidroelektrana u Slo-
veniji i zatite od poplava podruja od slovenske granice
do ua Krapine te je takvo rjeenje uzeto u svim razma-
tranim sluajevima.
S obzirom na postavljene ciljeve, uoene uvjete i ogra-
nienja te potrebe i oekivanja (posebno u svezi s urba-
nistikim rjeenjem uklapanja Save u ue sredite Zag-
reba) i s obzirom na dosadanje pristupe hidrotehnikom
rjeenju Save, postavlja se pitanje nalaenja najpovoljni-
jega hidrotehnikog rjeenja koje bi na cjelovit i sveobu-
hvatan nain ispunilo postavljene zahtjeve.
S obzirom na kompleksnost hidrotehnikog sustava, ve-
liki opseg dosadanjih analiza i izvedenost planiranog
sustava te s obzirom na rjeenja u radovima provedenoga
urbanistiko-arhitektonskog natjeaja, nameu se dvije
osnovne koncepcije hidrotehnikog rjeenja, s podvari-
jantama to se tie pojedinih rjeenja. To su:
Varijanta 1.
zadravanje postojeeg stanja uz radove za stabiliza-
ciju korita, provedbu sanacije vodonosnika i rjeenje
vodozahvata za vodoopskrbu, uz potreban dovod vo-
de iz drugih slivova, izgradnju mostova za povezivanje
obala, izgradnju alternativnih energetskih izvora te
osiguranje pouzdane obrane od poplava izgradnjom
praga sa zapornicom na lokaciji Preko i zatitu od
poplava poteza od granice s R. Slovenijom do ua
Krapine
Varijanta 2.
rjeenje kojim je predviena izgradnja bazena Podsu-
sed, Preko i Drenje s hidroenergetskim iskoritava-
njem Save i pet pragova sa zapornicama na uem
podruju toka kroz Zagreb odnosno umjesto rjeenja
s pragovima izgradnja vodne stepenice Zagreb, proved-
ba sanacije vodonosnika i rjeenje vodozahvata za vo-
doopskrbu.
Na potezu kroz ue podruje grada u duljini od 11 km
sueljavaju se hidrotehnika rjeenja sa eljama i potre-
bama razvoja i pristupa grada rijeci. Za ovaj potez pos-
tavlja se pitanje:
a) zadravanja inundacija i trase nasipa nepromijenje-
nim
b) poveanje protjecajnog profila glavnog korita i pri-
bliavanje nasipa koritu, to dodatno omoguava
pribliavanje grada rijeci
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
. Pavlin, Z. Pletikapi
5 Pristup izboru rjeenja
U dananjim je uvjetima jedino opepriznato mjerilo za
usklaivanje interesa novac (zbog pozitivnih i negativnih
utjecaja izgradnje sustava na korisnike prostora i susta-
va), budui da se potencijalni investitori prema investi-
ciji jedino mogu odrediti ako imaju novano iskazane
pokazatelje isplativosti zahvata, a takoer se jedino pra-
vednom novanom naknadom sadanji zakinuti koris-
nici prostora mogu privoljeti na podrku izgradnji susta-
va. Takoer, jedino se novanim vrednovanjem moe
odrediti udio (participacija) onih korisnika sustava i pro-
stora koji e od novih uvjeta imati koristi, i to prema nov-
ano iskazanim oekivanim koristima. Prema tome novac
je razmatran kao jedinstveno mjerilo za odreivanje us-
pjenosti ostvarenja sustava. Sukladno ovako definira-
nom pristupu, mogue je pristupiti sagledavanju vrijed-
nosti sustava svim njegovim naprijed nabrojenim elemen-
tima. Kao prvo, potrebno je sastaviti pregled svih vrijed-
nosti i odabrati metodu s pomou koje e se odrediti ve-
liina pojedine vrijednosti (metoda novane valorizaci-
je). Da bi se moglo ustanoviti jesu li postavljeni ciljevi
ostvareni i u kojoj su mjeri ostvareni, nuno je postaviti
sustav vrednovanja. Na osnovi postavljenih ciljeva raz-
raen je sustav vrijednosti.
Vrijednosti sustava mogu se podijeliti na dvije osnovne
skupine:
uporabne vrijednosti i
neuporabne vrijednosti.
Uporabne su one vrijednosti koje ili direktno ostvaruju
korist, ili sprjeavaju tete, ili posredno utjeu na ostva-
rivanje koristi, ili pak stvaraju uvjete za mogunost ost-
varivanja koristi. Upotrebne vrijednosti stoga su podije-
ljene:
na direktne vrijednosti
na indirektne vrijednosti i
na mogue vrijednosti.
Direktne vrijednosti sustava ostvaruje realizacija ciljeva
na osnovi kojih sustav direktno ostvaruje prihod, proda-
jom ili naplatom upotrebe. Tako se realizacijom sustava:
poveava kapacitet vodocrpilita
dobiva ista procjedna voda koja se moe rabiti za
prihranjivanje crpilita, navodnjavanje u poljoprivre-
di ili oplemenjivanje voda ljunara
proizvodi elektrina energija
ostvaruje vodena povrina za port i rekreaciju na vodi
omoguava kontrolirano iskoritavanje ljunka i pijeska
ureivanjem Save i kanala Odra
dobiva zemljite na uem podruju grada.
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
Indirektne vrijednosti sustava ne ostvaruju prihod direktno,
prodajom ili naplatom upotrebe, ve utjeu na aktivnosti
koje ostvaruju direktne vrijednosti (koristi) stvarajui
bolje uvjete ili sprjeavajui mogue tete. Tako se rea-
lizacijom sustava:
zatiuje zaobalje od poplava i ureuje njegova od-
vodnja
sprjeava erozija dna korita Save
poboljava prometna povezanost
poveava sigurnost vodoopskrbnog sustava
poveava sigurnost elektroopskrbe
utjee na poboljanje stanja okolia
utjee na poveanje vrijednosti zemljita
poveavaju doprinosi dravi poveanjem zaposlenosti,
koncesijama, porezima i naknadama.
Mogue vrijednosti predstavljaju potencijal koji se moe u
budunosti ostvariti direktnim ili indirektnim vrijednos-
tima. Izgradnja sustava utjee na realizaciju svakoga
postavljenog cilja i oituje se u promjeni vrijednosti od-
reene vrijednosne grupe (utjee na poveanje ili smanje-
nje vrijednosti). Mogue vrijednosti oituju se u stvaranju:
novih uvjeta gospodarskog razvoja
novih socioekonomskih uvjeta
novih uvjeta ouvanja i zatite okolia
meudravne suradnje.
Neuporabnu vrijednost predstavlja vrijednost kulturne i
prirodne batine, u ovom sluaju sjedinjavanje graana
Zagreba i ivota na Savi, te stvaranje uvjeta da Sava pos-
tane dio grada.
6 Predloeno rjeenje
U Prethodnoj studiji izvodljivosti ureivanja i iskorita-
vanja rijeke Save od Republike Slovenije do Rugvice,
Elektroprojekt Zagreb, 2003. [7], nakon odreivanja tro-
kova i koristi (stvorenih vrijednosti) svih varijanata rje-
enja, provedena je njihova usporedba te je kao najpovolj-
nija predloena varijanta (slika 4.) koja se sastoji od iz-
gradnje bazena Podsused, Preko, Zagreb i Drenje te od-
tereenja glavnog toka odteretnim kanalom Odra, ime
je potvrena koncepcija rjeenja iz Vodoprivredne osno-
ve Grada Zagreba.
Obrambeni se nasipi na rijeci Savi zadravaju, a izgrad-
njom bazena Preko i ustave Luko omoguava se kon-
troliranje odtereenja Save u kanal Odra i smanjenje ne-
povoljnog utjecaja na podruju nizvodno od Zagreba.
Predvieno produbljenje kanala Odra poveava njegov
kapacitet te se omoguava zadravanje istog stupnja zatite
od poplava grada Zagreba zbog poveanja vodnih
valova nakon izgradnje lanca hidroelektrana u Sloveniji
81
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
Slika 4. Situacija i uzduni presjek predloenog rjeenja
i zatite od poplava podruja od slovenske granice do
ua Krapine.
Obrana od poplava rijeke Save i odvodnja zaobalja pod-
ruja od slovenske granice do ua Krapine sprovest e
se zajedno s izgradnjom nasipa bazena Podsused.
Izgradnjom bazena Podsused, Preko, Zagreb i Drenje
ostvaruje se i stabilizacija dna korita Save. Izgradnja
bazena i sustava zatite zaobalja omoguava kontrolira-
nu infiltraciju voda u vodonosnik, to omoguava razvoj
i pouzdani rad vodocrpilita za vodoopskrbu grada i re-
gije. Takoer se omoguuje prihranjivanje vodom i revi-
talizacija oblinjih ljunara kao i umskih podruja. U da se priblie vodi.
okviru realizacije rjeenja predvieno je provesti sanaci-
ju vodonosnika, kako bi se osigurala kvalitetna vodoop-
skrba i sauvala mogunost vodoopskrbe i buduim ge-
neracijama. Razvoj vodoopskrbe temelji se iskljuivo na
razvoju postojeih i izgradnji novih vodocrpilita uz Savu.
U sustavu vienamjenskog ureivanja i iskoritavanja
voda i zemljita na razmatranom podruju, istaknutu
ulogu ima iskoritavanje vodnih snaga jer su najpovolj-
niji izvor elektrine energije, redovito donose najvee
koristi i najvie sudjeluju u realizaciji pothvata. Glavne
su prednosti vodnih snaga njihova obnovljivost, najma-
nje zagaivanje okolia, dugovjenost, tehnoloka jedno-
82
. Pavlin, Z. Pletikapi
stavnost, pouzdanost i raspoloivost. U okviru vienam-
jenskog iskoritavanja i ureivanja rijeke Save izgradit
e se 4 stepenice: Podsused s padom od oko 10 m, Pre-
ko s padom od otprilike 5 m i upusnom ustavom Luko
u odteretni kanal Odra, Zagreb s padom od priblino 4
m i Drenje s padom od oko 8 m. Hidroelektrane se koriste
hidroenergetskim potencijalom razmatranog poteza Save i
ostvaruju proizvodnju elektrine energije od 610 GWh,
uz snagu od 120 MW. Vododrivost nasipa svih bazena
ostvaruje se membranama u tijelu nasipa, to omoguuje
hortikulturno ureivanje i vodnog i zranog pokosa te
tako bolje uklapanje u okoli i potrebe ljudi i ivotinja
Zatita zaobalja na podruju bazena Zagreb predvia se
izgradnjom membrana od kote krune nasipa do slabopro-
pusnoga podinskog sloja vodonosnika, to u potpunosti
sprjeava utjecaj uspora bazena na podizanje razine pod-
zemne vode u uem gradskom podruju.
U sklopu brana i strojarnica HE Podsused (slika 5.), HE
Preko, HE Zagreb i HE Drenje predvieni su mostovi za
nesmetani promet te se tako osigurava prometna poveza-
nost koja je i predviena u prometnim rjeenjima prostornih
planova Grada Zagreba i upanije. Predvieni su objekti
uklopljeni u arhitektonskom i urbanistikom pogledu u
okoli i ne naruavaju prirodnu sredinu i gradsku vizuru.
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
. Pavlin, Z. Pletikapi
Provedene su analize pokazale da je mogue i gospodar-
ski opravdano smanjiti inundacije uz proirenje korita
Save na uem podruju grada. Maksimalno mogue su-
enje inundacijskog prostora, odnosno smanjenje razmaka
nasipa na potezu od poetka odteretnog kanala (Luko)
do repa bazena HE Drenje u sluaju proirenja korita
Save, daje oko 170 ha zemljita koje bi se moglo upotri-
jebiti za potrebe razvoja grada u prometnom, parkovnom,
sportsko-rekreativnom, stambenom i drugim pogledima.
Slika 5. Pogled na bazen sustava Podsused
Predvienim se rjeenjem postie:
poveanje postojee razine sigurnosti obrane od po-
plava Zagreba i nizvodnih podruja, to se oituje u
uspostavi trajne zatite od poplava podruja od gra-
nice s Republikom Slovenijom do ua Krapine (oko
3100 ha) i poveanja sigurnosti obrane od poplava u
buduim uvjetima izgraenih uzvodnih hidroelektra-
na u Sloveniji (potpuna funkcija odteretnog kanala
Odra i poveanje njegova kapaciteta do 65%)
stabilizacija korita rijeke Save na cijelom potezu raz-
matranja (spreavanje procesa sputanja dna Save i
minimalnih vodostaja tijekom posljednjih 30 godina
otprilike 2 m)
poveanje izdanosti vodonosnika za potrebe vodo-
opskrbe te dugorono poveanje sigurnosti vodoops-
krbe u iroj regiji u smislu osiguranja potrebnih koli-
ina i kakvoe voda i u smislu obnove i dogradnje
postojeih crpnih kapaciteta (poveanje kapaciteta
vodoopskrbe oko 5300 l/s odnosno otprilike 75%)
iskoritavanje vodnih snaga Save kao najpovoljnijeg
oblika obnovljivih izvora energije (oko 610 GWh
elektrine energije uz snagu od 120 MW, to osigu-
rava oko 23% potronje elektrine energije grada i
okolice)
poveavanje vrijednosti zemljita (stvaranje atraktiv-
nog podruja za vikend naselja u podruju uz Savu
na povrini od oko 1700 ha)
dobivanje novih povrina za izgradnju i otvaranje novih
mogunosti za urbanistiki razvitak grada (oko 170
ha na uem podruju Zagreba) te stvaranje uvjeta da
Sava postane dio grada
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
otvaranje mogunosti za razvoj porta, rekreacije i
turizma, na ureenim obalama Save i na stajaim vo-
dama u zaobalju (stvaranje oko 960 ha vodnih povr-
ina na Savi za razvoj porta, rekreacije i turizma to
odgovara povrini od 4 RC Jarun, te poboljanje
stanja na jo 1000 ha vodnih povrina u zaobalju)
otvaranje novih mogunosti u razvoju poljoprivred-
ne proizvodnje, zdrave hrane, i razvoju ribniarstva
(stvaranje uvjeta za poljoprivredno iskoritavanje i
navodnjavanje zemljita)
otvaranje mogunosti ouvanja i obnove prirodnih
vrijednosti na Savi i u zaobalju
poboljanje prometnih uvjeta na podruju Zagreba i
Zagrebake upanije (izgradnja regionalnih i lokalnih
prometnica te izgradnja 4 mosta za prijelaz Save u
sklopu pregradnih profila)
otvaranje novih radnih mjesta i moguosti zapolja-
vanja hrvatskih tvrtki u izgradnji i opremanju plani-
ranih zahvata
otvaranje mogunosti zajednikog ureivanja i isko-
ritavanja Save s R. Slovenijom
poboljanje stanja u okoliu i zdravlja stanovnitva
rjeenje sukladno Strategiji i Programu prostornog
ureenja Republike Hrvatske, prostornim planovima
grada Zagreba i Zagrebake upanije, Vodoprivred-
noj osnovi grada Zagreba te Strategiji energetskog
razvitka Republike Hrvatske koje omoguuje odrivi
razvoj i predstavlja znaajno civilizacijsko dostignue.
Posebna je znaajka predloenog rjeenja novi pristup
oblikovanju nasipa bazena vienamjenskih vodnih stepeni-
ca, koji omoguuje njihovo bolje uklapanje u okoli, uk-
lapanje u raznovrsna rjeenja ureivanja i iskoritavanja
okolnog prostora i samih bazena te pristupanost za bo-
ravak ljudi i ivotinjskog svijeta uz ovaj sustav.
Predloeno je rjeenje u tehnikom pogledu ostvarivo i
suvremeno, a potvreno je i ekonomskom analizom.
Ukupni su predvieni trokovi izgradnje sustava oko
5,61 milijardi kuna, izgradnja se planira tijekom 17 godina,
a godinji trokovi pogona i odravanja sustava iznose
otprilike 172, 59 milijuna kuna. Nominalna je vrijednost
oekivane koristi tijekom 100 godina oko 622,88 miliju-
na kuna na godinu. Uz ispitane utjecaje moguih odstu-
panja u procjenama na konane pokazatelje isplativosti,
izabrano se rjeenje pokazalo u svim analiziranim vari-
jantama gospodarski opravdanim.
Primjer dobrog rjeenja je na slici 6. gdje je prikazano
ureivanje nasipa i razvoj vikend naselja uz bazen HE
Greifenstein na Dunavu kod Bea.
83
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba . Pavlin, Z. Pletikapi

utvreno i financiranje ureenja i izgradnje dravne i

Slika 6. Ureenje nasipa i razvoja vikend naselja
7 Uvjeti za ostvarenje rjeenja
lokalne infrastrukture
javni sektor, korisnik buduih proizvoda ovog
sustava (elektrine energije, vode), mora preuzeti na
sebe ulogu organizatora pripreme izgradnje (rjeava-
nje imovinskih odnosa, provedbu nunih istraivanja,
pripremu javnosti radi prihvaanja projekta, pripre-
mu projektne dokumentacije i ishoenje dozvola za
gradnju) sve do razine raspisivanja natjeaja za kon-
cesiju i mora osigurati ugovorne uvjete za dugoroni
otkup proizvoda po garantiranim cijenama.

Za nastavak i dovrenje realizacije odabranog sustava
na promatranom podruju potrebno je stvoriti i osigurati
potrebne uvjete. Polazei od novih mogunosti koje otvara-
ju rjeenja predloene varijante ureivanja i iskoritava-
nja voda rijeke Save na promatranom podruju te od po-
tvrde isplativosti ulaska u izgradnju takvog sustava, kao
kljuni problem namee se pitanje naina pokretanja tak-
vog kompleksnog pothvata i pitanje naina osiguranja
potrebnih sredstava.
injenica jest da Republika Hrvatska nije ni u kakvoj
specifinoj situaciji u odnosu na svjetske trendove dere-
gulacije donedavno tradicionalnih dravnih sektora gos-
podarstva: energetike, komunalnih djelatnosti, prometa i
veza, telekomunikacija i slinih grana koje ine infrastruk-
turu svake zemlje. Ulazak privatnog kapitala u ta podruja
danas je osnovni uvjet za njihov dalji razvoj i opstanak
Polazei od navedenih naela, realizacija ovog pothvata,
odnosno izabranog rjeenja ureivanja i iskoritavanja
Save na irem zagrebakom podruju mora poeti od ne-
koliko kljunih aktivnosti koje se daju u shemi plana pri-
preme realizacije pothvata (slika 7.).
Glavnu ulogu do donoenja odluke o realizaciji ima "Ko-
misija", a nakon toga "Poduzee za pokretanje i praenje
realizacije" koje bi osnovali predstavnici svih zainteresi-
ranih subjekata. Poduzee bi za svoj rad snosilo odgovor-
nost i imalo osigurana sredstva.
Stupanj uspjenosti ostvarivanja rjeenja ovisi o razini
ostvarivanja pojedinanih interesa svih postojeih i po-
tencijalnih (buduih, planiranih) korisnika razmatranog
prostora.
Prethodna studija
ureenja i
koritenja Save

u sve otrijim globalnim trinim nadmetanjima. S dru-

Prihvaanje
ge strane drava te dravne i javne institucije iskljuile prijedloga koncepcije
ureenja i koritenja

su se iz organizacije i voenja slinih pothvata pa je, pri-

mjerice u energetici, konani rezultat da se u svijetu, i HRVATSKO-SLOVENSKA KOMISIJA ZA
KOMISIJA ZA POKRETANJE
unato tome to je iskoritavanje hidropotencijala najpo- VODOPRIVREDNA REALIZACIJE
KONZULTANTSKI TIM
PITANJA POTHVATA
godniji oblik proizvodnje elektrine energije, uglavnom
grade termoelektrane financirane od strane privatnog Izrada modela financiranja Izrada organizacije provedbe Pokretanje inicijative na
Ukljuivanje koncepcije u

kapitala.
prostorne planove i planove
pripreme realizacije pripreme realizacije dravnoj razini
razvoja

ODLUKA O
Za ostvarenje ovog pothvata potrebno je donijeti odgo- REALIZACIJI

varajue odluke vezano za definiranje uvjeta ulaska u PODUZEE ZA

pothvat i jamstvo za ostvarivanje interesa ulagaa, kako POKRETANJE I
PRAENJE
Izrada zakonske
regulative za
provedbu

bi se stvorili uvjeti i za ulazak privatnog kapitala u nje- REALIZACIJE pothvata

govu realizaciju, a prema naelima koja je prepoznala i

Izbor naina Prihvaanje Rjeavanje Izrada
Svjetska banka: financiranja
pothvata
koncepcije od
javnosti
vlasnitva
zemljita
dokumentacije za
realizaciju

dravne institucije moraju preuzeti svoj dio odgovor- Ishoenje dozvola

nosti i ulogu u pripremi pothvata izradom ili prilagod-

bom zakonske regulative (u smislu prepoznavanja
specifinosti takvih zahvata). Jedan od primjera je
Republika Slovenija koja je donijela poseban zakon
o uvjetima koncesije za iskoritavanje energetskog
potencijala donje Save kojim su propisani koncesio- REALIZACIJA
POTHVATA

narski uvjeti to se tie ureivanja i izgradnje drav-

ne i lokalne infrastrukture. Ovim zakonom takoer je Slika 7. Shema pripreme realizacije pothvata

84 GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85

. Pavlin, Z. Pletikapi
8 Zakljuci i preporuke
Provedene analize [5] pokazuju, s obzirom na ostvariva-
nje ciljeva i predviena rjeenja, da predloeni sustav:
osigurava odrivi razvoj i predstavlja znaajno civi-
lizacijsko dostignue,
predstavlja u tehnikom pogledu ostvarivo i suvre-
meno rjeenje,
predstavlja s gospodarskog stajalita opravdani pot-
hvat,
predstavlja rjeenje sukladano Strategiji i Programu
prostornog ureenja Republike Hrvatske, Prostornim
planovima Grada Zagreba i Zagrebake upanije,
Vodoprivrednoj osnovi Grada Zagreba te Strategiji
energetskog razvitka Republike Hrvatske,
podstie svekoliki razvoj i blagostanje do sada zapu-
tenih prostora zaobalja rijeke Save.
Neposredne interese za izgradnju sustava, s obzirom na
ciljeve koji se ostvaruju njegovom izgradnjom, imaju
Republika Hrvatska, Zagrebaka upanija i Grad Zagreb
preko javnih i komunalnih poduzea te vodoprivrede i
elektroprivrede. Da bi sve zainteresirane strane realizirale
IZVORI
[1] Vodoprivredna osnova Grada Zagreba, Elektroprojekt Zagreb,
1981.-1983.
[2] Vodoprivredna osnova Grada Zagreba, Izmjene i dopune,
Zagreb, 1992.
[3] Economic Valuation of Wetlands: A Guide for Policy Makers and
Planners, E. B. Barbier, M. Acreman & D. Knowler, The Ramsar
Library, Ramsar Convention Bureau, 1997.
[4] Techniques to Value Environmental Resources, Department of
the Environment, Sport and Territories- Australia, 1997.
GRAEVINAR 57 (2005) 2, 77-85
Iskoritavanje Save na podruju Zagreba
svoje ciljeve, sve aktivnosti potrebne za ostvarivanje ovog
sustava trebale bi se odvijati pod vodstvom jedinstvene
uprave odnosno strunog tima koji ine predstavnici svih
zainteresiranih subjekata i koji bi za svoj rad bili odgovor-
ni nadlenoj instituciji dravne uprave koja je donijela
odluku o izgradnji.
Parcijalno, necjelovito rjeavanje problema dovodi do
loih rjeenja, te se ponekad dobivaju rezultati loiji od
polaznog stanja. Razliiti interesi, posebno ako nisu vred-
novani sa stajalita cjelovitog razvoja Grada, usporavaju
ili onemoguavaju spoznavanje rjeenja, a ponekad i
njihovu realizaciju. Predloeni sustav treba izgraditi u
punom opsegu, ne zakidajui pojedina rjeenja na raun
vee trenutne probitanosti pojedinih namjena, jer je
jedino takav postaje gospodarski opravdan i dio okolia
koji oplemenjuje. Njegovom izgradnjom stvaraju se uv-
jeti da Sava postane dio grada.
Izgradnja predloenog sustava, kao dijela ureivanja i
iskoritavanja voda i zemljita sliva Save, bitna je radi
odrivog razvoja Hrvatske i pokazivanja primjera suvre-
menog odnosa Hrvatske prema razvoju i okoliu te pred-
stavlja doprinos ulazu Hrvatske u Europsku zajednicu.
[5] Pavlin, .; Hati, .: Mogunosti izgradnje hidroelektrana u
novim uvjetima, Hydroelectric Power Plants Regenerative
Energy for Today and Tommorow, 1th International Conference,
ibenik, 2001.
[6] Berakovi, B.; Mahmutovi, Z.; Pavlin, .: Multipurpose Project
Implementation in a Densely Populated Alluvial Valley HYDRO
2002., Kiris, Turkey 2002.
[7] Prethodna studija izvodljivosti ureenja i koritenja rijeke Save
od Republike Slovenije do Rugvice, Elektroprojekt 2003.
85