Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava

Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Vienamjenski hidroenergetski sustav

Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja

mr Vladimir arkovi, dipl.ing.*

e-mail:vladimir.zarkovic@zg.htnet.hr

1/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Sadraj

1. Openito

2. Postojee stanje

3. Saetak koncepcijskog rjeenja vienamjenskog hidroenergetskog

sustava Sava i Drava

4. Prijedlog modela realizacije projekta

5. Prilozi
1- Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava Drava;
Prostor obuhvata
2- Rijeka Sava u Zagrebu
3- Postojee rjeenje Save od slovenske granice do Siska; Shema
prolaska tisuugodinje velike vode
4- Kanal Sava-Sava; Uzduni profil
5- Kanal Sava-Odra; Popreni profili
6- Koncepcijsko rjeenje Save od slovenske granice do Siska; Shema
prolaska tisuugodinje velike vode
7- Koncepcijsko rjeenje Save od slovenske granice do Siska; Lokacija
glavnih graevina sustava
8- PHE Kameni svatovi; Lokacija gornjeg jezera
9- Rijeka Sava Uzduni profil; Koncepcijsko rjeenje Save od
slovenske granice do Siska
10 - Rijeka Drava - Uzduni profil; Koncepcijsko rjeenje Drave od
Botova do Novog Virja
11 - Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava; Mogui model
realizacije projekta
12 - Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava; BOT shema
realizacije projekta

-------------------------------------------
*
Autor je od 1981. g. sudjelovao u kreiranju, razvoju, izgradnji i odravanju niza vienamjenskih hidroenergetskih
projekata u Hrvatskoj i svijetu.
Od 2001. g. surauje s jednom od vodeih konzalting tvrtki za energetiku i koritenje i upravljanje vodnim
resursima Lahmeyer International GmbH iz Frankfurta (www.lahmeyer.de).
2/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

1. Openito
Razmatrani vienamjenski hidoenergetski sustav rijeka Save i Drave obuhvaa prostor od
slovenske granice do Siska te od Botova do Novog Virja (Prilog 1).

Vienamjenska funkcija sustava obuhvaa:

proizvodnju elektrine energije sa ukupnim instaliranim kapacitetima

Pi 230 MW protone hidroelektrane
Pi 250 MW + 250 MW pumpna hidroelektrana;
zatitu od poplava prostora od slovenske granice do Siska i prostora uz Dravu
plovnost Savom i kanalom Sava-Sava do Velike gorice;
luku Zagreb kod Velike gorice;
novi razvojni potencijal pomorske luke Rijeka i brzog eljeznikog koridora
Zagreb-Rijeka (koji je u planovima izgradnje), povezanih u sustav plovidbe
Savom i Dunavom preko rijene luke Zagreb;
razvoj grada Zagreba sa svim urbanistikim, prometnim i rekreativnim
sadrajima uz i na rijeci Savi;
trajno rjeenje vodoopskrbe grada Zagreba;
razvoj moderne poljoprivrede sa sustavom navodnjavanja i odvodnje u
navedenom prostoru;
stvaranje uvjeta za ureenje zaobalnog zemljita i regulacije zaobalnih vodotoka;
stvaranje uvjeta za turistiko rekreativne sadraje;
znaajne koliine graevnog materijala iz iskopa uslijed rekonstrukcije
kanala Sava - Sava i ureenja rijeke Save.

Glavne graevine sustava su:

osam protonih hidroelektrana;

jedna protona hidroelektrana s brodskom prevodnicom;
jedna pumpna hidroelektrana;
kanal Sava-Sava;
rijena luka Zagreb kod Velike gorice.

2. Postojee stanje
Rijeka Sava

Vodoprivredno rjeenje rijeke Save definirano je nakon velike poplave 1964. godine. Obuhvaa
prostor od slovenske granice do Srednjeg Posavlja, a osmiljeno je kao sustav obrane od poplava
s ciljem zatite prvenstveno grada Zagreba, a zatim i naselja uz rijeku Savu.

Grad Zagreb titi se od velikih voda Save na nain da se vei dio voda evakuira kroz rijeni
profil i za to predvieni inundacijski prostor izmeu nasipa i samog rijenog korita (Prilog 2-
gornja fotografija), a preostali dio voda evakuira se oteretnim kanalom Sava Odra (Prilog 2
donja fotografija).
Maksimalni kapacitet protonog profila Save u Zagrebu kod pojave 1000-godinjeg protoka
(Q1000= 4780 m3/s) iznosi Qmax=3270m3/s, a preostalih 1510 m3/s predvieno je evakuirati
mimo Zagreba oteretnim kanalom Sava - Odra (Prilog 3).

3/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Inundacijski prostor rijeke irine 2 x 100 m i duljine oko 18 km, koji je smjeten u samom gradu
Zagrebu, rezerviran je iskljuivo za prolaz velikih voda. U funkciji je u prosjeku do 5% vremena
tijekom godine.
Kanal Sava-Odra, irine u dnu oko 180 m i duljine nekoliko desetaka kilometara u funkciji je kod
nailaska protoka preko 2000 m3/s, a to su dogaaji u trajanju od nekoliko dana u vremenskom
nizu od nekoliko godina.

Znaajan problem Zagreba je razvoj i ureenje grada na i oko rijeke, kao to su ureeni drugi
gradovi na rijekama u Europi i u svijetu. Postojea koncepcija ureenja i koritenja rijeke Save u
Zagrebu dijeli grad na dva dijela te oteava suivot grada i rijeke.

U posljednjem razdoblju uoeno je produbljenje korita rijeke Save kao rezultat iskopa ljunka iz
rijeke za potrebe izgradnje te radova u slivu Save uzvodno od Zagreba. Zbog snienja korita
rijeke u podruju ulaza u kanal Sava-Odra, koji je rijeen fiksnim pragom, mijenja se planirana
raspodjela voda. Kroz grad protjeu vee koliine vode, a kanal se rijee aktivira. Kao rezultat
toga, nizvodne dionice rijeke jae su optereene uz aktivne erozijske procese.
Produbljenjem dna snizuju se i podzemne vode, to utjee na rad vodocrpilita prvenstveno u
periodu malih voda.

Kako zamiljeni sustav upravljanja, koritenja i zatite voda na podruju savskog aluvija od
granice s Republikom Slovenijom do Siska nikada nije dovren, uz dugogodinji zastoj u
realizaciji, izostaju i mnoge druge neposredne i posredne koristi za gospodarstvo i drutvo u
cjelini.

Rijeka Drava

Rijeka Drava na prostoru od Botova do Novog Virja tee unutar hrvatskog teritorija. Uzvodno od
Botova i nizvodno od Novog Virja Drava je granina rijeka izmeu Republike Hrvatske i
Republike Maarske.

Na navedenom prostoru tijekom osamdesetih godina prolog stoljea, planirana je izgradnja HE

urevac u suradnji sa Republikom Maarskom.
Tijekom devedesetih godina planirana je na istom prostoru izgradnja HE Novo Virje.

Oba navedena hidroenergetska sustava postavljena su energocentrino, sa znaajnim utjecajem

na okoli i reim nizvodnog teenja Drave. Od ovih koncepcija se odustalo nakon niza
viegodinjih aktivnosti.

3. Saetak koncepcijskog rjeenja vienamjenskog hidroenergetskog

sustava Sava i Drava
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava

Predlae se cjelovito rjeenje ureenja rijeke Save od slovenske granice do Siska koje obuhvaa
rekonstrukciju postojeeg kanala Sava-Odra i spoj sa rijekom Savom (Prilog 4 i 5). Novi kanal
Sava-Sava imao bi potencijal za evakuaciju svih velikih voda mimo grada Zagreba. To znai da
bi se u gradu Zagrebu osigurali uvjeti teenja u rijeci bez plavljenja dananjih inundacijskih
prostora rijeke, odnosno protoke koje bi tekle rijekom kroz grad zadravale bi se iskljuivo u
dananjem glavnom koritu (Prilog 6). Na taj nain inundacijski prostori na podruju grada
dobivaju sasvim novu perspektivu za urbanistiko-prometni i rekreativni razvoj, u funkciji
suivota grada i rijeke.
4/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Kanal Sava-Sava koncipiran na opisani nain, omoguava nove poboljane uvjete energetskog
koritenja rijeke te stvara uvjete za plovidbu Savom i kanalom do Velike gorice.

Graevine i zahvati koji ine razmatrani sustav su:

- Odvodni kanal Sava-Sava s rijenom lukom kod Velike Gorice;

- HE Preko
- HE Zaprei;
- HES Zagreb 1 do 4;
- PHE Kameni svatovi;
- HES Streleko s prevodnicom.

Koncepcijska skica navedenog sustava prikazana je na prilozima 7 i 9.

Osnovni ciljevi ovoga rjeenja su:

- optimalno energetsko koritenje potencijala Save od slovenske granice do Siska;

- zatita od poplava prostora uz rijeku od slovenske granice do Siska;
- razvoj suivota grada Zagreba i rijeke Save;
- dugoroni uvjeti vodoopskrbe grada Zagreba;
- plovidba rijekom Savom do Prevlake i dalje kanalom Sava-Sava do Velike Gorice
(Zagreba);
- novi razvojni potencijal pomorske luke Rijeka i planiranog brzog eljeznikog pravca
Zagreb- Rijeka u funkciji plovidbe Savom i Dunavom do Zagreba;
- razvoj moderne poljoprivrede u navedenom prostoru.

Navedeni sustav u skladu je s postojeim vodoprivrednim rjeenjem srednjeg Posavlja na nain

da se ne mijenja postojea razina sigurnosti od poplava, osim na dijelu rijeke od HE Preko do
nizvodno od grada Zagreba, gdje bi novonastali uvjeti bili znatno poboljani u odnosu na
dananje stanje.

Odvodni kanal Sava-Sava

Postojei kanal Sava - Odra ima zahvat u desnom nasipu Save kod Jankomira, a utok je
predvien kod Strelekog uzvodno od Siska i ua Kupe u Savu. Planirana duina kanala iznosi
51,4 km. Do danas je kanal izveden u duini 33,1 km i zavrava u Odranskom polju.
U dananjim uvjetima predvieno je plavljenje Odranskog polja, koje nastupa zbog nedovoljne
izgraenosti kanala do Siska.

Uz pretpostavku produbljenja dna kanala Sava-Odra od Zagreba do Velike Gorice, potencijalni

protok vode ovom dionicom znaajno se poveava.

Odvodni kanal od Velike Gorice do spoja sa Savom kod Prevlake predvia se koristiti kao plovni
kanal, a pretpostavka za ovo je izgradnja HES Streleko s brodskom prevodnicom.

HE Preko

Hidroenergetska stepenica Preko predviena je kao kljuna graevina planiranog sustava za

potpuno kontroliranu raspodjelu voda Save na ulazu u grad Zagreb i u kanal Sava-Sava.
Predvia se izgradnja brane i hidroelektrane na Savi kod Prekog u Zagrebu i izgradnja ustave u
odvodnom kanalu kod Lukog. Da bi se osigurali planirani hidrauliki uvjeti za distribuciju

5/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

velikih voda kanalom, usporna kota u jezeru HE Preko trebala bi biti oko124,0 mn.m., to je 2m
vie od do sada razmatranog koncepcijskog rjeenja HE Preko.
Instalirana snaga elektrane iznosila bi oko Pi 32 MW.

HE Zaprei

Predlae se varijanta derivacijeske elektarne, kojom se izbjegavaju sloene mjere zatite uz

naselje Medsave.
Pregradni profil s branom je oko 4,5 km uzvodno od razmatrane HE Podsused. Derivacijski
kanal u duini oko 3 km lociran je u lijevom nenaseljenom zaobalju Save.
Usporna kota elektrane predvia se ista kao i za do sada razmatranu HE Podsused, 133,0 mn.m.
Instalirana snaga elektrane iznosila bi oko Pi 38 MW.

HES Zagreb 1 do 4

Hidroenergetske stepenice Zagreb 1 do Zagreb 4 predviaju se izgraditi u koritu rijeke u gradu.

Predvieno je da vodno lice formiranih jezera bude unutar dananjeg glavnog korita rijeke.
Ovako formirani uspori vode u koritu rijeke, izmeu ostalog, imaju funkciju prihranjivanja
vodocrpilita grada koji se nalaze u desnom zaobalju rijeke.
Instalirana snaga elektrana iznosila bi oko Pi 4 x 10 MW

PHE Kameni svatovi

Izgradnja jezera HE Preko s uspornom kotom 124,0 m n.m. u budunosti otvara mogunost
planiranja i izgradnje pumpne hidroelektrane Kameni svatovi. Gornje jezero mogue je izgraditi
na Medvednici na lokaciji Kamenih svatova, ime se ostvaruje bruto pad elektrane oko Hb= 436
m. Uz pretpostavku instalirane protoke Qi=70 m3/s do Qi= 140 m3/s, ostvaruju se uvjeti za
izgradnju pumpne hidroelektrane instalirane snage Pi= 250-500 MW (Prilog 7 i 8).

HES Streleko

Izgradnjom hidroenergetske stepenice Streleko, ustave Palanjek na ulazu u Lonjsko polje te

zavretka kanala Sava-Odra u Odranskom polju, ostvarili bi se uvjeti potpune raspodjele protoka
Save i kanala Odra u Lonjsko polje i nizvodno korito Save.
Izgradnjom brodske prevodnice i formiranjem uspora uzvodno od Strelekog, stvaraju se
predpostavke za plovidbu Savom do Prevlake i dalje odvodnim kanalom Sava-Sava do luke
Zagreb kod Velike gorice.

Vienamjenski hidroenergetski sustav Drava

Na dijelu rijeke Drave od Botova do Novoga Virja, predlae se izgradnja dvije hidroenergetske
stepenice koje bi u potpunosti bile locirane na hrvatskom teritoriju. Utjecaj ovako formiranih
uspornih jezera sa hidroelektranama protonog tipa bio bi u skladu s okoliem, a rad elektrana ne
bi utjecao na postojei reim teenja u rijeci Dravi.

Graevine i zahvati koji ine razmatrani sustav su:

- HE Virje 1 s pribranskom strojarnicom;

- HE Virje 2 s pribranskom strojarnicom;

Uzduni profil rijeke sa navedenim sustavom hidroelektrana prikazan je na prilogu 10.

6/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Osnovni ciljevi ovog rjeenja su:

- optimalno energetsko koritenje potencijala Drave na navedenom prostoru;

- zatita od poplava prostora uz rijeku Dravu od Botova do Novog Virja;
- stvaranje uvjeta za razvoj kvalitetnog vodoopskrbnog sustava;
- razvoj moderne poljoprivrede sa sustavom navodnjavanja i odvodnje;
- stvaranje uvjeta za ureenje zaobalnog zemljita i regulacije zaobalnih vodotoka;
- stvaranje uvjeta za turistiko rekreativne sadraje.

Instalirana snaga elektrana iznosila bi oko Pi 2 x 50 MW.

4. Prijedlog modela realizacije projekta

Obzirom na stanje javnih investicija i njihov nizak potencijal u Republici Hrvatskoj, predlae se
razvoj koncesijskog modela (BOT model- Build, Operate and Transfer), kojim bi se financirao
energetski dio navedenog sustava rijeka Save i Drave, osim HES Streleko. Obzirom na
dugoroni znaaj i iri drutveni interes za graevine plovnog kanala Sava-Sava, rijene luke
Zagreb te HES Streleko s brodskom prevodnicom, predlae se ove graevine financirati u
suradnji grada Zagreba i Republike Hrvatske.

Izgradnjom navedenog energetskog dijela sustava, stvaraju se pretpostavke za realizaciju svih

ostalih koristi i namjena izneenih u poglavlju 1.

Energetski dio obuhvaa izgradnju osam protonih hidroelektrana ukupne instalirane snage oko
Pi 210 MW. Navedeni sustav hidroelektrana na Savi koncipiran je tako da se u budunosti, ako
i kada se za to stvore pretpostavke, moe dopuniti izgradnjom pumpne hidroelektrane ukupne
instalirane snage do Pi 500 MW.

Predlae se, sukladno BOT modelu, formiranje novog pravnog subjekta (neovisna energetska
tvrtka za proizvodnju i prodaju energije ET) udruivanjem hidroenergetskih cjelina osam
protonih hidroelektrana i eventualno u budunosti pumpne hidroelektrane, Prilog 11.

Mogui model financiranja je model zatvorenog Equity fonda, ili neki drugi slian model, gdje
se ulaganjem u udjele ET stvaraju pretpostavke proporcionalnosti prava u upravljanju i raspodjeli
dobiti od prodaje energije.

Struktura ET i model financiranja trabaju biti tako koncipirani da uesnici u realizaciji projekta
budu:
1. Republika Hrvatska (npr. ueem svojih javnih poduzea);
2. Graani RH
U ovom trenutku u bankama RH postoji tednja graana od preko 130 x 109 KN, to je
veliki investicijski potencijal. Za oekivati je, da postoji interes graana za ulaganjem
u hidroenergetiku, jer je to dugorono i pouzdano ulaganje, naravno uz kvalitetnu i
pouzdanu pripremu i realizaciju projekta.
3. Institucionalni investitori (mirovinski fondovi, osiguravateljske tvrtke)
Ulaganjem mirovinskih fondova u hidroenergetiku stvaraju se pretpostavke
dugoronih i stabilnih prinosa, to bi trebao biti interes svakog zaposlenog graana RH.
4. Privatne tvrtke
Postoji znaajan broj privatnih tvrtki u RH koje bi mogle biti potencijalni ulagai u
ET.

7/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Osim toga, odreene tvrtke koje imaju kvalitetan poslovni bonitet (npr. Konar
elektroindustrija, neke graevinske tvrtke, ...), a koje su potencijalni izvoai, mogu
participirati ulaganjem u ET, gdje bi se povrat uloenih sredstava vraao iz poslovanja
ET.

U prilogu 12 dana je BOT shema realizacije projekta. Naznaeni su meusobni odnosi glavnih
subjekata u razvoju projekta definirani kroz ugovorne odnose :

Power Purchase Agreement sporazum o plasmanu energije

Loan Agreement sporazum o financiranju projekta
EPC Contract ugovor o izgradnji
O & M Contract ugovor o upravljanju i odravanju postrojenja

Predloenim modelom realizacije sustava Sava-Drava, stvaraju se pretpostavke za ozbiljan i

dugoroan gospodarski oporavak RH, uz otvaranje mnogih novih "radnih mjesta".

Uvjet za ovo je uee hrvatskih izvoakih potencijala, koji obzirom na tehnoloki i poslovni
potencijal mogu participirati u realizaciji opisanog sustava oko 75-80 %.

8/9
Vienamjenski hidroenergetski sustav Sava i Drava
Saetak koncepcijskog rjeenja 12/01/2011

Prilozi

9/9