Znanstveni prilozi|Scientific Papers 10[2002] 1[23] PROSTOR 51

LJERKA BIONDI
Sveuilite u Zagrebu University of Zagreb
Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Prethodno priopenje Preliminary Communication

UDK 728.31:719.621 (497.5 Zagreb), Drago Ibler, Drago Gali 1933
Tehnike znanosti
Arhitektura i urbanizam
2.01.01. - Arhitektonsko projektiranje
2.01.04 - Razvoj arhitekture i urbanizma
lanak primljen / prihvaen: 21. 12. 2001. / 28. 05. 2003.
UDC 728.31:719.621 (497.5 Zagreb) Drago Ibler, Drago Gali 1933
Technical Sciences
Architecture and Urban Planning
2.01.01. - Architectural Designing
2.01.04 - Development of Architecture and Urban Planning
Article Received / Accepted: 21. 12. 2001. / 28. 05. 2003.

Projekt terasastoga stanovanja Drage Iblera i Drage

Galia na lokaciji Novakova - alata u Zagrebu
Project of Terraced Housing by Drago Ibler and Drago
Gali on the Novakova - alata Location in Zagreb

Gali, Drago Gali, Drago

Ibler, Drago Ibler, Drago
Novakova ulica Novakova Street
terasasto stanovanje terraced housing
Zagreb Zagreb

lanak govori o nerealiziranom projektu terasastoga stanovanja iz prve faze
stvaralakog opusa arhitekta Drage Galia, nastaloga u koautorstvu s
arhitektom Dragom Iblerom 1933. godine. U uvodnom se dijelu uz prikaz
nastanka toga projekta govori o temi terasastoga stanovanja openito. Slijedi
obrazloenje projekta i prikaz terasastoga stanovanja u gradu Zagrebu.
This article shows an unrealised project for terraced housing from the first phase
of the work of architect Drago Gali in 1933, in co-authorship with architect Drago
Ibler. The introduction describes how the project was initiated and illustrates the
subject of terraced housing in general. Then follows an explanation of the project
and a presentation of terraced housing in the city of Zagreb.
52 PROSTOR 1[23] 10[2002] 51-60 Lj. B IONDI Projekt terasastoga stanovanja ... Znanstveni prilozi|Scientific Papers

UVOD dine prof. Drago Ibler potvruje da je aka-

demski arhitekt Drago Gali radio samostalno
INTRODUCTION sve radove koji zasijecaju u arhitektonsku
struku a napose je projektirao, izraivao na-
crte, detalje, trokovnike, obraune, vodio i
nadzirao gradnje.2
Iz toga razdoblja treba svakako istaknuti ove
Galieve radove:
viestambena zgrada (kua Wellisch), Mar-
tieva 13, Zagreb, 1930. - suradnja s Dra-
gom Iblerom;
obiteljski nizovi s terasama, Novakova-a-
lata, Zagreb, 1933. - koautor: Drago Ibler;
prva faza jednokatne obiteljske kue, Istar-
ska 28, Zagreb, 1933.;
jednokatna obiteljska kua (kua Filipi),
Sv. Duh, Zagreb, 1936. - koautor: Drago
Ibler;
jednokatna obiteljska kua (kua Jaki),
Sl. 1. P. Rudolph: Studentsko naselje, New Haven, SAD, Lapad, Dubrovnik, 1936.
1960. godine
Projekt koji je tema ovoga lanka pripada
Fig 1 P. Rudolph: college campus, New Haven, USA,
1960 prvom razdoblju stvaralakog opusa Drage
Galia.3 Tipoloki projekt pripada podruju
terasastoga stanovanja koje obuhvaa iroku
lepezu naina izgradnje. Galiev i Iblerov pro-
jekt pripada tipu terasastoga graenja na ko-

N
akon zavrene Srednje tehnike kole
Drago Gali zapoinje 1926. godine struni
rad kao svreni graditelj za visoke graevine
u Arhitektonskoj poslovnici profesora Huge
Ehrlicha, gdje radi do 1929. godine. Godine
1929./30. radi u Arhitektonskom ateljeu arhi-
Sl. 2. Sheme terasastoga graenja na prirodnim tekata Jurja Denzlera i Mladena Kauzlaria.1
padinama: Tu se Drago Ibler upoznaje, posredovanjem
- jednostruki terasasti red
- dvostruki terasasti red
arhitekta Kauzlaria, s radom Drage Galia pa
- razdvojeni terasasti niz ga poziva k sebi radi strune suradnje. Ta su-
- dvostruki spojeni terasasti niz radnja prerasta, meutim, i u dalje kolova-
- razizemni terasasti tepih nje Drage Galia na Akademiji likovnih umjet-
- poduprti terasasti tepih.
nosti. Upisan 1930. godine, Drago Gali zavr-
Fig 2 Schemes of terraced construction on natural
slopes ava studij u iznimno kratkom vremenu, di-
- single terraced row plomiravi 1933. godine. Paralelno sa studi-
- double terraced row ranjem na Akademiji ostvaruje se i struna su-
- divided terraced row
- double connected terraced row
radnja Drage Galia i njegova profesora Dra-
- ground-floor terraced carpet housing ge Iblera, koja traje neprekidno do 1939. go-
- supported terraced carpet housing dine. U uvjerenju izdanom 1. veljae 1939. go -
sim padinama. Po nainu izgradnje moemo
ga uvrstiti u tip viestambene izgradnje, dok
po nainu koritenja prua gotovo optimalne
mogunosti koritenja svake stambene jedi-
nice kao kod individualnoga stanovanja.
OP]ENITO O TERASASTOJ IZ GRADNJI
ON TERRACED HOUSING IN GENERAL
Terasasta izgradnja prisutna je u arhitekturi
od davnina - od Babilonske kule, arhitekture
Maja, preko planova Tonyja Garniera do da-
nanjih dana. Ovaj morfoloko-strukturalni
koncept najee se u XX. stoljeu primjenju-
je kod graevina sekundarnoga stanovanja,
kao to su hotelske zgrade i naselja, zgrade
zdravstva i zdravstvenog turizma, te kod iz-
gradnje studentskih domova i naselja.4
Kod terasastoga naina rjeavanja graevina
po Kneeviu treba razlikovati tri tipa5:

1 Mladen Kauz lari u to je doba pri kraju kolovanja na

Arhitektonskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti kod
profesora Drage Iblera. Studij je upisao akademske godine
1926./27., a diplomirao 1930. godine. Pripada prvoj gene -
raciji akademskih arhitekata.
2 Biondi, 1996: 29.
3 Prvo razdoblje od 1930. do 1939. obiljeeno je su rad-
njom Drage Galia i Drage Iblera. Drugo razdoblje od 1939.
do 1954. predstavlja zrelo autorsko stvaralako razdoblje
arhitekta Drage Galia. Tree razdoblje od 1954. do 1992.
definirano je djelovanjem arhitekta Galia na pedago-
kom, znanstvenom i idejnom planu.
4 Jedan od najpoznatijih primjera toga tipa jest stu-
dentsko naselje arhitekta P. Rudolpha u New Havenu u
SAD-u iz 1960. godine, prikazano na slici 1.
5 Kneevi, 1986: 172.
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Projekt terasastoga stanovanja ... Lj. BIONDI 51-60 10[2002] 1[23] PROSTOR 53

terasasto graenje na prirodnim padinama,

terasasto graenje na kosim konstrukci-
jama,
terasaste zgrade (integralni konstruktivni
sustav).
*
Terasasto graenje na prirodnim padinama
moemo svrstati u prijelazne tipove stano-
vanja. To je tip stanovanja koji je po nainu
koritenja blizak obiteljskom stanovanju, ali
po izgradnji i gustoi stanovanja ima karakte-
ristike viestambene izgradnje. Ovakav tip
stanovanja svakako je humaniziraniji od sta-
novanja u standardnim viestambenim zgra-
dama, no ima i onih koji istiu neke negativne
karakteristike toga tipa. To su: relativno sku-
pa konstruktivna rjeenja, sloeni sustavi in-
stalacija i esta razvedenost tlocrtnoga rje- Sl. 3. Dvostrano poloen terasasti tepih moe imati:
- pozitivnu formu
enja pojedinih graevnih jedinica, to - negativnu formu.
oteava postizanje dobrih fizikalnih svojstava Fig 3 A two-side terraced carpet housing can have
graevine. - positive form
- negative form
Terasasto graenje na prirodnim padinama
Sl. 4. Odnos terasastoga reda i nagiba terena
moemo podijeliti u nekoliko grupa6 (sl. 2.): Fig 4 Relation between terraced row and slope
terasasti red: jednostruki ili dvostruki,
terasasti niz: razdvojeni ili dvostruki spojeni, grauje.9 Velik broj projekata te tipologije
terasasti tepih: razizeman ili poduprt. ostao je na razini ideje.
Terasasti tepih moe pokrivati jednu ili dvije Terasaste zgrade (integralni konstruktivni su-
strane padine, pa tako razlikujemo jednostra- stavi) - u ovu grupaciju svrstane su stambene
ni ili dvostrani tepih. Ovisno o konfiguraciji te- zgrade izvedene terasasto, gdje nema odva-
rena, dvostrano poloeni tepih na padini janja primarne i sekundarne konstrukcije. I tu
moe poprimiti pozitivnu formu ili negativ- razlikujemo nekoliko varijanata (sl. 6.):
nu formu. terasasto samo jedno proelje, a suprotno
od njega ravno proelje;
Strmina nagiba terena uvjetuje nain rjea-
vanja takovoga koncepta stanovanja i varira terasasta dva proelja, s raznim varijanta- Sl. 5. Terasasto graenje na kosim konstrukcijama:
od 10 do 90 stupnjeva i rijetko je konstantan u ma rjeenja unutar prostora; - jednostrano orijentirane terasaste graevine
- dvostrano orijentirane terasaste graevine
cijelom presjeku.7 terasasta tri ili etiri proelja. - piramidalne graevine
ezdesetih godina XX. stoljea uoava se ak- - terasaste graevine u obliku izokrenute piramide.
Terasasto graenje na kosim konstrukcijama Fig 5 Terraced construction on sloping structures:
pripada podruju viestambene izgradnje. tualizacija terasastoga pristupa rjeavanju - single-oriented terraced buildings
Optiki, ove graevine takoer mogu popri- stambenih graevina. Istraujui ovu temu, - double-oriented terraced buildings
miti razne oblike, pa tako razlikujemo8 (sl. 5.): na popisima terasastoga stanovanja susree- - pyramidal buildings
mo se i s velikim brojem ranije datiranih pro- - terraced buildings in the form of an inverted pyramid
terasaste graevine jednostrano orijentirane,
jekata. Zbog nepreciznosti samoga termina
terasaste graevine dvostrano orijentirane, Sl. 6. Terasaste zgrade - integralni konstruktivni
terasasto stanovanje10 moe se doi do po- sustavi
piramidalne graevine, grenih zakljuaka, te je za utvrivanje prvih Fig 6 Terraced buildings - integral structural systems
terasaste graevine u obliku izokrenute pi-
ramide.
Kod zgrada manjih visina izgradnje obino se
radi o jednostavnim konstruktivnim rjeenji-
ma gdje je osnovni konstruktivni sustav ujed-
no i konstruktivni sustav same jedinice. Kod
veih projekata sustav graevine ini kon-
strukcija koja nosi i elementi kojima se nado-

6 Geisendorf i sur., 1983: 54.

7 Kneevi, 1986.
8 Geisendorf i sur., 1983: 125.
9 Primjer takve graevine jest poznato naselje arhitek -
ta Moshe Safdija, Habitat 67 u Montrealu u Kanadi.
10 Terrace ho using u engle skom govornom podruju
obuhvaa sve tipo ve stanovanja u nizu.
54 PROSTOR 1[23] 10[2002] 51-60 Lj. BIONDI Projekt terasastoga stanovanja ...
Sl. 7. J. J. P. Oud: Projekt terasastoga stanovanja,
Scheveningen - Den Haag, Nizozemska, 1917. godine
Fig 7 J. J. P. Oud: project for terraced housing,
Scheveningen - The Hague, Netherlands, 1917
Sl. 8. Drago Ibler, Drago Gali: Tlocrt i presjek
terasastoga stanovanja Novakova-alata, Zagreb,
1933. godine
Fig 8 Drago Ibler, Drago Gali: plan and section of
terraced housing Novakova - alata, Zagreb, 1933
Sl. 9. Model stana i bono proelje jedne stambene
jedinice
Fig 9 Model flat and faade of a housing unit
Sl. 10. Prostorni model projekta
Fig 10 Spatial model of project
zgrada toga tipa potreban uvid u kompletnu
dokumentaciju. Od ranijih radova svakako
treba istaknuti projekt J. J. P. Ouda u Scheve-
ningenu - Den Haag u Nizozemskoj (sl. 7.).
OBITELJSKI NIZ S TERASAMA ARHITE KATA
DRAGE IBLERA I DRAGE GALI]A IZ 1933.
GODINE
ROW OF TERRACED HOUSING BY
ARCHITECTS DRA GO IBLER AND DRAGO
GALI] FROM 1933
Ovaj projekt zajednika je studija dvojice ar-
hitekata vizionara, anticipacija realizacija
graevina toga tipa koje se javljaju diljem Eu-
rope dvadesetak godina poslije.
U arhivi Drage Galia sauvana su samo ova
dva grafika prikaza, bez detaljnijih opisa i
Znanstveni prilozi|Scientific Papers
osnovnih kota. Vie podataka o lokaciji i sa-
mom projektu moglo se rekonstruirati iz pisa-
nih materijala o referentnim radovima Iblera i
Galia.
Koristei prirodan pad terena, Ibler i Gali
projektiraju terasasto stanovanje gdje se je-
dinice kua stepenasto postavljaju jedna na
drugu, tako da krov donje jedinice djelomino
postaje terasa gornje. Na kosinu terena ala-
te, s nagibom oko trideset stupnjeva, smje-
tene su stambene jedinice do kojih se pristu-
pa vanjskim stubitima s obje strane dvojne
graevine. Na etiri donje razine smjetene
su po dvije karakteristine jedinice, prikazane
na slici 8. Glavna je orijentacija stambenih je-
dinica prema istoku, s potrebnim bonim ot-
varanjima manjeg broja prostorija na sjever i
jug.
Karakteristinoj jedinici pristupa se s uvue-
noga podesta. Ulazi se u prostor vjetrobrana,
na koji se bono vee gospodarski dio kue.
Kuhinja i office orijentirani su na pristupnu
vertikalnu ulicu te povezani s prostorom bla-
govanja odnosno dnevnog boravka. U nastav-
ku vjetrobrana smjeten je hal koji je zapravo
sredite stana i povezuje sve ostale sadraje
stana. S jedne se strane otvara prostrani
dnevni boravak s terasom, a s druge diskret-
no lociran pretprostor koji povezuje manju
jednokrevetnu spavaonicu i sanitarni vor. Iz
hala se produava dalje u izdvojen spavai
trakt koji sadri dva garderobna prostora, ku-
paonicu i dvije spavaonice (dvokrevetnu spa-
vaonicu i roditeljsku spavaonicu). Prostori
garderoba i sanitarne prostorije umjetno su
zraeni, dok ostali prostori stana imaju direkt-
no prozraivanje i osvjetljenje.
Dio krova donje stambene jedinice koristi se
kao terasa i proirenje boravka, dok zelenilo
koje obrubljuje taj prostor - terasu sprjeava
naruavanje privatnosti donje stambene jedi-
nice (sl. 9.).
Najgornji, peti red stambenih jedinica najvje-
rojatnije je rijeen kao dvoetani stan, to se
nasluuje iz originalnoga presjeka. Meutim,
ne postoji tlocrt tih jedinica. Bogato dimen-
zionirani dnevni boravak otvara se na tri stra-
ne svijeta omoguavajui vrlo atraktivne vizu-
re koje prua ta izuzetna lokacija (sl. 10.).
Projekt je raen za dr. Markulina koji se vie
puta javlja kao investitor arhitekata Iblera i
Galia. Donje stambene jedinice bile su nami-
jenjene najamnim stanovima, dok je na vrhu
trebao biti dvoetani stan za vlasnika, to, na-
vodno, nije ba bilo po volji oba autora.11
Uzori ovoga projekta teko se mogu pronai
meu realizacijama stambenih zgrada toga
doba. Projekt nastaje na tragu ranijeg Iblero-
va projekta za Vijenicu na Suaku iz 1927.
11 orak, 1981: 17.
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Projekt terasastoga stanovanja ... Lj. BIONDI 51-60 10[2002] 1[23] PROSTOR 55

Sl. 11. Drago Ibler: Vijenica na Suaku, presjek, 1927.

godine
Fig 11 Drago Ibler: Suak council hall, section, 1927

Sl. 12. Adolf Loos: Kompleks Heuberg u Beu,

aksonometrija, 1920. godine
Fig 12 Adolf Loos: Heuberg complex in Vienna,
axonometric projection, 1920

Sl. 13. Zlatko Neumann: Projekt vile, perspektiva,

1926. godine
Fig 13 Zlatko Neumann: project for a villa,
perspective, 1926

godine, te razvijanja Loosove koncepcije Ra- RE ALIZA CIJE TERASASTE IZGRADNJE U

umplana. Kod Iblerova projekta za Vijenicu ZAGREBU
na Suaku (sl. 11.), koji on radi pod ifrom
Terase, uspostavlja se jedino mogui od- EXISTING TERRACED HOUSING IN ZAGREB
nos toga objekta i toga tla Cijela se zgrada Ideja terasastoga graenja na podruju Za-
zapravo razvija u nerazdvojivoj interakciji greba nije naila na ire prihvaanje. Realiza-
tlocrta i presjeka, tako da je nemogue pruiti cija je malo, i to posebice na podruju stano-
predodbu o jednome bez drugoga. 12 vanja. Neto je vie realizacija u segmentu se-
Arhitekt Loos u razdoblju od 1920. do 1922. kundarnoga stanovanja (turistika izgradnja,
godine, kada radi kao glavni arhitekt u Urba - zdravstveni objekti, stacionarni domovi) na
nistikom odjelu grada Bea, koristi svoj jo podruju Hrvatske.
nerazraeni Raumplan (sl. 12.) i stvara niz
GUP-om Grada Zagreba iz 1986. godine one-
vrlo uspjelih stambenih projekata u kojima se
moguava se gradnja niskim objektima na
njegov omiljeni oblik, kocka, preobraava u
padinama bregova tako da su objekti meu-
stepenasti terasasti presjek.13 Sl. 14. Zlatko Neumann: Projekt terasastoga
sobno povezani na nain nizanja u obliku te- stambenog bloka, aksonometrija, 1927. godine
Loosove inovacije s terasastom gradnjom rasa.14 GUP iz 2000. godine ostaje pri istoj Fig 14 Zlatko Neumann: project for a terraced block
predlae Zagrebu njegov uenik i suradnik drastinoj odluci. Takva je odredba u tekstu of flats, axonometric projection, 1927
Zlatko Neumann (sl. 13. i 14.). GUP-a grada Zagreba svakako presedan jer
se jedan uobiajeni tip stambene izgradnje, Sl. 15. Drago Ibler: Kua Lebinec, Novakova-alata,
Svi ovi projekti, ukljuujui i projekt za Nova- Zagreb, 1936. godine
kovu-alatu, ostali su samo trag na papiru. afirmiran nizom vrlo kvalitetnih primjera u Fig 15 Drago Ibler: Lebinec House, Novakova-alata,
Projekt Novakova-alata arhitekata Iblera i svijetu (vicarska, Njemaka, skandinavske Zagreb, 1936
Galia superponira Iblerov odnos zgrade i te-
rena iz projekta Vijenice na Suaku (1927.)
te ideju terasaste gradnje u nizu, nastaloga
razbijanjem volumena kocke, arhitekta Loo-
sa. Tipoloki on pripada kategoriji terasasto-
ga graenja na prirodnim padinama i jedan je
od pionirskih projekata toga tipa u Europi.
Arhitekt Drago Ibler 1936. godine jo jedan-
put rjeava problem stanovanja na kosini.
Njegov projekt za zgradu Lebinec, na lokaciji
Novakova - Ribnjak, doivljava sudbinu pret-
hodnih slinih projekata - izostaje realizacija
(sl. 15.).

12 orak, 1981: 75.

13 Frampton, 1992: 105.
14 Slubeni glasnik, br. 32, 1990: l. 65.
56 PROSTOR 1[23] 10[2002] 51-60 Lj. BIONDI Projekt terasastoga stanovanja ...
Sl. 16. Ante Marinovi-Uzelac: Tlocrt i presjek zemlje i dr.), zabranjuje u Zagrebu.15 Autorski
karakteristine jedinice tim - Dragan Boltar, Vladimir Ivanovi i Ante
Vladimir Ivanovi: Tlocrt i presjek karakteristine
jedinice Marinovi-Uzelac - rade 1966. godine urbani-
Fig 16 Ante Marinovi-Uzelac: plan and section of a stiko rjeenje estinskoga dola i detaljni ur- terena u dva smjera. Autor ostvaruje kvalitet-
characteristic unit banistiki plan stambene zajednice Bijenik u
Vladimir Ivanovi: plan and section of a Zagrebu kao prilog studiji sjevernih podruja
characteristic unit
Zagreba.16 Ova detaljna studija htjela je inte-
grirati sjeverna breuljkasta podruja grada i
povezati ih s nizinskim, formirajui etiri
stambene jedinice: Sveti Duh-Vrhovec, Bije-
nik-Vidovica, Dedii i estine, svaku sa ko- zura, ne dajui vremena da zaive ozelenjene
lom i opskrbnim centrom. Terasasto stano-
vanje, koje se u studiji naziva specijalni tip
stambene izgradnje u stepenastom raspore-
du, predvia se na svim strmim terenima gdje
viestambene zgrade ne bi bile ekonomine.
Autori istiu sve prednosti te tipologije stam-
benoga graenja, koja ponajprije stabilizira
teren jer strah od kliznih terena odvraa s tih
podruja jau izgradnju i preputa je iskljui-
vo individualnoj. Takvom izgradnjom takoer
se postie visoka gustoa stanovanja i, po
miljenju autora, vrlo dobro uklapanje u oko-
li (sl. 16.).
Na njezinu tragu nastaje stambeni niz Kajfe-
ov breg autora Ante Marinovi- Uzelca. Pro-
jekt je raen 1980./81., a izgraen je u raz-
Znanstveni prilozi|Scientific Papers
doblju od 1983. do 1987. godine. U strunoj je
javnosti taj rad naiao na razliit prijam. Radi
se o prostorno terasastoj strukturi s padom
na rjeenja cijeloga sklopa i stambenih jedini-
ca; ostvarene prostorne kvalitete stanova su
optimalne unutar zadane tipologije terasaste
strukture.17 Kritike upuene tome sklopu
uglavnom se temelje na upitno kvalitetnom
itanju toga kompleksa s nekih podnonih vi-
terase, kojih formiranje trai ipak odreeni
protok vremena (sl. 17.).
Iblerov i Galiev projekt terasastoga stano-
vanja Novakova-alata iz 1933. godine znaa-
jan je u kontekstu stambene izgradnje grada
Zagreba, kao i u kontekstu toga oblika speci-
fine stambene izgradnje u srednjoeurop-
skim mjerilima, jer svojom datacijom pred-
15 ini se presmionom odluka da se na tako velikom
podruju jednog milijunskoga grada bez jakih razloga za -
brani u svijetu uobiajen tip stambenoga graenja, kako u
nekim vernakularnim ambijentima, tako i u najnovijoj mo-
dernoj arhitekturi, PLETINA, 1994: 379.
16 Boltar i sur., 1966: 4., 5.
17 Jura i, 1988: 123.-125.
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Projekt terasastoga stanovanja ... Lj. BIONDI 51-60 10[2002] 1[23] PROSTOR 57

Sl. 17. Pogled na dio sklopa Kajfeov brijeg

Fig 17 View of part of the Kajfeov brijeg complex

stavlja paradigmatski primjer rjeavanja pro-

blema stambene izgradnje na padinama. Tak-
vih i slinih graevina iz prve polovice XX.
stoljea rijetko susreemo. Taj tip rjeavanja
stambenih graevina na kosim terenima su-
sree se tek dvadesetak godina poslije diljem
Europe. Zabrana graenja tom tipologijom u
Zagrebu zasigurno je presedan.18

18 Terasasto stanovanje kao morfoloko-tipoloki uzo -

rak, kao uo stalom nijedan tip stambene izgradnje, ne bi
smio biti ukinut administrativnom zabranom. Urbanistiki
planovi u zonama mogue terasa ste izgradnje (pogodnog
nagiba terena i ostalih traenih karakteristika) stambe nih
zgra da trebali bi ostaviti otvore ne mogunosti preispiti-
vanja kvalitetnih alternativnih rjeenja. Samo ona rjeenja
koja ne bi naruavala sliku pejsaa, znai dobro se uklo pila
u okoli, gdje bi graevina stabili zirala ovakav teren (uo bi-
aje no mogue klizite) i gdje bi se ostvarila oekivana gu-
stoa stano vanja trebala bi se prihvatiti i omoguiti njihova
realizacija.
58 PROSTOR 1[23] 10[2002] 51-60 Lj. BIONDI Projekt terasastoga stanovanja ... Znanstveni prilozi|Scientific Papers

Literatura Izvori
Bibliography Sources

1. Biondi, Lj. (1996.), Kritika analiza stambene Izvori ilustracija

arhitekture u djelu arhitekta Drage Galia - evo-
lucija i tipologija, doktorska disertacija, Arhitek- Sources of illustrations
tonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2. Boltar, D., Ivanovi, V., Marinovi-Uzelac, A. Sl. 1. Hoffmann i sur., 1956: 123 (9).
(1966.), Prilog studiji sjevernih podruja grada, Sl. 2. Geisendorf i sur., 1983: 54.
ovjek i prostor 165, Zagreb Sl. 3. Geisendorf i sur., 1983: 54.
3. orak, . (1981.), U funkciji znaka, Institut za po- Sl. 4. Kneevi, 1986.
vijest umjetnosti, Zagreb Sl. 5. Geisendorf i sur., 1983: 125.
4. Frampton, K. (1992.), Moderna arhitektura, Sl. 6. Biondi, 2001.
Nakladni zavod Globus, Zagreb
Sl. 7. http://www.archinform.net/stich 862.htlm
5. Geisendorf, E., Schuepp, J., Stanescu, A., Ton-
shoff, H. (1983.), Dichte individualle Wohnbau- Sl. 8. Biondi, 1996: 65.
formen, A. Niggli AG, Niederteufen, vicarska Sl. 9. Biondi, 1966: 66.
6. Hoffmann, O., Repenthin, C. (1956.), Neue ur- Sl. 10. Biondi, 1966: 66.
bane Wohnformen, Gartenhofhuser, Tepichsie- Sl. 11. orak, 1981: 75.
dlungen, Terrassenhuser, Ulstein GMBH, Ber- Sl. 12. Frampton, 1992: 105.
lin, Frankfurt, Wien
Sl. 13. Laslo, 1983: 120.
7. Jurai, D. (1988.), Stambeni niz Kajfeov
Sl. 14. Laslo, 1987: 35.
breg, Arhitektura, 204-207, Zagreb
Sl. 15. orak, 1981: 186.
8. Kneevi, G. (1986.), Viestambene zgrade,
Tehnika knjiga, Zagreb Sl. 16. Boltar i sur., 1966: 4. i 5.
9. Laslo, A. (1983./84.), Arhitektonski vodi, Ar- Sl. 17. Jurai, 1988: 123.-125.
hitektura, 186-188, Zagreb
10. Laslo, A. (1987.), Raumplan, plan libre ili, Ar-
hitektura, 200-203, Zagreb
11. Pletina, L. (1993.), Geneza urbanog prostora
na zagrebakom sjeveru, Prostor 1 (vol. 1.),
Zagreb
12. Pletina, L. (1994.), Analiza stambene regulati -
ve na zagrebako podsljemensko podruje, -
Prostor, 3-4 (vol. 2.), Zagreb
13. Riccabona, C., Wachberger, M. (1972.), EP-Ter-
rassenhuser, Callwey, Mnchen
14. Schwab, G. (1975.), Differenzierte Wohnanla-
gen, Karl Kramar Verlag, Stuttgart
15. Sting, H. (1975.), Grundriss Wohnungsbau, Ver-
lagsanstalt A. Koch GmbH, Stuttgart
Znanstveni prilozi|Scientific Papers Projekt terasastoga stanovanja ... Lj. BIONDI 51-60 10[2002] 1[23] PROSTOR 59

Saetak
Summary

Project of Terraced Housing by Drago Ibler and Drago Gali on the

Novakova - alata Location in Zagreb
Building terraced housing has been an architectu-
ral concern since ancient times. This article descri-
bes an unexecuted project of this kind of urban con-
struction made in 1933 in Zagreb by two distingui -
shed Croatian architects - Drago Ibler (1864-1964)
and Drago Gali (1907-1992). The project was made
during their fruitful cooperation between 1930 and
1939. At that time Drago Gali was first a student
(1930-1933) and then an associate of architect Dra-
go Ibler, who was professor and head of the Depar -
tment of Architecture at the Royal Art Academy in
Zagreb.
The terraced housing project in Novakova-alata in
Zagreb by architects Ibler and Gali is interesting be-
cause it was a new approach to housing construc-
tion on sloping ground in Zagreb and in Croatia as a
whole. Structures of this and similar kinds were rare
even in Europe in the first half of the twentieth cen-
tury. Terraced housing, as a method of housing con-
struction on sloping ground, did not become com-
mon in Europe until about twenty years later. Terra-
ced housing, and other kinds of terraced structures
such as student campuses, tourist and health facili-
ties, culminated in the 1950s, especially in Switzer-
land, Germany and some Scandinavian countries.
This project for terraced housing shows all the qua-
lities of this kind of housing on sloping ground. In
manner of construction these are multi-apartment
buildings, and in manner of use each housing unit
provides optimal use almost on the level of indivi-
dual houses. In addition, the construction is plan-
ned so as to consolidate potential landslide sites,
ensure relatively good housing density, and in qua -
lity of architectural design enhance the appearance
of the environment in which it was built. Not eno-
ugh is known about the Novakova - alata project
by architects Ibler and Gali from 1933, and it was
unfortunately never executed.
LJERKA BIONDI]

Biografija
Biography

Dr. sc. LJERKA BIONDI, dipl. ing. arh., roena je u Bje-
lovaru, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Na
Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu di-
plomirala je 1971. godine i iste je godine zaposlena
kao asistentica na Katedri za arhitektonsko projekti-
ranje Arhitektonskoga fakulteta. Godine 1983. magi-
strirala je na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Za-
grebu, a 1996. godine doktorirala na Arhitekton-
skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu s disertacijom
Analiza stambene arhitekture u djelu arhitekta Dra-
ge Galia - evolucija i tipologija. Temom stanovanja
bavi se kontinuirano u svome pedagokom, stru-
nom i znanstvenom radu.
LJERKA BIONDI, Dipl. Eng. Arch., Ph. D., was born in
Bjelovar where she finished primary and grammar
school. She graduated from the Faculty of Architec-
ture, University of Zagreb, in 1971 and in the same
year became assistant at the Department of Archi-
tectural Design at the Faculty of Architecture. She re-
ceived an MA from the Faculty of Philosophy, Univer-
sity of Zagreb, in 1983, and a doctorate from the Fa-
culty of Architecture, University of Zagreb, in 1996
with the thesis Analysis of Housing Architecture by
Architect Drago Gali - evolution and typology. The
subject of domestic space is her continuous subject
in teaching, professional and scientific work.