AZOO-Bijela Knjiga o Medjukulturnom Dijalogu PDF

Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu
ivimo zajedno jednaki u dostojanstvu
Agencija za odgoj i obrazovanje

NAKLADNIK
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof.
UREDNIK
Miroslav Mianovi
KNJIGU PRIREDILA
Nevenka Lonari-Jelai, prof.
OBLIKOVANJE I SLOG
KaramanDesign
www.karaman-design.com
TISAK
Teovizija d.o.o.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 788057
IZVORNIK
White Paper on Intercultural Dialogue
Living Together As Equals in Dignity
Council of Europe, F-67075 Strasbourg Cedex
www.coe.int/dialogue
Dokument Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu (ivimo zajedno

jednaki u dostojanstvu) usvojili su ministri vanjskih poslova na 118.
ministarskoj sjednici Vijea Europe (Strasbourg, 7. svibnja 2008)
2011. Agencija za odgoj i obrazovanje, prijevod na hrvatski jezik
2008. Vijee Europe, izdanje na engleskom i francuskom jeziku
Ovaj prijevod Bijele knjige o meukulturnom dijalogu objavljen je uz
suglasnost Vijea Europe i za njega odgovara nakladnik.
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu
ivimo zajedno jednaki u dostojanstvu
Zagreb, 2011.
Sadraj
Dijalog klju europske budunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1. Uvod
1.1. Vijee Europe i meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.2. Postupak pisanja Bijele knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.3. Kljuni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1.4. Osnovna terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2. Prihvaanje kulturne raznolikosti

2.1. Pluralizam, tolerancija i meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . 19
2.2. Jednakost ljudskog dostojanstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.3. Standardi i sredstva: postignua Vijea Europe
u prethodnih pet desetljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.4. Rizici nedijaloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3. Idejni okvir
3.1. Ideja meukulturnog dijaloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
3.2. Izgradnja identiteta u multikulturnom okruenju . . . . . . . . . 28
3.3. Prijanji pristupi kulturnoj raznolikosti . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
3.4. Preduvjeti za meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
3.4.1. Ljudska prava, demokracija i vladavina prava . . . . . . . 30
3.4.2. Jednako dostojanstvo i uzajamno potovanje . . . . . . . 31
3.4.3. Rodna ravnopravnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
3.4.4. Prevladavanje barijera koje spreavaju
meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
3.5. Vjerska dimenzija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
4. Pet politikih smjernica za promicanje

meukulturnog dijaloga
4.1. Demokratsko upravljanje kulturnom raznolikou . . . . . . . . 39
4.1.1. Politika kultura koja vrednuje raznolikost . . . . . . . . 39
4.1.2. Ljudska prava i temeljne slobode . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
4.1.3. Od jednake prilike za sve do jednakog
uivanja prav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
4.2. Demokratsko graanstvo i sudjelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
4.3. Usvajanje i prenoenje meukulturnih kompetencija . . . . . . 43
4.3.1 Kljuna podruja kompetencija: demokratsko
graanstvo, jezik, povijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
4.3.2 Osnovno i srednje obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
4.3.3 Visoko obrazovanje i istraivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
4.3.4 Neformalno i informalno uenje . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.3.5 Uloga prosvjetnih djelatnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.3.6 Obiteljsko okruje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4.4. Prostor za meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4.5. Meukulturni dijalog u meunarodnim odnosima . . . . . . . . 51
5. Preporuke i politika orijentacija za budue djelovanje:

zajednika odgovornost kljunih aktera
5.1. Demokratsko upravljanje kulturnom raznolikou . . . . . . . . 55
5.2. Demokratsko graanstvo i sudjelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
5.3. Uenje i pouavanje meukulturne kompetencije . . . . . . . . . 62
5.4. Prostor za meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
5.5. Meukulturni dijalog u meunarodnim odnosima . . . . . . . . 68
Put pred nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
6. Prilozi
Izabrane konvencije i povelje Vijea Europe relevantne za
meukulturni dijalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Deklaracije sa sastanaka na vrhu, ministarskih konferencija
i Odbora ministara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Preporuke Odbora ministara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Preporuke i rezolucije Parlamentarne skuptine
Vijea Europe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Preporuke i deklaracije Europske komisije protiv rasizma
i netolerancije (ECRI) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Popis kratica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
7
Dijalog klju europske budunosti
Demokratsko upravljanje europskom sve veom kulturnom raznoliko-

u, koja je ukorijenjena u povijesti ovog kontinenta i postaje sve ve-
a uslijed procesa globalizacije, postalo je prioritet tijekom nekoliko
prethodnih godina. Kako reagirati na raznolikost? Koja je naa vizija
budueg drutva? Je li to drutvo u kojem postoje zatvorene zajednice i
u kojem, u najboljem sluaju, koegzistiraju veinske i manjinske grupe
s razliitim pravima i obvezama, a koje povezuju obostrano neznanje i
stereotipi? Ili je to jedno otvoreno drutvo puno ivota u kojem nema
diskriminacije, od kojeg svi imamo koristi, i koje u potpunosti uklju-
uje sve svoje stanovnike i u potpunosti potuje njihova ljudska prava?
Vijee Europe vjeruje da potivanje i promicanje kulturne raznolikosti
na osnovi vrijednosti na kojima je ova organizacija zasnovana osnovni
su preduvjeti za razvoj drutava u ijoj je osnovi solidarnost.
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu jasno stavlja do znanja u ime
vlada 47 drava lanica Vijea Europe da naa zajednika budunost
ovisi o naoj sposobnosti da zatitimo i razvijamo ljudska prava, kao to
je navedeno u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, demokraciji i
vladavini prava, i da promiemo obostrano razumijevanje. Bijela knjiga
objanjava da je meukulturni pristup model za upravljanje kulturnom
raznolikou koji je okrenut budunosti. Taj model predlae koncep-
ciju koja se zasniva na ljudskom dostojanstvu pojedinca, ali poiva na
ovjenosti i ivotu svih nas. Ako postoji nekakav europski identitet
koji treba ostvariti, u njegovoj osnovi trebaju biti zajednike osnovne
vrijednosti, potivanje zajednikog naslijea, kulturne raznolikosti i
uvaavanje dostojanstva svakog pojedinca.
U ovom smislu meukulturni dijalog treba imati vanu ulogu. On treba
sprijeiti etnike, vjerske, jezine i kulturne podjele. Omoguava nam
da zajedno krenemo naprijed, da na konstruktivan i demokratski nain
priemo razliitim identitetima na osnovi univerzalnih vrijednosti koje
dijelimo.
Meukulturni dijalog moe uspjeti samo ako su svi preduvjeti ispunje-
ni. Bijela knjiga istie da radi unapreenja meukulturnog dijaloga tre-
ba na razliite naine prilagoditi demokratsko upravljanje kulturnom
raznolikou; treba osnaiti demokratsko graanstvo i sudjelovanje; tre-
ba predavati i usvajati meukulturna znanja; kreirati i proiriti prostor
za meukulturni dijalog i taj dijalog podii na meunarodnu razinu.
Bijela knjiga sazdana je na vrstim temeljima pravne steevine Vije-
a Europe. Tijekom njezina nastajanja uzet je u obzir bogat materijal s
8 BIJELA KNJIGA O MEUKULTURNOM DIJALOGU: IVIMO ZAJEDNO JEDNAKI U DOSTOJANSTVU
konzultacija odranih 2007. godine sa zainteresiranima, izmeu ostalih

i partnerima iz izvaneuropskih regija. U tom smislu ona je na mnogo
naina proizvod demokratskog odluivanja koji se nalazi u srcu samog
meukulturnog dijaloga.
Bijela knjiga je odgovor na sve veu potrebu da se pojasni kako me-
ukulturni dijalog moe pomoi da se cijeni raznolikost, a istodobno
podrava socijalna kohezija. Ona je nain da se kreatorima politike osi-
gura idejni okvir i vodi, kojim e se sluiti i ljudi iz prakse. Meutim,
meukulturni dijalog ne moe se zakonski propisati. On mora zadrati
svoj karakter otvorenog poziva da se primijene osnovna naela koja sa-
dri ovaj dokument, da se prilagode razliite preporuke koje se ovdje
nalaze i da se pridonese tekuoj raspravi o buduoj organizaciji jednog
drutva.
Vijee Europe duboko je uvjereno da na svima nama lei odgovornost
da stvorimo drutvo u kojem emo svi ivjeti zajedno kao jednaki u
dostojanstvu.
1 Uvod
1. UVOD 11
1.1. Vijee Europe i meukulturni dijalog
Promicanje meukulturnog dijaloga pridonosi temeljnom cilju Vijea

Europe zatiti i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavi-
ne prava. Prvi sastanak na vrhu efova drava i vlada drava lanica
(1993) na kojem se potvrdilo da je kulturna raznolikost osobina bogato-
ga europskog naslijea i da je tolerancija garancija za otvoreno drutvo,
doveo je do izrade nacrta Konvencije za zatitu nacionalnih manjina
(1995), osnivanje Europske komisije za borbu protiv rasizma i nesno
ljivosti i lansiranje Kampanje mladei Europe protiv rasizma, antisemi-
tizma, ksenofobije i nesnoljivosti (Svi razliiti svi jednaki).
Na Treem sastanku na vrhu efova drava i vlada (2005) meukulturni
dijalog (i u vjerskom kontekstu) definiran je kao nain promicanja svije-
sti, razumijevanja, pomirenja i tolerancije, kao i spreavanja konflikata
i postizanja vrste integracije i kohezije u jednom drutvu. Ovo je nave-
deno u Farskoj deklaraciji o strategiji Vijea Europe za meukulturni
dijalog koju su usvojili ministri za kulturu kasnije te iste godine, ime
je zapoela priprema Bijele knjige o meukulturnom dijalogu.
1.2. Postupak pisanja Bijele knjige
Odbor ministara na sastanku u svibnju 2006. godine dogovorio se da e

u Bijeloj knjizi o meukulturnom dijalogu biti navedeno kako se ubrza-
no promie meukulturni dijalog u jednom drutvu i meu europskim
drutvima, kao i dijalog izmeu Europe i njezinih susjeda. Ona tako-
er treba biti vodi za stvaranje analitikih i metodolokih standarda
i alata. Bijela knjiga namijenjena je kreatorima politike, administraciji,
obrazovnim radnicima, medijima, organizacijama koje se bave graan-
skim (civilnim) drutvom, zajednicama emigranata, vjerskim zajedni-
cama, organizacijama mladih i socijalnim partnerima.
Nakon odluke Odbora ministara uslijedile su opsene konzultacije o
meukulturnom dijalogu u razdoblju izmeu sijenja i lipnja 2007.
One su, izmeu ostalog, ukljuile sve nadlene upravne odbore, la-
nove Parlamentarne skuptine i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti,
kao i sva ostala tijela Vijea Europe kao to su Europska komisija za
borbu protiv rasizma i nesnoljivosti (ECRI), Europski Odbor za soci-
jalna prava, Radnu grupu na visokoj razini za socijalnu koheziju i po-
vjerenika za ljudska prava. Sve drave lanice, lanovi Parlamentarne
skuptine i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti dobili su upitnike, kao
i predstavnici vjerskih zajednica, emigrantskih zajednica, kulturnih i

drugih nevladinih organizacija. Tajnitvo Vijea Europe organiziralo je
(odnosno suroganiziralo) dogaaje s nevladinim organizacijama emi-
granata, ena, mladih, novinara i medija, kao i s institucijama. Poetni
nacrt dali smo odabranim zainteresiranim stranama da paljivo pro-
itaju i iznesu povratnu informaciju na za to odreenim sastancima1 i
neformalnoj Regionalnoj konferenciji ministara za kulturu2.
Sve strane pokazale su veliko zanimanje tijekom ovog procesa, a Vijee
Europe duguje veliku zahvalnost svima koji su dali velikoduan dopri-
nos ovoj raspravi. Konzultacije su pokazale da je Vijee Europe, zbog
naina na koji je ustanovljeno i svog bogatog iskustva, s pravom iza-
brano da pravovremeno pokrene ovu inicijativu. Dobili smo mnotvo
prijedloga o samom sadraju Bijele knjige.
Ono to je slijedilo izgraeno je na vrstim temeljima pravnih tekovina
Vijea Europe, konkretno na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima
i ostalim temeljnim standardima. Uzet je u obzir i opsean materijal
nastao tijekom konzultacija. U tom smislu, Bijela knjiga je proizvod
demokratskog odluivanja koje samo po sebi ini sr meukulturnog
dijaloga. Radi lakeg itanja i imajui u vidu da je mnoge njezine di-
jelove nainilo nekoliko organizacija, dokument ne navodi tko je od
konzultanata dao odreene ideje.
Veliki broj dokumenata koji se vezuju za proces nastanka Bijele knjige
dostupan je na web-stranici Vijea Europe, kao i u prateim publika-
cijama. Izmeu ostalog, to su analize odgovora na upitnik o meukul-
turnom dijalogu dobivenih od drava lanica, nevladinih organizacija,
vjerskih zajednica i monografije o razliitim aspektimameukulturnog
dijaloga (obrazovanje, mediji), kao i sve u vezi s konkretnim zainteresi-
ranim osobama (mlade, imigranti). Dodatna dokumentacija koja me-
u ostalim ukljuuje Najea pitanja i materijal iz tiska dostupna
je u tiskanom obliku i na internetskim stranicama.
1 U Strasbourgu, Stockholmu i Moskvi (u razdoblju od rujna do listopada 2007).

2 U Beogradu, 8-9. studenog 2007.
1. UVOD 13
1.3. Kljuni problemi
Jedna od stalnih tema na konzultacijama bila je da stari pristupi uprav

ljanju kulturnom raznolikou vie nisu prikladni za drutva u kojima
postoji visok stupanj takve raznolikosti koji je u stalnom porastu. Od-
govori koje su drave lanice poslale na upitnik otkrili su uvjerenje
da ono to je do nedavno bio preporueni politiki pristup, koji se u
najkraem moe nazvati multikulturalizam, vie nije svrsishodan. S
druge strane, inilo se da ne postoji elja da se vrati ranijoj tezi o asimi-
laciji. Da bi se dobilo inkluzivno drutvo, bio je potreban novi pristup,
a meukulturni dijalog je put koji treba slijediti.
Ipak, bilo je uoljivo da to nije najjasnije definirana fraza. Ispitanici su
pozvani da u dokumentu s konzultacija daju odreenu definiciju, ali
oigledan je bio nedostatak volje da se to uradi. Ovo je djelomice iza-
zvano time to meukulturni dijalog nije neto to se lako moe odredi-
ti jednom definicijom primjenjivom u svakoj situaciji, bez razmiljanja
o konkretnom sluaju. Drugim dijelom, ovo je izazvalo i iskrenu nedo
reenost oko toga to bi meukulturni dijalog mogao znaiti u praksi.
Ispitanici koji su popunjavali upitnik i sudionici konzultacija ipak su se
sloili da univerzalna naela, koja Vijee Europe zagovara, ine odreen
moralni kompas. Oni ine okvir jedne kulture tolerancije i definiraju
njezine granice, posebno u smislu bilo kojeg oblika diskriminacije ili
djela netolerancije. Kulturne tradicije, bez obzira na to jesu li tradicije
manjine ili veine ne smiju gaziti naela i standarde Europske kon-
vencije o ljudskim pravima ni druge instrumente Vijea Europe koji se
tiu graanskih i politikih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.
Konkretno, naglaeno je da je jednakost spolova premisa o kojoj nema
kompromisa u meukulturnom dijalogu, to se odraava na iskustva i
ena i mukaraca. Jednakost je, naime, bila tema koja se stalno ponav-
ljala: izazov zajednikog ivota u raznolikom drutvu moe se savlada
ti jedino ako dostojanstveno ivimo zajedno kao ravnopravni pojedin
ci. Podjednaku zabrinutost za ovu temu glasno su izrazile vlade, NVO
i udruge emigranata. Ispostavilo se da nijednu sferu ne treba izuzeti
iz meukulturnog dijaloga susjedstvo, radno mjesto, obrazovni su-
stav i sline institucije, graansko drutvo, a posebno sektor vezan za
mlade, medije, svijet umjetnosti ili politiku arenu. Svaki akter, bilo
da je to nevladina organizacija, vjerska zajednica socijalni partner ili
politika stranka, ukljuena je u dijalog, kao i svaki pojedinac. A svaka
razina vlasti, od lokalne preko regionalne i nacionalne do meunarod-
ne, ukljuena je u demokratsko upravljanje kulturnom raznolikou.
Napokon, i najkonkretnije mogue, tijekom konzultacija naveden je ve

lik broj primjera dosadanje dobre prakse. Ono to je potrebno jest iza-
brati najbolje i iriti spoznaju o njima da bi se nadilo suzdravanje i da
bi se umnoili pozitivni primjeri. Jer, ako postoji jedna lekcija koju smo
na konzultacijama usvojili, to je ona da e potreba za meukulturnim
dijalogom biti prisutna jo dugi niz godina.
1.4. Osnovna terminologija
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu, koja uglavnom rabi termino-

logiju koju je usvojio Vijee Europe i druge meunarodne institucije,
predstavlja i neke ideje koje valja dodatno objasniti.
Meukulturni dijalog odnosi se na otvorenu i dostojanstvenu razmjenu
miljenja izmeu pojedinaca, grupa razliitog etnikog, kulturnog, vjer-
skog i lingvistikog podrijetla i naslijea uz zajedniko razumijevanje
i uvaavanje (v. 3. poglavlje). Prisutan je na svim razinama u okviru
jednog drutva, izmeu vie drutava, i izmeu Europe i ostatka svijeta.
Multikulturalizam (poput asimilacionizma) odnosi se na konkretan po-
litiki pristup (v. 3. poglavlje), dok termini kulturna raznolikost i mul
tikulturalnost odreuju iskustvenu injenicu o postojanju razliitih
kultura koje se mogu zajedno nai na odreenom prostoru ili u okviru
jednog drutva.
Socijalna kohezija, u tumaenju Vijea Europe, odnosi se na sposob-
nost drutva da osigura dobrobit svim svojim lanovima uz minimalno
isticanje razliitosti i bez polarizacije. Kohezijsko drutvo je zajednica
u kojoj se svi slobodni pojedinci meusobno oslanjaju jedni na druge u
ostvarenju zajednikih ciljeva demokratskim sredstvima.
Zainteresirane strane su sve grupe i pojedinci manjinskog ili vein-
skog podrijetla koji imaju odreenu ulogu i svoje interese (zainteresi-
ranost) u meukulturnom dijalogu; prije svega, to su kreatori politike
u vladama i skuptinama na svim razinama vlasti, lokalna i regionalna
vlast, organizacije civilnog drutva, emigrantske i vjerske zajednice,
kulturne organizacije i mediji, novinari i socijalni partneri.
Javna vlast podrazumijeva dravnu vlast i sve politike i administra-
tivne organe na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vlasti. Termin
takoer obuhvaa i gradsku skuptinu i ostala upravna tijela na lokal-
noj razini, kao i sve fizike i pravne osobe koje, u skladu sa zakonom,
obavljaju javne funkcije ili predstavljaju administrativnu vlast.
1. UVOD 15
Integracija (socijalna integracija, inkluzija) podrazumijeva dvosmjeran

proces i sposobnost da ljudi ive zajedno uvaavajui dostojanstvo sva-
kog pojedinca, ope dobro, pluralizam i raznolikost, nenasilje i soli-
darnost, kao i sposobnost da sudjeluju u drutvenom, kulturnom, eko-
nomskom i politikom ivotu. Ona obuhvaa sve aspekte drutvenog
razvoja i cjelokupnu politiku. Ona trai da se slabiji zatite, kao i da
svatko ima pravo da bude razliit, kreativan i inovativan.3 Uspjena
politika integracije neophodna je da bi se imigrantima omoguilo da
u potpunosti sudjeluju u ivotu zemlje domaina. Imigranti, i svi dru-
gi, trebaju potovati zakone i uvaavati osnovne vrijednosti europskog
drutva i njihovih kulturnih batina.
Strategije integriranja moraju pokriti sva podruja drutva i obuhvatiti
drutvene, politike i kulturne aspekte. One trebaju potovati dostojan-
stvo i razliit identitet imigranata i obuhvatiti ih dodatnim mjerama.
Mjere pozitivne akcije koje trebaju nadoknaditi gubitke nastale uslijed
neijeg rasnog ili etnikog podrijetla, spola ili slino, imaju za cilj sna-
no i uspjeno podrati jednakost i omoguiti da svi podjednako uivaju
jednaka ljudska prava.
Ne postoji meunarodno usuglaena definicija pojma manjine. U kon-
tekstu Bijele knjige, termin se odnosi na odreene osobe, izmeu osta-
log i imigrante, koje pripadaju grupama koje su brojano manje od
veinske populacije i koji nose razliit identitet, prije svega etniki,
kulturni, vjerski ili govore svojim jezikom.
3 Akcijski program usvojen na Svjetskom summitu drutvenog razvoja odra-

nom 1995. godine.
2 Prihvaanje kulturne raznolikosti
2. PRIHVAANJE KULTURNE RAZNOLIKOSTI 19
2.1. Pluralizam, tolerancija i meukulturni

dijalog
Kulturna raznolikost nije nova pojava. Europsku povijest obiljeile su

brojne meukontinentalne migracije, redefiniranje granica, utjecaj ko-
lonijalizma i multinacionalne imperije. Tijekom posljednjih stoljea
drutva zasnovana na naelu politikog pluralizma i tolerancije omo-
guila su nam da ivimo u raznolikosti bez neprihvatljivih rizika za
socijalnu koheziju.
Tijekom posljednjih desetljea ubrzala se kulturna diversifikacija. Eu-
ropa privlai emigrante u potrazi za boljim ivotom i osobe koje tra-
ei azil dolaze iz razliitih krajeva svijeta. Globalizacija je smanjila
prostorne i vremenske granice na dosad nevien nain. Revolucija na
podruju telekomunikacija i medija, posebno nakon stvaranja novih
naina komunikacije poput interneta, ini nacionalne kulturne sustave
sve poroznijima. Razvoj prometa i turizma doveo je do toga da se sve
vie ljudi sree licem u lice, stvarajui tako sve vei broj prilika za me-
ukulturni dijalog.
U ovoj situaciji pluralizam, tolerancija i irokogrudnost vaniji su nego
ikada4. Europski sud za ljudska prava smatra da pluralizam ini istin-
sko prihvaanje i uvaavanje raznolikosti i dinamike kulturnih tradi-
cija, etnikog i kulturnog identiteta, vjerskih shvaanja, umjetnikih,
knjievnih i socioekonomskih ideja i pojmova i da je harmonina
suradnja osoba i skupina razliitih identiteta neophodan uvjet za posti-
zanje socijalne kohezije5.
Ipak, pluralizam, tolerancija i irokogrudnost ne moraju uvijek biti do-
voljni: potreban je i proaktivan, osmiljen i iroko prihvaen napor u
upravljanju kulturnom raznolikou. Meukulturni dijalog je najva-
nije sredstvo za postizanje ovog cilja i bez njega bi bilo teko sauvati
slobodu i dobrobit svakog pojedinca na naem kontinentu.
4 O znaaju pluralizma, tolerancije i irokogrudnosti vidi npr. Handyside v.

United Kingdom, presudu donesenu 7. 12. 1976, Serija A br. 24, 49.
5 Gorzelik and Others v. Poland [GC], br. 44158/98, 17. 2. 2004.
2.2. Jednakost ljudskog dostojanstva
Raznolikost, pored toga to potie kulturnu vitalnost, takoer unapre-

uje socijalne i ekonomske okolnosti. Raznolikost, kreativnost i inova-
tivnost ine krug pun vrlina, dok nejednakosti mogu potaknuti ljude da
uu u konflikt koji je opasan za ljudsko dostojanstvo i socijalnu dobro-
bit. Koja je to onda veza koja moe povezati ljude koji ive na istom
kontinentu?
Demokratske vrijednosti na kojima se temelji Vijee Europe ope su
prirode, one ne karakteriziraju samo Europu. Ipak, europska povijest
XX. stoljea koja govori o neljudskosti stvorila je uvjerenje o temeljnoj
vrijednosti svakog pojedinca ljudskom dostojanstvu. Nakon Drugoga
svjetskog rata europske nacionalne drave napravile su sveobuhvatnu
meudravnu zatitu ljudskih prava svakog pojedinca, ne samo pripad-
nika odreene nacije. Ovaj korpus ljudskih prava uvaava dostojanstvo
svakog ljudskog bia osim onih koji pojedinci imaju kao graani poje-
dinanih drava.
Korpus ljudskih prava potvruje da su svi ljudi jednaki, ali i na jedin-
stven nain posebni. Asimilacija s odreenim entitetom bez priznava-
nja raznolikosti znaila bi homogenizaciju i gubitak vitalnosti, dok bi
raznolikost bez zajednitva i solidarnosti onemoguila obostrano poti-
vanje i socijalnu inkluziju. Ako postoji zajedniki identitet, onda je to
etos koji uvaava na isti nain dostojanstvo svakog pojedinca i prua
gostoljubivost ostatku svijeta. U ovakav etos utkan je dijalog i suradnja
s drugima.
2.3. Standardi i sredstva: postignua Vijea

Europe u prethodnih pet desetljea6
vrst europski konsenzus o vrijednostima vidi se u mnotvu instrume-

nata Vijea Europe: konvencije i ugovori koje su potpisale sve drave
lanice, kao i preporuke, deklaracije i miljenja.
Europska konvencija o ljudskim pravima (1950) olienje je poslijeratne
obveze prema ljudskom dostojanstvu, a dovela je do osnivanja Europ-
skog suda za ljudska prava koji u sluajevima kojima se bavi tumai
Konvenciju u svjetlu dananjih okolnosti. Protokol br. 12 uz Konvenciju
6 Vidi tablicu o stanju ratifikacije kljunih instrumenata u prilogu.

o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (2000) sadri opu zabranu

diskriminacije. Europska socijalna povelja (usvojena 1961. i revidirana
1996) jasno navodi da se socijalna prava sadrana u njoj odnose na sve
ljude podjednako. Deklaracija o jednakosti ena i mukaraca (1988) Od-
bora Ministara navodi da je spolna diskriminacija na bilo kojem polju
zapreka uvaavanju i primjeni ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i
njihovu uivanju. Europska konvencija o pravnom statusu radnika imi
granata (1997) odreuje da se prema radnicima imigrantima mora pona-
ati na isti nain kao i prema pripadnicima narodnosti drave lanice.
U Europskoj kulturnoj konvenciji (1954) potvruje se zajednika kul
turna batina kontinenta, kao i potreba za meukulturnim uenjem
koja iz toga proizlazi, dok Europska konvencija o prekograninoj tele
viziji (1989) naglaava znaaj emitiranja za razvoj kulture i slobodno
formiranje miljenja. Okvirna konvencija o vrijednostima kulturnog na
slijea za drutvo (2005) definira kako znanje o ovom naslijeu moe
potaknuti povjerenje i razumijevanje. irenje i zatita raznolikosti u du-
hu tolerancije bila je tema Europske povelje za regionalne i manjinske
jezike (1992) i Okvira povelje za zatitu nacionalnih manjina (1995).
Nacrt Europske konvencije o meugraninoj suradnji teritorijalnih za
jednica ili vlada (1980), Povelja o sudjelovanju stranaca u javnom ivo
tu na lokalnoj razini (1992) i Europska povelja o sudjelovanju mladih
u lokalnom i regionalnom ivotu (2003. revidirana) bave se pitanjima
sudjelovanja u javnom ivotu na lokalnoj razini, kao i Kongres lokal-
nih i regionalnih vlasti u svom radu, osobito u tutgartskoj deklaraciji
o integraciji stranaca (2003). Konvencija o priznavanju kvalifikacija o
visokom obrazovanju u Europskoj regiji (1997) koju su usvojili Vijee
Europe i UNESCO zabranjuju da se u obzir uzimaju vanjski faktori kao
to su vjeroispovijest, uvjerenja i status kandidata ije se kvalifikacije
priznaju.
Prije Farske deklaracije o strategiji Vijea Europe o razvoju meukul-
turnog dijaloga (2005), sam meukulturni dijalog postao je tema za
ministre nadlene za kulturu u Deklaraciji iz Opatije (2003), dok su
ministri prosvjete obradili temu meukulturnog dijaloga u Deklaraciji
iz Atene (2003). Europski ministri nadleni za pitanja mladei priori-
tet su dali obrazovanju na podruju ljudskih prava, globalnoj solidar-
nosti, transformaciji konflikata i meuvjerskoj suradnji u Budimpeti
2005. godine. U meuvremenu, od 1980-ih Parlamentarna skuptina
Vijea Europe usvojila je cijeli niz preporuka, odluka, izlaganja i debata
o aspektima meukulturnog i meureligijskog dijaloga.7 Akcijski plan
7 Izbor iz preporuka Parlamentarne skuptine nalazi se meu prilozima.

usvojen na Treem sastanku na vrhu efova drava i vlada lansirao je

razvoj strategija za upravljanje kulturnom raznolikou i njezino pro-
micanje dok istodobno osigurava drutvenu koheziju i potie meukul-
turni dijalog koji ima i vjersku dimenziju.
Vijee Europe djeluje i kao meudravna organizacija i ima utjecaj di-
ljem svijeta kroz mehanizme monitoringa, akcijske programe, zagova-
ranje odreene politike i suradnju s meunarodnim partnerima. Vano
sredstvo u borbi je i Europska komisija za borbu protiv rasizma i ne-
snoljivosti (ECRI) koja je zaduena da nadgleda pojavu rasizma i sve
oblike nesnoljivosti i diskriminacije u dravama lanicama, da razra-
uje Ope preporuke i radi zajedno s civilnim drutvom na podizanju
svijesti javnosti. ECRI je u stalnom kontaktu s Tajnitvom Odbora UN-a
za ukidanje rasne diskriminacije (CERD), OESS-ovim Uredom za de-
mokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Agencijom za temeljna
prava (FRA) Europske unije. Naelno, Povjerenik za ljudska prava Vi-
jea Europe ima vanu ulogu u promicanju obrazovanja na podruju
ljudskih prava, kao i promicanju i potovanju samih prava. Europska
komisija za ostvarenje demokracije putem zakona (tzv. Venecijanska
komisija), nadzorno tijelo Vijea Europe za ustavna pitanja ima vodeu
ulogu u usvajanju ustava koji su u skladu s standardima Europskog
ustavnog naslijea i esto govori o pravima manjina. Centar Sjever
Jug razvio se u vano mjesto za dijalog izmeu razliitih kultura i po-
stao most izmeu Europe i susjednih regija.
2.4. Rizici nedijaloga
Potrebno je obratiti pozornost na sve rizike nedijaloga. Nesudjelovanje

u dijalogu znai lake stvaranje stereotipa jednih o drugima, stvaranje
klime uzajamne sumnje, nemira i nezadovoljstva, koritenje manjine
kao rtvenog jarca i stvaranje nesnoljivosti i diskriminacije. Nedosta-
tak dijaloga u drutvu i izmeu drutava moe u odreenim sluajevi-
ma napraviti klimu u kojoj se lako stvara i zagovara ekstremizam, ak
i terorizam. Meukulturni dijalog, i na meunarodnoj razini, nezamje-
njiv je meu susjedima.
Zatvaranje vrata u raznolikom drutvu samo naizgled nudi sigurnost.
Povlaenje u naizgled sigurno i udobno drutvo iskljuivosti moe do-
vesti do prijeteeg konformizma. Nedostatak dijaloga liava svakoga
potencijalne koristi novog kulturnog poetka, neophodnog za osobni i
drutveni razvoj u globalnom svijetu. Zajednice u kojima vlada segre-
gacija i uzajamna iskljuivost stvaraju klimu koja je esto neprijateljska
prema autonomiji pojedinca i neometanom postojanju ljudskih prava i

osnovnih sloboda.
Nedostatak dijaloga ne uzima u obzir lekcije europskog kulturnog i po-
litikog naslijea. Europska povijest bila je mirna i produktivna kad
god je postojala iskrena odlunost da razgovaramo s naim susjedima i
da zajedno nadiemo ono to nas dijeli. esto je vodila do ljudskih stra-
danja kad god nije bilo otvorenosti jednih prema drugima. Samo dijalog
prua mogunost da jedinstveni ivimo u svojoj raznolikosti.
3 Idejni okvir
3. IDEJNI OKVIR 27
3.1. Ideja meukulturnog dijaloga
U materijalu Bijele knjige meukulturni dijalog je proces koji obuhvaa

otvorenu i dostojanstvenu razmjenu miljenja izmeu pojedinaca i gru-
pa razliitog etnikog, kulturnog, vjerskog i jezinog podrijetla i nasli-
jea uz uzajamno razumijevanje i potivanje. Potrebno je imati slobodu
i sposobnost izraavanja, kao i volju i umijee da se saslua miljenje
drugog. Meukulturni dijalog pridonosi politikoj, socijalnoj, kulturnoj
i ekonomskoj integraciji i koheziji kulturno razliitih drutava. On nje-
guje jednakost, ljudsko dostojanstvo i smisao zajednikog cilja. Tei za
tim da razvije dublje razumijevanje razliitih pogleda i praksi u svijetu,
da povea suradnju i sudjelovanje (ili slobodu izbora), da osnai razvoj
i transformaciju pojedinca, kao i da promie meusobnu toleranciju i
uvaavanje.
Meukulturni dijalog ima nekoliko ciljeva, prije svega da promie pot-
puno uvaavanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. On je
neophodna znaajka inkluzivnog drutva u kojem nijedan pojedinac
nije marginaliziran niti izopen. On je mono sredstvo medijacije i
pomirenja: konstruktivnim zalaganjem za nadilaenjem kulturnih po-
djela on se bavi istinskim problemima drutvenog raslojavanja i nesi-
gurnosti, dok istodobno njeguje integraciju i socijalnu koheziju. Slobo-
da izbora, sloboda izraavanja, ravnopravnost, tolerancija i uzajamno
potivanje ljudskog dostojanstva vodea su naela u tom kontekstu.
Uspjean meukulturni dijalog trai da se njeguju principi demokrat-
ske kulture, meu ostalim slobodoumlje, volja za dijalogom, volja da se
drugima dopusti da izraze svoje miljenje, sposobnost da se konflikti ri-
jee mirnim sredstvima i da se prepoznaju osnovani argumenti drugih.
On pridonosi jaanju demokratske stabilnosti i borbi protiv predrasuda
i stereotipa u javnom ivotu i politikom diskursu, olakava stvaranje
koalicija izmeu razliitih kulturnih i vjerskih zajednica i moe spri-
jeiti eskalaciju konflikata i u situacijama nakon konflikta ili tijekom
zamrznutog konflikta.
Naravno da ne postoje laka rjeenja. Meukulturni dijalog nije lijek
protiv svakog zla, niti je odgovor na sva pitanja i mora se priznati da
moe imati ogranieno djelovanje. esto se s pravom istie da je dijalog
s onima koji odbijaju dijalog nemogu, to otvoreno i demokratsko
drutvo ne oslobaa obveze da stalno namee dijalog. S druge strane,
dijalog s onima koji su spremni da sudjeluju u njemu, ali ne dijele ili
ne dijele u potpunosti nae vrijednosti, moe oznaiti poetak dugo-
trajnog procesa suradnje na kraju kojeg e moda doi do dogovora o
vanosti i praktinoj primjeni vrijednosti i ljudskih prava, demokracije

i vladavine prava.
3.2. Izgradnja identiteta u multikulturnom

okruenju
Dostojanstvo ovjeka kao pojedinca nalazi se u osnovi drutva. Pojedi-

nac kao takav ipak nije samostalan drutveni imbenik. Na identitet
po definiciji nije ono po emu smo jednaki s drugima, ve neto po
emu smo jedinstveni. Identitet je sloena i kontekstualno osjetljiva
kombinacija razliitih elemenata.
Sloboda da se izabere vlastita kultura je temelj i ini sredinje pitanje
ljudskih prava. Svatko ima pravo da u razliitim razdobljima svog i-
vota ima razliite kulturne sklonosti. Dok je svaki pojedinac, do odre-
ene mjere, proizvod naslijea i socijalnog podrijetla, u suvremenim
demokracijama svatko ima pravo obogatiti vlastiti identitet integrira-
njem razliitih kulturnih pripadnosti. Nitko ne treba biti zatoen protiv
svoje volje u jednoj skupini, zajednici, sustavu miljenja ili pogledu
na svijet, ve treba biti slobodan da se odrekne prolih pripadnosti i
prihvati nova, ukoliko su ona u skladu s opim vrijednostima ljudskih
prava, demokracije i vladavine prava. Zajednika otvorenost i dijeljenje
istog nerazdvojni su aspekti viestruke kulturne pripadnosti. Oni zajed-
no ine pravila suivota koja se primjenjuju na grupe i pojedince koji
su slobodni uivati u vlastitoj kulturi i pri tom imaju potivanje drugih.
Meukulturni dijalog vaan je za upravljanje viestrukim kulturnim
pripadnostima u multikulturnom okruenju. To je mehanizam za uskla-
ivanje identiteta, za novi poetak i nova iskustva, koji dodaje nova
obiljeja identiteta bez odricanja od vlastitog podrijetla. Meukulturni
dijalog nam pomae da izbjegnemo zamke politike identiteta i da osta-
nemo otvoreni prema izazovima suvremenog drutva.
3.3. Prijanji pristupi kulturnoj raznolikosti
Na vrhuncu europske nacionalne drave, u razdoblju od 1870. do 1945.

godine, iroko je bila rasprostranjena pretpostavka da se svi koji ive
u okviru granica jedne drave trebaju asimilirati s veinskim etosom.
Niz generacija socijalizirao se po ovom principu, ponekad i putem na-
cionalnih, katkad i nacionalistikih rituala. Ipak, tijekom posljednjih
3. IDEJNI OKVIR 29
dvaju stoljea Europa je vidjela i nekoliko pozitivnih primjera, tijekom

odreenih povijesnih razdoblja u srednjoj i istonoj Europi, to nam
pomae da lake razumijemo kako razliite kulture i religije mogu mir-
no ivjeti u uzajamnoj toleranciji i uvaavanju.
Ono to je u podijeljenoj poslijeratnoj Europi postao njezin zapadni
dio poistovjetilo je imigrantsko iskustvo s novom koncepcijom soci-
jalnog ustrojstva koje je nazvano multikulturalizam. On zagovara da se
politiki prepozna da ono to je nekada bio specifian etos manjinskih
zajednica sad bude u ravnini s veinskim domainom. Dok je ovo
oigledno radikalan zaokret u odnosu na asimilacionizam, multikultu-
ralizam ipak esto dijeli istu tu shematsku podjelu drutva na veinu
i manjinu, a razlikuje se jedino u tome to daje pravo manjini da se
izdvoji od veine umjesto da se asimilira s njom.
Opatijskom deklaracijom (2003) odbija se ovakva paradigma. Ona de-
finira kulturnu raznolikost tvrdei da se ovaj princip ne moe pri-
mjenjivati iskljuivo na termine veina i manjina, jer se time onda
izdvajaju razliite kulture i zajednice, kategoriziraju i igou u jednoj
statinoj poziciji do te mjere da socijalno ponaanje i kulturni stereotipi
ine pretpostavke za status jedne odreene grupe. Identiteti koji se
donekle proimaju nisu kontradikcija, ve su izvor snage i ukazuju na
mogunost stvaranja zajednike osnove.
Iako je stvoren uz dobre namjere, danas se smatra da multikulturali
zam stvara segregaciju u drutvu i zajedniko nerazumijevanje, kao i
da pridonosi naruavanju prava pojedinca posebno ena u okviru
manjinskih zajednica prema kojima se postavlja kao da su jedinstven
kolektivni akter. Kulturna raznolikost suvremenih drutava mora se
prihvatiti kao empirijska injenica. Bez obzira na to, stalna tema tije-
kom konzultacija bila je da multikulturalizam vie nije politika koja
ispitanicima donosi smirenost.
Nijedan od ova dva modela, ni asimilacija ni multikulturalizam, ne
moe se primijeniti sam po sebi u jednoj dravi. Neki njihovi elementi
kombiniraju se sa zaetom meukulturnom paradigmom koja integrira
ono najbolje iz oba modela. Od asimilacije uzima usredotoenost na po-
jedinca, a od multikulturalizma prepoznavanje kulturne raznolikosti.
A dodaje se i novi element dijaloga, od kljune vanosti za integraciju
i socijalnu koheziju, koji se zasniva na jednakom dostojanstvu i zajed-
nikim vrijednostima.
3.4. Preduvjeti za meukulturni dijalog
3.4.1. Ljudska prava, demokracija i vladavina prava

Ope vrijednosti koje podrava Vijee Europe uvjet su za meukulturni
dijalog. Nikakav dijalog nije mogu ako ne postoji uvaavanje jednakog
dostojanstva svakog ljudskog bia, ljudskih prava, vladavine prava i
demokratskih naela. Ove vrijednosti, a posebno potivanje slobode iz-
raavanja i drugih temeljnih sloboda, jame da nitko nee dominirati i
stoga su od bitne vanosti za voenje dijaloga snagom argumenata prije
nego argumentom sile.
Budui da je potivanje ljudskih prava sve naprednije, potrebno je po-
stii slian odnos i prema meukulturnim pitanjima. Primjena prava
od strane Europskog suda za ljudska prava, praksa nadzornih tijela kao
to su ECRI ili Nadzorni odbor Okvirne Konvencije za zatitu nacional-
nih manjina govore kako se takav odnos moe postii u praksi.
Etniko, kulturno, vjersko ili jezino odreenje i tradicija ne smiju
spreavati pojedinca da ostvaruje svoja ljudska prava ili da odgovorno
sudjeluje u drutvu. Ovo naelo posebno se primjenjuje na pravo da
nitko ne bude rtva spolne ili neke druge diskriminacije, na prava i in-
terese djece i mladih, i slobodu da se prakticira ili ne odreena vjera ili
uvjerenje. Krenja ljudskih prava, kao to su nasilni brakovi, zloini iz
asti ili sakaenja genitalnih organa8 ne mogu se opravdati ni u jed-
nom kulturnom okruenju. Takoer ni pravila dominantne kulture,
bila ona pisana ili nepisana, ne mogu biti opravdanje za diskriminaciju,
govor mrnje ili bilo koji drugi oblik diskriminacije na osnovi vjere ili
rase, etnikog podrijetla ili drugog identiteta.
Demokracija je osnova naega politikog sustava, a graani su politiki
akteri koji pridonose, ne samo kao drutvena bia, dobrobiti nacije ili je
uivaju. Demokracija cvjeta kada pomae pojedincima da se poistovjete
s drutvom iji su lanovi i omoguava legitiman proces odluivanja i
obnaanja vlasti. Napredak Vijea Europe u prethodna dva desetljea
odlian je dokaz moi demokracije. Odluan i konstruktivan dijalog,
koji je sam po sebi istinski demokratski standard, mora uzeti u obzir i
druga demokratska naela kao to su pluralizam, inkluzija i jednakost.
Vano je da dijalog prihvaa duh demokratske kulture i njezine bitne
8 O sakaenju enskih spolnih organa vidi Collins and Akaziebie v. Sweden,

br. 23944/05 rjeenje doneseno 8. oujka 2007. god.
3. IDEJNI OKVIR 31
elemente: uzajamno uvaavanje sudionika i njihovu spremnost da pri-

hvate zajedniku osnovu.
Osnovni standardi vladavine prava u demokratskim drutvima neop-
hodni su elementi okvira u kojem meukulturni dijalog moe procvje-
tati. Oni osiguravaju jasnu podjelu vlasti, pravnu sigurnost i jednakost
pred zakonom. Oni spreavaju dravnu vlast da donosi proizvoljne i
diskriminirajue odluke i osiguravaju da svatko ija su prava ugroena
ima pravo obratiti se sudu.
3.4.2. Jednako dostojanstvo i uzajamno potovanje

Meukulturni dijalog ima za nunu posljedicu razmiljanje tijekom ko-
jeg svatko sebe moe vidjeti iz perspektive drugih. Na temeljima vrijed-
nosti koje zagovara Vijee Europe, potrebno je imati takvu demokratsku
arhitekturu u kojoj se potuje svaki pojedinac kao ljudsko bie, reci-
prono uvaavanje (tj. da svi priznaju jednakost svih) i objektivan pri-
stup (da se svaija molba rjeava u skladu s pravilom koje je isto za sve).
Ovo jo jasnije razgraniava meukulturni pristup od prethodnih pri-
stupa. Za razliku od asimilacije, on zahtjeva od dravnih vlasti da budu
objektivne kako bi se smanjile napetosti izmeu razliitih zajednica, a
ne da prihvaaju jedino veinski etos. Za razliku od multikulturalizma,
on zagovara zajedniki cilj u kome nema mjesta moralnom relativizmu.
Za razliku i od jednog i od drugog pristupa, prepoznaje kljunu ulogu
u stvaranju atmosfere udruivanja u graanskom drutvu u kojem, na
osnovi recipronog uvaavanja, meukulturni dijalog rjeava probleme
svakodnevnog ivota na nain na koji ih nijedna vlada ne moe rijeiti.
Jednakost i uzajamno potivanje vaan su materijal za izgradnju me-
ukulturnog dijaloga i imaju presudnu vanost u uklanjanju barijera
za njegovu realizaciju. Tamo gdje nema napretka u smjeru ostvarivanja
jednakosti, drutvena napetost moe se i sama manifestirati u kulturnoj
areni, ak i kada uzrok nemira lei negdje drugdje, kulturni identitet
moe lako biti predmet etiketiranja.
3.4.3. Rodna ravnopravnost

Jednakost ena i mukaraca bitno je pitanje u drutvu koje se mijenja, kao
to je i naglaeno na Petoj ministarskoj konferenciji o jednakosti ena i
mukaraca (2003). Ona ini kljuni element demokracije. Rodna ravno-
pravnost sastavni je dio ljudskih prava, a spolna diskriminacija je prepre-
ka potovanju ljudskih prava i sloboda. Uvaavanje ljudskih prava ena
nedvojbeno tvori osnovu svake rasprave o kulturnoj raznolikosti.
Borba protiv nejednakosti spolova ipak ne treba izazvati loe stereoti-

pe. Vano je skrenuti pozornost na nepravilnost kodiranog jednaenja
manjinskih zajednica i nejednakosti spolova, u odnosu na drutvo
domaina, u kojem kao da je sve savreno, a sve to se odnosi na ma-
njine i pristae odreenih religija problematino. Slina iskustva po
pitanju spolova mogu pomoi da se nadiu podjele izmeu zajednica,
ba zato to nijedno drutvo nema monopol nad spolnom jednakou
ili nejednakou.
Rodna ravnopravnost daje pozitivnu dimenziju meukulturnom dija-
logu. Sloenost identiteta svakog pojedinca prua nezamislivu solidar-
nost u okviru stereotipa i perspektive jedne zajednice. Sama injenica
da je spolna nejednakost polje na kojem se lome koplja ukazuje na to
da meukulturni projekti na kojima se angairaju ene koje pripadaju
manjinskoj i veinskoj zajednici moe dovesti do stvaranja zajed-
nikog iskustva.
Revidirana Strategija Vijea Europe o socijalnoj koheziji jasno navodi
da je jednakost izmeu ena i mukaraca od temeljne vanosti i zato
je vana obveza. Ona zahtijeva perspektivu u kojoj se spolovi integri-
raju u areni socijalne kohezije, to bi trebalo biti aktualno za itavog
odvijanja meukulturnog dijaloga.
3.4.4. Prevladavanje barijera koje spreavaju

meukulturni dijalog
Postoje mnoge barijere koje spreavaju meukulturni dijalog. Neke su
nastale kao rezultat oteane komunikacije na nekoliko jezika. Druge se
odnose na vlast i politiku: diskriminacija, siromatvo, izrabljivanje
iskustva koja najee osjete osobe iz marginaliziranih i zanemarenih
skupina i ine sustavne barijere za voenje dijaloga. U mnogim eu-
ropskim drutvima mogu se nai grupe i politike organizacije koje za-
govaraju mrnju prema drugome, prema strancima ili odreenom
vjerskom identitetu. Rasizam, ksenofobija, nesnoljivost i drugi oblici
diskriminacije ine da sama ideja dijaloga bude nemogua i stalna su
prijetnja.
3. IDEJNI OKVIR 33
3.5. Vjerska dimenzija
Dio bogatoga europskog kulturnog naslijea ini niz vjerskih, kao i se-
kularnih ideja o svrsi ivota. Kranstvo, judaizam i islam uz itav niz
interpretacija u okviru njih samih imaju dubok utjecaj na naem kon-
tinentu. Ipak, konflikti izazvani vjerskim podjelama unutar zajednice
osobina su i daleke i novije prolosti Europe.
Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijesti ini osnovu demokratskog
drutva i zatiena je lankom 9 Europske konvencije o ljudskim pra-
vima. Ova sloboda jedan je od najvanijih elemenata koji se odnosi na
identitet vjernika i njihovo poimanje ivota, kao to vai i za ateiste,
agnostike, skeptike i neopredijeljene. Pruajui garanciju za ovu slo-
bodu, lanak 9 doputa da se izraavanje ove slobode moe ograniiti
u odreenim uvjetima. Pitanje vjerskih obiljeja na javnom mjestu, po-
sebno u obrazovnim institucijama, obradio je Europski sud za ljudska
prava9. S obzirom na relativni nedostatak konsenzusa o pitanjima reli-
gije i meu samim dravama lanicama, Sud doputa dravama velik,
ali ne i neogranien prostor (diskreciju) da same ocijene ovo pitanje.
Postoji veliko podudaranje izmeu pitanja koje rjeava Vijee Europe
i zabrinutosti vjerskih zajednica: ljudska prava, demokratsko graan-
stvo, promicanje vrijednosti, mira, dijaloga, obrazovanja i solidarno-
sti. Tijekom konzultacija postojao je i konsenzus da je obveza samih
vjerskih zajednica da putem meukulturnog dijaloga pridonesu boljem
razumijevanju razliitih kultura.
Vana uloga vjerskih zajednica u odravanju dijaloga znai da je po-
trebno uloiti napore na ovom polju izmeu vjerskih zajednica i drav-
nih vlasti. Vijee Europe ve radi na ispunjenju ovog cilja putem javnih
inicijativa Parlamentarne skuptine i seminara Povjerenika za ljudska
prava koji od 2000. godine okuplja predstavnike vjerskih zajednica s
ciljem da ih obvee da rade na pitanjima ljudskih prava koje je pokre-
nulo Vijee Europe. Prakticiranje vjere je dio suvremenog ivota i zato
ne moe i ne smije biti izvan sfere interesiranja dravnih vlasti, iako dr-
ava mora raditi na ouvanju svoje uloge kao neutralnog i objektivnog
organizatora prakticiranja svih religija, vjeroispovijesti i uvjerenja10. U
9 Vidi Kurtulmus v. Turkey, br. 65500/01, presuda donesena 24. sijenja 2006;
Leyla Sahin v. Turkey, presuda od 10. studenog 2005. (Veliko vijee); Dahlab
v. Switzerland, presuda donesena 15. veljae 2001.
10 Vidi na primjer Leyla Sahin v. Turkey, presuda od 10. studenoga 2005. (Ve-
liko vijee) br. 44774/98, 107.
Deklaraciji s foruma na Volgi (2006)11 zahtijeva se od Vijea Europe da

ue u otvoren, transparentan i stalan dijalog s vjerskim organizaci-
jama u ijoj osnovi se moraju nai ope vrijednosti i naela. Ovo se
ponovilo na okruglom stolu koji su pojedinane drave lanice odrale
s pripadnicima vjerskih zajednica. Deklaracija iz San Marina (2007)12
o vjerskoj dimenziji meukulturnog dijaloga potvruje da religija moe
uzdii i unaprijediti dijalog. Ona definira kontekst kao zajedniku am-
biciju da se zatiti ljudsko dostojanstvo zagovaranjem ljudskih prava,
izmeu ostalih ravnopravnosti ena i mukaraca, da se uvrsti socijalna
kohezija i njeguje uzajamno razumijevanje i uvaavanje. U Deklaraciji
iz San Marina prisutni predstavnici vjerskog i civilnog drutva pozdra
vili zanimanje Vijea Europe za ovo podruje. Oni su prepoznali Vijee
Europe kao organizaciju koja e biti neutralna prema razliitim religi-
jama dok brani slobodu miljenja, savjesti i vjersku slobodu, prava i
obveze svih graana, kao i autonomiju drava i regija. Smatrali su da
se ukazala potreba za odgovarajuim forumima na kojima bi se razma-
trao utjecaj vjerske prakse na druga podruja javnog ivota, kao to su
podruje zdravstva i obrazovanja, bez diskriminacije i uz neophodno
uvaavanje prava osoba koje nisu vjernici. Oni koji zagovaraju nere-
ligijski pogled na svijet imaju jednako pravo da pridonesu, zajedno s
predstavnicima vjere, razgovoru o moralnim osnovama drutva i da
budu ukljueni u forume o meukulturnom dijalogu.
8. travnja 2008. Vijee Europe eksperimentalno je organiziralo razmje-
nu miljenja o vjerskoj dimenziji meukulturnog dijaloga na temu Ue
nje i pouavanje religijskih i vjerskih istina. Sredstvo za stjecanje zna
nja o razliitim religijama i vjeroispovijestima u obrazovanju; doprinos
obrazovanju na podruju demokratskog graanstva, ljudskih prava i
meukulturnog dijaloga. U razmjeni su sudjelovale drave lanice
Vijea Europe i drave sa statusom promatraa, zajedno s institucional-
nim partnerima, Europskom komisijom, predstavnicima religija koje su
tradicionalno prisutne u Europi i razliitih drugih vjerovanja, predstav-
nici nevladinih organizacija, strunjaci i predstavnici medija. Bio je to
jedan nov i drugaiji dogaaj, iji je glavni cilj bio da promie i jaa
temeljne vrijednosti Vijea Europe potivanje ljudskih prava, zago-
11 Zavrni dokument s Meunarodne konferencije Dijalog kultura i meu-

vjerska suradnja (Volga forum), Ninji Novgorod, Ruska Federacija, 79. lis
topada 2006. godine (dostupno na: www.coe.int/dialogue).
12 Zavrna Deklaracija s Europske konferencije o Vjerskoj dimenziji meu-
kulturnog dijaloga odrane u San Marinu 2324.travnja 2007. (dostupno na:
www.coe.int/dialogue).
3. IDEJNI OKVIR 35
varanje demokracije i vladavine prava ime se u europskom drutvu

pridonosi njegovanju uzajamnog uvaavanja, graanske svijesti, tole-
rancije i razumijevanja. Ova prilika ujedinila je u svom cilju vjerske
predstavnike i druge aktere u graanskom drutvu, ukljuujui i pred-
stavnike drugih uvjerenja tako to ih je ukljuila u otvoren i transpa-
rentan dijalog na temu ukorijenjenu u navedenim vrijednostima. Svrha
nije bila da oni sudjeluju u teolokoj raspravi, niti da se napravi okvir
za meuvjerski dijalog.
Osim dijaloga izmeu dravnih vlasti i vjerskih zajednica koji je potreb-
no ohrabrivati, postoji i potreba za dijalogom izmeu samih vjerskih
zajednica (dijalog izmeu pripadnika razliitih vjeroispovijesti). Vijee
Europe esto prepoznaje dijalog izmeu pripadnika razliitih vjerois-
povijesti, to nije u direktnoj njegovoj nadlenosti, kao dio meukul-
turnog dijaloga i ohrabruje vjerske zajednice da se aktivno ukljue u
promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u multikul-
turnoj Europi. Dijalog izmeu pripadnika razliitih vjeroispovijesti mo-
e pridonijeti i jaanju konsenzusa u okviru jednog drutva po pitanju
rjeavanja socijalnih problema. Osim toga, Vijee Europe uvia potrebu
za dijalogom izmeu vjerskih zajednica i filozofskih struja (meuvjer-
ski dijalog i intrafilozofski dijalog), i to bar da bi se omoguilo dravnim
vlastima da razgovaraju s ovlatenim predstavnicima vjera i uvjerenja
koji trae da budu obuhvaeni zakonskom regulativom te zemlje.
4 Pet politikih smjernica za
promicanje meukulturnog dijaloga
4. PET POLITIKIH SMJERNICA ZA PROMICANJE MEUKULTURNOG DIJALOGA 39
Postoji pet razliitih, a ipak meusobno povezanih dimenzija zagova-

ranja meukulturnog dijaloga koji u potpunosti uzimaju u obzir sve
zainteresirane strane. On ovisi o demokratskom upravljanju kulturnom
raznolikou. Trai sudjelovanje i demokratsko graanstvo. Zahtijeva
usvajanje meukulturnih znanja. Potreban mu je otvoren prostor za di-
jalog. Napokon, on se mora podii na meunarodnu razinu. U ovih pet
dimenzija zapoete su i testirane razliite inicijative13.
4.1. Demokratsko upravljanje kulturnom

raznolikou
4.1.1. Politika kultura koja vrednuje raznolikost

Kamen temeljac politike kulture koja vrednuje raznolikost zajednike
su vrijednosti demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda, vlada-
vine prava, pluralizma, tolerancije, nediskriminiranja i uzajamnog po-
tovanja.
Kultura raznolikosti moe se razvijati jedino ako demokracija pomiri
pravilo veine s pravilima osoba koja pripadaju manjinskim skupina-
ma. Nametanje volje veine manjini bez osiguravanja uspjene zatite
prava za sve nije u skladu s naelima zajednikoga europskoga ustavnog
naslijea. Jedno europsko drutvo posveeno kombiniranju jedinstva i
raznolikosti ne moe opstati na naelu pobjednik dobiva sve, ve
mora proimati politiku arenu vrijednostima jednakosti i uzajamnog
uvaavanja. Demokracija se ne moe pojednostavljeno tumaiti tako da
stavovi veine moraju uvijek prevladati: potrebno je postii ravnoteu
koja e osigurati fer i odgovarajui odnos prema osobama koje pripada-
ju manjinama i izbjei svaku zlouporabu dominantnijeg14.
Razvijanje politike kulture koja e podupirati kulturni pluralizam te-
ak je i zahtjevan zadatak. On podrazumijeva takav obrazovni sustav u
13 Zbirka primjera dobre prakse ije je objavljivanje predloeno tijekom kon-

zultacija bit e uvrtena u elektroniku prezentaciju: www.coe.int/dialogue.
14 Vidi Leyla Sahin v. Turkey (Veliko vijee), br. 44774/98, presuda donesena
10. studenoga 2005. 108. Takoer vidi lanak 6 Okvirne konvencije za za-
titu nacionalnih manjina, koja obavezuje ugovorne strane da unesu duh
tolerancije i meukulturni dijalog i poduzmu otre korake kako bi promicali
uzajamno uvaavanje, razumijevanje i suradnju izmeu osoba na svom te-
ritoriju, bez obzira na njihovu etniku, kulturnu, jezinu ili vjersku pripad-
nost, posebno na podruju obrazovanja, kulture i medija.
kojem se stvaraju kapaciteti za kritino miljenje i inovacije, kao i pro-

stor u kojem je svima doputeno da sudjeluju i izraze svoje miljenje.
Organi koji uvaju zakon, politiari, nastavnici i druge profesionalne
skupine, kao i voe civilnog drutva moraju biti osposobljeni da rade
u kulturno raznolikim zajednicama. Kultura mora biti dinamina i eks
perimentalne prirode. Od medija se zahtijeva da objavljuju objektivne
informacije i svjee miljenje, a da se bore protiv stereotipa. Moraju
postojati brojne inicijative i predanost zainteresiranih dionika, posebno
predstavnika civilnog drutva.
4.1.2. Ljudska prava i temeljne slobode

Ljudska prava pruaju osnovni okvir za odravanje meukulturnog di-
jaloga. Neke od najvanijih odredbi Europske konvencije o ljudskim
pravima odnose se na prava na slobode miljenja i izraavanja, na slo-
bodu vjeroispovijesti, slobodnog okupljanja i udruivanja, na privat-
nost i obiteljski ivot. Prava navedena u Konvenciji moraju biti dostup-
na svakome bez ikakve diskriminacije. Osim toga, Protokol br. 12 uz
Konvenciju nalae opu zabranu diskriminacije. Skup prava takoer
obuhvaa, pored graanskih i politikih prava, socio-ekonomska pra-
va koja proistjeu iz Europske socijalne povelje koja obrauje mnoga
pitanja koja se posebno odnose na osobe koje pripadaju socijalno za-
postavljenim grupama (u smislu zapoljavanja, obrazovanja, socijalne
zatite, zdravstva i smjetaja)15, kao i kulturna prava navedena u raz
liitim poveljama i konvencijama kao to su Meunarodni ugovor o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966).
Sloboda izraavanja, koju jami lanak 10, stavak 1 Europske konven-
cije o ljudskim pravima, jest conditio sine qua non sudjelovanja u me-
ukulturnom dijalogu. Koritenje ove slobode koja dolazi uz obveze i
odgovornost smije se ograniiti u odreenim situacijama navedenim
u lanku 10, stavku 2 Europske konvencije o ljudskim pravima. Go-
vor mrnje posljednjih godina sve vie brine Europski sud za ljudska
prava, koji u svojoj sudskoj primjeni zakona povlai granicu, u svakom
sudskom predmetu, preko koje se smatra da je pravo na slobodu izraa-
vanja zloupotrijebljeno.
15 Europski odbor za socijalna prava, iji je zadatak da analizira nacionalna

izvjea i odlui je li situacija u odreenoj zemlji u skladu s Europskom soci-
jalnom poveljom, stalno zahtijeva da se posebna pozornost obrati na radnike
strance, imigrante i nacionalne manjine. Vidi Europsku socijalnu povelju Eu-
ropskog odbora za socijalna prava: Zakljuci XVIII-1, sv. 1, Strasbourg 2006,
str. 59, 102, 212, 261, 293.
Odreeno izraavanje koje je bez razloga uvredljivo, klevetniko i po-

grdno ugroava samu kulturu tolerancije i moe bez opravdanja povri-
jediti ne samo dostojanstvo pripadnika manjinske zajednice, ve ih i
izloiti zastraivanju i prijetnjama. Izazivanje mrnje koja se zasniva na
nesnoljivosti ne moe nikako postojati uz potivanje temeljnih prava i
sloboda koje garantira Konvencija i pravna praksa Suda.
Europski sud za ljudska prava ipak je postavio visoku granicu za ogra-
niavanje slobode izraavanja navodei da treba zatititi ak i ono izra-
avanje koje vrijea, okira ili uznemirava16. To na primjer znai da
je doputeno kritizirati tuu religiju (kao sustav ideja koji netko drugi
prihvaa). Sud uzima u obzir utjecaj i kontekst takvog izraavanja, po-
sebno imajui u vidu da li on pridonosi pluralistikoj prirodi javne
rasprave o pitanjima od ope vanosti.
U sferi medija osnovno je naelo obrana slobode izraavanja, ak i kad
postoji jasna potreba posebnih zaduenja i odgovornosti novinara, koji
moraju imati slobodu da izraze svoje miljenje, ukljuujui i davanje
vrijednosnih sudova o pitanjima za koje je javnost zainteresirana, ali
koji takoer moraju snositi odgovornost za pribavljanje i irenje objek-
tivnih informacija. Postoji potreba da se njeguje svijest profesionalaca
koji rade u medijima o potrebi za meukulturnim dijalogom i o surad-
nji koja nadilazi etnike, kulturne, vjerske i jezine granice uz elju da
se promie kultura tolerancije i uzajamnog razumijevanja, a imajui u
vidu ulogu informiranja javnosti.
4.1.3. Od jednakih mogunosti za sve do jednakog

uivanja prav
Europski socijalni model o kojem se govori u Revidiranoj strategiji
za socijalnu koheziju zahtijeva da se osigura duboka jednakost u svakoj
ivotnoj prilici. Oni kojima je najvie potrebno pravo na zatitu esto
su najloije opremljeni da se pozovu na njega. Pravnu zatitu ljudskih
prava moraju pratiti mjere socijalne politike kako bi se osiguralo da
u praksi svi imaju pristup svojim pravima. Tako Europska socijalna
povelja i Europska konvencija o pravnom statusu radnika imigranata,
na primjer, naglaavaju da se drave moraju obvezati da e radnicima
imigrantima i njihovim obiteljima koji zakonito borave na njihovom
teritoriju osigurati isti tretman kao i svojim dravljanima u kontekstu
socijalne i ekonomske politike.
16 Handyside v. United Kingdom, presuda donesena 7. prosinca 1976, serija A,

br. 24, 49.
Prije naela nediskriminacije, drave se potiu da poduzmu korake

pozitivne akcije kako bi rijeile pitanje nejednakosti koje proizlazi iz
diskriminacije, a koje se odnosi na pripadnike socijalno zapostavljenih
skupina. U javnoj sferi dravne vlasti dune su strogo potovati zabra-
nu diskriminacije i ostati neutralne u kulturnim i vjerskim temama.
Meutim, formalna jednakost nije uvijek dovoljna i uspjeno promica-
nje jednakosti moglo bi, u nekim sluajevima, izazvati usvajanje kon-
kretnih mjera koje podravaju naelo nediskriminacije. U odreenim
okolnostima, ako se ne primjeni razliit tretman da bi se ispravila ne-
jednakost, to moe, bez racionalnog i objektivno obrazloenja, dovesti
do diskriminacije17.
Moda je potrebno, uz odreena ogranienja, poduzeti praktine korake
kako bi se uskladila raznolikost18. Takve mjere usklaivanja ne trebaju
ugroavati prava drugih niti imati za posljedicu organizacijske tekoe
i prevelike trokove.
4.2. Demokratsko graanstvo i sudjelovanje
Graanstvo u najirem smislu jest i pravo i odgovornost da se sudjeluje

u kulturnom, drutvenom i ekonomskom ivotu i javnim pitanjima19
zajednice zajedno s ostalima. Ono je klju meukulturnog dijaloga, jer
nas poziva da o drugima ne mislimo u stereotipima, kao o drugima,
ve kao o sugraanima i nama jednakim biima. Olakati pristup gra-
anstvu u jednakoj je mjeri obrazovni kao i regulativni i pravni zadatak.
Graanstvo unapreuje graansko sudjelovanje i pridonosi dodatnoj
17 D. H.and others v. The Czech Republic, presuda donesena 13. studenog

2007. godine (Veliko vijee): Sud prihvaa da opa politika ili naelo koje
razliito tretira i nosi predrasudu prema odreenoj skupini moemo smatrati
diskriminirajuim bez obzira to se ono ne odnosi ba na tu skupinu... i da to
moe izazvati diskriminaciju koja je protivna Konvenciji u de facto situaciji
(175).
18 Vidi Okvirnu Konvenciju o zatiti nacionalnih manjina (1995), lanak 4,
2 i 3, kao i pratee stavke u obrazloenju. D. H. and others v. The Czech
Republic, presuda donesena 13. studenog 2007. godine (Veliko vijee). Europ-
ski Odbor za socijalna prava tvrdi da na ljudsku razliitost u demokratskom
drutvu ne treba gledati samo pozitivno, ve je potrebno na nju odgovori-
ti rasuivanjem kako bi se osigurala istinska i uspjena jednakost (Autism
France v. France, alba br. 13/2002, presuda donesena nakon sasluanja za i
protiv argumenata 4. studenoga 2003, 52.
19 Vidi Okvirnu Konvenciju o zatiti nacionalnih manjina (1995), lanak 15.
vrijednosti koju novopridolice stvaraju, a koja za uzvrat uvruje so-

cijalnu koheziju.
Aktivno sudjelovanje svih stanovnika u ivotu lokalne zajednice pri-
donosi njezinom prosperitetu i unapreuje integraciju. Pravo stranaca
s pravom boravka u jednoj opini ili regiji da sudjeluju u lokalnim ili
regionalnim izborima sredstvo je za promicanje sudjelovanja.
Europska konvencija o nacionalnosti (1997) obvezuje drave potpisnice
da daju dravljanstvo osobama koje zakonito i stalno borave na njiho-
vom teritoriju bar deset godina prije nego to podnesu zahtjev za prijem
u dravljanstvo. Ovo ne treba nuno podrazumijevati odricanje od dr-
avljanstva zemlje roenja. Pravo djece stranaca da uzmu dravljanstvo
zemlje u kojoj su roena i u kojoj ive jo vie pospjeuje integraciju.
Odbor ministara izrazio je zabrinutost zbog sve vee politike i civilne
nezainteresiranosti i nedostatka povjerenja u demokratske institucije,
kao i zbog rastue prijetnje rasizma i ksenofobije. Ipak, u Europi postoje
razliiti trendovi. Visoka razina socijalnog povjerenja i angairanost u
organizacijama civilnog drutva koji se mogu vidjeti u nekim drava-
ma lanicama dovode se u vezu s odreenim sustavom demokratskog
upravljanja i objektivnim dravnim vlastima koje su glavni pobornik
vladavine prava i koja zagovara sudjelovanje. Pridonosei socijalnom
povjerenju i poboljavajui sudjelovanje marginaliziranih lanova ma-
njinskih zajednica, meukulturni dijalog moe uiniti da demokracija
ima vie smisla za same graane.
U ovom pogledu krucijalno vanu ulogu imaju lokalne i regionalne vla-
sti. Konvencija Vijea Europe o sudjelovanju stranaca u javnom ivotu
na lokalnoj razini zahtijeva da se takvo sudjelovanje unaprijedi. Treba
odgovoriti na izazov da se pozornost obraa samo na prvu generaciju
imigranata i na muke voe manjine kao prikladne sugovornike. Vano
je uoiti raznolikost i drutvene odnose u okviru manjinske zajednice,
a posebno je vano ukljuiti mlade.
4.3. Usvajanje i prenoenje meukulturnih

kompetencija
Kompetencije neophodne za meukulturni dijalog ne stjeu se auto-

matski: potrebno ih je usvojiti, uvjebati i primjenjivati tijekom cijelog
ivota. Dravne vlasti, odgojno-obrazovni strunjaci, organizacije civil-
nog drutva, vjerske zajednice, mediji i svi drugi koji se bave obrazo-
vanjem u bilo kojem institucionalnom kontekstu i na bilo kojoj razini
imaju kljunu ulogu u ostvarenju ciljeva i temeljnih vrijednosti koje

zagovara Vijee Europe i u irenju meukulturnog dijaloga. Suradnja
izmeu institucija je od velike vanosti, posebno s EU, UNESCO-m,
ALECSO-m i ostalim partnerima u ovom podruju.
4.3.1. Kljuna podruja kompetencija: demokratsko

graanstvo, jezik, povijest
Obrazovanje na podruju demokratskog graanstva od fundamentalne
je vanosti za slobodno, otvoreno, tolerantno, pravedno i inkluzivno
drutvo, za socijalnu koheziju, uzajamno razumijevanje, meukulturni
i meuvjerski dijalog i solidarnost, kao i jednakost izmeu ena i mu-
karaca. Ono obuhvaa svaku formalnu, neformalnu i informalnu obra-
zovnu aktivnost, ukljuujui i strukovno obrazovanje, ulogu obitelji i
zajednice, a koje omoguava pojedincu da bude aktivan i odgovoran
graanin koji uvaava druge. Obrazovanje na podruju demokratskog
graanstva izmeu ostalog podrazumijeva obrazovanje iz povijesti, gra-
anstva, politike, ljudskih prava, obrazovanje o globalnom kontekstu
drutava i o kulturnom naslijeu. Ono potie multidisciplinarni pri-
stup i kombinira usvajanje znanja, vjetina i stavova, a posebno sposob-
nost razmiljanja i samokritinosti koja je neophodna za ivot u kultur-
no raznolikim drutvima.
Jezik je esto zapreka voenju meukulturnog razgovora. Meukultur-
ni pristup prepoznaje vrijednost jezine raznolikosti meu pripadnici-
ma manjinskih zajednica, ali takoer smatra da je neophodno da oni
usvoje jezik kojim govori veina stanovnika drave kako bi bili puno
pravni graani. Ovo je u skladu s onim to navodi Europska povelja o
regionalnim i manjinskim jezicima da jezici koji se manje govore mo-
raju biti zatieni da ne bi nestali, jer pridonose kulturnom bogatstvu
Europe, a upotreba tih jezika je neotuivo pravo. Istodobno, on nagla-
ava vrijednost viejezinosti i inzistira da zatita jezika koje koristi
manjina u odreenoj dravi ne ide na tetu slubenih jezika i potrebi
da se oni ue. Uenje jezika pomae uenicima da izbjegnu stereotipe
o pojedincima, da potaknu radoznalost, budu otvoreni prema drugima
i otkriju druge kulture. Uenje jezika im pomae da uvide da suradnja
s osobama koje imaju drugaiji drutveni identitet i pripadaju drugoj
kulturi obogauje njihovo iskustvo.
Preporuka Odbora ministara o pouavanju povijesti u Europi XXI. sto-

ljea (2001)20 naglaava potrebu da se kod uenika razvije intelektualna
sposobnost kritike analize i tumaenja informacija uz odgovornost,
putem dijaloga, putem traenja povijesnih injenica i otvorenog razgo-
vora koji se zasniva na uvianju razliitih perspektiva, posebno kada su
u pitanju kontroverzne i osjetljive teme. Pouavanje i uenje povijesti je
instrument za spreavanje novog holokausta ili poricanja istog, genoci-
da i drugih zloina protiv ovjenosti, etnikih ienja, grubog krenja
ljudskih prava, za nadilaenje rana iz prolosti i promicanje osnovnih
vrijednosti koje Vijee Europe zagovara ono je odluujui imbenik
za pomirenje, uvaavanje, razumijevanje i uzajamno povjerenje izmeu
naroda. Pouavanje i uenje povijesti u demokratskoj Europi treba za-
uzeti vano mjesto u izobrazbi odgovornih i aktivnih graana i razvija-
nju uvaavanja prema svim oblicima razliitosti koje e se zasnivati na
razumijevanju nacionalnog identiteta i naelu tolerancije. Pouavanje
i uenje povijesti ne smije biti instrument za ideoloku manipulaciju,
propagandno sredstvo za promicanje nesnoljivosti i krajnjih nacio-
nalistikih, ksenofobinih, rasistikih i antisemitskih ideja. Povijesna
istraivanja i nain na koji se povijest pouava i ui u kolama ne mogu,
bez obzira na namjeru, biti u skladu s osnovnim vrijednostima i pra-
vilnicima Vijea Europe ako doputaju i omoguavaju zlouporabu po-
vijesti. Pouavanje i uenje povijesti mora obuhvatiti uklanjanje svake
predrasude i svakog stereotipa, tako to e se u kolskim kurikulumima
naglasak staviti na pozitivne utjecaje jedne drave na drugu, jedne reli-
gije na drugu, jednog povijesnog tumaenja na drugo tijekom razdoblja
europskoga povijesnog razvoja, kao i na kritiko prouavanje zloupo-
trebe povijesti bilo zbog poricanja povijesnih injenica, krivotvorenja
povijesti, brisanja, neznanja ili ponovnog prisvajanja ideolokih ciljeva.
4.3.2. Osnovno i srednje obrazovanje

U multikulturnoj Europi, uloga obrazovanja nije samo u pripremi po-
jedinca za trite rada ve u osnaivanju razvoja osobnosti i pruanju
iroke obrazovne osnove; kole su takoer vani imbenici u pripremi
mladih za ivot kao aktivni graani. One imaju odgovornost za usmje-
ravanje i podravanje mladih u usvajanju alata i razvijanju stavova ne-
ophodnih za sve oblike ivota u jednom drutvu, kao i strategija za
njihovo usvajanje. One im trebaju omoguiti da razumiju vrijednosti
koje lee u osnovi demokratskog ivota, da ih upoznaju s potivanjem
20 Preporuka Rec (2001)15

ljudskih prava kao osnovom za upravljanje raznolikou i podrava-

njem otvorenosti prema drugim kulturama.
U okviru formalnih kurikuluma, meukulturna dimenzija proima sve
predmete. Neki od najvanijih u tom smislu su povijest, jezici i vjero-
nauk.21 Obrazovanje na podruju vjeronauka u meukulturnom kontek-
stu prua znanje o svim svjetskim religijama i vjerovanjima i njihovoj
povijesti i omoguava pojedincu da razume religije i vjerovanja kako bi
izbjegao predrasude. Ovaj pristup zauzela je i Parlamentarna skuptina
Vijea Europe, Europski sud za ljudska prava i ECRI.22 U 2007. godini
ministri obrazovanja Vijea Europe istaknuli su znaaj mjera koje tre-
baju poboljati razumijevanje kulturnih i/ili vjerskih zajednica putem
kolskog obrazovanja, na temelju zajednikih opih etikih naela i
demokratskog graanstva; Bez obzira na vjersko obrazovanje koje pre-
vladava, kolski sustav treba uzeti u obzir razliitost vjera i uvjerenja.23
4.3.3. Visoko obrazovanje i istraivanje

Institucije visokog obrazovanja imaju vanu ulogu u njegovanju meu-
kulturnog dijaloga kroz obrazovne programe kao akteri u jednom irem
drutvenom smislu i mjesta na kojima se u praksi provodi meukultur-
ni dijalog. Kao to Nadzorni odbor za visoko obrazovanje i istraivanje
predlae, sveuilite je najbolje definirati njegovom sveobuhvatnou
njegovom predanou da razvija slobodoumlje i otvorenost prema svi-
jetu koja je zasnovana na prosvjetiteljskim vrijednostima. Sveuilite
stoga nosi veliki potencijal da iznjedri meukulturne intelektualce
koji mogu imati aktivnu ulogu u javnom ivotu.
21 Nadzorni Odbor Okvirne Konvencije o zatiti nacionalnih manjina istak

nuo je nedavno u Komentaru o obrazovanju objanjenom u Okvirnoj Konven-
ciji za zatitu nacionalnih manjina (usvojenoj u oujku 2006) da te odredbe
o obrazovanju treba imati na umu prilikom planiranja i provoenja svake
aktivnosti na podruju meukulturnog obrazovanja koja ima za cilj olakati
meusobno razumijevanje, kontakte i suradnju izmeu razliitih skupina ko-
je ive u istom drutvu.
22 Preporuka Parlamentarne skuptine br. 1720 o obrazovanju i religiji (2005);
Kjeldsen, Busk Madsen and Pedersen v. Denmark, 5095/71, 5920/72, 5926/72
od 7.12.1976, 53; Folger and Others v. Norway br. 15472/02 od 29. 6. 2007,
84; ECRI Opa politika preporuka br. 10 o borbi protiv rasizma i rasne
diskriminacije u kolskom obrazovanju i putem kolskog obrazovanja, 2006,
II.2.b.
23 Zavrna deklaracija s 22. sjednice stalne konferencije europskih ministara
prosvjete, Istanbul, Turska, 45. svibnja 2007. (Graenje humanije i inklu-
zivnije Europe: uloga obrazovne politike).
Potrebna su takoer akademska istraivanja o meukulturnom uenju

koja e za temu imati forme uenja kako se ivi u zajednitvu i uklju-
iti kulturnu raznolikost u sve nastavne aktivnosti.
4.3.4. Neformalno i informalno uenje

Neformalno uenje izvan kola i sveuilita posebno u radu s mladima
i svim oblicima dobrovoljnih i graanskih usluga ima podjednako va-
nu ulogu. Vijee Europe potie drave lanice da promiu neformalno
uenje i potiu mlade ljude na vrijednosti koje pronose meukulturni
dijalog.
Organizacije mladei i sportske organizacije zajedno s vjerskim zajed-
nicama pravo su mjesto za promicanje meukulturnog dijaloga u nefor-
malnom obrazovnom kontekstu. Skupine mladei i kulturni centri uz
obitelj, kolu i radno mjesto mogu biti stupovi socijalne kohezije. Zbog
velike raznolikosti programa, otvorene i volonterske prirode takvih ak-
tivnosti i posveenosti aktera, ove organizacije esto imaju vie uspjeha
od ostalih u aktivnom angairanju osoba iz manjinskih skupina i otva-
ranju mogunosti dijaloga. Aktivno civilno drutvo i nevladine organi-
zacije nezaobilazni su elementi pluralistikoga demokratskog drutva u
kojemu se promie aktivno sudjelovanje u pitanjima od javnog znaaja
i odgovorno demokratsko graanstvo zasnovano na ljudskim pravima i
ravnopravnost ena i mukaraca. Stoga bi manjinske organizacije treba-
le biti osposobljene i moi financirati razvoj volonterskog rada za pri-
padnike manjinskih zajednica, posebno mladih, kako bi se poveale
njihove anse na tritu zapoljavanja, kao i u samom drutvu.
Informalno uenje moe se promicati putem medija i novijih oblika
komunikacije, ime se prua velika prilika za kontaktiranje s razliitim
kulturnim obiajima.
4.3.5. Uloga prosvjetnih djelatnika

Obrazovni radnici na svim razinama imaju vanu ulogu u njegovanju
meukulturnog dijaloga i pripremi buduih generacija za dijalog. Svo-
jom posveenou i odgojno-obrazovnim radom s uenicima i studenti-
ma obrazovni djelatnici slue kao uzor.
Dodiplomsko obrazovanje i struno usavravanje uitelja treba obuhva-
titi nastavne strategije i metode kojima se nastavnici pripremaju da se
snalaze u novim situacijama nastalim uslijed raznolikosti, diskrimi-
nacije, rasizma, ksenofobije, seksizma i marginalizacije i da rjeavaju
konflikte na miran nain, kao i da njeguju globalni pristup institucio-
nalnom ivotu putem demokracije i ostvarivanja ljudskih prava i razvi-

jaju zajednicu uenika uzimajui u obzir neiskazane mogunost svakog
pojedinca, kolsku atmosferu i neformalne oblike uenja.
Ustanove za dodiplomsko obrazovanje nastavnika trebaju takoer raz
vijati instrumente kontrole kvalitete koji se odnose na obrazovanje za
demokratsko graanstvo, uzimajui u obzir meukulturnu dimenzi-
ju. Trebaju razviti indikatore i sredstva za samoevaluaciju obrazovnog
establimenta.
U sustavu stalnog strunog usavravanja obrazovnih radnika takoer je
potrebno ojaati meukulturno obrazovanje i upravljanje raznolikou.
Cilj je Europskoga resursnog centra za obrazovanje za demokratsko
graanstvo i meukulturno obrazovanje u Oslu da promie razumije-
vanje i povea razinu uzajamnog poznavanja kako bi se izgradilo povje-
renje i sprijeili konflikti putem strunog usavravanja nastavnika koje
se odvija u suradnji s Vijeem Europe.
4.3.6. Obiteljsko okruje

Roditelji i ire obiteljsko okruje imaju vanu ulogu u pripremi mladih
ljudi za ivot u kulturno raznolikom drutvu. Kao uzori svojoj deci,
potrebno je da sudjeluju u promjeni mentaliteta i stavova djece. Obra-
zovni programi za odrasle i obitelji koji obrauju pitanje kulturne raz
nolikosti mogu pomoi obitelji u ispunjavanju ove uloge.
4.4. Prostor za meukulturni dijalog

Neophodno je stvoriti prostor za dijalog koji je otvoren za sve. Uspjena
meukulturna vlast na svakoj razini u velikoj mjeri prepoznaje se i po
tome njeguje li takav prostor: fiziki prostor poput ulice, trnice ili pro-
davaonice, kue, vrtia, kole i sveuilita, kulturnih i socijalnih cen-
tara, klubova mladei, crkava, sinagoga i damija, dvorana za sastanke
u velikim tvrtkama i na radnim mjestima, u muzejima, bibliotekama i
drugim prostorijama za razonodu ili u virtualnom prostoru medija.
Urbanizam je oit primjer: urbani prostor moe se organizirati na jed-
nobojan nain ili na vie naina otvorenog tipa. Prvi podrazumijeva
konvencionalno predgrae, stambeni dio, industrijsku zonu, parking i
obilaznicu. Drugi se odnosi na vrlo prometne trgove, parkove, bune
ulice, kafie na plonicima ili trnicu. Ako jednobojni dijelovi grada
podrazumijevaju otuen ivot, onda otvoreni prostor moe zbliiti
razliite segmente drutva i iznjedriti odreeni osjeaj tolerancije. Jako
je vano da imigrantsko stanovnitvo ne bude, kao to je esto sluaj,

smjeteno u bezdunim i etiketiranim stambenim dijelovima grada, is-
kljueno i otueno od gradskog ivota.
Kulturne aktivnosti mogu biti izvor znanja o razliitom kulturnom izra-
avanju i mogu pridonijeti stvaranju tolerancije, uzajamnog razumije-
vanja i uvaavanja. Kulturna kreativnost nudi bitan potencijal za una-
preenje potovanja drugih. Umjetnost je takoer polje proturjenosti
i simbolike konfrontacije, prua mogunost pojedincu da se izrazi, da
bude kritian prema sebi i bude posrednik. Umjetnost po svojoj prirodi
prelazi granice i povezuje ljude obraajui se izravno ljudskim emoci-
jama. Kreativni graani angairani na kulturnim aktivnostima stvaraju
nove prostore i mogunost dijaloga.
Muzeji i spomenici kulturne batine imaju mogunost da su izazov, u
ime humanosti, odabranim narativima koje odraavaju povijesnu domi-
naciju pripadnika jedne ili druge etnike ili nacionalne zajednice i da
budu nain meusobnog uvaavanja pojedinaca razliitog podrijetla.
Prouavanje europskoga kulturnog naslijea moe biti okvir sveukup
noga europskog graanstva koje se zahtijeva u suvremenom dobu. Eu-
ropski povijesni putovi preko granica i kontinenata danas su ponovo
otkriveni uz pomo Vijea Europe kao mrea kulturnih putova, iako
su stoljeima utjecali na povijest kulturnih odnosa i podravali meu-
kulturnu razmjenu. Oni su put do europskoga multikulturnog naslijea
i ilustriraju sposobnost da se u svojoj raznolikosti ivi zajedno u miru.
Vrtii, kole, klubovi mladei i aktivnosti za mlade uope kljuna su
mjesta za uenje i voenje meukulturnog dijaloga. Kako bi se ovo
ostvarilo, djeci i mladima treba dati priliku da se sretnu i drue sa svo-
jim vrnjacima razliitog podrijetla kako bi zajedno razgovarali i sudje-
lovali u zajednikim aktivnostima. to su ova mjesta vie integrirana,
to su uspjenija u smislu meukulturnog uenja.
I mediji imaju vanu ulogu u voenju neizravnog dijaloga. Oni izraa-
vaju kulturnu raznolikost jednog drutva, stavljaju kulturu u odreen
kontekst i mogu pruiti odreene platforme za stvaranje razliitih per-
spektiva s kojima itatelji, gledatelji ili sluatelji ne dolaze svakodnev-
no u kontakt. Kako bi bili uspjeni u ovome, i mediji trebaju paziti da
njihovi radnici pripadaju razliitim zajednicama i da su obrazovani da
se bave pitanjem raznolikosti. Noviji oblici komunikacije daju mogu-
nost pasivnoj medijskoj publici da sudjeluje u pomirljivom meukul-
turnom dijalogu, posebno putem e-stranica za druenje, internetskih
foruma i suradnje na wiki-stranicama.
U globalnim medijima moe se nai neobina raznolikost uzora. Suo-

eni s mnotvom izbora, vrlo lako moemo upasti u zamku uvrijeenih
miljenja i stereotipa o drugom kojem se mogu pripisati sva zla ovog
svijeta. Nije lako upravljati kulturnom raznolikou na demokratski na-
in: to ne znai da se dijalog ugura u nekakav oklop ve je potrebno
sprijeiti da se on zloupotrijebi za poticanje mrnje i nesnoljivosti.
Sport ima veliki potencijal da bude arena za meukulturni dijalog i da
ga povezuje sa svakodnevnim ivotom. Osobito je nogomet, kao glo-
balna igra, bio predmet razliitih antirasistikih inicijativa posljednjih
godina, to je u europskom kontekstu podrala UEFA, koja je sastavila
plan u 10 toaka i klubovima poslala smjernice za njegovo provoenje.
Igrati zajedno u skladu s pravilima koja su ista za sve i u duhu fer igre
moe biti okvir za meukulturno iskustvo.
Radno mjesto takoer ne treba zanemariti kao mjesto meukulturnog
dijaloga. Raznolikost je imbenik koji utjee na inovaciju to dokazuju
brojna gospodarstva zasnovane na primjeni znanja. Raznolika radna sna-
ga moe potaknuti svje pristup timskom radu i sudjelovanju zaposle-
nika. Tolerancija je vaan imbenik u privlaenju talenata koji e raditi
na razvoju tehnologije koja je klju uspjeha na tritu. Brojni pripadnici
manjinskih skupina su ipak koncentrirani na loe plaenim i nesigurnim
poslovima. Sindikati mogu imati kljunu ulogu po ovom pitanju, ne sa-
mo da bi se poboljali uvjeti, ve da bi se ispravili tetni uinci raslojava-
nja na tritu rada, to rasistike organizacije mogu lako iskoristiti.
Svakodnevni ivot dravnih slubi, nevladinih organizacija i vjerskih
zajednica pruaju priliku za meukulturni dijalog makar kao mjesto
gdje e se sretati osobe razliitog podrijetla. Zdravstvo, slube za mlade
i prosvjeta svakodnevno angairaju pripadnike manjinskih zajednica.
Osobe koje rade u ovim djelatnostima moraju biti strune za tumaenje
injenica gdje god je to potrebno i obrazovane da uine susrete razlii-
tih kultura to produktivnijima. Na primjer, u zdravstvu majinstvo i
mentalno zdravlje mogu biti posebno osjetljiva pitanja. Izbor pripadni-
ka manjinskih skupina razliitog etnikog, vjerskog, kulturnog i jezi-
nog podrijetla za rad u dravnim slubama moe pridonijeti arolikosti
meukulturnih znanja ime se olakava rad s razliitim korisnicima tih
slubi uz dostojanstvo i uzajamno potivanje. Sustav pobratimljenih
gradova izuzetna je priliku za promicanje strunosti u ovom podruju.
4.5. Meukulturni dijalog u meunarodnim

odnosima
Posveenost Europe ostvarivanju multilateralizma koji je zasnovan na

meunarodnom pravu i irenju ljudskih prava, demokracije i vladavi-
ne prava trebaju potaknuti meukulturni dijalog i na meunarodnom
planu. Primjena ovih naela na meukulturni dijalog na meunarodnoj
razini vaan je zadatak u procecu izgradnje uzajamnog razumijevanja.
Europski konsenzus o ovom pitanju ojaan je zakljucima postignutim
na Treem sastanku na vrhu pri Vijeu Europe (odranom u Varavi
2005. godine) i dodatno razraen u kasnijim dokumentima.
Trenutna geopolitika situacija ponekad se opisuje kao zbir civilizacija
koje nemaju razumijevanje jedne za druge i koje se natjeu da postig
nu gospodarsku i politiku dobit na tetu drugih. Ideja meukulturnog
dijaloga pomae u nadilaenju uvrijeenih miljenja i stereotipa koji
nastaju u jednom ovakvom pogledu na svijet, jer ona naglaava da u
globalnom drutvu koje karakteriziraju migracije, sve vea samostal-
nost i lak pristup svjetskim medijima, sredstvima komunikacije poput
interneta, kulturni identiteti su sloeni, preklapaju se i sadre elemente
raznorodnog podrijetla. Voenje meunarodnih odnosa u duhu meu-
kulturnog dijaloga uspjeno odgovara na pitanja nastala u ovim okolno-
stima. Meukulturnim dijalogom moe se sprijeiti nastajanje sukoba
ili se mogu nai rjeenja za postojee sukobe i podrati pomirenje i
graenje drutvenog povjerenja.
Vijee Europe uvijek je otvoreno za suradnju sa susjednim regijama i
ostatkom svijeta. Organizacija koja je iskreno posveena osiguranju su-
radnje i zajednikog djelovanja s ostalim meunarodnim institucijama,
osobito na razini Europe, ima zadatak pospjeiti meunarodni dijalog
na meunarodnoj razini. U meunarodnom djelovanju, posebno na eu-
ropskoj sceni, ona je vaan imbenik meukulturnog dijaloga. Njezina
dodana vrijednost koju stavlja na raspolaganje drugim meunarodnim
institucijama, dravama lanicama, graanskom drutvu i svim zaintere-
siranima, sastoji se prije svega u velikoj strunosti za primjenu standar-
da i mehanizama monitoringa na podruju ljudskih prava, demokracije
i vladavine prava. Vijee Europe takoer svojom strunou odgovara
na izazove koje namee kulturna raznolikost u socijalnoj, obrazovnoj,
zdravstvenoj i kulturnoj sferi. Organizacija neprestano nudi pomo kroz
svoju strukturu najvanijim zainteresiranim osobama kao to su zastup
nici nacionalnog parlamenta, lokalne i regionalne vlasti i organizacije
graanskog drutva u 47 drava lanica. Naposljetku, ona putem insti-
tucija kao to su Europski centar za globalnu nezavisnost i solidarnost

(lisabonski Centar SjeverJug), Europski centar za moderne jezike (u Gra-
zu), dva europska centra za mlade (u Strasbourgu i Budimpeti) moe
znatno pridonijeti ostvarivanju suradnje s Europskim resursnim centrom
za obrazovanje za demokratsko graanstvo i meukulturno obrazovanje
(u Oslu) i s Europskim centrom za kulturu u Delfima.
Vijee Europe priznaje znaaj inicijativa koje pokreu drugi meuna-
rodni akteri, kao i vrijednosti koje se ostvaruju kroz partnerstvo s in-
stitucijama kao to su Europska Unija, OESS i UNESCO, ali i Orga-
nizacijom za obrazovanje, kulturu i znanost arapske lige (ALECSO) i
Europsko-mediteranskom fondacijom Anne Lindh za dijalog izmeu
kultura. Vijee Europe pomae rad Saveza civilizacija koji je po-
krenuo Glavni tajnik Ujedinjenih naroda i koji financiraju panjolska
i Turska, a razmatra potpisivanje Memoranduma o razumijevanju sa
Savezom kako bi se ojaale veze i suradnja24. Takoer trai naine
da promie meukulturni dijalog unutar pravne steevine Vijea Eu-
rope na podruju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava tije-
kom razmjene s drugim akterima kao to su Islamska organizacija za
obrazovanje, znanost i kulturu (Isesco) i Istraivaki centar za povijest,
umjetnost i kulturu islama (IRCICA).
Organizacija poput Vijea Europe moe iskoristiti srodnost i kanale za
suradnju nekih svojih drava lanica prema odreenim dijelovima svi-
jeta. Veze koje nadilaze granice a koje Vijee Europe tradicionalno po-
drava imaju vanu meukulturnu dimenziju.
Meunarodni akteri koji nisu drave, nego nevladine organizacije, za-
klade ili vjerske zajednice, imaju znaajnu ulogu u transnacionalnom
meukulturnom dijalogu, jer mogu pridonijeti novinama na tom pod
ruju. Te organizacije ve dulje vrijeme rade na izazovima kulturne
raznolikosti na podrujima svojih interesa. One stvaraju mree i veze
izmeu zajednica koje meudravni odnosi ne mogu lako postii.
Pojedincima takoer pripada velika uloga u ovom pitanju. Oni koji su
navikli ivjeti i raditi u meukulturnom kontekstu, osobito oni podrijet
lom iz migrantskih zajednica, mogu ostvariti viestruke veze koje nadi-
laze dravne granice. Oni mogu poticati razvoj, inovacije i raanje ide-
ja. Oni slikovito oliavaju sloenost i kontekstualni karakter identiteta
i mogu biti pioniri meukulturnog dijaloga.
24 15. sijenja 2008. glavni tajnik Vijea Europe i Visoki predstavnik UN-a
za Savez civilizacija potpisali su pismo namjere koje se odnosi na buduu
suradnju i sastavljanje memoranduma o razumijevanju.
5 Preporuke i politika orijentacija
za budue djelovanje: zajednika
odgovornost kljunih aktera
5. PREPORUKE I POLITIKA ORIJENTACIJA ZA BUDUE DJELOVANJE 55
Jaanje meukulturnog dijaloga radi irenja zajednikih vrijednosti po-

tovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, ime se njeguje
ujedinjena Europa, zajednika je odgovornost svih zainteresiranih. Ak-
tivno sudjelovanje svih u pet politikih podruja navedenih u prethod-
nom poglavlju svima e omoguiti da imaju koristi od naeg bogatog
kulturnog naslijea i suvremenog okruenja. Utemeljeno na ideji kul-
turne raznolikosti i meukulturnog dijaloga, kao i na svom dugogodi-
njem iskustvu, Vijee Europe je formuliralo sljedee ope preporuke i
smjernice i osmislio politiku orijentaciju za budue djelovanje.
5.1. Demokratsko upravljanje kulturnom

raznolikou
Da bi se kulturna raznolikost ubrzano razvijala, treba razviti demokrat-

sko upravljanje na svakoj razini. U tom smislu moemo dati opu ori-
jentaciju koja je prije svega namijenjena kreatorima politike na nacio-
nalnoj razini i drugim dravnim institucijama.
Za meukulturni dijalog potreban je neutralni institucionalni i pravni
okvir na nacionalnoj i lokalnoj razini koji e jamiti ostvarenje stan
darda Vijea Europe za ljudska prava i raditi po naelima demokracije
i vladavine prava. Osobito je vano da postoji jasno zakonodavstvo i
mjere protiv diskriminacije svake vrste spolne, rasne, jezine, zbog
boje koe, vjerske, politike ili zbog drugaijeg miljenja, nacionalnog
ili socijalnog podrijetla, veza s odreenom nacionalnom manjinom,
vlasnitva, roenja ili nekog drugog razloga kao to je, izmeu osta-
log, seksualna opredijeljenost, kako je navedeno u praksi Suda25, zbog
starosne dobi ili fizike ili mentalne nesposobnosti, kako je navedeno
u obrazloenju Protokola br. 12 Europske konvencije o ljudskim pra-
vima26. ECRI je dao smjernice za kreiranje nacionalnog zakonodavstva
kojim e se boriti protiv rasizma i rasne diskriminacije27. Odnos religije
i drave treba organizirati na nain da se osigura da svatko ima jednaka
prava i odgovornosti bez obzira na miljenje, savjest i vjeru koju zago-
vara kako bi se i u praksi njegovala sloboda savjesti i vjeroispovijesti.
25 Vidi presude Smith and Grady v. United Kingdom 29/09/1999, 90; S. L.

v. Austria 09/01/2003, 37; Karner v. Austria 24/07/2003, 37.
26 Vidi Obrazloenje protokola br. 12 Europske konvencije o ljudskim pravi-
ma, 20.
27 ECRI, Opa politika preporuka br. 7 o nacionalnom zakonodavstvu za
borbu protiv rasizma i rasne diskriminacije, 2002.
Treba osigurati unutranju koherentnost i ukloniti potencijalne rizi

ke brojnih mjera kojima se promie meukulturni dijalog. Jedan je od
naina da se usvoji udrueni pristup kojim se nadilaze ogranienja
konvencionalnih odjela i sektora i afirmira odbor sastavljen od pred-
stavnika svih odjela i sektora, ili ak posebno ministarstvo za integraci-
je ili odjel u kabinetu predsjednika vlade. Izrada i primjena Nacional-
nog akcijskog plana koji se zasniva na meunarodnim standardima za
ljudska prava ukljuujui i one koje zagovara Vijee Europe, kao i razra-
da preporuka iz Bijele knjige mogu vrlo uspjeno pridonijeti stvaranju
vizije jednog integriranog drutva koje budno uva raznolikost svojih
pripadnika i postavlja ciljeve koji se lako mogu prevesti u programe
i koji podlijeu nadzoru javnosti. Vijee Europe spremno je pomoi
stvaranju ovakvih nacionalnih akcijskih planova i pruiti ocjenu nji-
hove implementacije. Politiko vodstvo na najvioj razini od temeljne
je vanosti za uspjeh ovih planova. Graansko drutvo koje obuhvaa
i manjine i emigrantske zajednice ima vanu ulogu. Kako bi se irila
integracija, mogu se osnovati savjetodavni organi u iji rad e biti uklju-
eni predstavnici brojnih zainteresiranih partnera. Nacionalni akcijski
planovi trebaju ukljuiti i novije imigrante i stare manjinske skupine.
Vijee Europe moe u budunosti pokrenuti inicijativu koja bi ukljuila
i istraivanje i konferencije za otkrivanje ire koncepcije meukultur-
nog pristupa upravljanju kulturnom raznolikou u kojem bi meu-
kulturni dijalog bio vana komponenta. Taj posao mogao bi se osobito
baviti istraivanjem veze i sinergije izmeu meukulturnog pristupa
upravljanju raznolikou i politike integracije. Poslije ovoga mogao bi
uslijediti niz aktivnosti irom podruja u nadlenosti Vijea Europe ko-
jima bi se promicala ideja meukulturnog pristupa upravljanju kultur-
nom raznolikou ukljuujui i integraciju.
Javne institucije trebaju biti paljive prema oekivanjima kulturno raz
nolikog stanovnitva i osigurati da rad dravnih slubi potuje zakoni
te zahtjeve i odgovara eljama svih drutvenih skupina. Ovaj zahtjev
proizlazi iz naela nediskriminacije i jednakosti te je posebno vaan za
rad policije, slubi mladei, zdravstva, prosvjete, kulture, zatite povi-
jesnih spomenika, slubi za smjetaj, socijalnu skrb, pravosudnih orga-
na i trita rada. Vano je da u sastavljanju pravilnika za svakodnevni
rad ovih slubi i odluivanju o dodjeli sredstava sudjeluju predstavnici
osoba koje pripadaju manjinskim ili socijalno zanemarenim skupina-
ma, kao i u odabiru radne snage iz ovih skupina koja e biti zaposlena
u tim slubama.
Svaka javna rasprava mora se voditi u duhu uvaavanja kulturne raz
nolikosti. Javno izraavanje rasizma, ksenofobije i bilo kojeg drugog
oblika nesnoljivosti28 mora se osuditi i ne smije se tolerirati, u skla-

du s onim to je navedeno u odgovarajuim odredbama Europske kon-
vencije o ljudskim pravima, bez obzira na to dolazi li ona od nositelja
javnih funkcija ili graanskog drutva. Svaki oblik etiketiranja osoba
koje pripadaju manjinskim i socijalno zanemarenim skupinama u jav-
nom govoru mora se zabraniti. Mediji mogu pozitivno utjecati na borbu
protiv nesnoljivosti, osobito ako njeguju kulturu razumijevanja meu
pripadnicima razliitih etnikih, kulturnih, jezinih i vjerskih zajed-
nica. Profesionalci koji rade u medijima trebaju se baviti problemom
nesnoljivosti u sve veem multikulturnom i multietnikom okruenju
drava lanica i mjerama kojima se provodi tolerancija, uzajamno razu-
mijevanje i uvaavanje.
Drave trebaju imati vrsto zakonodavstvo da osude govor mrnje i
rasizam, ksenofobiju, homofobiju, antisemitizam, islamofobiju i anti-
romski govor i slino izraavanje koje raa mrnju i nasilje. Pravosudni
radnici koji se bave kaznenim pravom trebaju biti dobro obrazovani
u primjeni ove zakonske regulative i da je podravaju. Trebaju posto-
jati i neovisna nacionalna tijela i sline institucije koje se bore protiv
diskriminacije i koji e paljivo promatrati uspjeno provoenje ove
regulative, organizirati odgovarajuu obuku i podrati rtve rasistikog
izraavanja.
Posebnu odgovornost snose politiki elnici. Njihovi stavovi utjeu na
formiranje javnog mnijenja o meukulturnim pitanjima i mogu, ako je
potrebno, ublaiti ili zaotriti tenzije. ECRI analizira ovakve opasnosti
i njihovo olienje u praksi te je formulirao niz praktinih mjera kojim
se bori protiv rasistikog, antisemitskog i ksenofobinog politikog dis-
28 Trei summit Vijea Europe odran 2005. god. otro je osudio sve oblike
nesnoljivosti i diskriminacije, osobito spolnu, rasnu i vjersku, ukljuuju-
i i antisemitizam i islamofobiju. Odbor ministara takoer esto istie da
se osjea velika diskriminacija prema Romima/Ciganima i ostalim migrant-
skim narodima u svim podrujima ivota. Osim toga, ECRI preporuuje da
se zakonom mora kazniti javno poricanje, trivijalizaciju, opravdavanje ili
gledanje kroz prste, u cilju irenja rasizma, zloina genocida, zloina protiv
ovjenosti i ratnih zloina kad su poinjeni s predumiljajem (Ope poli-
tike preporuke br. 7 za nacionalno zakonodavstvo za borbu protiv rasizma
i rasne diskriminacije, 2002). ECRI dalje istie da postoji potreba da se bori
protiv predrasude koja postoji prema muslimanskim zajednicama i da treba
uvesti odgovarajue kazne za sluajeve vjerske diskriminacije (Ope politi-
ke preporuke br. 5 o borbi protiv nesnoljivosti prema muslimanima i njiho-
voj diskriminaciji).
kursa29. Opinska vlast takoer moe puno uiniti promiui civilno

graanstvo da osigura mir u zajednici. ECRI preporuuje da se onim
politikim strankama koje promiu rasizam, a osobito govor mrnje,
zabrani financiranje iz prorauna.
Javne institucije se potiu da, kad god je to potrebno, poduzmu odgova
rajue pozitivne korake kako bi pruile podrku osobama koje potjeu
iz socijalno zanemarenih ili ugnjetavanih skupina da lake dou do
radnih mjesta koja nose odreenu odgovornost u profesionalnom i
votu, u udrugama, politikoj, lokalnoj i regionalnoj vlasti, a uzimajui
u obzir njihova struna znanja. Sve drave lanice trebaju prepoznaju
vanost ideje da, u odreenim okolnostima, treba primijeniti odgova-
rajue mjere kako bi se uspjeno i sveobuhvatno promicala jednakost
izmeu osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama i osoba koje pri-
padaju veinskom stanovnitvu, uz jasno naveden uvjet da takve mjere
ne smiju da budu tretirane kao diskriminirajue.
Konkretne okolnosti u kojima se nalaze pripadnici nacionalnih manji-
na moraju se uzeti u obzir tijekom primjene ovih mjera30.
***
Vijee Europe ini sve da bi svoje pravne standarde i smjernice irilo na
jedan nov nain koji bi bio privlaan ciljnim grupama kao to su drav-
ne vlasti, osobe koje odluuju, voe organizacija graanskog drutva,
mediji i mlade. Izmeu ostalog, u velikoj nakladi dijeli se materijal
o potovanju ljudskih prava u jednom kulturno raznolikom drutvu i
prirunici o govoru mrnje i noenju vjerskih simbola na javnim mje-
stima, u svjetlu smjernica navedenih u Europskoj konvenciji o ljudskim
pravima.
Vijee Europe olakava pristup pravnoj praksi Europskog suda za ljudska

prava u predmetima koji se tiu meukulturnog dijaloga
Vijee Europe objavit e detaljnu analizu presuda i odluka Europskog suda za
ljudska prava koje se odnose na primjenu odredbi Konvencije na pitanja u vezi
s meukulturnim dijalogom.
Upravni Odbor za ljudska prava obraa pozornost na niz pitanja koja se

tiu ljudskih prava u kulturno raznolikom drutvu, to moe dovesti do
29 Deklaracija o upotrebi rasistikih, antisemitskih i ksenofobinih elemena-

ta u politikom diskursu od oujka 2005.
30 lanci 4, 2 i 3 Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina.
usvajanja teksta naela Vijea Europe. On e takoer pratiti napredak

na podruju kulturnih prava.
Openito govorei, potrebno je vie razgovora o meukulturnom di-
jalogu ako se eli da Vijee Europe ispuni svoju ulogu onako kako je
navedeno u ovom dokumentu. Program aktivnosti koji je sainio Vijee
Europe nudi brojne mogunosti za odriv i intenzivan dijalog. Primjere
su ve dale ministarske konferencije, parlamentarne rasprave, seminari
i treninzi s organizacijama mladei i struni seminari kao to su Me-
ukulturni forumi odrani u organizaciji Vijea Europe31 koji su pru-
ili dublji uvid u stvari i nali se u Bijeloj knjizi. Nai e se nain da se
slini meukulturni forumi organiziraju i u budunosti.
Vijee Europe stalni je forum za meukulturni dijalog

U svom programu aktivnosti Vijee Europe neprekidno prua podrku raspravi
koja se vodi o meukulturnom dijalogu izmeu drava lanica, civilnog drutva
i drugih zainteresiranih osoba svojom strunou na podruju ljudskih prava,
demokracije i vladavine prava, ime se pripremaju aktivnosti na meunarod-
noj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Jo jedan primjer jest planirana konferencija na kojoj e se nai stru-

njaci iz dravnih tijela i zainteresirane strane iz civilnog drutva, kao
to su novinari i predstavnici vjerskih zajednica. Cilj je da se analiziraju
neka od teih pitanja ljudskih prava koja se javljaju u kulturno razno-
likim drutvima, a odnose se prije svega na slobodu govora i religiju.
Nova kampanja protiv diskriminacije, koja se vodi pod geslom kampa-
nje za mlade Svi razliiti svi jednaki ali za veu ciljnu grupu, bavi
se svim oblicima diskriminacije i rasizma, a osobito antisemitizmom,
islamofobijom i ponaanjem usmjerenim protiv Roma.
Kampanja protiv diskriminacije diljem Europe

Vijee Europe zajedno s radnicima na podruju medija i institucijama koje se
bave obrazovanjem za rad u medijima zapoelo je 2008. godine kampanju pro-
tiv diskriminacije u kojoj kljunu ulogu imaju mediji u multikulturalnoj Europi.
Na podruju kulturne politike Vijee Europe razvit e sustave za ire-

nje informacija o kulturnoj politici, standardima i predstaviti u doku-
mentima primjere dobre prakse kako bi podralo kulturnu politiku koja
olakava pristup i sudjelovanje svih. Pregled kulturnih politika e se
31 U Sarajevu 2003, u Trojini 2004. i u Bukuretu 2006.

redovito aurirati i obogaivati32. Vijee Europe e u suradnji s drugim

europskim i meunarodnim institucijama prikupljati i analizirati po-
datke ime e informacije o meukulturnom dijalogu postati dostupne
svim dravama lanicama.
5.2. Demokratsko graanstvo i sudjelovanje
Javne vlasti i sve drutvene snage ohrabruju se da naprave potreban okvir

za dijalog putem obrazovnih inicijativa i praktinog angamana i ma-
njina i veine. Demokracija ovisi o aktivnom sudjelovanju pojedinca u
pitanjima od javnog znaaja. Iskljuivanje bilo koga iz ivota zajednice
ne moe se opravdati, jer je ozbiljna zapreka meukulturnom dijalogu.
Odrivi oblici dijaloga mogu napraviti veliku promjenu, npr. razgovor
izmeu savjetodavnih tijela koja predstavljaju strance s dozvolom bo-
ravka i dravnih organa i lokalnih odbora za integraciju, kao to to
zagovara Kongres lokalnih i regionalnih vlasti33.
Za primjenu ljudskih prava ne smiju postojati nikakva neprimjerena
ogranienja, to se odnosi i na graane bez dozvole boravka. Uzimajui
u obzir opi karakter ljudskih prava iji su sastavni dio prava manjina,
izmeu ostalih kulturna, jezina i pravo na sudjelovanje, od ogromne
je vanosti da se osigura da svi podjednako uivaju svoja prava. Ovim
pitanjem najvie se bavi Venecijanska komisija34.
Javne vlasti trebaju ohrabrivati aktivno sudjelovanje svih osoba s do
zvolom boravka u javnom ivotu na lokalnoj razini opine u kojoj ive,
to se odnosi na pravo da glasaju na lokalnim i regionalnim izborima u
skladu s naelima Konvencije o sudjelovanju stranaca u javnom ivotu
na lokalnoj razini. Ako je demokratsko graanstvo ogranieno statusom
dravljana, javne vlasti trebaju pronai nain da se dobije pravni okvir da
graanstvo bude obuhvaeno Europskom konvencijom o dravljanstvu.
32 Pregled (Kompendij) ima konkretne odrednice za politiku kulturne

raznolikosti i meukulturnog dijaloga i prilino detaljno daje primjere s ci-
jelog prostora Europe koji mogu postati parametri i inovativni elementi i za
dravne i nevladine aktere. Vidi: www.culturalpolicies.net
33 Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, Prirunik za savjetodavna tijela na
lokalnoj razini za strane dravljane s dozvolom boravka (Strasbourg, CLRAE,
2003).
34 Izvjee o pravima stanovnika bez prava boravka i manjina Europske ko-
misije za primjenu demokracije putem zakona (Venecijanska komisija), CDL-
AD (2007)001, ad 144.
Javne vlasti trebaju to vie podravati rad organizacija graanskog

drutva koje promie sudjelovanje i demokratsko graanstvo, posebno
onih koje predstavljaju mlade ili rade s njima, kao i s pripadnicima
manjina i emigrantskih zajednica. Demokratsko graanstvo i sudje-
lovanje esto se obavljaju kroz organizacije graanskog drutva. Zato
se njima mora omoguiti da imaju vanu ulogu u kulturno raznolikim
drutvima, bilo kao netko tko zadovoljava potrebe osoba koje pripadaju
posebnim skupinama ili kao sredstvo drutvene integracije i kohezi-
je. U areni za voenje meukulturnog dijaloga kljuni su sugovornici
predstavnici manjinskih skupina i meukulturne udruge.
Takve udruge trebaju biti aktivno ukljuene u zadatke kao to su sa-
stavljanje nacionalnog plana integriranja, osmiljavanje i provoenje
programa i projekata, kao i njihova kasnija evaluacija. Sudjelovanje po-
jedinaca koji potiu iz manjinskih skupina u aktivnostima organizacija
graanskog drutva mora se sustavno ohrabrivati.
Lokalna vlast se potie u stvaranju inicijativa koje jaaju graansko su
djelovanje i kulturu demokratskog sudjelovanja. Dobra praksa u ovom
sluaju jest integriranje stranaca, na razini opine ili vijea, koje nudi
mehanizam za ukljuivanje osoba koje pripadaju manjinama i za raz-
govore imigranata s lokalnim politikim elnicima. Kongres lokalnih i
regionalnih vlasti osigurao je detaljne smjernice za ovo podruje.
***
Vijee Europe posveeno je jaanju demokratskog graanstva i sudjelo-
vanja izradom brojnih programa, meu njima i programa Meukultur-
nih gradova za izgradnju kapaciteta i razvoj politike u ovoj podruju.
Sudjelovanje gradova ide u cilju stvaranja resursa meukulturnih stra-
tegija za upravljanje raznolikou. Ovaj program se realizira u suradnji
s nizom meudravnih tijela i nevladinih partnera.
Promicanje meukulturnih gradova

Vijee Europe pokrenuo je 2008. godine program koji pomae gradovima da se
poboljaju kao mjesta meukulturnog dijaloga, putem kolegijalne analize i raz-
mjene dobre prakse na podruju upravljanja, medija, medijacije i kulturne politike.
Kulturna raznolikost u urbanim sredinama bit e prioritetna tema u

budunosti. Prosperitetni gradovi bit e oni koji su meukulturni. Oni
e biti sposobni da upravljaju kulturnom raznolikou i istrauju njezin
potencijal, da potiu kreativnost i inovacije i na ovaj nain ostvaruju
gospodarski napredak, koheziju zajednice i bolju kvalitetu ivota.
5.3. Uenje i pouavanje meukulturne

kompetencije
Uenje i pouavanje meukulturne kompetencije neophodno je za

demokratsku kulturu i socijalnu koheziju. Kvalitetno obrazovanje za
sve, koje podrazumijeva inkluziju, promie aktivno sudjelovanje i gra-
ansku posveenost i spreava neobrazovanost. Ovakav pristup moe
se prevesti u niz osnovnih preporuka i smjernica za dravne organe i
institucije formalnog obrazovanja, ali i za civilno drutvo, ukljuujui
manjinske i organizacije mladih, kao i za medije, socijalne i kulturne
partnere i vjerske zajednice koje se bave neformalnim i informalnim
uenjem.
Dravne vlasti, organizacije civilnog drutva i ostali obrazovni radnici
trebaju raditi na unapreenju meukulturnog dijaloga i inkluzivnom
obrazovanju kao kljunom elementu na svim razinama. Meukulturna
znanja trebaju biti dio obrazovanja o graanstvu i ljudskim pravima.
Nadleni dravni organi i obrazovne institucije trebaju u potpunosti
iskoristiti deskriptore kljunih znanja za vjetinu meukulturne ko
munikacije tijekom izrade nastavnih planova i studijskih programa na
svim razinama obrazovanja, izmeu ostalog u programima za meto
diku nastave i obrazovanje odraslih. Potrebno je napraviti i dopunski
materijal koji e studentima omoguiti da samostalno primjenjuju svoje
vjetine, da kritiki razmiljaju i odgovaraju, ali i stvaraju stavove pre-
ma iskustvima drugih kultura. Svim studentima treba dati priliku da
razviju svoju viejezinu sposobnost. Meukulturno usvajanje i prak-
tina znanja treba uvesti u sam poetak obrazovanja nastavnika. Raz-
mjena aka izmeu kola i u obiteljima treba biti neizostavna osobina
nastavnog programa srednjih kola.
Obrazovanje na podruju ljudskih prava, usvajanje aktivnog graanstva
i meukulturni dijalog mogu imati velike koristi od bogatog prateeg
materijala, ukljuujui i Kompas i Kompasito, dva prirunika Vijea
Europe o obrazovanju na podruju ljudskih prava za rad s mladima i
djecom.
Obrazovne institucije i sve druge zainteresirane strane angairane u
nastavnim aktivnostima pozivaju se da osiguraju da uenje i poua
vanje povijesti prati preporuke Odbora ministara o pouavanju povi
jesti i da sredite uenja ne bude samo povijest vlastite zemlje, ve da
obuhvati povijest drugih zemalja i kultura, kao i kako su drugi gledali
nae drutvo (vie perspektiva), a da se istodobno zagovaraju temeljne
vrijednosti Vijea Europe i ukljui dimenzija obrazovanja na podruju

ljudskih prava35.
Poznavanje prolosti ima esencijalnu vanost za razumijevanje drutva
kakvo je sada i za spreavanje ponavljanja traginih povijesnih doga-
aja. U ovom smislu nadleni dravni organi i obrazovne institucije
potiu se da odrede i svake godine proslave Dan sjeanja na holokaust
i spreavanja zloina protiv ovjenosti na dan koji je bitan u povijesti
te zemlje. Takav dogaaj moe biti nastavak projekta Vijea Europe o
Pouavanju sjeanja obrazovanje na podruju spreavanja zloina
protiv ovjenosti koji je osmiljen kako bi se uenicima pomoglo da
saznaju i razumiju dogaaje koji su crna stranica u europskoj i svjetskoj
povijesti i da naue da je Shoah (holokaust) prvi namjeran pokuaj da
se jedan narod uniti na globalnoj razini, kao i da se podigne svijest svih
o genocidu i zloinima protiv ovjenosti koji su obiljeili XX. stoljee,
da se uenici obrazuju kako se spreavaju zloini protiv ovjenosti,
da se njeguje razumijevanje, tolerancija i prijateljstvo meu narodima,
etnikim skupinama i vjerskim zajednicama, a u duhu osnovnih naela
Vijea Europe.
Uvaavanje razliitog kulturnog podrijetla treba obuhvatiti poznavanje
i razumijevanje velikih svjetskih religija i nereligijskih uvjerenja i njiho
vu ulogu u drutvu. Jo jedan cilj jest da se mladima ulije osjeaj uvaa-
vanja kulturne i drutvene raznolikosti Europe koja obuhvaa i zajed-
nice novijih emigranata, kao i one iji su korijeni stoljeima u Europi.
35 Preporuka (2001)15 Odbora ministara dravama lanicama za pouavanje

povijesti u XXI. stoljeu u Europi naglaava meu ostalim da Pouavanje
povijesti ne smije biti instrument ideoloke manipulacije ni propagande, niti
se smije koristiti za irenje nesnoljivosti i krajnjih nacionalistikih, ksenofo-
binih, rasistikih i antisemitskih ideja. Povijesno istraivanje i povijest koja
se ui u kolama nisu ni na koji nain niti s bilo kakvom namjerom u skladu
s temeljnim vrijednostima i pravilnicima Vijea Europe ako omoguavaju ili
promiu zloupotrebu povijesti na sljedee naine:
krivotvorenjem ili stvaranjem lanih dokaza, dirigiranih statistikih
podataka, lanim slikama i sl.
koncentriranjem na jedan element kako bi se opravdao ili sakrio drugi
prilagoavanjem prolosti propagandnim svrhama
krajnje nacionalistikim tumaenjem prolosti koje stvara dihotomiju
mi i oni
zloupotrebom povijesnih zapisa
poricanjem povijesnih injenica
brisanjem povijesnih injenica
(Dodatak, odjeljak 2 o zloupotrebi povijesti).
Uvaavanje razliitih oblika izraavanja kreativnosti putem rukotvori-

na, simbola, tekstova, predmeta, garderobe i hrane treba biti obuhva-
eno u uenje jednih o drugima. Glazba, umjetnost i ples mogu biti
odlian alat za meukulturno obrazovanje.
Od nadlenih dravnih organa trai se i da uzmu u obzir djelovanje
propisa i politika kao to su potreba za vizom, radnom dozvolom ili
dozvolom boravka akademskim radnicima, studentima, umjetnicima i
izvoaima na obrazovnu i kulturnu razmjenu. Prilagoeni propisi
i mjere u ovom podruju mogu u velikoj mjeri podrati meukulturni
dijalog.
***
Vijee Europe iskreno je posveeno ostvarivanju prenoenja meukul-
turnih kompetencija kroz obrazovni sustav. Kada je u pitanju formalno
obrazovanje, Vijee Europe e sainiti okvir preporuka u kojem e biti
navedene sve kompetencije neophodne za meukulturnu komunikaci-
ju i meukulturnu pismenost, a objavit e i Vodi za dobru praksu na
svim razinama. Organizacija e raditi na tome da demokratska kultura
i meukulturni dijalog postanu vana komponenta europskoga visoko
kolskog obrazovanja nakon 2010. godine. Europski resursni centar za
obrazovanje za demokratsko graanstvo i meukulturno obrazovanje
koji se nalazi u Oslu usredotoit e se na prenoenje meukulturnih
kompetencija obrazovnim radnicima.
Vijee Europe eli ostati referentna institucija za uenje i pouavanje me-

ukulturne kompetencije i nastavit e davati znaaj ovim temama
U suradnji s nadlenim dravnim organima, obrazovnim radnicima i strunja-
cima, Vijee Europe e nastaviti svoj istraivaki rad na definiranju, usavrava-
nju, irenju i prenoenju meukulturnih kompetencija i pokrenut e odgovara-
jue inicijative u polju jezine politike.
Vijee Europe nastavit e razvijati instrumente za jaanje meukultur-

nog dijaloga kroz osmiljavanje metoda za pouavanje i uenje povijesti
koje se zasnivaju na objektivnosti, kritikoj analizi i multiperspektivno-
sti, uzajamnom potovanju, toleranciji i kljunim vrijednostima Vijea
Europe. Ono e podrati svaki napor u obrazovnoj sferi kako bi spri-
jeilo ponavljanje ili poricanje holokausta, genocida i drugih zloina
protiv ovjenosti, etnikih ienja i grubog krenja ljudskih prava i
temeljnih vrijednosti kojima je Vijee Europe osobito posveeno. Vijee
Europe e, osim toga, nastaviti rad na projektu Uenje i pouavanje
sjeanja obrazovanje za spreavanje zloina protiv ovjenosti i raz-

motriti njegov nastavak.
Tekui projekt Slika o Drugome u uenju i pouavanju povijesti bit e

nastavljen i poboljan
Vijee Europe nastavit e s projektom i razmotrit e proirenje djelokruga pro-
jekta, osobito putem suradnje s UNESCO-m, ALECSO-m i Istraivakim cen-
trom za povijest, umjetnost i kulturu islama (IRCICA).
to se tie jezine politike za meukulturni dijalog, Vijee Europe e

pomoi i dati preporuke nadlenim organima da preispitaju obrazovnu
politiku za sve jezike koji se ue u obrazovnom sustavu. Takoer e
sainiti spisak smjernica i sredstava savjetodavnog karaktera za opi-
sivanje zajednikih europskih standarda za usvajanje jezinih znanja.
Poduzet e se inicijative i na podruju uenja i pouavanja umjetnosti,
religije i filozofskih injenica, kao dio programa za promicanje meu-
kulturnog obrazovanja i dijaloga, tako to e se sastaviti zajedniki re-
ferentni okvir za upravljanje kulturno raznolikim dijelovima i podrati
integriranje meukulturnog obrazovanja u obrazovne programe.
U neformalnom i informalnom uenju, Vijee Europe e nastaviti sa
svojim naporima da podri aktivnosti organizacija civilnog drutva,
osobito organizacija mladih, koje su usmjerene ka pozitivnom i kre-
ativnom reagiranju na kulturnu raznolikost. Bit e nastavljeno stru-
no usavravanje nastavnika multiplikatora za pouavanje europskog
graanstva i ljudskih prava koje se provode u okviru Partnerstva za
mlade s Europskom komisijom. Bit e ponuene i nove mogunosti
za stjecanje meukulturnih kompetencija posebno organizacijama ci-
vilnog drutva, vjerskim zajednicama i novinarima. Vijee Europe e
nastaviti rad na opismenjavanju medija.
Ove aktivnosti pratit e i inicijative na podrujima kulturne politike i
politike povijesnog naslijea koje imaju za cilj proiriti meukulturno
razumijevanje i omoguiti bolji pristup kulturnom naslijeu, koje ima
veliku ulogu u meukulturnom dijalogu. U ovom smislu, naglasak se
stavlja na znanje i potivanje kulturnog naslijea drugih kroz odgovara-
jue programe, kao izvor raznolikosti i kulturnog bogatstva.
5.4. Prostor za meukulturni dijalog
Stvaranje prostora za meukulturni dijalog zajedniki je zadatak za sve.

Bez prikladnog, dostupnog i privlanog prostora, ne moe se odvijati
meukulturni dijalog, a kamoli napredovati. I u ovom smislu Vijee
Europe moe pruiti niz preporuka.
Javne vlasti i svi drutveni akteri pozvani su da razvijaju meukulturni
dijalog u svakodnevnom ivotnom prostoru i u okviru potovanja te
meljnih ljudskih sloboda. Postoji neogranien broj mogunosti za stva-
ranje takvog prostora.
Javne vlasti zaduene su za organizaciju graanskog ivota i urbanog
prostora na takav nain da se prilike za dijalog zasnivaju na slobodi
izraavanja i iroko shvaenih naela demokracije. Fiziki prostor i
izgraeno okruje ine strateki element drutvenog ivota. Posebnu
pozornost treba obratiti na projektiranje i odravanje javnog prostora
poput parkova, gradskih trgova, zranih luka i eljeznikih kolodvo-
ra. Gradske arhitekte treba ohrabriti u stvaranju otvorenih gradova
u kojima ima dovoljno javnih povrina za meusobne susrete. Takve
povrine, koje trebaju biti izgraene u duhu irokog pogleda na svijet,
planirane za razne svrhe, mogu pomoi da se kod graana stvori zajed-
niki osjeaj pripadanja mjestu i posveenost meukulturalnosti.
Organizacije graanskog drutva, ukljuujui i vjerske zajednice, po
zivaju se da sudjeluju u stvaranju organizacijskog okvira za meukul
turne i meureligijske susrete. Privatni sektor i drutveni partneri tako-
er trebaju osigurati da kulturna raznolikost zaposlenih osoba ne stvara
konflikte, ve da osigura kreativnu sinergiju i meusobno dopunjavanje.
Odgovorno novinarstvo koje po etikom kodeksu uz unaprijeenu me
dijsku industriju obavljaju novinari koji su proli obrazovanje o kultur
nim pitanjima moe biti forum za meukulturni dijalog. Da bi odraa-
vale raznolik sastav drutva i u svojoj unutranjoj strukturi, medijske
organizacije trebaju uvesti volontere u posao i osigurati im prateu obu-
ku da bi angairali pripadnike zanemarenih skupina ili manjina koje
nemaju svoje predstavnike na svim razinama proizvodnje i upravljanja,
uz uvaavanje njihovih strunih znanja.
Vijee Europe smatra da je ovo vaan nain za ostvarenje slobode iz-
raavanja koji nije obveza samo javnih emitera. Svi mediji trebaju pre-
ispitati naine na koje promiu glas manjina, meukulturni dijalog i
uzajamno uvaavanje.
Javne vlasti i nevladini akteri potiu se da promiu kulturu, umjetnost i

batinu ime se stvara vaan prostor za dijalog. Kulturna batina, kla-
sine kulturne aktivnosti, kulturni putovi, suvremene umjetnike
forme, popularna i ulina kultura, kultura koju prenose mediji i inter-
net same po sebi prelaze granice i povezuju kulture. Umjetnost i kultu-
ra stvaraju izvaninstitucionalni prostor za izraavanje, na razini poje-
dinca, i mogu imati ulogu posrednika. Sve zainteresirane strane trebaju
poticati to vee sudjelovanje u kulturnim i umjetnikim aktivnostima.
Kulturne aktivnosti mogu imati kljunu ulogu u transformaciji jednog
teritorija u zajedniki javni prostor.
***
Tijekom Razmjene o vjerskoj dimenziji meukulturnog dijaloga iz
2008. godine, koja je organizirana 8. travnja na eksperimentalnoj razi-
ni, Vijee Europe pruilo je predstavnicima vjerskih zajednica i drugim
akterima civilnog drutva, kao i prisutnim strunjacima, priliku za de-
taljnu raspravu o naelima obrazovne politike za pouavanje i uenje
o religijskim i filozofskim injenicama, kao i o praktinim savjetima za
organizaciju takve nastave. Razmjena je pomogla da se doe do pristu-
pa i ideja koje sudionici mogu primijeniti u svojim djelatnostima, kao i
do niza preporuka za ciljane aktivnosti Vijea Europe. O nekom budu-
em nastavku aktivnosti Razmjene iz 2008. godine raspravljat e se
tijekom ocjene praktinih aktivnosti iz 2008. godine.
Medijska nagrada Vijea Europe za promicanje meukulturnog dijaloga

Vijee Europe namjerava uvesti godinju nagradu za medije koji daju veliki do-
prinos spreavanju ili rjeavanju konflikata i potiu razumijevanje i dijalog. Ono
takoer namjerava pokrenuti elektroniku informativnu mreu o doprinosu
medija meukulturnom dijalogu.
Vijee Europe nastavit e predvoditi inicijative koje se odnose na me-

dije. Osim medijske nagrade za doprinos meukulturnom dijalogu, Or-
ganizacija, kroz konzultacije s drugim meunarodnim institucijama i
u suradnji s odgovarajuim partnerima, namjerava izgraditi neformal-
nu, elektroniku mreu relevantnih profesionalaca i organizacija koji
se bave pravima, odgovornou i radnim uvjetima novinara u kriznim
vremenima.
5.5. Meukulturni dijalog u meunarodnim

odnosima
Lokalne i regionalne vlasti trebaju razmotriti angaman u drugim di

jelovima Europe u suradnji s partnerskim institucijama. Rad na ovoj
razini odlian je pokazatelj dobrosusjedskih odnosa izmeu drava i
stoga je odlian okvir za razvoj meukulturnih odnosa. Lokalne i regio-
nalne vlasti mogu redovito organizirati konzultacije u okviru institucija
sa zajednicama i vlastima susjednih drava za pitanja od opeg interesa
kako bi zajedniki doli do rjeenja i definirali pravne i praktine pre-
preke za meudravnu i interteritorijalnu suradnju i kako bi uinili sve
da ih nadiu. Oni mogu pokrenuti usavravanje, npr. teajeve jezika, za
one pojedince koji na lokalnoj razini sudjeluju u takvoj suradnji.
Organizacije graanskog drutva i obrazovni djelatnici mogu pridoni
jeti meukulturnom dijalogu u Europi i na meunarodnoj sceni, npr.
sudjelovanjem u europskim nevladinim strukturama, partnerstvima sa
stranim organizacijama i sustavu razmjene, posebno za mlade. Meu-
narodne institucije poput Vijea Europe imaju obvezu da podre civil-
no drutvo i obrazovne djelatnike u ovom zadatku.
Mediji trebaju osmisliti naine za zajedniko djelovanje i zajedniku
produkciju, na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, program
skog materijala koji dokazuje svoju vrijednost mobilizirajui javno
mnijenje da reagira protiv nesnoljivosti i da poboljava odnose izme
u zajednica.
***
Vijee Europe promicat e i iriti suradnju s organizacijama koje su ak-
tivne u meukulturnom dijalogu, poput UNESCO-a i inicijative Savez
civilizacija, OESS-a, s Europskom unijom i Europsko-mediteranskom
zakladom Anne Lindh za dijalog meu kulturama, kao i s drugim regio-
nalnim organizacijama kakve su Liga arapskih drava i njezin obrazov-
ni, kulturni i znanstveni ogranak ALESCO, koji predstavlja jednu regiju
koji je u mnogome povezan s Europom, a koji ima osebujnu kulturnu
tradiciju. Vijee Europe e osim toga promicati meukulturni dijalog
prema svojim standardima i vrijednostima kada je u pitanju suradnja
na konkretnim projektima s institucijama kao to su Islamska obrazov-
na, znanstvena i kulturna organizacija (ISESCO) i Istraivaki centar za
povijest, umjetnost i kulturu islama (IRCICA). Usredotoenost na regiju
na ovom projektu predstavljat e suradnju izmeu Europe i susjednih
regija, posebno june obale Mediterana, Bliskog istoka i Srednje Azije.
U nekoliko iduih mjeseci Vijee Europe e pokrenuti nove inicijative

za poticanje blie suradnje s ovim i novim partnerima. Jedan od instru-
menata je Farska otvorena platforma koju je Vijee Europe sastavilo s
UNESCO-om 2005. godine kako bi se irila meuinstitucionalna surad-
nja putem meukulturnog dijaloga.
Proirenje i osnaivanje Farske otvorene platforme

Vijee Europe e, u okviru konzultacija s UNESCO-om, unaprijediti potencijal
Farske otvorene platforme za meunarodnu koordinaciju aktivnosti meu-
kulturnog dijaloga.
Ostale prioritetne aktivnosti u ovom kontekstu obuhvaaju sljedee:

EU je 2008. godinu oznaila kao Europsku godinu meukulturnog
dijaloga. Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu i eksperimental
na Razmjena o vjerskoj dimenziji meukulturnog dijaloga iz
2008. godine ine dva vana doprinosa Vijea Europe Europskoj
godini meukulturnog dijaloga36. Vijee Europe daje konkretan
doprinos programskim aktivnostima i dinaminoj raspravi o du
got rajnim politikim perspektivama i na druge naine. Na pri-
mjer, Kampanjom protiv diskriminacije iz 2008. godine, projek-
tom Meukulturnih gradova, objavljivanjem primjene prava
Europskog suda za ljudska prava u predmetima koji se odnose
na meukulturna pitanja i radom Europskoga resursnog centra za
obrazovanje za demokratsko graanstvo i meukulturno obrazo-
vanje smjetenog u Oslu.
Vijee Europe cijeni doprinos Centra SjeverJug i njegovu va-
nu ulogu da priblii ne samo vlade ve i parlamentarce, lokalne i
regionalne vlasti i graansko drutvo. Njegovi su programski pri-
oriteti globalno obrazovanje, mlade, ljudska prava, demokratsko
upravljanje i meukulturni dijalog. Centar daje vanu dimenziju
meunarodnim naporima koji imaju za cilj promicanje meukul-
turnog uenja, razumijevanja i politikog dijaloga na jednom kon-
tinentu, ali i izmeu razliitih kontinenata.
Umjetnici za dijalog je naslov novog programa koji se odnosi
na kulturu i batinu, a ija realizacija kree od 2008. godine i ima
za cilj unapreenje meukulturnog dijaloga izmeu umjetnika i
kulturnih radnika u Mediteranskoj regiji.
36 Ove inicijative takoer su dva konkretna primjera implementacije Memo-

randuma o razumijevanju zakljuenog izmeu Europske unije i Vijea Euro-
pe na podruju meukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti.
Venecijanska komisija nastavlja suradnju s ustavnim sudovima

i ravnopravnim tijelima u Africi, Aziji i obje Amerike, kao i u
arapskim zemljama. Ona daje dobar primjer meukulturnog di-
jaloga zasnovanog na politikom djelovanju i naelima ustavnog
naslijea.
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti odluan je da nastavi rad s
partnerima u mediteranskom regiji, posebno u okviru suradnje
izmeu Izraela i Palestine i suradnju s arapskim gradovima na
pitanjima kao to su dobro upravljanje na lokalnoj razini i emi-
gracija stanovnika.
71
Put pred nama

Bijela knjiga eli izabrati jasan smjer za odravanje meukulturnog di-
jaloga, ali ne moe pruiti detaljnu mapu puta. Ona je samo jedan korak
na dugakom putovanju. Njene zakljuke i preporuke treba nadgledati
i, po potrebi, prilagoavati tijekom dijaloga sa zainteresiranim strana-
ma. Ovdje navedene smjernice i praktina usmjerenja trebaju pratiti
nastavne aktivnosti i evaluacija.
Vijee Europe poziva sve zainteresirane strane da nastave s onim to
esto nazivamo procesom Bijele knjige a tijekom kojeg je Vijee Eu-
rope ostvario kontakt s brojnim partnerima, poevi od meunarodnih
institucija do aktivista na terenu. Svi nai partneri imaju nau podrku
da nastave s davanjem savjeta naoj organizaciji o putu koji treba slije-
diti, da predlau programe i projekte i da nas obavjetavaju o stvarima
koje mogu ugroziti meukulturni dijalog.
Meukulturni dijalog je potpora izgradnji jednog novog drutvenog i
kulturnog modela koji e se primijeniti u Europi koja se ubrzano mije-
nja i koji e omoguiti da svi koji ive u kulturno raznolikim drutvima
ostvaruju svoja ljudska prava i osnovne slobode. Ovo je model na ijem
se stvaranju jo uvijek radi i djelo je mnogo ruku. Podrazumijeva veliku
odgovornost javne vlasti na svim razinama, udruga civilnog drutva i
svih drugih zainteresiranih strana.
Vijee Europe predstavlja Bijelu knjigu kao doprinos meunarodnoj
diskusiji koja je vrlo aktualna u sadanjem trenutku. Zadatak da ivimo
zajedno usred sve vee kulturne raznolikosti uz uvaavanje ljudskih
prava i osnovnih sloboda jedan od je najveih zahtjeva naeg doba, ali
e sigurno biti dugorono vaan i u budunosti.
U Strasbourgu, lipanj 2008.

6 Prilozi
PRILOZI 75
Izabrane konvencije i povelje Vijea Europe

relevantne za meukulturni dijalog
Instrument: naziv konvencije, nacrta konvencije ili povelje.
P+R: broj drava koje su ratificirale pravni instrument ili su mu pristupile.
P-R: broj drava koje su potipsale, ali nisu ratificirale pravni instrument.
Navedeno je stanje od travnja 2008. Svi su tekstovi dostupni na internet-
skim stranicama Vijea Europe: www.coe.int
Instrument P+R R-P

Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950) 47 0
Europska kulturna konvencija (1954) 40 0
Europska konvencija o pravnom statusu migracijske radne 11 4
snage (1977)
Nacrt europske konvencije o meugraninoj suradnji izmeu 36 2
teritorijalnih zajednica ili vlada (1980)
Europska povelja lokalne samouprave (1985) 43 1
Europska konvencija o prekograninoj televiziji (1989) 32 7
Europska povelja o socijalnoj zatiti (revidirana) (1990) 0 14
Konvencija o sudjelovanju stranaca u javnom ivotu na lokalnoj 8 5
razini (1992)
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima (1992) 23 10
Okvirna konvencija o zatitu nacionalnih manjina (1995) 39 4
Europska socijalna povelja (1961) i Europska socijalna povelja 39 8
revidirana (1996)
Konvencija o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u 47 4
regiji Europe (1997)
Europska konvencija o nacionalnosti (1997) 16 11
Europska konvencija o promicanju dugoronoga meunacional- 1 8
nog volontiranja mladih (2000)
Konvencija o cyber-kriminalu (2001) 22 22
Konvencija Vijea Europe o spreavanju terorizma (2005) 11 31
Okvirna konvencija Vijea Europe o vrijednostima kulturnog 3 10
naslijea za drutvo (2005)
Deklaracije sa sastanaka na vrhu, ministarskih

konferencija i Odbora ministara
Deklaracija o netoleranciji prijetnja demokraciji usvojena na
Odboru ministara 14. svibnja 1981.
Deklaracija o jednakosti ena i mukaraca usvojena na Odboru
ministara 16. studenoga 1988.
Deklaracija o multikulturnom drutvu i europskom kulturnom
identitetu, koju su usvojili europski ministri za kulturu na svojoj
VI. konferenciji odranoj u Palermu, Italija, u travnju 1990. godine
Beka deklaracija usvojena na [prvom] sastanku na vrhu pred-
sjednika drava i vlada u organizaciji Vijea Europe u Beu u lis
topadu 1993.
Zavrna deklaracija i Akcijski plan s Drugog sastanka na vr-
hu predsjednika drava i vlada u organizaciji Vijea Europe odr-
anom u Strasbourgu u studenome 1997.
Rezolucija br. 1 o Europskom jezinom portfoliju usvojena na 19.
sjednici Stalne konferencije ministara prosvjete u Kristijansan-
du, Norveka, odranoj 2224. lipnja 1997.
Deklaracija iz Budimpete (Za veu Europu bez linija podije-
ljenosti) usvojena na Odboru ministara 7. svibnja 1999.
Rezolucija br. 2 o Europskom jezinom portfoliju usvojena na XX.
sjednici Stalne konferencije europskih ministara prosvjete u Kra-
kovu, Poljska, odranoj 1517. listopada 2000.
Deklaracija o kulturnoj raznolikosti koju je Odbor ministara
usvojio 7. prosinca 2000.
Helsinka deklaracija usvojena na VII. konferenciji ministara
za podruje migracija u Helsinkiju u rujnu 2002.
Deklaracija o meukulturnom dijalogu i spreavanju sukoba
usvojena na Konferenciji Europskih ministara za kulturu odra-
noj u Opatiji u listopadu 2003.
Rezolucija Res(2003)7 o politici Vijea Europe za mlade, koju je
Odbor ministara usvojio 29. listopada 2003.
Deklaracija o meukulturnom obrazovanju u novom europskom
kontekstu usvojena na Konferenciji europskih ministara pro-
svjete odranoj u Ateni u studenome 2003. .
Rezolucija o Ulozi ena i mukaraca u spreavanju sukoba, iz-
gradnji mira i demokratskim procesima poslije konflikta iz rod-
PRILOZI 77
ne perspektive usvojena na V. ministarskoj konferenciji o jedna-

kosti ena i mukaraca u Skopju 2223. sijenja 2003.
Revidirana strategija za socijalnu koheziju usvojena na Odboru
ministara 31. oujka 2004.
Wroclawska deklaracija koju su europski ministri za kulturu,
prosvjetu, mlade i sport u usvojili Wroclawu, Poljska, u prosincu
2004.
Varavska deklaracija i Akcijski plan usvojeni na Treem sa-
stanku na vrhu predsjednika drava i vlada u Varavi u svibnju
2005.
Zavrna deklaracija o Ljudskom dostojanstvu i socijalnoj kohezi-
ji: politike za mlade kao odgovor nasilju, koju su europski mini-
stri za mlade usvojili u Budimpeti u rujnu 2005.
Farska deklaracija o strategiji Vijea Europe za razvoj meukul-
turnog dijaloga usvojena na Konferenciji europskih ministara za
kulturu u Farou, Portugal, u listopadu 2005.
Deklaracija Odbora ministara povodom tisuitog sastanka zamje-
nika ministara Jedna Europa naa Europa usvojena u Beogra-
du u lipnju 2007.
Zavrna deklaracija Stalne konferencije europskih ministara pro-
svjete o Izgradnji ovjenije i inkluzivnije Europe: uloga obra-
zovne politike odrane u Istanbulu 45. svibnja 2007.
Valencijska deklaracija usvojena na Konferenciji ministara za
lokalne i regionalne vlade odranoj u Valenciji, panjolska, u li-
stopadu 2007.
Neformalna regionalna konferencija ministara za kulturu o Pro-
micanju meukulturnog dijaloga i Bijele knjige Vijea Europe
odrana u Beogradu u studenome 2007.
Strategija za inovaciju i dobro upravljanje na lokalnoj razini
usvojena na Odboru ministara u oujku 2008.
Preporuke Odbora ministara

R (81)18 o sudjelovanju na opinskoj razini
R (82)9 o Europskom danu kola
R (82)18 o suvremenim jezicima
R (83)1 o nomadima bez dravljanstva i nomadima neutvrene
nacionalnosti
R (84)7 o odravanju kulturnih veza migranata s dravama iz ko-

jih potjeu i uvjetima za odmor
R (84)9 o drugoj generaciji migranata
R (84)13 o situaciji u kojoj se nalaze strani studenti
R (84)17 o jednakosti izmeu ena i mukaraca u medijima
R (84)18 o obuci nastavnika koji rade u obrazovanju za meukul-
turno razumijevanje, posebno u kontekstu migracija
R (84)21 o davanju dravljanstva zemlje domaina izbjeglicama
R (85)2 o pravnoj regulativi protiv seksualne diskriminacije
R (85)7 o nastavi i uenju ljudskih prava u kolama
R (85) 21 o mobilnosti akademskih djelatnika
R (86)8 o koritenju glasakog prava graana koji su dravljani
druge zemlje lanice u dravi u kojoj su nastanjeni na izborima
koji se odravaju u zemlji podrijetla
R (86)17 o udruenim kulturnim aktivnostima u inozemstvu
R (88)6 o drutvenoj reakciji na maloljetniku delikvenciju meu
mladima koji potiu iz migrantskih obitelji
R (88)14 o smjetaju migranata
R (90)4 o brisanju seksizma iz jezine upotrebe
R (90)22 o zatiti mentalnog zdravlja kod odreenih osjetljivih
drutvenih grupa
R (92)12 o odnosima u zajednici
R (92)10 o primjeni prava osoba koje pripadaju nacionalnim ma-
njinama
R (92)11 o drutvenoj i poslovnoj integraciji mladih
R (92)19 o video-igrama s rasistikim sadrajem
R (95)7 o odljevu mozgova na podruju visokog obrazovanja i
istraivanja
R (95)8 o akademskoj mobilnosti
R (97) 3 o sudjelovanju mladih i o budunosti civilnog drutva
R (97)7 o lokalnim javnim servisima i pravima korisnika
R (97)20 o govoru mrnje
R (97)21 o medijima i promicanju kulture tolerancije
R (98)3 o pristupu visokom obrazovanju
R (98)6 o suvremenim jezicima
R (99)1 o mjerama za promicanje medijskog pluralizma
PRILOZI 79
R (99)2 o srednjem obrazovanju

R (99)9 o ulozi sporta u poboljanju socijalne kohezije
R (2000)1 o njegovanju prekogranine suradnje izmeu teritorijal-
nih zajednica ili institucija na podruju kulture
R (2000)4 o obrazovanju romske djece u Europi
R (2000)5 o razvoju graanskih struktura i sudjelovanju pacijena-
ta u procesu odluivanja o zdravstvenoj zatiti
Rec (2001)6 o spreavanju rasizma, ksenofobije i rasne nesnolji-
vosti u sportu
Rec (2001)10 o Europskom kodeksu policijske etike
Rec (2001)15 o nastavi povijesti u XXI. stoljeu u Europi
Rec (2001)17 o poboljanju gospodarske situacije i zapoljavanju
Roma i naroda koji putuju od mjesta do mjesta u Europi
Rec (2001)19 o sudjelovanju graana u javnom ivotu lokalne za-
jednice
Rec (2002)4 o pravnom statusu osoba kojima je doputeno spajanje
s obitelji
Rec (2002)5 o zatiti ena od nasilja
Rec (2002)12 o obrazovanju iz podruja demokratskog graanstva
Europska povelja o sudjelovanju mladih u lokalnom i regional-
nom ivotu (revidirana 2003. god)
Rec (2003)2 o aktivno sudjelovanje zajednice u slabo razvijenim
gradskim podrujima
Rec (2003)3 o uravnoteenom sudjelovanju ena i mukaraca u
politikom i javnom procesu odluivanja
Rec (2003)6 o poboljanju tjelesnog i sportskog obrazovanja djece
i mladih u svim europskim dravama
Rec (2003)8 o promicanju i prihvaanju neformalnog obrazova-
nja/uenja mladih
Rec (2003)9 o mjerama koje promiu demokratski i drutveni do-
prinos digitalnom emitiranju
Rec (2004)2 o pristupu ne-dravljana radnim mjestima u javnom
sektoru
Rec (2004)4 o Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u okviru
sveuilinog obrazovanja i strunog usavravanja
Rec (2004)13 o sudjelovanju mladih u lokalnom i regionalnom i-
votu
Rec (2004)14 o kretanju i taborenju naroda koji putuju od mjesta

do mjesta u Europi
Rec (2005)2 o dobroj praksi u smanjenju prepreka za prekogra-
ninu i meunarodnu suradnju izmeu teritorijalnih zajednica i
institucija
Rec (2005)3 o nastavi jezika susjeda u pograninim regijama
Rec (2005)4 o poboljanju uvjeta smjetaja Roma i grupa i osoba
koje vode putujui nain ivota u Europi
Rec (2005)8 o naelima dobrog upravljanja u sportu
Rec (2006)1 o ulozi nacionalnih vijea mladei u razvoju politike
za mlade
Rec (2006)2 o pravilima u europskim zatvorima
Rec (2006)3 o Konvenciji UNESCO-a o zatiti i unapreenju raz
nolikosti kulturnih izraza
Rec (2006)5 o Akcijskom planu Vijea Europe za promicanje prava
i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u drutvu: poboljanje
kvaliteta ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006-2015.
Rec (2001)6 o spreavanju rasizma, ksenofobije i rasne netoleran-
cije u sportu
Rec (2006)9 o admisiji, pravima i obvezama studenata migranata i
suradnji s dravama njihovog podrijetla
Rec (2006)10 o boljem pristupu Roma i grupa i osoba koji vode
putujui nain ivota zdravstvenoj zatiti u Europi
Rec (2006)12 o osnaivanju djece u novom informacijskom i ko-
munikacijskom okruenju
Rec (2006)14 o dravljanstvu i sudjelovanju mladih u javnom i-
votu
Rec (2006)17 o bolnicama u tranziciji: nova ravnotea izmeu in-
stitucionalne zatite i zajednice
Rec (2006)18 o zdravstvenoj zatiti u multikulturalnom drutvu
CM/Rec (2007)2 o medijskom pluralizmu i raznolikosti medijskog
sadraja
CM/Rec (2007)3 o slabljenju medijskog javnog servisa u informa-
cijskom drutvu
CM/Rec (2007)4 o lokalnim i regionalnim javnim servisima
CM/Rec (2007)6 o dravnoj odgovornosti prema visokom obrazo-
vanju i istraivanju
PRILOZI 81
CM/Rec (2007)7 o dobroj administraciji

CM/Rec (2007)9 o ivotnim projektima za migrante maloljetnike
bez staratelja
CM/Rec (2007)10 o zajednikom razvoju i migrantima koji rade na
razvoju u zemljama podrijetla
CM/Rec (2007)11 o promicanju slobode izraavanja i informiranja
u novom informacijskom i komunikacijskom okruenju
CM/Rec (2007)13 o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju
CM/Rec (2007)17 o standardima i mehanizmima rodne jednakosti
CM/Rec (2008)4 o jaanju integriranja djece migranata imigrant-
skog podrijetla
CM/Rec (2008)5 o politici prema Romima i/ili grupa i osoba koji
vode putujui nain ivota u Europi
CM/Rec (2008)6 o mjerama za promicanje uvaavanja slobode iz-
raavanja i informiranja u odnosu na internetska filtere
Preporuke i rezolucije Parlamentarne skuptine

Vijea Europe
Rezolucija 807 (1983) o europskoj suradnji u obrazovanju
Rezolucija 885 (1987) o idovskom doprinosu europskoj kulturi
Preporuka 1093 (1989) o obrazovanju djece migranata
Preporuka 1111 (1989) o europskoj dimenziji obrazovanja
Preporuka 1162 (1991) o doprinosu islamske civilizacije europ-
skoj kulturi
Preporuka 1202 (1992) o vjerskoj toleranciji u demokratskom
drutvu
Preporuka 1178 (1992) o sektama i novim vjerskim pokretima
Preporuka 1281 (1995) o rodnoj jednakosti u obrazovanju
Preporuka 1283 (1996) o nastavi i uenju povijesti u Europi
Preporuka 1291 (1996) o jidi kulturi
Preporuka 1353 (1998) o dostupnosti visokog obrazovanja manji-
nama
Preporuka 1383 (1998) o jezinoj diversifikaciji
Preporuka 1396 (1999) o religiji i demokraciji
Preporuka 1412 (1999) o protuzakonitim aktivnostima vjerskih
sekti
Preporuka 1539 (2001) o europskoj godini jezika

Rezolucija 1278 (2002) o ruskom zakonu o vjerama
Rezolucija 1309 (2002) o slobodi vjeroispovijesti i vjerskim manji-
nama u Francuskoj
Preporuka 1556 (2002) o religiji i promjeni u Sredinjoj i Istonoj
Europi
Preporuka 1598 (2003) o zatiti znakovnog jezika u dravama la-
nicama Vijea Europe
Preporuka 1620 (2003) o doprinosu Vijea Europe podruju viso-
kog obrazovanja u Europi
Preporuka 1652 (2004) o obrazovanju izbjeglica i interno raselje-
nim osobama
Preporuka 1688 (2004) o kulturama dijaspore
Rezolucija 1437 (2005) o migracijama i integraciji: izazov i ansa
za Europu
Preporuka 1687 (2005) o borbi protiv terorizma putem kulture
Preporuka 1693 (2005) o doprinosu Parlamentarne skuptine Vije-
a Europe Treem sastanku na vrhu predsjednika drava i vlada
Preporuka 1720 (2005) o obrazovanju i religiji
Rezolucija 1464 (2005) o enama i religiji u Europi
Rezolucija 1510 (2006) o slobodi izraavanja i uvaavanju vjerskih
uvjerenja
Preporuka 1753 (2006) o vanjskim odnosima Vijea Europe
Preporuka 1762 (2006) o akademskoj slobodi i autonomiji sveui-
lita
Preporuka 1804 (2007) o dravi, religiji, sekularnosti i ljudskim
pravima
Rezolucija 1563 (2007) o borbi protiv antisemitizma u Europi
Preporuka 1805 (2007) o bogohuljenju, vjerskim uvredama i govo-
ru mrnje na osnovu neije vjeroispovijesti
Preporuka 1605 (2008) i Rezolucija 1831 (2008) o muslimanskim
zajednicama u Europi suoenim s ekstremizmom preporuke,
rezolucije i deklaracije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti
Rezolucija 236 (1992) o novoj politici opinskih vlasti za multi-
kulturalnu integraciju u Europu i Frankfurtskoj deklaraciji
Preporuka 128 (2003) o Revidiranoj Europskoj povelji o sudjelova-
nju mladih u ivotu lokalne i regionalne zajednice
PRILOZI 83
Deklaracija Integracija i sudjelovanje stranaca u europskim gra-

dovima usvojena u Stuttgartu, Njemaka, 1516. rujna 2003.
Preporuka 165 (2005) o borbi protiv trgovine ljudima i seksual-
nom izrabljivanju: uloga gradova i regija
Preporuka 170 (2005) o meukulturnom i meureligijskom dijalo-
gu: inicijative i odgovornosti lokalnih vlasti
Preporuka 173 (2005) o vjerskim medijima i prekograninoj su-
radnji
Preporuka 177 (2005) o kulturnom identitetu u perifernim grad-
skim podr ujima: uloga lokalnih i regionalnih vlasti
Preporuka 194 (2006) o uspjenom pristupu imigranata socijal-
nim pravima: uloga lokalnih i regionalnih vlasti
Preporuka 197 (2006) o sigurnosti u gradskim podrujima u Eu-
ropi
Preporuka 207 (2007) o indikatorima razvoja socijalne kohezije
udrueni pristup lokalnih i regionalnih vlasti
Preporuka 209 (2007) o integrativnoj suradnji i demokraciji sudje-
lovanja
Preporuka 211 (2007) o slobodi okupljanja i izraavanja lezbijki,
homoseksualnih, biseksualnih i transseksualnih osoba
Preporuka 221 (2007) o institucionalnom okviru meuopinske
suradnje
Preporuka 222 (2007) o jezinom obrazovanju na podruju regio-
nalnih i manjinskih jezika
Rezolucija 250 (2008) o integraciji putem sporta
Preporuke i deklaracije Europske komisije protiv

rasizma i netolerancije (ECRI)
Br. 1: Borba protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i nesno
ljivosti (1996)
Br. 2: Posebna tijela za borbu protiv rasizma, ksenofobije, antise-
mitizma i nesnoljivosti na dravnoj razini (1997)
Br. 3: Borba protiv rasizma i nesnoljivosti prema Romima (1998)
Br. 4: Nacionalni pregled iskustva i poimanja diskriminacije i ra-
sizma s toke gledita potencijalnih rtava (1998)
Br. 5: Borba protiv nesnoljivosti prema muslimanima i njihove
diskriminacije (2000)
Br. 6: Borba protiv irenja rasistikog, ksenofobinog i antisemit-

skog materijala putem interneta (2000)
Br. 7: Nacionalno zakonodavstvo za borbu protiv rasizma i rasne
diskriminacije (2002)
Br. 8: Borba protiv rasizma za vrijeme borbe protiv terorizma
(2004)
Br. 9: Borba protiv antisemitizma (2004)
Deklaracija o upotrebi rasistikih, antisemitskih i ksenofobinih
elemenata u politikom diskursu (2005)
Br.10: Borba protiv rasizma i rasne diskriminacije tijekom kol-
skog obrazovanja i u njemu (2007)
Br.11: Borba protiv rasizma i rasne diskriminacije u policiji (2007)
Popis kratica
ALECSO Organizacija za obrazovanje, kulturu i znanost arapske lige
CERD Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije
ECRI Europska komisija za borbu protiv rasizma i nesnoljivosti
FRA Agencija za temeljna prava
UNESCO Organizacija Ujedinjenih Naroda za prosvjetu, znanost i
kulturu
(I)NGO (meunarodne) nevladine organizacije
IRCICA Istraivaki centar za povijest, umjetnost i kulturu islama
ISESCO Islamska organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu
ODIHR Ured za demokratske institucije i ljudska prava
OSCE Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi
UEFA Europski nogometni savez
Venecijanska komisija Europska komisija za ostvarenje demokracije
putem zakona

AZOO-Bijela Knjiga o Medjukulturnom Dijalogu PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AZOO-Bijela Knjiga o Medjukulturnom Dijalogu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu

ivimo zajedno jednaki u dostojanstvu

Agencija za odgoj i obrazovanje

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu

Dokument Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu (ivimo zajedno

Agencija za odgoj i obrazovanje

Dijalog klju europske budunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

2. Prihvaanje kulturne raznolikosti

4. Pet politikih smjernica za promicanje

5. Preporuke i politika orijentacija za budue djelovanje:

Put pred nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Dijalog klju europske budunosti

Demokratsko upravljanje europskom sve veom kulturnom raznoliko-

konzultacija odranih 2007. godine sa zainteresiranima, izmeu ostalih

1.1. Vijee Europe i meukulturni dijalog

Promicanje meukulturnog dijaloga pridonosi temeljnom cilju Vijea

1.2. Postupak pisanja Bijele knjige

Odbor ministara na sastanku u svibnju 2006. godine dogovorio se da e

i predstavnici vjerskih zajednica, emigrantskih zajednica, kulturnih i

1 U Strasbourgu, Stockholmu i Moskvi (u razdoblju od rujna do listopada 2007).

1.3. Kljuni problemi

Jedna od stalnih tema na konzultacijama bila je da stari pristupi uprav

Napokon, i najkonkretnije mogue, tijekom konzultacija naveden je ve

1.4. Osnovna terminologija

Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu, koja uglavnom rabi termino-

Integracija (socijalna integracija, inkluzija) podrazumijeva dvosmjeran

3 Akcijski program usvojen na Svjetskom summitu drutvenog razvoja odra-

2.1. Pluralizam, tolerancija i meukulturni

Kulturna raznolikost nije nova pojava. Europsku povijest obiljeile su

4 O znaaju pluralizma, tolerancije i irokogrudnosti vidi npr. Handyside v.

2.2. Jednakost ljudskog dostojanstva

Raznolikost, pored toga to potie kulturnu vitalnost, takoer unapre-

2.3. Standardi i sredstva: postignua Vijea

vrst europski konsenzus o vrijednostima vidi se u mnotvu instrume-

6 Vidi tablicu o stanju ratifikacije kljunih instrumenata u prilogu.

o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (2000) sadri opu zabranu

7 Izbor iz preporuka Parlamentarne skuptine nalazi se meu prilozima.

usvojen na Treem sastanku na vrhu efova drava i vlada lansirao je

2.4. Rizici nedijaloga

Potrebno je obratiti pozornost na sve rizike nedijaloga. Nesudjelovanje

prema autonomiji pojedinca i neometanom postojanju ljudskih prava i

3.1. Ideja meukulturnog dijaloga

U materijalu Bijele knjige meukulturni dijalog je proces koji obuhvaa

vanosti i praktinoj primjeni vrijednosti i ljudskih prava, demokracije

3.2. Izgradnja identiteta u multikulturnom

Dostojanstvo ovjeka kao pojedinca nalazi se u osnovi drutva. Pojedi-

3.3. Prijanji pristupi kulturnoj raznolikosti

Na vrhuncu europske nacionalne drave, u razdoblju od 1870. do 1945.

dvaju stoljea Europa je vidjela i nekoliko pozitivnih primjera, tijekom

3.4. Preduvjeti za meukulturni dijalog

3.4.1. Ljudska prava, demokracija i vladavina prava

8 O sakaenju enskih spolnih organa vidi Collins and Akaziebie v. Sweden,

elemente: uzajamno uvaavanje sudionika i njihovu spremnost da pri-

3.4.2. Jednako dostojanstvo i uzajamno potovanje

3.4.3. Rodna ravnopravnost

Borba protiv nejednakosti spolova ipak ne treba izazvati loe stereoti-

3.4.4. Prevladavanje barijera koje spreavaju

3.5. Vjerska dimenzija

Deklaraciji s foruma na Volgi (2006)11 zahtijeva se od Vijea Europe da

11 Zavrni dokument s Meunarodne konferencije Dijalog kultura i meu-

varanje demokracije i vladavine prava ime se u europskom drutvu

Postoji pet razliitih, a ipak meusobno povezanih dimenzija zagova-

4.1. Demokratsko upravljanje kulturnom