Tjelesne tenosti

Kod jednoelijskih i vieelijskih organizama koji ive u vodi transport materija se obavlja u
tenoj spoljanjoj sredini, dok sloeniji kopneni organizmi imaju tjelesnu tenost koja unutar
njihovg organizma obavlja transport. Tenost koja okruuje elije vieelijskih organizama, te
obavlja ulogu razmjene materija se naziva tjelesna tenost. Razmjena matrija se obavlja Izmeu
spoljanje sredine I elija, ali I samih elija. Hranjive materije, respiratorni plinovi I produkti
metabolizma trasportiraju se unutar organizma ili izluuju iz organizma preko tjelesne tenosti.
Tjelesna tenost je sva tenost oranizma koja se ne nalazi u leijama. To znai da kod
vieelijskih organizma postoji unutraeljiska I tjelesna tenost.

Najmanji organizmi transport hranjivih materija i plinova obavljaju cijelom povrinom tijela
(suneri). Kod viih beskimenjaka I kod svih kimenjaka postojiposebno razvijen system koji
omoguuje takvu razmjenu. S obzirom na sloenost sastava tjelesne tenosti razlikujemo:
hidrolimfu, hemolimfu, krv I limfu.

Hidrolimfa

Hidrolimfa je najprimitivnija tjelesna tenost . To je u stvari tenost spoljanje sredine u kojoj

ivotinja egzistira. Ona nema sopstvene, ni neorganske ni organske materije ve samo one koje
posjeduje voda. Karakteristina je za sunere, dupljare i nie crve (Turbellaria) . Hidrolimfa
dospjeva iz spoljanje sredine i cirkulie u kanalnom i gastrovaskularnom sistemu. Sredinji dio
tog sistema ine eludac i radijalni kanali koji polaze od njega i koji su obloeni trepljastim
epitelom koji obezbjeuje tok limfe u jednom pravcu. Kod niih vieelijskih ivotinja, npr.
sunera, vodena sredina u kojoj ive je izvor hranljivih i gasovitih materija kao i mjesto gdje su
izluuju krajnji produkti metabolizma. Hidrolimfa nema sposobnost vezivanja kiseonika nego
samo funkciju transporta kiseonika koji je u vodi rastvoren . U tijelo ivotinje hidrolimfa unosi i
hranljive materije rastvorene u vodi a iz organizma izlazi osiromaena za hranljive materije i
bogata produktima metabolizma.

Hemolimfa

Daljim tokom evolucije dolazi do pojave samostalnog sistema za cirkulaciju. Hemolimfa

cirkulie kroz tzv. otvoreni sistem za cirkulaciju, tj. dijelom kroz izdiferencirane sudove koji
podjseaju na krvne sudove a dijelom se izliva u meuelijske prostore i tako dolazi u
neposredni kontakt sa elijama. Na taj nain elije iz hemolimfe dobijaju neophodne hranljive
materije a oslobaaju produkte metabolizma u nju. Kao tjelesna tenost hemolimfa je prisutna
kod viih crva, mekuaca, bodljokoaca, rakova, insekata i plataa. Hemolimfa je po svojim
karakteristikama veoma udaljena od hidrolimfe ali je na niem stupnju razvoja od krvi iako se sa
njom preklapa u nekim osobinama i funkcijama .

Karakteristike hemolimfe:
 Poseduje sopstvene neorganske i organske materije tako da njen sastav delimino zavisi od
spoljanje sredine

Sadri respiratorne pigmente

Poseduje uobliene elijske elemente hemocite.

Hemociti kod razliitih beskimenjaka izgledaju razliito ali imaju i drugaije uloge.

Mekuci u hemolimfi imaju amebocite i granulocite koji vre fagocitozu i imaju ulogu u
skladitenju glikogena, uestvuju u imunim reakcijama i zarastanju otvorenih rana. Zglavkari
imaju hemocite, granulocite, plazmatocite i sferulocite koji imaju razliite uloge. Bodljokoci
imaju razliite hemocite i celomocite koji su po svojoj grai i ulozi slini krvnim elijama
kimenjaka

Kod insekata tjelesna tenost (hemolimfa) pored gore navedenih ima i dodatne uloge. Ona npr.
pomae u presvlaenju i dri krila rairena.

Krv i limfa

Kod kiemnjaka to su dvije osnovne vrste tjelesnih tenosti. One su razliite ali ine jednistven
system u svom funkcionisanju. Krv je teno tkivo stalnog organskog I neogranskog sastava koje
neprekidno krui kroz tijelo. Limfa se formira od tkivne tenosti I cirkulira kroz limfotok koji
prima onaj dio tkivne tenosti koji nije preao u venske kapilare.

Sastav tjelesnih tenosti

Organski i neorganski sasatv tjelesnih tenosti je donekle slian. Uglavnom su to vodeni rastvori
neorganskih soli, hranjivih organskih materija, aktivnih organskih materija I otpadnih produkata
metabolizma.Hidrolimfa je gotovo istog sastava kao tenost spoljanje sredine, dok je hemolimfa
sloenija jer ima pigmente za disanje i uobliene elemente (leukocyte).

Krv ima stalni organski I neogranski sastav. ine je krva tenost (krvna plazma) I uoblieni
elementi (eritrociti, leukociti I trombociti).Krv ima najvie vode (77%-82%), zatim organskih
(17-22%) I neorganskih (1%) ,aterija. Ima stalni osmotski pritisak kojeg uvjetuju materije u
stalnim granicama, ali i rad bubrega. Osmotski pritisak najvie zavisi od koncentracije NaCl-a.
Limfa ima slian sastav kao krvna plazma.

Koliina tjelesnih tenosti

Zavisi od vrste tjelesne tenosti, samog organizma, funkcije, itd. Vea je koliina kod otvorenih
cirkulatornih sistema, nego kod zatvorenih. Ukupna masa tjelesne tenosti je uglavnom stalna I
odrava se zahvaljujui fiziolokim procesima.
Uloge krvi

Uloge krvi su zaista brojne. Krv slui u funkciji disanja tj. za prijenos kisika i ugljikova dioksida,
zatim za prijenos prehrambenih tvari, otpadnih tvari, hormona, enzima, vitamina itd. Uloga joj je
i regulacija volumena tjelesnih tekuina, regulacija acido-bazne ravnotee, te regulacija tjelesne
temperature, a takoer ima i veliku zatitnu ulogu. Krv struji tijelom u zatvorenom sustavu
cjevica i krvnih ila, koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.

elije tjelesnih tenosti

Eritrociti

Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u kotanoj sri. Nemaju jezgru i bikonkavne su
(udubljene) s promjerom oko 7 mikrometara. U litri krvi mukarca ima ih oko 4,5 - 5 1012, a u
litri krvi ene oko 4 - 4,5 1012. ivotni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vri u kotanoj
sri, slezeni i jetri.[1] Najvaniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i ini
33% mase eritrocita. U litri krvi mukaraca ima 160 grama, a u litri krvi ene oko 140 grama
hemoglobina. Sastoji se od bjelanevine globina i boje hema koja sadri eljezo. Glavna funkcija
hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji
acidobazne ravnotee. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje
arkocrvenu boju krvi koja tee arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na
ugljikov dioksid stvara karbamino hemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja tee
venama u velikom krvotoku. Stvaranje eritrocita naziva se eritropoeza i regulirana je potrebama
tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili
relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, dui boravak na velikim visinama, bolesti
respiracijskog i cirkulacijskog sustava).

Leukociti

Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u kotanoj sri i limfnim vorovima. Promjer im je
8 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 8x10na9. Leukociti se razlikuju prema izgledu,
zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji. Postoje tri glavne vrste leukocita:

Granulociti najbrojnija vrsta leukocita. Preteno imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na

renjie (segmentirani granulociti), a u mlaim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani
granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:

neutrofilne ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadravaju niz
enzima koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza,
nukleaza...
 eozinofilni ima ih 2 4%, crvene su boje, pravilni i okrugli. Manje su pokretni od
neutrofila. Sadravaju histamin te sudjeluju u alergijskim reakcijama.

bazofilni ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veliine. U zrncima je pohranjena tvar
koju nazivamo heparin te ona spreava proces zgruavanja krvi u krvotoku.

Limfociti ima ih oko 30%. Promjer im je 8 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i
oskudnu citoplazmu. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju
i vanu ulogu u imunolokoj obrani organizma jer su im antitijela preteno gama-globulini.
Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se itava populacija moe izmijeniti u roku 24
sata.

Monociti ima ih oko 6%. Promjer im je 10 24 mikrometra, te imaju veliku, veinom renjastu
jezgru, bubreasta oblika. Oni su takoer pokretne stanice, a glavna funkcija im je fagocitoza.

ivotni vijek leukocita je razliit. Neki leukociti koji nastaju u kotanoj sri ostaju tamo
pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon to dospiju u krv ive jo oko
5 dana. Glavna zadaa leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadaa. To su
prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.

Trombociti

Trombociti su krvne ploice tj. malena, bezbojna tjeleca bez jezgre. U litri krvi ih ima od 250
300 109. Nastaju u kotanoj modini iz dijelova megakariocita (stanice s velikom jezgrom).
Vrlo brzo se raspadaju, te im ivot traje razmjerno kratko, 4 8 dana.

Imaju veoma vanu ulogu u procesu zgruavanja krvi jer je odravanje krvi u tekuem stanju
unutar krvotoka i zaustavljanje krvarenja pri oteenju krvnih ila (hemostaza) vaan je
mehanizam za ouvanje stalnih uvjeta u kojima funkcionira organizam.

Obrambene funkcije tjelesnih tenosti

Svaki organizam je izloen stalnom djelovanju raliitih negativnih utjecaja ( virusi, bakerije,
mikroorganizmi). Kljunu ulogu u odbrani naeg organizma imaju tjelesne tenosti, tj. krv i
njene stanice limfociti. Organizma ima niz barijera kojima se brani. Jedna od njih je koa koja je
fizika barijera. Pored fizikih postoje i hemijske barijere (HCl u elucu). Ipak te barijere nisu
dovoljne pa se u odbranu ukljuuje unutranji mehanizam organizma. Imunski sistem je sistem
organa koji titi organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i
parazita), njihovih hemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmjenjenih (npr. tumorske) i
istroenih elija. Imunski sistem se sastoji od organa razmjetenih po itavom tijelu i elija koje
sudjeluju u imunskim reakcijama, koje mogu migrirati po itavom tijelu.
Strane materije koje dospjevaju u organizam su antigeni I oni izazivaju imunoloku reakciju
tijela. Razlikujemo dvije vrste imunosti:

nespecifina, priroena imunost

specifina, steena imunost, koja moe biti steena aktivno ili pasivno, te steena
umjetnim ili prirodnim putem:

o prirodno steena:

pasivno - npr. antitijela majke koje novoroene dobije majinim

mlijekom

aktivno - npr. antitijela koja imunoloki sustav proizvede i koja ostaju u

tijelu nakon infekcije

o umjetno steena:

pasivno - npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se sprijeila

infekcija ili trovanje (profilaksa - zmijski ujed, tetanus, bjesnoa)

aktivno - npr. imunizacija (cijepljenje)

Djelovanje

Priroena imunost ini prvu liniju obrane organizma, postoji prije kontakta sa uzronicima
bolesti i reagira na isti nain prema svakom tetnom agensu. Steena imunost se razvija u
kontaktu sa uzronicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili
mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, ve se
meusobno nadopunjavaju. Nespecifina imunost odreuje vrstu specifinog imunskog
odgovora, dok specifina imunost dalje usmjerava i pojaava nespecifinu. Zahvaljujui ovom
uzajamnom djelovanju imunski sistem posjeduje sposobnosti:

razlikovanja vlastitog od tueg - imunska tolerancija

imunska memorija (specifina imunost)

samoogranienja

specifinosti (specifina imunost)

 raznovrsnosti (specifina imunost)

Obrambena svojstva leukocita se baziraju na sposobnosti fagocitoze. Kada antigen prodre u tijelo
prvobitno s njim u rekcije stupaju fagocitarne stanice. To su neutofilni granulociti I monociti.
Tako se neutrazilizra svaki antigen pa je to nespecifina imunoloka reakcija. Dalje se
facoitarnim stanicama pridruuju limfociti.Ubrzanom diobom limfocita natsaju antitijela
tj.specifine stanice usmjerene na eliminaciju odreenog antigena, i nastaje specifini imunoloki
odgovor.

Krvne grupe

Krvna grupa je klasifikacija krvi bazirana na prisutnosti ili nedostatku naslijeene antigenske
substance na povrini eritrocita(aglutinogen A i B). Ovi antigeni mogu biti proteini,
ugljikohidrati, glikoproteini ili glikolipidi, u zavisnosti od sistema krvnih grupa, a neki od ovih
antigena su prisutni i na povrinama drugih vrsta elija raznih tkiva. ABO sistem je najvaniji
sistem krvnih grupa u transfuzuji krvi.

Fenotip Genotip
A AA ili AO
B BB ili BO
AB AB
O OO
REZUS FAKTOR (Rh~faktor) Drugi je sustav krvnih grupa. To je takoer nasljedno obiljeje
krvi koje potjee od posebne bjelanevine, nazvane rezus faktorom. Osoba koja ima tu
bjelanevinu je Rh~pozitivna (+), a za onu koja nema kaemo da je rh~negativna (-)