DISANJE

Za ogromnu veinu ivih bia kiseonik je neophodan za odravanje ivota kao i organska hrana.
Energija potrebna za obavljanje osnovnih ali i drugih procesa u organizmu oslobaa se u toku
sloenih biohemijskih reakcija u stanicama i tkivima u kojima se troi O2, a nastaje CO2 (kao
jedan od produkata). Unoenje O2 u organizam, a izbacivanje CO2 naziva se
disanje(respiracija,razmjena gasova).
NACIN RAZMJENE GASOVA IZMEDU ORGANIZMA I SPOLJASNJE SREDINE

Nain disanja koji se razvio kod pojedinih grupa organizama uvjetovan je mogunou uzimanja
oksigena iz sredine u kojoj ive. Sasvim je razumljivo da su gasovi za disanje pristupani
organizmu na jedan nain u vodenoj sredini, a na drugi nain u kopnenoj,odnosno zranoj
sredini. Moe se govoriti o disanju u vodenoj i u zranoj sredini.

Najjednostavniji viseelijski i svi jednoelijski organizmi zbog proste grae i male tjelesne mase
diu preko itave tjelesne povrine. Kod sloenih organizama razvio se specijalizirani sistem za
disanje u vidu posebno prilagoenog tjelesnog pokrivaa- koe, zatim krga, traheja i plua.

Razvoj razliitih organa za disanje uvjetovao je razvoj razliitih vrsta tjelesnih tenosti i sistema
za njihovu cirkulaciju preko kojih se kisik i ugljendioksid transportiraju.

Razmjena gasova vri se u dvije povezane faze. Razmjena gasova izmedju tjelesnih tenosti i
spoljanje sredine posredstvom organa za disanje naziva se spoljanje, a razmjena gasova
izmedju tjelesne tenosti i tkiva-unutranje disanje.

Ono to organizme ini razliitim jeste spoljanje disanje, dok se unutranje disanje odvija na
manje ili vie slian nacin.
4 tipa disanja:
-koa,
-krge,
-traheje i
-plua.
DISANJE U VODENOJ SREDINI
Gasovirastvorljivost u vodenoj ivotnoj sredini; koliina gasa rastvorenog u void zavisi najvie
od atmosferskog pritiska i temperature, ali i koliine samog gasa,nadmorske visine i dr.
Rastvorljivost oksigena u vodi opada sa porastom temperature,ali i sa rastom nadmorske visine
zbog manjeg pritiska u atmosferi.
DISANJE PUTEM KOZE
Najprostiji organizmi npr. kina glista
Kod vodozemaca disanje preko koe moze zamijeniti pluno disanje
Kod viih kimenjaka disanje putem koe je neznantno; kod ovjeka na ovaj tip disanja otpada
1% od ukupne razmjene gasova; vri se eliminacija CO2.
DISANJE PREKO KRGA
Karakteristino je za veliki broj beskimenjaka koji ive u vodi (crvi, rakovi,
mekuci,bodljokoci), kao i nie hordate, ribe i larve vodozemaca.
krge tokom razvoja beskimenjaka nastale su od koe na istaknutim mjestima tijela,ime se
osigurava bolji kontakt sa vodom i to olakava razmjenu gasova. Kod hordata razvile su se od
dijela prednjeg crijeva.
Razmjena gasova se vri tako da voda ulazi na usta, proputa kroz krge, a zatim izbacuje preko
krznih otvora u vodenu sredinu. krge se sastoje iz veeg broja listastih tvorevina sa gustom
kapilarnom mreom, sto omoguava razmjenu O2 i CO2.
Kod riba, dopunsku ulogu u snabdjevanju O2 ima hidrostatiki organriblji mjehur.
DISANJE PREKO TRAHEJA
Posjeduju ih insekti; to su cjevice koje proimaju cijelo tijelo, uvijek su otvorene,ime je
omogueno stalno strujanje zraka. Razmjena gasova izmeu organizma i spolj. sredine vri se
prostom difuzijom.Pokreta strujanja je razlika tlaka u zraku i traheji, emu pridonosi i razlika u
pritisku O2 i CO2. Vodeni insekti imaju posebne mjehure (zadrzavaju vazduh- npr. gnjurac).
DISANJE PREKO PLUCA
Organizmi koji zive na kopnu disu uglavnom na pluca, a samo mali broj preko koze.Gradja
pluca,nacin disanja i odnos plucnog i dopunskog disanja kod kicm.nisu jednaki. Kod
vodozemaca pluca su primitivne gradje i male ukupne povrsine. Odnos izmedju povrsine tijela i
pluca je 1:3, sto uvjetuje vecu zastupljenost disanja putem koze.
Pluca gmizavaca su slozenija; roznate tvorevine kozno disanje skoro onemoguceno. Kod ptica i
sisara povrsina disajnih org.i obim razm.gasova mnogo su veciu vezi sa njihovom slozenom
aktivnoscu, velikim metabolizmom i homeotermijom.

Pluca kod ptica imaju posebnu gradju. Umjesto plucnih mjehurica (alevola) imajuposebno
razgranat sistem sitnih zracnih kapilara preko kojih se vrsi ramjena gasova.Pluca su povezana sa
vazdusnim kesama u grudnoj i trbusnoj duplji koje omogucavajuventilaciju pluca. To su posebni
rezervoari zraka sa posebnom ulogom kod pticaletacica i plivacica. Nema dijafragme, duplje nisu
medjusobno pregradjene.

Kod sisara pluca pluca imaju veliku povrsinu(100-150m2) gradjenih od velikog broja alveola-
zidovi opskrbljeni kapilarima. Dis.putevi,grudni kos i dijafragma:dijelovi disajnog trakta
ORGANI ZA DISANJE KOD COVJEKA ( SISTEM ORGANA ZA DISANJE)
Sastoji se od disajnih puteva i pluca. Disajni putevi su: nosna duplja, zdrijelo,
grkljan,dusnik(traheja), dusnice(bronhije) i njihovi ogranci u plucima.

Nosna duplja
(cavum nasi), kao dio nosa(nasus) pocetni je dio disajnog puta. Preko nozdrva povezana je sa
spoljasnjom sredinom, a preko zadnjih otvora hoana u vezi jesa zdrijelom. Dlacice-stite od
prasine i mikroorganizama; sluzokoza-zagrijava vazduh
Zdrijelo
(pharynx) je raskrsnica respiratornih i digestivnih puteva. U donjem dijelu otvaraju se dva
cjevasta organa: grkljan, s prednje strane, i jednjak, sa zadnje strane.
Grkljan
(larynx) je pocetni dio donjih disajnih puteva i nalazi se u prednjem dijelu vrata. To je izduzen,
cjevast organ od hrskavice sa najvecom stitnom hrskavicom(Adamova jabucica),oblozen
sluzokozom.Nabori sluzokoze grade na bocnim stranama glasne zice, a pukotina izmedju njih je
mjesto stvaranja glasa. Iznad i ispred gornjeg otvora grkljana nalazi se grleni poklopac ili
epiglotis. Gutanje-zatvoren ulaz u grkljan
Dusnik
(trachea) polazi od grkljana i spusta se u grudnu duplju. U zidovima se nalaze hrskavicavi
prstenovi- stalno ga drze otvorenim za prolaz zraka; oblozen sluzokozom.Dijele se u dunikove
cijevi, koje ulaze u pluca i tu se granaju u 2 glavna bronhija(desni i lijevi), a oni u sve sitnije
grane bronhiole.
Pluca
(pulmones) su sastavljena od desnog i lijevog plucnog krila koja zauzimaju bocne dijelove
grudne duplje. Stiti ih grudni kos sastavljen od rebara i medjurebarnih misica. Sa donje strane
grudna supljina pregradjena je od trbusne dijafragmom.Svako plucno krilo obavijeno je plucnom
maramicom-pleura gradjena od spoljasnjih i unutrasnjih listova,a izmedju je pleuralna tecnost.
Najvazniji funkcionalni dijelovipluca su plucni mjehurici ili alveole.
Funkcioniranje pluca bazira se na disajnim pokretima koji se sastoje od udisanja(inspirium) i
izdisanja(expirium). U disajnim pokretima sudjeluju dijafragma, medjurebarni i drugi misici
grudnog kosa.*Pri udisanju dijagrafma se spusta prema dolje, medjurebarni misici podizu
naviserebra, grudna arterija naprijed, povecava se zapremina grudnog kosa sto povlaci zasobom
pluca jer su elasticna. Pritisak u plucima se smanjuje i zrak slobodno struji.*Izdisanje je pasivan
proces, prestankom kontrakcije misica grudni kos se vraca, kao i dijafragma u prvobitni polozaj.
Broj disajnih pokreta covjeka iznosi 16-18 u minuti. Pri normalnom disanju udahne 0,5L, a pri
napornom 3,5L zraka.* Za procjenu funkcionalne sposobnosti respiratornog sistema najcesce se
mjeri vitalni kapacitet pluca. To je kolicina vazduha pri maksimalnom izdisaju kome prethodi
max.udisaj. Prosjecni je 4600 mL. Povrsina pluca iznosi 150m2.