100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadaci 74 77 (Garaa u zasjeku) : Na slici je prikazan objekat ije su tlocrtne dimenzije 4,0x4,0
metra. Ukupno optereenje kojim objekat optereuje tlo na koje je oslonjen iznosi 30,0 kPa
(pretpostavljeno je da je to optereenje ravnomjerno raspodijeljeno). Slojevi tla pored i ispod
objekta, kao i nivo podzemne vode su opisani u sklopu crtea.

Povrina terena
A
Sloj 1 : CL
3
d = 19,0 kN/m
3
NPV 4,0 m sat = 20,0 kN/m
E Povrina ter. 2,0 m
granica slojeva
B
4,0 m
Sloj 2 : CM
3,0 m d = 18,0 kN/m
3
6,0 m 3
C D sat = 20,0 kN/m

Slika 2.1 : ematski prikaz problema

Zadatak 74 : Izraunati i nacrtati promjenu totalnog i efektivnog vertikalnog napona od sopstvene

teine tla, te pornog pritiska sa dubinom ispod take A.
Rjeenje : Najprije su tabelarno prikazane vrijednosti totalnog, efektivnog napona i pornog pritiska

Napon Totalni napon [] Porni pritisak [u] Efektivni napon

Dubina [m] ['= -u]
0,0 0,0 0,0 0,0
2,0 2,019,0 = 38,0 0,0 38,0
4,0 38,0+2,020,0 = 78,0 2,09,81=19,62 58,38
10,0 78,0 + 6,020,0=198,0 78,48 119,6
Tabela 2.1 : Izraunate veliine napona za karakteristine take po dubini

to je grafiki prikazano slikom 2.2 :

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

0
napon [kPa]
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220

-2

-4
Totalni napon
-6 Porni pritisak
Efektivni napon
-8

-10

dubina [m]
-12

Slika 2.2 : Slika vertikalnih napona i pornog pritiska

Zadatak 75 : Priblinom metodom (2:1) izraunati vertikalni napon ispod take B (koja je ispod
centra objekta) od optereenja objektom, na dubini od 3 metra. Izraunatu vrijednost porediti sa tim
istim naponom odreenim pomou Boussinesq-ovog dijagrama, te komentarisati rezultate.

Rjeenje : Tlocrtne dimenzije objekta su 4,0x4,0 metra. Priblinom metodom data se povrina
poveava 2:1 sa poveanjem dubine, pa na traenoj dubini od 3,0 metra iznosi : (4,0 + 3,0)x(4,0+3,0)
= 49,0 m2.
Sada se dodatni napon izazvan povrinskim optereenjem od 30,0 kPa na dubini od 3,0 metra moe
izraunati prema poznatom izrazu pribline metode :
Az 0 4,0 4,0 16
z 3, 0 q0 30,0 30,0 9,8kPa
Az 3,0 49,0 49,0
Napon ispod centra kvadratne povrine dimenzija 4,0x4,0 odreen Boussinsq-ovim dijagramom
iznosi :
z 3, 0 q0 0,4 30,0 0,4 12,0kPa
Gdje je faktor 4, oitan sa Boussinesq-ovog dijagrama za dubinu 0,75B = 3,0 m, pri emu je :
B irina kvadratnog optereenja i iznosi 4,0 u konkretnom zadataku.
Napomena : Princip oitavanja sa dijagrama objanjen je zadacima ranije.

Komentar rezultata : Bosussinesq-ova metoda omoguava proraun napona od dodatnog

optereenja koji nisu konstantni za jednu dubinu. Oni su vei ispod centra optereene povrine i
opadaju ka rubovima. Na drugoj strani naponi izraunati priblinom metodom jednaki su za svaku
taku na jednoj dubini ispod optereene povrine.
2:1 metoda
Boussinesq

Slika 2.3 : Razlika izmeu Boussinesq-ove i pribline (2:1) metode prorauna napona od povrinskog optereenja
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 76 : Uzorak tla izvaen sa lokacije C, ispitani je triaksijalnim aparatom u konsolidiranim

dreniranim uslovima. Prethodno je, edometarskim testom i testovima za klasifikaciju tla na uozrcima
iz istog sloja (lokacija D), utvreno da se radi o uzorku normalno konsolidirane prahovite gline.
Uzorak je najprije optereen elijskim pritiskom od 200 kPa. Devijatorski napon pri slomu je iznosio
400 kPa. Odrediti parametre vrstoe na smicanje, i skicirati Mohr-Colomb-ovu anvelopu sloma u -
koordinatnom sistemu.
Rjeenje : Kako se radi o uzorku normalno konsolidovanog tla, moe se zakljuiti da je c = 0,0 kPa,
ostaje samo da se odredi ugao unutranjeg trenja, ime se moe sedinisati i Mohr-Colomb-ov pravac
u - koordinatnom sistemu.

'
Kritina kombinacija
normalnog i smiueg
napona

/2

3' 1' '

=400,0

Slika 2.4 : Mohr-ov krug napona u trenutku sloma

'1 '3
2 '1 '3 600 200 400,0 1
sin ' 0,50
'1 '3 '1 '3 600 200 800,0 2
2
0
' 30,0
Pa je Mohr-Coulomb-ov pravac definisan sa : f ' tg 0,5 '

Zadatak 77 : U taki E sa povrine terena izvreno je ispitivanje tla krilnom sondom (eng. vane shear
test) na dubini od oko 2,0 metra. Odrediti
cu nedreniranu koheziju ispitanog materijala, ako je
momenat torzije koji je izazvao slom iznosio T = 67,5
Nm, a dimenzije krilne sonde i pretpostavljena
raspodjela smiueg napona na bazama sonde su
prikazani slikom.
cu H = 2D = 150,0 mm
Napomena : Povrina plata pomnoena sa
r poluprenikom sonde i nedrenirane kohezije
predstavlja otpor plata, dok se otpor baza rauna
integracijom sa uoavanjem elementarnog prstena
cu dr
debljine dr, sa poloajem r u odnosu na centar krilne
D = 75,0 sonde (u odnosu na koji se rauna momenat torzije)
mm posmatrano u osnovi (Slika 2.5)

Slika 2.5 : Krilna sonda i princip integracije napona po bazama

 100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Rjeenje : Iz uslova ravnotee da aplicirani momenat torzije (T) mora biti jednak otporu koje prua tlo
sa strana (plat) i po bazama (gornja i donja), dobije se izraz za nedreniranu koheziju :

D/2 D/2
r3 D3
Otpor baza = 2 cu 2 rdr r 2cu 2 cu
0
3 0
6
2
D D H
Otpor plata = cu DH cu
2 2
D2 H D
Pa je uslov ravnotee : T cu 1
2 3H
Odnosno kako je u pravilu odnos prenika i visine krilne sonde : H = 2D, moe se skraeno napisati :
T
cu 0,273
D3
Pa je za konkretan zadatak :
67,5 N kN
cu 0,273 43680 43,68
0,0753 m2 m2
Korisno je jo primijetiti da ovaj izraz za nedreniranu vrstou vrijedi samo ako je nedrenirana
vrstoa izotropna, tj. jednaka po vertikalnim i po horizontalnim ravnima.

Zadaci 78 84 (Konstrukcija bazena) : Na slici je prikazan presjek kroz bazen. Svi potrebni podaci
navedeni su tekstom ispod slike

povrina terena

2,0 m
2,0 m
A 3,0 m A
NPV
0,5 m
D 1,0 m

12,0 m
B 2,0 m

nestiljivo tlo

Slika 2.6 : ema konstrukcije bazena i profil tla sa naznakom lokacija ispitanih uzoraka

Profil tla je opisan sa tri karakteristina sloja :

Sloj (A) - od povrine do dubine od -3,0 metra; (CL) :CD triaksijalni test : c = 2,0 kPa; = 23; :
Edometarski test : Ms = 3,0 MPa; te d = sat = 20,0 kN/m3
Sloj (B) - od -3,0 do -5,0 metara; (CL-CM) : test direktnog smicanja => c = 8 kPa; =27;
Edometar : Ms = 20,0 MPa , OCR = 1,5, te sat = 20,0 kN/m3
- Test sa opadajuim nivoom : kx = ky = 10-3 cm/sec
Sloj (C) - na dubini ispod 5,0 metara; nestiljivo tlo sa SPT brojem udaraca preko 120

Bazen : Tlocrtne dimenzije 12,0x12,0 m, sa ukupnim ravnomjernim optereenjem na tlo od 40,0 kPa.
Zidovi bazena su idealno glatki (koristiti Rankine-ovu teoriju kod prorauna horizontalnih napona)
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Iskop za bazen (3,0 m) se vri u nagibu karpe od 2:1, bez zatitne konstrukcije.

Zadatak 78 : Za jedan od uzoraka sa lokacije B (glinoviti materijal) trebalo je odrediti indeks

plastinosti. Casagrande-ovim aparatom je dobivena vlanost od 40%, mjerenjem zapremine uzorka
sa suenjem, vlanost od 15%, a valjanjem valjia na staklenoj podlozi vlanost od 20%. Vlanost
koja odgovara potpunoj saturaciji uzorka iznosi 33%. Koja je vrijednost traenog indeksa?

Indeks Plastinosti predstavlja razliku izmeu vlanosti na granici teenja i vlanosti na granici
plastinosti. Fiziko znaenje indeksa plastinosti je vlanost koju treba dodati tlu da pree iz
plastinog u itko stanje. Slikovito se moe prikazati kao vlanost potrebna da se plastelin pretvori u
viskoznu tekuinu.

Granica teenja se odreuje Casagrande-ovim aparatom (kao i testom sa padajuim konusom), dok
se granica plastinosti odreuje valjanjem valjia na staklenoj podlozi, pa je :

Rjeenje : Ip = WL WP = 40,0% - 20,0 = 20,0 %

Zadatak 79: Izraunati moment savijanja u presjeku D (oznaeno kao taka).

Napomena : Bazen smatrati praznim
Za sluaj praznog bazena zid istog se kree od tla, pa se pretpostavlja da na zid djeluje aktivni pritisak:
'
h ,a Ka v 2 c Ka
Aktivni pritisak tla Pritisak vode (u)

Prazan
c = 2,0 kPa;
= 23; bazen
3
d = sat = 20,0 kN/m 2,5 m 2,0 m
F1
F2 U
D
F3

Slika 2.7 : Mogui mehanizam deformisanja i dijagram horizontalnih pritisaka

'v,z=2,0 = d 2,0 = 20,02,0 = 40,0 kPa;

'v,z=2,5 = 40,0 +( sat - w ) 0,5 =40,0 + (20,0-10,0) 0,5 =40,0 + 5 = 45,0 kPa
uz=2,5 = 0,5 w = 0,510 = 5,0 kPa
23
Ka tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 0,438
2 2

Napomena : esto se u praksi kohezija povrinskih slojeva ne smatra kao ona stalnog karaktera, tako
postoje pristupi da se ona zanemari u proraunu ili da se uzme u obzir pri proraunu horizontalnog
napona na dnu ali da se pretpostavi da je horizontalni aktivni pritisak jednak nuli na povrini, a ne
negativnoj vrijednosti, tj. da se iskljui mogunost zatezanja u tlu, kao nerealna pojava. Ovaj drugi
sluaj e se primijeniti u ovom zadatku.

h , z 0, 0 0,438 0,0 2 2 0,438 0 0,768 0,768kPa

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

h , z 2, 0 0,438 40,0 2 2 0,438 17,52 4 0,192 16,75kPa

h , z 2, 5 0,438 45,0 2 2 0,438 19,71 4 0,192 18,94kPa

Da bi se izraunao momenat oko take D, optereenje tla i vode na zid bazena emo zamijeniti
rezultantama koje djelulu u teitima trokutova i pravougaonika prema slici :
16,75 2,0
F1 16,75kN / m' ; z1 = 0,5+0,333 2,0 = 1,166 m
2,0
F2 16,75 0,5 8,375kN / m' ; z2 = 0,5 0,5 = 0,25 m
(18,94 16,75) 0,5
F3 0,5475kN / m' ; z3 = 0,333 0,5 = 0,167
2,0
5,0 0,5
U 1,25kN / m' ; z4 = 0,167
2,0
Gdje je zi krak sile u odnosu na taku D oko koje se rauna momenat (M)

MD F1 z1 F2 z2 F3 z3 U z4 16,75 1,166 8,375 0,25 0,5475 0,167 1,25 0,167

MD 21,92kNm / m'

Zadatak 80: Izraunati i nacrtati dijagram horizontalnih pritisaka na zid bazena u sluaju da je bazen
ispunjen vodom.

U sluaju kada je bazen ispunjem vodom, nije za oekivati da e se isti deformisati od tla, pa valja
analizirati sluaj kada na zid djeluje horizontalni pritisak u stanju mirovanja. Na ovaj nain zakljuuje
se, da je mjerodavni pritisak koji djeluje na bazen upravo ovaj u stanju mirovanja, kada se radi
konkretan praktini problem, obzirom da je pritisak u stanju mirovanja vei od aktivnog pritiska (K0 >
Ka). Inae, potreban pomak za aktiviranje ukupnog aktivnog pritiska iznosi oko 0,02H do 0,05H za
meka kohezivna tla, gdje je H visina zida izloena aktivnom pritisku tla, u konkretnom sluaju 2,5
metara (Bowles, Foundation Analysis and Design, 1997).

'v,z=2,0 = d 2,0 = 20,02,0 = 40,0 kPa;

'v,z=2,5 = 40,0 +( sat - w ) 0,5 =40,0 + (20,0-10,0) 0,5 =40,0 + 5 = 45,0 kPa
uz=2,5 = 0,5 w = 0,510 = 5,0 kPa
Za proraun koeficijenta horizontalnog pritiska u stanju mirovanja primijenit e se Jaky-ev izraz
prema kojem je :
K 0 1 sin 1 sin 23 0,609
to vrijedi za normalno konsolidovana tla, a nerijetko se primjenjuje i za prekonsolidovana.
Obzirom da se izraz za ovaj koeficijent za prekonsolidovano tlo : K0,prekonsolidirano = (1-sin ) OCRsin

(Mayne & Kulhawy, 1982), nije mogao primijeniti kako nije zadata vrijednost odnosa prethodne
konsolidacije (OCR).

'
h,0 K0 v

h , z 0, 0 0,609 0,0 0,0kPa

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

h , z 2,0 0,609 40,0 24,63kPa

0,609 45,0 27,41kPa z=2,0 m
h , z 2,5

uz=2,5 = 0,5 z=2,5 m

w= 0,510 = 5,0 kPa

Horizontalni pritisak tla Pritisak vode (u)

u stanju mirovanja

Zadatak 81 : Izraunati slijeganje bazena (pomou konstantnog modula stiljivosti), koji optereuje
tlo ravnomjerno raspodijeljenim optereenjem od 40,0 kPa, uz dijeljenje stiljivog sloja na dva dijela
visine 1,0 m. Dopunske napone izraunati priblinom metodom.

Rjeenje : Iako su naponi ispod temeljne ploe bazena neravnomjerni, konkretno, za uobiajne
dimenzije ploe i zida bazena, naponi na rubu su 2 do 3 puta vei od napona u srednjoj zoni ispod
ploe, u ovom zadatku je pretpostavljena ravnomjerna raspodjela kontaktnih napona od 40,0 kPa. Na
drugoj strani nije traeno da su uzme u obzir izdizanje usljed iskopa za bazen. Zapravo, trai se
proraun slijeganja preko zadatog modula stiljivosti (Ms).
q0=40,0 kPa

1,0 m z=0,5 m

1,0 m z=1,5 m

Slika 2.8 : Poloaj nivoa za proraun slijeganje mjerodavnih napona

Dodatni naponi u sredini prvog i drugog sloja :

12,0 12,0
z 0,5 m 40 36,86kPa
(12,0 0,5) (12,0 0,5)
12,0 12,0
z 1, 5 m 40 31,60kPa
(12,0 1,5) (12,0 1,5)

Pa se ukupno slijeganje stiljivog sloja moe izraunati kao suma slijeganja dva sloja debljine 1,0
metar :
z 0, 5 m z 1, 5 m 36,86 31,6
s 1,0m 1,0m 1,0m 1,0m
Ms Ms 20000 20000
s 0,00184 0,00158 0,00342m

Rjeenje : s = 0,342 cm

Zadatak 82 : Izraunati slijeganje povrine terena usljed snienja nivoa vode sa -2,0 m na -3,0 m.
Korisiti proraun sa konstantnim modulom stiljivosti.

Sniavanje nivoa vode uzrokuje poveanje efektivnog napona a svako poveanje efektivnog napona
ima za posljedicu pojave slijeganja.
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

s=?
2,0 m

1,0 m
3,0 m
2,0 m
10,0 kPa

prije sputanja nakon sputanja Razlika = poveanje

efektivnog napona
Slika 2.9 : Dijagram napona prije i nakon sputanja nivoa vode

Slijeganje sloja debljine 3,0 metra emo izraunati kao sumu slijeganja sloja debljine 1,0 m (gornji
dio) i sloja debljine 2,0 m (donji dio), pomou edometarskog modula :

z 2,5 m z 4, 0 m 5,0 10,0

s 1,0m 1,0m 1,0m 2,0m 0,00167 0,001 0,00267 m
Ms Ms 3000 20000

Rjeenje : s = 0,267 cm

Zadatak 83 : Izraunati faktor sigurnosti protiv uzgona, ako kontaktni napon od sopstvene teine
bazena iznosi 15,0 kN/m2 . Sloj C je vodonepropustan.
Kritina faza, kada moe doi do uzgona jeste ona kada je prazan bazen tj. kada je sila koja se
suprotstavlja uzgonu minimalna i jednaka teini bazena.

1,0 m

U
Slika 2.10 : Sile koje izazivaju (U) i koje se suprotstavljaju (G) uzgonu

G = 15,0 12,0 12,0 = 2160 kN

U = w 1,0 12,0 12,0 = 1440 kN
G 2160
FS 1,5
U 1440

Zadatak 84 : Pregledom projektne dokumentacije konstrukcije bazena, utvreno je da nedostaje

proraun doputenih napona u tlu prema kriteriju sloma tla ispod temeljne konstrukcije. Iako zna da
taj kriterij nije mjerodavan (temeljenje na ploi, koja je jo i ukopana), izraunaj vrijednost
doputenih napona ako je Brinch-Hansen-ov izraz za graninu nosivost :
1
p c Nc q Nq B N
2
Za: =27 Nc=23,942
Nq=13,199
N =9,463
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Koristiti faktor sigurnosti 2,0.

Napomena : zanemariti nestiljivi sloj, tj. smatrati da je bazen oslonjem samo na sloj B (koji se
prostire do velike dubine), ime smo na strani sigurnosti.

c = 8,0 kPa kohezija

q = 20,0 2,0 + 10,0 1,0 = 50,0 kPa vertikalni efektivni napon u nivou dna temelja
= ' efektivna zapreminska teina, jer je cijeli sloj ispod temelja pod vodom
B = 12,0 m irina temelja

Sada se moe izraunati granina nosivost prema datom izrazu :

1
p 8,0 23,942 50,0 13,199 10,0 12,0 9,463 191,536 659,95 567,78 1419,27 kPa
2
Doputena nosivost po kriteriju sloma tla ispod temelja iznosi :
p 1419,27
dop 709,64 >> 40 kPa prosjeni kontaktni napon
FS 2,0

Zadatak 85-91 (Zatita nasipa saobraajnice): Na slici je prikazana zatitna konstrukcija koja
osigurava cestovni nasip i omoguava nesmetano izvoenje stambene zgrade. Geometrija
konstrukcija i terena je definisana slikom, zajedno sa getehnikim parametrima. Posebne napomene
date su tekstom ispod slike ZGRADA
qukupno = 70,0 kPa

q=20,0 kPa

3,0 - nasip A

2,0 glina B
(CL)
2,0
4,0
C
C 15,0 2,0

Nestiljiva, vodonepropusna podloga SPT > 150

Zatitna konstrukcija

Slika 2.11 : Prikaz problema zadataka : 41 - 47

Nasip (A) - Nasip (GW) : c = 0,0; = 38; Ms = 80,0 MPa; = 20,0 kN/m3
Uzorak (B) - Podloga (CL) : CU triaksijalni test => c = 10 kPa; =24; edometar => Ms = 8,0 MPa;
OCR = 1,5; Cc = 0,1 ; Cr = (1/6)Cc, , te sat = 20,0 kN/m3
- Test sa opadajuim nivoom : kx = ky = 10-5 cm/sec
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

- cv = 10-3 cm2/s metoda drugog korjena iz vremena

Dubina (C) - GW-GM : iz SPT rezultata : =32; c = 0,0 kPa; edometarski test => Ms = 20,0 MPa
- Test sa konstantnim nivoom : kx = ky = 0,1 cm/sec, te sat = 20,0 kN/m3

Napomene :
- Kontrola ostvarene zbijenosti nasipa (zbijanje u slojevima od 30,0 cm) se vri
nuklearnim denzitometrom.
- Zgrada : Tlocrtne dimenzije 15,0x15,0 m, sa ukupnim optereenjem na tlo od 70,0 kPa.
- Zatitna konstrukcija je idealno glatka (koristiti Rankine-ovu teoriju kod prorauna
horizontalnih napona)

Zadatak 85 : Za jedan od uzoraka sa lokacije B (CL materijal) trebalo je odrediti poetni koeficijent
pora da bi se dolo do dijagrama e-log', koji e se, izmeu ostalog, iskoristiti za crtanje e-log '
dijagrama (kao i za proraun slijeganja). Koliki je poetni koeficijent pora ako je poznato : S=1; s=26,0
kN/m3; w0=30%.

Kako to da je uzorak zasien, a vlanost mu je manja od 100% ?

Iskoristimo uslov da je uzorak tla zasien:

Vw Gw / w Gw / w Gw s w s
S 1,0
Vv e Vs e Gs / s e Gs w e w

w s 0,3 26,0
e 0,78
w 10,0
Pojmovi stepen zasienosti i vlanost su razliiti pojmovi, a zasieni uzorak (S=100%), moe imati
vlanost koja je manja ili vea od 100% .

Zadatak 86 : Izraunati i nacrtati dijagram horizontalnih pritisaka na zatitnu konstrukciju sa slike.

Zanemariti saobraajno optereenje na povrini nasipa (20,0 kPa), kao i optereenje od zgrade koja je
daleko od zatitne konstrukcije. Pritiske izraunati i crtati od povrine do nestiljive podloge.
Prema optem izrazu za horizontalne napone, jasno je treba proraunati vertikalne efektivne napone
te odgovarajue koeficijente horizontalnog pritiska te primijeniti poznati izraz:

'
h , p ,a K p ,a v 2 c K p ,a Aktivni prit.
odgovara - u
38 optoj formuli
K a ,1 tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 0,238
2 2
24 Pasivni otpor.
K a,2 tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 0,422
2 2 odgovara + u
optoj formuli

Slika 2.12 : Mogui oblik deformisanja zatitne konstrukcije

32
K a ,3 tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 0,307
2 2
32
K p ,3 tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 3,255
2 2
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Napon Totalni Porni Vertikalni Aktivni Vert.ef. Pasivni Porni

napon pritisak Efektivni napon pritisak napon otpor pritisak
[]-lijevo [u] - lijevo ['= -u] desno [u] -
Dubina [m]
desno
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
3,0gore 60,0 0,0 60,0 14,28 0,0 0,0 0,0
3,0dole 60,0 0,0 60,0 12,32 0,0 0,0 0,0
5,0gore 100,0 20,0 80,0 20,78 0,0 0,0 0,0
5,0dole 100,0 20,0 80,0 24,56 0,0 0,0 0,0
7,0 - - - - 0,0 0,0 0,0
9,0 180,0 60,0 120,0 36,84 20,0 65,1 20,0
Tabela 2.2 : Prikaz rezultata izraunatih prema optoj formuli za horizontalne pritiske

Prethodno proraunate vrijednosti horizontalnih pritisaka na zatitnu konstrukciju prikazani su

dijagramom na slici ispod :
'h,a i u 0 'h,p i u [kPa]
-80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80
-1

-2

-3

-4 Aktivni prit.
Pritisak vode-lijevo
-5
Pasivni prit.
-6
Pritisak vode-desno
-7

-8

-9
z [m]
-10

Slika 2.13 : Dijagram horizontalnih pritisaka na zatitnu konstrukciju

Napomena : Vea kohezija i vei ugao unutranjeg trenja znae manje horizontalne pritiske za
granino stanje, to se jasno vidi iz interpretacije naponskog stanja Mohr-ovim krugovima uz
primjenu Mohr-Coulomb-ovog zakona vrstoe.

Zadatak 87 : Izraunati slijeganje zgrade (pomou konstantnog modula stiljivosti), koja optereuje
tlo ravnomjerno raspodijeljenim optereenjem, uz dijeljenje stiljivog sloja na dva dijela visine 1,0 m.
Dopunske napone izraunati priblinom metodom.

Rjeenje : Napone od povrinskog optereenja od 70,0 kPa emo izraunati priblinom metodom u
sredini prvog i drugog sloja :
15,0 15,0
z 0,5 m 70 65,56kPa
(15,0 0,5) (15,0 0,5)
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

15,0 15,0
z 1, 5 m 70 57,85kPa
(15,0 1,5) (15,0 1,5)

Napomena : esto se u praksi za proraun slijeganja primjenjuje edometarski modul (modul

stiljivosti) koji predstavlja mjeru krutosti u uslovima sprijeenog bonog deformisanja. Ipak, praenja
slijeganja stvarnih konstrukcija (npr. temeljne stope) ukazuju da se iste slijeu analogno ponaanju
uzorka u triaksijalnom testu kada bone defromacije nisu sprijeene, tj. da deformacioni modul
opada sa poveanjem nivoa optereenja. Na drugoj strani, kako deformacioni modul zavisi od
stepena naprezanja, veina praktinih preporuka za vrijednosti ovog modula vezane su za veliinu
nekog izabranog referentnog naprezanja (u edometru vertikalnog, a u triaksijalnom testu elijskog
pritiska) koji obino iznosi 100,0 kPa. Ova je problematika detaljnije anlizirana u poglavlju 1.5, a ovdje
e se primjeniti analogija sa edometarskim testom.

Pa se ukupno slijeganje stiljivog sloja moe izraunati kao suma slijeganja dva sloja debljine 1,0
metar :
z 0, 5 m z 1, 5 m 65,56 57,85
s 1,0m 1,0m 1,0m 1,0m
Ms Ms 20000 20000
s 0,00328 0,00289 0,0062m
Rjeenje : s = 0,62 cm

Zadatak 88 : Optereenje od nasipa zajedno sa saobraajnim optereenjem izaziva dopunske napone

u sredini CL sloja od 80,0 kPa. Izraunati slijeganje ovog sloja od navedenog optereenja, pomou
indeksa kompresije (rekompresije). Napomena : Koeficijent pora : e0 = 0,78, izraunat je u prvom
dijelu problema sa slike .

10 15 90 log'
Slika 2.14 : Tipini e-log' dijagram za konkretan zadatak

Poetni vertikalni efektivni napon je onaj koji je postojao u tlu (sredina elementarne debljine
stiljivog sloja) prije nanoenja optereenja koje izaziva pojavu slijeganja iznosi :
'
v,0
( sat w ) 1,0 (20,0 10,0) 1,0 10,0kPa
Na osnovu zadate vrijednosti odnosa prethodne konsolidacije : ORC = 1,5, moe se izraunati napon
prethodne konsolidacije :
'
p
10,0 1,5 15,0kPa
'
Kako je dodatni napon koji izaziva slijeganje zadat i iznosi 80,0 kPa, slijedi da je : v,0
90,0kPa
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Napomena : Glina ima osobinu da pamti napone kojima je bila izloena u geolokoj prolosti.
Tanije, glina ima osobinu da se do jednog stepena naprezanja ponaa elastino (bez zaostalih
deformacija nakon rastereenja), a poslje toga plastino (sa zaostalim deformacijama nakon
rastereenja). Ako su ti naponi iz geoloke prolosti vei od sadanjih, glina e ponaati elastino do
napona prethodne konsolidacije (Cr nagib), te plastino kada neponi preu vrijednost napona
prethodne konsolidacije (Cc nagib). Ako je glina normalno kosolidovana, tada nema elastinih
defromacija (samo Cc nagib djevianski pravac : nikad prije tako veliko optereenje). Na kraju, ako
je glina prekonsolidovana, a dodatno naprezanje ne prelazi vrijednost napna prethodne
konsolidacije, glina se ponaa elastino (samo Cr nagib). Specijalan sluaj, koji se ne povezuje za
praktinim problemima jeste onaj da je OCR<1, to predstavlja materijal koji nije zavrio slijeganje od
sopstvene teine.

U konkretnom zadatku radi se o glini koja je prekonsolidovana ali postaje normalno konsolidovana
prije kraja konsolidacije (doivljava i elastine i plastine defromacije). Stiljivi sloj nee biti podijeljen
na vie slojeva nego se posmatra kao 1 sloj debljine 2,0 metra, sa datim dodatnim optereenjem u
sredini istog od 80,o kPa.

Cr p ' Cc 0 '
s h log h log
1 e0 0 ' 1 e0 p '
0,0167 15 0,1 10 80
s 2,0 log 2,0 log
1 0,78 10 1 0,78 15
s 0,033 0,087 0,12m
s = 12,0 cm

Zadatak 89 : Predvidjeti vrijeme za koje e se desiti 75 % konsolidacije glinovitog sloja, pod

pretpostavkom ravnomjerne raspodjele poetnog pornog pritiska za koju je tabelarno data zavisnost
prosjenog stepena konsolidacije i vremenskog faktora.
Prosjeni stepen konsolidacije predstavla odnos slijeganja u trenutku t i ukupnog slijeganja. Dakle,
75% slijeganja odgovara vrijednosti U = 75%.
Oitano Tv
Uavg 25 50 75 99
Tv 0,0491 0,197 0,477 1,781
Tabela 2.3 : Zavisnost vremenskog faktora (Tv) i prosjenog stepena konsolidacije (U)

H dr2 (100cm) 2
t Tv 0,477 4770000 sec
cv 10 3 cm / sec
t 9 godina

Zadatak 90 : Skiciraj strujnu mreu za problem sa slike, uz pretpostavku da je isti Darcy-ev koeficijent
za CL i za GW-GM matrijal (npr. 10-2 cm/sec).

Napomena : Zanemariti nasip i optereenje na nasipu, a zatitna konstrukcija u kontaktu sa

vodonepropusnom podlogom obezbjeuje potpunu vodonepropusnost.
 100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Rjeenje : Pod navedenim pretpostavkama voda ne moe da struji kroz tlo.

Zadatak 91 : Terenskim ispitivanjem ostvarene zbijenosti nasipa dobivena je vrijednost suhe

zapreminske teine od 20,0 kN/m3 i vlanosti w = 18,0 %. Retultati Proctor-ovog testa (laboratorija)
jo nisu stigli na gradilite , ali iz iskustva zna da je nasip dovoljno zbijen. Skiciraj krivu koju oekuje
iz laboratorije.

Rjeenje : Tlo se moe okarakterisati kao zbijeno ako je relativna zbijenost (R) vea od 90% do 95%.
Relativna zbijenost (R) predstavlja odnos maksimalne suhe zapreminske teine ostvarene na terenu i
one u laboratoriji dobivene Proctor-ovim ili modifikovanim Proctor-ovim testom.
Ako usvojimo vrijednost za R od 95%, tada maksimalna suha zapreminska teina odreena u
laboratoriji iznosi : 20,0/0,95 = 21,05. Dakle maksimalna suha zapreminska teina na dijagramu iz
laboratorije treba da je oko 21,0 kN/m3. Na osnovu toga moe se skicirati oekivana kriva.
3
d [kN/m ]

21,0

w [%]
Slika 2.15 : Oekivani rezultati Proctor-ovog testa

Zadaci 92 96 (Zatitna konstrukcija) : Na slici je prikazana zatitna konstrukcija koja pridrava 7,0
metara duboki iskop. Prikazani su svi potrebni detalji geometrije terena, a geotehniki profil tla
opisan je tekstom ispod slike.

Povrina terena Povrina terena

2,0 m A Zatitna konstrukcija

10,0 m
3,0 m objekat
5,0 m B q = 100
D kN/m2 Dno iskopa

2,5 m C 10,0 m

Slika 2.16 : Gometrija zatitne konstrukcije

Profil tla je definisan sa tri karakteristina sloja :

Sloj (A) - od povrine do dubine od -2,0 metra; (CL) : CD triaksijalni test : c = 0,0 kPa; = 23;
te d = sat = 20,0 kN/m3
Sloj (B) - od -2,0 do -7,0 metara; (GW-GM) : korelacije prema SPT-u => =27; Ms = 20,0
MPa; te : c = 0,0 kPa i sat = 20,0 kN/m3
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

- Test sa konstantnim nivoom : kx = ky = 0,1 cm/sec

Sloj (C) - na dubini ispod 7,0 metara (MH-MC) ; Edometarski test : Cc = 0,05; Cr = 0,0083 ; OCR =
1,5 ; te e0 = 0,9 ; i d = sat = 20,0 kN/m3. Test sa nesprijeenom bonom deformacijom -
zadatak

Objekat : Tlocrtne dimenzije 10,0x10,0 m, sa ukupnim ravnomjernim optereenjem na tlo od 100,0

kPa.
Zanemariti izdizanje usljed rastereenja iskopom pri proraunu slijeganja.
Zatitna konstrukcije je idealno glatka (koristiti Rankine-ovu teoriju kod prorauna horizontalnih
napona)

Zadatak 92 : Izraunati moment savijanja u presjeku D (oznaeno kao taka), nakon iskopa.

' Aktivni prit.

h ,a Ka v 2 c Ka
odgovara - u
optoj formuli
23
K a ,1 tg 2 (45 ) tg 2 (45
) 0,438
2 2 Pasivni otpor.
27 odgovara + u
K a , 2 tg 2 (45 ) tg 2 (45 ) 0,376 D optoj formuli
2 2
c = 0,0 kPa
Slika 2.17 : Mogui oblik deformisanja
zatitne konstrukcije i poloaj take D

Napon Totalni Porni Vertikalni Aktivni

napon [] pritisak [u] Efektivni napon pritisak
['= -u]
Dubina [m]
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2,0dole 40,0 0,0 40,0 17,52
2,0gore 40,0 0,0 40,0 15,04
7,0 140,0 50,0 90,0 33,84
Tabela 2.4 : Prikaz rezultata izraunatih prema optoj formuli za horizontalne pritiske

Izraunate vrijednosti prikazane su dijagramom na slici ispod :

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

0
'h,a i u [kPa]
-60 -50 -40 -30 -20 -10 0
-1
F1
-2

-3

-4
F2 Aktivni prit.
U -5
Pritisak vode
F3
-6

-7

-8
z [m]

Slika 2.18 : Dijagram horizontalnih pritisaka na zatitnu konstrukciju koje vre momenat oko take D

Rezultante horizontalnog aktivnog pritiska i pritiska vode izraunat e se povrine prikazanih

dijagrama te sa odgovarajuim krakovima pomnoiti da se dobije traeni momenat po 1m irine
zatitne konstrukcije

F1 = 0,52,017,52 = 17,52 kN/m -> z1 = 5,0+0,3332,0 = 5,667 m

F2 = 5,015,04 = 75,2 kN/m -> z2 = 2,5 m
F3 = 0,55,0(33,84-15,04) = 47,0 kN/m -> z3 = 0,3335,0 = 1,667 m
U = 0,55,050,0 = 125,0 kN/m -> zu = 0,3335,0 = 1,667 m

MD = F1 z1 + F2 z2 + F3 z3 + U zu = 99,28 + 188,0 + 78,35 + 208,38 = 574,0 kNm/m

MD = 574,0 kNm/m

Zadatak 93 : Izraunati slijeganje sloja C ispod centra objekta usljed optereenja od 100,0 kPa
(tlocrtne dimenzije 10,0x10,0 m). Napone od nadoptereenja izraunati pomou Boussinesq-ovog
dijagrama.

Napomena : Zanemariti uticaj rastereenja iskopom; stiljivi sloj podijeliti na 3 sloja visine po 5,0
metra.

Poetne vertikalne efektivne napone izraunat emo u sredini svakog od 3 sloja debljine 5,0 metara :

'0,v,z=2,5m = (sat - w)2,5 = (20,0 10,0)2,5 = 25,0 kPa

'0,v,z=7,5m = (sat - w)7,5 = (20,0 10,0)7,5 = 75,0 kPa
'0,v,z=12,5m = (sat - w)12,5 = (20,0 10,0)12,5 = 125,0 kPa
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Razmatrani sloj debljine 15,0 metara ima konstantan OCR = 1,5, pa se za svaku razmatranu dubinu
moe izraunati napon prethodne konsolidacije :

'p,v,z=2,5m = 25,01,5 = 37,5 kPa

'p,v,z=7,5m = 75,01,5 = 112,5 kPa
'p,v,z=12,5m = 125,01,5 = 187,5 kPa

Preostaje jo da se izraunaju naponi od nadoptereenja prema Boussinesq-ovom dijagramu. Kako je

optereenje sa konstrukcije ravnomjerno raspodijeljeno na kvadratnoj povrini 10,0x10,0, na
dijagramu se usvaja vrijednost irine B = 10,0 metara, pa su dubine za koje se oitavaju naponi ispod
centra optereene povrine izraene preko irine B jednaki 0,25B; 0,75B i 1,25B respektivno i iznose :

z=2,5m = 0,87q0 = 0,87100,0 = 87,0 kPa

z=7,5m = 0,5q0 = 0,5100,0 = 50,0 kPa
z=12,5m = 0,25q0 = 0,25100,0 = 25,0 kPa

Na taj nain su izraunate sve potrebne vrijednosti za odreivanje slijeganja ispod centra temeljne
konstrukcije. Dakako, valja provjeriti da li pojedine zone prelaze napon prethodne konsolidacije i na
koji nain e se adekvatno odrediti smanjenje koeficijenta pora (e). Karakteristini dijagrami za svaki
od 3 sloja prikazani su slikom ispod :

e e e

25 37 112 log' 75 112,5 125 log' 125 150 187,5 log'

Slika 2.19 : Karakteristini e-log za razliite dubine stiljivog sloja

Smanjenje zapremine jednako je smanjenju zapremine pora (e), pa je odnos smanjenja zapremine i
poetne zapremine mjera deformacije,

Zrak
e=Vv e
Voda
1+e 1 e0

vrste estice Vs=1

Slika 2.20 : Idealizirani model tla (Vs = 1)

a posljedino, slijeganje se moe izraziti kao proizvod deformacije i poetne debljine sloja (H) :
e
s H H
1 e0
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Slijeganja pojedinih slojeva izraunat emo uvrtavanjem odgovarajuih vrijednosti e (u funkciji

indeksa kompresije/rekompresije i logaritma napona), dok su poetni koeficijent pora (e0 = 0,9) i
visina sloja (H = 5,0 m) zadate veliine.

Cr p ' Cc 0 '
s1 h log h log
1 e0 0 ' 1 e0 p '
Cr p ' Cc 0 '
s2 h log h log
1 e0 0 ' 1 e0 p '
Cr 0 '
s3 h log
1 e0 0 '
0,0083 37 0,05 25 87
s1 5,0 log 5,0 log 0,00372 0,0633 0,067 m
1 0,9 25 1 0,9 37
0,0083 112,5 0,05 75 50
s2 5,0 log 5,0 log 0,00385 0,006 0,0099m
1 0,9 75 1 0,9 112,5
0,0083 125 25
s3 5,0 log 0,00173m
1 0,9 125

s = s1 + s2 + s3 = 0,067 + 0,0099 + 0,00173 = 0,07863 m

s = 7,86 cm

Zadatak 94 : Izraunati vrijednosti modula stiljivosti po slojevima visine 5,0 m, tako da ukupno
slijeganje bude jednako slijeganju izraunatom u prethodnom zadatku.

Koritenjem Boussinesq-ovog dijagrama odreene su vrijednosti dodatnih napona ispod centra

optereenja kvadratne povrine dimenzija BxB = 10,0x10,0 metara i iznose :

z=2,5m = 0,87q0 = 0,87100,0 = 87,0 kPa

z=7,5m = 0,5q0 = 0,5100,0 = 50,0 kPa
z=12,5m = 0,25q0 = 0,25100,0 = 25,0 kPa

Slijeganja izraunata primjenom indeksa kompresije i rekompresije za pojedine slojeve iznose :

s1 = 0,067
s2 = 0,0099
s3 = 0,00173

ako deformaciju izrazimo Hooke-ovim zakonom, kao kolinik dodatnih napona () i edometarskog
modula (Ms) :

Ms
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

jasno je da je slijeganje jednako :

s H H
Ms
pa je deformacioni modul pojedinih slojeva (i = 1,2,3) jednak :

H z 2,5 5,0 87,0

M s1 6492,5kPa
s1 0,067
H z 7 ,5 5,0 50,0
M s2 25252,5kPa
s2 0,0099
H z 12, 5 5,0 25,0
M s3 72254,3kPa
s3 0,00173

Zadatak 95 : Izraunati faktor hidraulike stabilnosti u zoni isticaja vode u dno jame, ako prosjeni
hidrauliki gradijent u zoni vertikalnog (uzlaznog) isticanja iznosi 0,2 .

' sat w 20,0 10,0 10,0

FS 5,0
i w i w 0,2 10,0 2,0

Zadatak 96 : Uzorak raspucalog glinovitog praha sa lokacije C podvrgnut je testu monoaksijalne

vrstoe. Do sloma uzorka je dolo pri aksijalnom naponu od 420 kPa. Izraunati nedreniranu
koheziju. Skicirati rezultate testa i Mohr-ov krug napona.

Rjeenje : U testu monoaksijalne vrstoe nema elijskog pritiska, nanosi se samo aksijalno
optereenje do sloma. Odsjeak na osi smiueg naprezanja predstavlja vrijednost nedrenirane
kohezije (cu).

cu /2

=420,0 kPa '

Slika 2.21 : Skica rezultata testa monoaksijalne vrstoe

420,0
cu 210,0kPa
2 2
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadaci 97 100 (Podzemna etaa stambenog objekta) : Na slici je prikazan popreni presjek kroz
podzemnu etau stambenog objekta.

POZ 100 Kota vanjskog ureenja

3
A = 20,0 kN/m
c = ? kPa 3,0 m
r = ?
Temeljna ploa
p = ?

3
sat = 20,0 kN/m 0,75 m
A = 15,0x15,0 m 3 GW 1,5 m
d = 18,0 kN/m

; -4 2
d=? ; wsat=26,9%; c' = ? [kPa] ' = ?; Cc = ?; Cr = ?; e0 = ?; cv =410 [m /dan]; cu= ?[kPa]; OCR=? CH 1,0 m

SP 1,5 m

Nestiljiva, vrsta stijena

Slika 2.22 : Geometrija objekta i profil tla

Napomene :
- Objekat optereeuje tlo ravnomjerno raspodijeljenim povrinskim optereenjem od 50,0 kPa
- Nepoznate geotehnike karakteristike tla treba odrediti na osnovu rezultata laboratorijskih
ispitivanja datih slikama i tekstom zadataka
- Nivo podzemne vode je uoen na dubini od 3,75 metara ispod povrine terena

Zadatak 97 : Materijal A je GW materijal koji je ispitan u velikom ureaju za direktno smicanje pri
konstantnom vertikalnom naponu od 50,0kPa. Smiua vrstoa u kritinom stanju (cv) iznosila je pri
ovom testu 35,0 kPa, a vrna (p) 39,0 kPa. Odrediti nepoznate geotehnike karakteristike i po
potrebi ih primijeniti u zadacima 98,99 i 100.
Kako se radi o krupnozrnom materijalu => c = 0,0 kPa
Na drugoj strani ugao unutranjeg trenja se moe odrediti iz rezultata testa direktnog smicanja
(teoretski je dovoljan jedan test)

r 35,0
tg cv 0,7 => cv arctg 0,7 35
50,0
p 39,0
tg p 0,78 => p arctg 0,78 38
50,0

Grafiki se rezultati mogu predstaviti kao na slici ispod :

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

39,0 kPa cv

35,0 kPa

50,0 kPa '

Slika 2.23 : Prikaz rezultata testa direktnog smicanja

Zadatak 98 : Materijal CH (prekonsolidovana glina) ispitan je testovima : a) jednoosne vrstoe, pri

emu je aksijalna sila pri slomu iznosila 1624,0 N, a uzorak je prenika 10,0 cm, b) CU trikasijalnim
testom, pri emu su ispitana 2 uzorka, a rezultati su prikazani tabelom 2.5, te c) edometarskim
testom, za kojeg su rezultati prikazani slikom 2.24, uz napomenu da je specifina zapreminska teina
jednaka 26,0 kN/m3. Odrediti nepoznate veliine (geotehnike karaktersitike) prikazane na slici 2.22.
Uzorak je uzet iz sredine sloja CH. Poetnim naponskim stanjem smatrati ono nakon iskopa do kote
dna temeljne ploe.

3 [kPa] [kPa] u[kPa]

100,0 410,0 -65,0
200,0 520,0 -10,0
Tabela 2.5 : Rezultati CU testa

Slika 2.24 : Rezultati edometarskog testa

a) Iz rezultata testa monoaksijalne vrstoe moe se odrediti veliina nedrenirane kohezije :

cu
2
F 1,624kN 1,624
2
206,87
A 0,1 0,00785
4 cu
206,87
cu 103,4kPa
2

Slika 2.25 : Rezultati testa monoaksijalne vrstoe

b) Iz rezutata CU testa mogu se odrediti efektivni parametri vrstoe na smicanje (c' i ')
Koristei poznati izraz, koji ovdje nee biti posebno izvoen (vidi poglavlje 4) :

'1 ' 3 tg 2 (45 ) 2c tg (45 )

2 2
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Uvrtavajui konkretne vrijednosti izmjerene na 2 provedena testa mogu se, rjeavanjem sistema 2
jednaine sa 2 nepozante odrediti efektivni paramteri vrstoe. Kako se radi o uzorku
prekonsolidovane gline, pri smicanju je uoeno smanjenje pornog pritiska (negativni porni pritisak)
koje se vezuje uz pojavu poveanja zapremine pora pri smicanju. Na sreu, princip efektivnih napona
i dalje vrijedi pa se isti mogu izrainati prema :
'= - (-u) = +u
Dakle, Mohr-ov krug efektivnih napona je pomjeren ka desno u odnosu na krug totalnih naponona.
TEST 1 : 3' =100,0 + 65 = 165,0 kPa; 1' =510,0 + 65 = 575,0 kPa
TEST 2 : 3' =200,0 + 10 = 210,0 kPa; 1' =720,0 + 10 = 730,0 kPa
' '
575,0 165,0 tg 2 (45 ) 2c' tg (45 )
2 2
' '
730,0 210,0 tg 2 (45 ) 2c' tg (45 )
2 2
Pa oduzimanjem prve jednaine od druge :
'
155,0 45,0 tg 2 (45 )
2
'
tg (45 ) 1,85
2
'
( 45 ) 61,7
2
' 33,4
Uvrtavanjem ovako izraunatog efektivnog ugla unutranjeg trenja u prvu od dvije poetne
jedanine izraunat emo efektivnu koheziju :
' '
2c' tg (45 ) 575,0 165,0 tg 2 ( 45 )
2 2
33,4
2c' tg (45 ) 575,0 165,0 tg 2 (61,7)
2
33,4
2c' tg ( 45 ) 5,82
2
5,88
c' 1,58kPa
3,71

c) Iz rezultata edometarskog testa odreene su sljedee veliine :

Indeks rekompresije - nagib linije rekompresije (Cr) sa dijagrama e-log ' :

0,7 0,67
Cr
log 70,95 log 0

gdje je 0 poetni efektivni napon u sredini sloja CH, a zadatkom je reeno da se isti rauna za
stanje nakon iskopa pa vrijedi :
0 = d(GW) 0,75 + ( sat(GW) - w) 0,75 + ( sat(CH) - w) 0,5
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Gdje je nepoznata veliina saturirane zapreminske teine sloja CH, a istu emo odrediti iz suhe
zapreminske teina i zadate vlanosti pri 100% saturaciji jer je sloj CH ispod nivoa podzemne vode :
sat d (1 wsat )
dok se suha zapreminska teina moe odrediti iz specifine za poznatu vrijednost poroznosti prema :
d s (1 n)
A poroznost iz zadatog poetnog koeficijenta pora (slika 2.24), e0 = 0,7, pa je :
e 0,7
n 0,411
1 e 1 0,7
d 26,0(1 0,411) 15,13kN / m 3

sat 15,13(1 0,269) 19,2

Pa je poetni efektivni napon :
0 = 18,0 0,75 + 10,0 0,75 +9,2 0,5 = 25,6 kPa
A konano i indeks rekompresije :
0,7 0,67 0,03 0,03
Cr 0,0677
log 70,95 log 25,6 70,95 0,443
log
25,6
Odnos prethodne konsolidacije predstavlja odnos napona prethodne konsolidacije i poetnog
efektivnog napona :
p 70,95
OCR 2,77
0 25,6
Indeks kompresije - nagib linije normalne konsolidacije (Cc) sa dijagrama e-log ' :
0,67 0,5 0,17 0,17
Cc 0,387
log 200,0 log 70,95 200,0 0,45
log
70,95
Kontrola : Cr 0,167Cc => OK

Zadatak 99 : Izraunati i nacrtati dijagram horizontalnog pritiska granularnog materijala koji je nasut
nakon izvoenja podzemnog dijela stambene kue sa svih strana, a to je detaljno naznaeno na slici
2.22 (s desne strane presjeka). Vertikalni dio zida smatrati idealno glatkim.

Primjena kritinog ugla unutranjeg trenja moe se opravdati time to je ista na strani sigurnosti, a
primjena vrnog ugla se moe opravdati time to su deformacije male za sluaj stanja mirovanja.
Ipak, vjeita inenjerska dilema vrna ili kritina vrijednost, ee zavrava izborom rezidualne
vrijednosti ugla unutraenjg trenja, kao one na strani sigurnosti, pa e isto biti uraeno i u ovom
zadatku.

K0 1 sin r 1 sin 35 0,426

Vertikalni efektivni napon na dubini od 3,0 metra iznosi : 'v = 20,0 3,0 = 60,0 kPa, pa je horizontalni
napon na dubini od 3,0 metra jednak :
'h,0 = 60,0 0,426 = 25,56 kPa,
dok je na povrini isti jednak nuli, pa se moe nacrtati traeni dijagram horizontalnih pritisaka :
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

3,0 m

25,56 kPa

Slika 2.26 : Horizontalni ptisak na zid podzemnog dijela stambenog objekta

Zadatak 100 : Izraunati nakon koliko vremena e slijeganje sloja gline iznositi 0,5 cm. Koristiti teoriju
Terzaghi-jeve jednoosne konsolidacije. Slojeve ljunka i pijeska smatrati nestiljivim pri ovom
proraunu. Primijeniti linearnu interpolaciju za vrijednosti Tv vs. U , koje nisu date tabelom. Poetno
stanje je ono nakon iskopa!.

Tabela 2.6 : Veza izmeu prosjenog stepena konsolidacije i vremenskog faktora konstantan poetni porni
pritisak
Optereenje objektom iznosi 50,0 kPa na povrini terena pa je dodatni napon usljed tog povrinskog
optereenja u sredini sloja CH (na dubini od 2,0 metra) jednak :
15,0 15,0 225,0
z 2, 0 m 50,0 50,0 38,9kPa
(15,0 2,0) (15,0 2,0) 289,0
Pa je 0 + = 25,6 + 38,9 = 64,5 kPa < 70,95 = napon prethodne konsolidacije, to znai da
prekonsolidovana glina ostaje prekonsolidovana do kraja konsolidacije (elastine deformacije).
Promjena koeficijenta pora za izraunati dodatni napon moe se odrediti preko indeksa rekompresije
(oitanjem sa dijgrama e-log '), pa je slijeganje jedanko :

e Cr 0 0,0677 25,6 38,9

s H H log 1,0 log 0,016m
1 e0 1 e0 0 1 0,7 25,6
s = 1,6 cm
Prosjeni stepen konsolidacije definie odnos izmeu slijeganja u nekom trenutku vremena i
ukupnopg slijeganja koje odgovara vremenu u beskonanosti. To krajnje slijeganje (slijeganje u
beskonanosti) je izraunato i iznosi 1,6 cm pa se prosjeni stepen konsolidacije koji odgovara
traenom slijeganju od 0,5 cm moe izraziti kao :
st 0,5
U avg 100(%) 100(%) 31,25%
s 1,6
Te je odgovarajui vremenski faktor za sluaj konstantnog poetnog pritiska i izraunati prosjeni
stepen konsolidacije : Tv = 0,0861 (odreeno linearnom interpolacijom za tabelarno prikazane
100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

rezultate, a moe se oitati i sa gotovih dijagrama, uz napomenu da se radi o sluaju konstantnog

poetnog pornog pritiska po visini sloja CH). Vrijeme potrebno da slijeganje bude 0,5 cm se rauna
prema poznatom izrazu (Terzaghi-jeva jednoosna konsolidacija) :
H dr2 Tv
t
cv
gdje je visina dreniranja jednaka 0,5H (polovini visine sloja gline), jer se radi o dreniranju u 2 smjera.

(0,5m) 2 0,0961
t 53,8
0,0004m 2 / dan

t = 53,8 dana