DJEJI PROJEKTI U RADU ODGAJATELJA

NKRPOO polazi od shvaanja uenja djeteta kao rezultata aktivnog

sudjelovanja u razliitim aktivnostima. Djeca ue i istrauju krou igru i
aktivnosti koje su za njih svrhovite, tj.u neposrednom iskustvu s
raznovrsnim resursima. Pritom stupaju u raznovrsne interakcije s drugom
djecom i odraslima pomou kojih sukonstruiraju znanje. Budui da uenje
obuhvaa cijelo djetetovo bie, holistiko je i cjelovito, takva bi trebala biti
i podrka njegovom uenju. Potrebno je ohrabrivati djetetov uroeni,
samoorganizacijski, istraivaki i otkrivaki potencijal.

Rad na projektima najcjelovitije udovoljava zahtjevima prirode

uenja djeteta i integriranom kurikulumu. Prema Slunjski, rad na
projektima odnosi se na sklop aktivnosti u kojima jedno ili vie djece dublje
prouava temu li problem, a moe ovisno o interesu i dobi djece trajati od
nekoliko dana pa do nekoliko mjeseci, a dogaa se uz primjerenu podrku
odgajatelja. To je jedan od naina integriranog uenja koji naglaava
aktivnu participaciju djece te potie razvoj, ne samo znanja i vjetina nego
i emocionalnu, moralnu i estetsku senzibilnost djece. Cilj rada na
projektima je produbljivanje djetetovog razumijevanja i iskustva o
okruenju u kojem ivi. U projektu dijete ima pravo vlastitog izbora o tome
to e raditi, na koji nain, koliko dugo, pomou ega i s kim e suraivati.
Rukovodi se vlastitim tempom razvoja i uenja.

Autorica Slunjski opisuje rad na projektima kroz dvije koncepcije. Prvi

rad opisuju autorice Katz i Hard. One istiu projekt kao temeljni postupak u
integriranom pouavanju djece. Djeca postavljaju pitanja, razgovaraju,
konstruiraju znanje u socijalnim kontaktima s osobama iz lokalne
zajednice. Polazite je prirodno uenje djece u kontekstu koji za njih ima
smisla i u ozraju koje podrava slobodu izbora. Tema je unaprijed
odreena, ali je podlona fleksibilnoj promjeni. Tema proizlazi iz
relevantnosti za djetetov ivot i kontekst okruenja . Rad se dijeli u tri
etape planiranje, razvoj i evaluacija.

Drugi koncept potjee iz Reggio koncepcije, gdje se rad na projektu

smatra okosnicom uenja djece i odgajatelja. Interes djece se smatra
glavnim pokretaem projekta a odgajatelj bi ga trebao prepoznati, pratiti i
obogaivati. Umjesto planiranja, koristi se termin projiciranje, jer nema
unaprijed poznatnog smjera i rajanja. Upravo zato kljuna je uloga
dokumentacije, radi pravilnog praenja i podravanja. Nastojanja
odgajatelja povezana su s poticanjem samostalnosti, neovisnosti,
samoorganiziranom (su)konstruiranju znanja. Na djecu se gleda kao na
kompetentne, aktivne, snane, zainteresirane mislioce i stvaratelje
vlastitog znanja.

Naalost, u tradicionalnim ustanovama rad na projektima i uloga

odgajatelja ne percipira se na navedene naine. U praksi se susreemo s
tradicionalizmima i transmisijskim pristupom naglasak je na temi i na
sadrajima koji se rigidno planiraju, a odgajatelji pouavaju i koriste
frontalni rad, naglasak stavljaju na rezultat rada a ne na proces. Slunjski
upozorava da rad na projektima u tradicionalnim ustanovama moe jo
dodatno pojaavati razliite oblike tradicionalizama.

Nasuprot toga, uloga odgajatelja trebala bi proizlaziti iz

konstruktivistikog pristupa odgajatelj je suradnik i partner u istraivanju,
uenju i otkrivanju. To se, prema Slunjski, reflektira u odgajateljevoj
kvalitetnoj procjeni o izravnom i neizravnom sudjelovanju u aktivnostima
djece ili pak pripremanju situacija za uenje. Svrha kvalitetno oblikovane
situacije je doprinos razvoju autonomije i afirmiranje djetetovih
samoorganiziranih aktivnosti, suradnja djece i ukljuivanje djece razliitih
kompetencija. Potrebno je osigurati razliite izraajne medije, koji e
diskretno podravati istraivaki potencijal djece. Sve to doprinosi i
obuhvaa nastojanja odgajatelja da osigura podrku u zoni sljede razvoja,
a ostvarije se pruanjem simbolikih skela odnosno planiranje podrke
uenju na temelju onoga to dijete zanima. Odgajatelj bi trebao djecu
potaknuti na razmiljanje koritenjem otvorenih i poticajnih pitanja.
Takoer, treba poticati djecu na suradniko uenje putem rasprava tijekom
projekta. Odgajatelj treba poticati djecu na planiranje vlastitih aktivnosti,
ali i na samoevaluaciju vlastitog uenja, ime potie njihovo
metakognitivno razmiljanje.

Moemo zakljuiti da kroz rad na projektima dijete aktivno i

angairano sudjeluje u procesu vlastitog uenja. Projektnim pristupom
afirmira se djetetova uroenja znatielja i potie samoiniciranje vlastitih
aktivnosti, inicijativnost i inovativnost djeteta, te samoprocjena vlastitih
postignua. Upravo zato rad na projektima dobar je put ka izgradnji
temeljnih vrijednosti NKRPOO, njegovih ciljeva i kljunih kompetencija za
cjeloivotno uenje.