Omer Paa Latas ivot i djelo s osvrtom na reforme i znaaj reformi u

Bosni

Stanje u Bosni uoi dolaska Omer Pae Latasa je bilo krajnje nestabilno. Kroz prvu
polovinu XIX. st. u Bosni je sultan pokuavao uvesti reforme koje bi smirile stanje, ponekad bar i
na kratko, te pripremiti teren za potpunu reformu i u drutvu i u politici. Ve ranije se u Bosni
javljaju nezadovoljstva koja iskazuju ponajprije potlaene mase stanovnitva, seljaci, a svoje
nezadovoljstvo iskazuju i krani koji su bili u nezavidnoj situaciji. Oni svojim nastojanjima ele
postii bolje uslove za ivot i bolju poziciju u drutvu. Najvea reformna odluka koja je doneena
prije dolaska Latasa u Bosnu je bio Hattierif od Glhane, koji je nastojao svojim odredbama
poboljati poloaj krana u Bosni, urediti porezne zakone, regulirati vojnu obvezu kako bi se
poboljala vojna spremnost, te je neophodno bilo osigurati zatitu ivota i asti. Ovaj zakon je
zaista ostavio odjeka u Bosni, te je popravio narueno stanje. Od donoenja ovoga zakona 1839.
do dolaska Latasa u Bosnu 1850. nije doneeno znaanjijih reformi.

Pored reformi koje su dolazile od strane Visoke porte i sultanata iz Istambula, za stanje u
Bosni uoi dolaska Latasa znaajan je i pokret za autonomiju Bosne, koji se pokrenuo 1831. Od
te godine pa nadalje raste sve vea opozicija prema sultanovoj vlasti u Bosni. Kapetani i
uglednici u Bosni se diu na ustanak, a na elu im je Husein kapetan Gradaevi. Nakon sloma
pokreta samo godinu dana kasnije, i dalje je politiko stanje u Bosni ostalo poprilino nesreeno.
Nakon godine revolucija 1848. to se stanje pogorava, pa je bilo neminovno u Bosni postaviti
ovjeka koji je kadar smiriti postojee stanje, te uvesti red meu nezadovoljno stanovnitvo. Tu
na scenu stupa Omer paa koji je 1850. od strane Visoke porte poslan u Bosni da ugui ustanak i
rijei uzavrelo stanje koje je 1848. ulo u kulminaciju.

Omer paa Latas je roen u Janjoj Gori (tadanja Austrija) 1806. godine u pravoslavnoj
obitelji, te je dobio ime Mihailo. Otac mu je bio oficir u austrijskoj carskoj vojsci, ali je zbog
nekih optubi o potkradanju bio otputen iz vojske. Tada je i Mihailo morao pobjei iz Austrije, te
1827. dolazi u Bosnu, najprije u Glamo, kasnije odlazi u Banja Luku gdje je morao otii da se
financijski situira. Tu je radio kod jednog gazde koji je bio Musliman i na iji je nagovor preao
na Islam, ponajrpije zbog napredovanja u slubi. Uzeo je ime Omer. U Banja Luci je ostao dvije
godine, nakon ega je otiao u Vidin. Tamo se iskazao u crtanju, te ga je jedan tvravski upravnik
uzeo za uitelja svojoj djeci. Budui da je bio jako sposoban u svome poslu, njegov upravnik ga
je preporuio carskom dvoru u Carigradu, te je uskoro postao uitelj tehnikog crtanja u vojnoj
koli u Carigradu. Budui da je tu stekao veliki ugled, kasnije mu je ukazana ast da bude osobni
uitelj prijestolonasljedniku Abdul Medidu. Godine 1838. postao je pukovnik u carskoj vojsci, a
po dolasku Abdul Medida na vlast 1839. Omer je dobio titulu pae. Otad kree njegova slavna
vojnika karijera, a iskazao se u bitkama na Istoku, te je ubrzo stekao veliki ugled ne samo na
carskom dvoru u Carigradu, ve i u visokim vojnim krugovima Osmanskog Carstva. Godine
1850. poslan je u Bosnu rijeiti naruenu politiku vlast sultana.

U trenutku kada je odreen da ode srediti stanje stvari u Bosni, Latas je bio narednik
Druge carske armije i bio je stacioniran u Bitolju. Sredinom godine kree u Bosnu s nekoliko
desetina carskih viih oficira i s oko 8 tisua vojnika. Najprije je trebao slomiti otpor bosanskih
Muslimana, i utrti put provoenju reformi. S tolikom vojskom Omer paa je po dolasku u Bosnu
uspio u kratkom razdoblju slomiti otpor pobunjenih Muslimana, te provesti neke od reformi koje
su bile odreene. Tom prilikom je pohvatao i pobio veliki dio bosanskih aga i begova. Smatra se
da je pohvatano preko 1000 begova, a oko 400 njih je poslano na dvor u Carigrad. Vrio je
takoer i proganjanja uglednika bosanskih, veliki dio njih je i ubio. Sve u svemu, u vrlo kratkom
razdoblju uguio je ustanak u Bosni u krvi. Tako je situacija bila privremeno smirena, a mo i
ugled aga i begova su zauvijek bili uniteni. Najprije je uredio teritorijalnu podjelu zemlje, te je
ukinuo dotadanju podjelu na sandake, a umjesto sandaka je uveo kajmekamluke, na ijem je
elu bio kajmekam. Kajmekamluci su se dijelili na mudirluke. Znaajna promjena koja je
uinjena ovom reformom je bila ta to je na sve upravne pozicije Latas postavljao svoje,
provjerene ljude iz Carigrada, ne vjerujui vie nikako u odanost domaih ljudi sultanu. To je
naravno izazvalo nezadovoljstva Bosanaca koji su bili protiv toga da se na elu upravno-
teritorijalnih jedinica u Bosni nalaze stranci. Jedino je u Banja Luci ostao dotadanji upravnik, a
na sve ostale pozicije Latas je postavio svoje ljude. Jo jedna znaajna promjena koju je Latas
proveo je i ta da je dotadanje sredite iz Travnika prebaeno u Sarajevo. Vjerojatno je razlog bio
taj da je Omer paa smatrao kako e se iz Sarajeva voditi sigurnija uprava nad Bosnom. U
Sarajevu sredite ostaje sve do propasti osmanske vlasti u Bosni. to se tie teritorijalne podjele,
jo su ostale neke nedoumice najprije po pitanju pripadnosti odreenih kaza pojedinim
kajmekamlucima. Postavljanje upravnika odreenim jedinicama preputeno je tadanjem
Hajrudin pai upravniku Bosne, ali je kasnije Latas skinuo Hajrudina s vlasti i ponovno postavio
nove ljude na upravne pozicije.

Jo jedna velika promjena koju je nainio je promjena upravnih savjeta. Sada je Veliko
vijee inilo vlast u vilajetima, a po poloajima u njihov sastav su ulazili samo defterdar i kadija.
Znaajno je napomenuti da je u sastav ovog velikog vijea uao i jedan katolik, fra Grga Marti,
te pravoslavni vladika. Znaaj ovog Velikog vijea bio je odve znaajan za provoenje reformi u
Bosni. Smanjen je uvelike utjecaj valije na rad vijea, a sada su i mnoge molbe koje su graani
slali ile direktno do Velikog vijea. Prvo Veliko vijee je zasijedalo u Sarajevu, koji je, kako je
ve reeno, postalo sredite vilajetske vlasti u Bosni. Jedan od razloga zato je sredite bilo
premjeteno u Sarajevo je i taj to je u Sarajevu bio organiziran centar otpora. Prenoenjem vlasti
taj se otpor smanjio. U Sarajevu stanje nije bilo ni u kome smislu dobro, a Latas je namete
znaajno poveao, i silom ubirao. Ogromne svote koje su traene iz pojedinih gradova Bosne
zbog ratnih dogaanja, pa tako i iz Sarajeva, su tjerali narod u oaj. Najvie su od Latasa
oekivali krani, koji su mislili da e on provesti ideje koje su proklamirane Hattierifom od
Glhane. Smatrali su da e Omer paa donijeti ne samo mir u zemlji, ve i da e se poloaj
krana izjednaiti s ostalima. Meutim Latas je drukije razmiljao. U kranima je takoer
vidio ustanike i one koji e se boriti protiv sultana i Visoke porte, te je nastojao to vie suzbiti
njihova nastojanja i ograniiti ih u svakom smislu, iako je on bio velik u oima krana, koji su
ga ak pomagali na svakom koraku. Oni su i dalje plaali hara, i to 15 groa po glavi, ali porez
nije ukljuivao mlae od 10 godina i starije koji su nesposobni za rad. Jedina promjena je ta to je
Latas odluio da hara sada ubiru vjerske starjeine, svake vjerske skupine ponaosobno. Povean
je i porez vergija. to se tie timara, i oni su doivjeli promjene. Timari su sada davani u zakup, a
jedan dio od sume za koju se izdavao timar u zakup je ila bivem timarniku. ifijski poloaj se
stoga nije puno promjenio. Godine 1851. je doneen zakon o tome da nasljednici mogu
nasljeivati zemlju od roditelja, i to po pravilu podjele na dijelove

Visoka porta je po pitanju Bosne uvijek bila odreena. Oni su smatrali da je Bosna
specifina pokrajina, i po svome ureenju, po ljudima, po svom pokrajinskom poloaju, te po
mnogim drugim stvarima koje su svojstvene Bosni. Porta se tako kroz stoljea odnosila prema
Bosni kao prema posebnoj pokrajini. Za nju su obino vaila pravila koja nisu imali veliku ulogu
u drugim krajevima Osmanskog Carstva. Zbog svoje isturenosi k Zapadu Bosna je igrala
znaajnu ulogu u teritorijalnom smislu jer je faktiki bila premosnica svih osmanskih interesa
prema Zapadu. Ona je svojevrsno inila i obrambeni dio, bila je prva na udaru u sluaju vojih
operacija sa Zapada. Zbog svega navedenog ovo podruje je bilo jako znaajno za Osmanlije, i to
ne samo u XIX. st., nego kroz gotovo cijelu povijest osmanske vlasti na ovim podrujima. I po
pitanju Latasovog dolaska u Bosnu, porta je imala jasan stav o ovom pitanju. Nastojali su
provesti tanzimat bez krvoprolia i bez upotrebe pretjerane sile. Na to su iz Visoke porte i
upozoravali Latasa da je Bosna mjesto gdje su ljudi vrlo emotivni, srdani, te samim tim skloniji
odmetanju od vlasti i kreiranju ustanaka. Meutim Latas je esto diplomate s carskog dvora
dovodio pred gotov in, inei gotovo sve po svojoj volji ne konsultirajui portu o pojedinim
pitanjima. Ipak, usprkos svemu carski dvor u Carigradu je imao povjerenja u Omer pau. Njegov
izlet u Bosnu je poprimio zapravo konture jedne kazneno-reformne ekspedicije. Prvi i
najznaajniji cilj njegovog pohoda na Bosnu je bio zapravo smiriti stanje, te izbiti iz glave
bosanskih Muslimana ideju o samostalnosti, te o stvaranju autonomne pokrajine, u krajnjem
sluaju neovisnosti. Moe se rei da je Omer painom operacijom u Bosni unitena svaka ideja o
samostalnosti Bosne kao pokrajine, te je dodatno uvrena vlast sultana u Bosni, istina ne
zadugo. Bitno je napomenuti da je Hercegovina sada izgubila status koji je imala dotad, te je u
teritorijalno-pravnom smislu pripala kao okrug Bosni. Ula je upotpunosti u sastav Bosanskog
ejaleta. Sada je ejalet sadravao kajmekamluka, i to Sarajevo, Travnik, Banja Luka, Zvornik,
Biha, Hercegovina i Novi Pazar. Ovih sedam kajmekamluka e dakle biti glavni nosioci
sultanove vlasti u zemlji Bosni, na ijem se elu nalaze povjerljivi sulatnovi ljudi.

Omer paa Latas je imao zaista slavnu i veliku vojniku karijeru. Nakon to je ustabilio
situaciju u Bosni, 1853. je pozvan u Krimski rat, kao jedan od iskusnijih vojnih zapovjednika.
Nakon Krimskog rata jo je uestvovao u nekim drugim ratnim operacijama koje su zavrile
uspjeno, ali se konano povukao iz vojnike karijere 1868. poto je ve 1867. bio zavren
ustanak na Kritu, ali je zbog nekih oteavajuih okolnosti morao odgoditi svoje umirovljenje. Tri
godine kasnije, dakle 1871. umire.
Rad uradio: Mario ain, sijeanj 2014.

Literatura:

1. Ahmed Alii, Ureenje Bosanskog ejaleta od 1789. do 1878., Sarajevo 1983.

2. lanak o Omer pai Latasu preuzet s:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Omer-pa%C5%A1a_Latas