Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Lokalna raunarska mrea ili LAN (engleski Local Area Network - LAN) je
skup raunara koji su povezani u jednu raunarsku mreu, na relativno malom prostoru, kao to
su kancelarija, vie kancelarija ili zgrada.
Ova mrea moe da broji dva i vie raunara koji su povezani na odreen nain. Neki
periferni ureaji kao to su tampai, modemi i sl., takoe se ubrajaju u ovu mreu. Glavna
karakteristika lokalnih mrea, po emu se one razlikuju od mrea na velikim podrujima (WAN)
jeste mnogo vea brzina prenosa podataka (reda 10 do 1000 MB/sec) i nepostojanje potrebe za
zakupljenim telekomunikacionim vodovima.
Najei metod povezivanja raunara u lokalnoj mrei jeste kablovima (eternet) ili
beina mrea. Lokalna mrea moe, najee preko nekog rutera, biti povezana sa drugim
mreama u veu WAN mreu ili direktno preko provajdera na Internet.
1
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Osnovni tipovi raunarskih mrea su lokalne mree (Local Area Networks, LAN), koje
povezuju ureaje na relativno malim udaljenostima i globalne mree (Wide Area Networks,
WAN), koje pokrivaju ire geografsko podruje. Lokalne raunarske mree (LAN) povezuju
osnovne komponente raunarske mree u okviru ogranienog prostora, naprimer jedne firme.
Svaki ureaj u mrei ima mrenu karticu preko koje se prikljuuje na mreu. Globalne
raunarske mree mogu da koriste razliite komunikacione kanale, kao to su telefonske linije i
beini prenos. Pored ovih, postoji i tip gradske mree (Metropolitan Area Networks, MAN) koji
koristi specifine tehnologije.
2
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Raunarski resursi (procesori, memorija, softver, itd.) u mrei mogu da budu rasporeeni
na razliite naine tako da obezbeuju razliite naine izvravanja poslova.
Centralizovana obrada: svi poslovi se izvravaju na jednom (glavnom, matinom)
raunaru preduzea a ostali vorovi se koriste za unos podataka i prikazivanje rezultata.
Mrea ravnopravnih raunara (engleski peer to peer): raunari komuniciraju neposredno
jedan sa drugim, dele podatke i opremu (naprimer tampae) ali je komunikacija usporena pa se
koriste u malim preduzeima.
Klijent-server okruenje: jedan snaniji mikroraunar sa mrenim operativnim sistemom
upravlja mreom. To je server. Na njemu se obino nalaze podaci ( baze podataka) i aplikativni
softver, koje server stavlja na raspolaganje ostalim vorovima - klijentima - na njihov zahtev.
Server ima mogunost i da obavlja deo poslova koji zahtevaju vee resurse.
Local Area Networks (lokalne raunarske mree ili popularno LAN-ovi) nastale su
usled potrebe za brom i efikasnijom razmenom i raspodelom informacija i raunarskih resursa
(izvora) unutar preduzea i kompanija.
Investicija koja se vrlo brzo isplati kroz smanjenje utroenog vremena zaposlenih i
deljenja ureaja u okviru raunarske mree. Iz tog razloga teko je nai kompaniju koja nema ili
ne razmilja da uvede LAN.
LAN omoguava podelu resursa kao to su:2
- Dokumenti jedan od primarnih razloga za uspostavljanje mree je to dokument uraen na bilo
kom raunaru moe da se pregleda, ispravi, dopuni na drugom raunaru u mrei bez kopiranja
3
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Lokalne mree povezuju dva ili vie raunara (ali i drugih ureaja) u ogranienoj
geografskoj oblasti. To je najei nain organizovanja raunarske mree u okviru jedne firme,
kole ili neke druge ustanove. Brzina prenosa informacija je vrlo velika (vea od ostalih tipova
mrea), a rastojanja izmeu ureaja se kreu od nekoliko metara do nekoliko kilometara.
4
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Beine lokalne mree su lokalne mree kod kojih raunari ne moraju kablovima biti
povezani na mreu. Brzine prenosa podataka su znaajno nie od ianih lokalnih mrea, ali zato
omoguuju mobilnost korisnika. U objektima koji ne dozvoljavaju sprovoenje kablova,
kopanje zidova" ili je potrebno brzo i uz to manje angaovanja omoguiti korisnicima
prikljuivanje na mreu, beine mree su odlino reenje.
3.ISTORIJA
Poto je veina univerziteta i istraivakih laboratorija tokom kasnih 1960-ih dobilo vie
kompjutera, pojavio se sve vei pritisak da se obezbedi brza interkonekcija izmeu kompjutera.
Izvetaj iz 1970 iz laboratorije aerodroma Lorens detaljno opisuje rast njihove mree
Oktapus3 to je dobar pokazitelj situacije. Kembrid prsten je razvijen 1974 na Univerzitetu u
5
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Kembridu4, ali se nikad nije razvio u uspean komercijalni proizvod. Eternet je razvijen u
Ziroks parku 1973-19755, i dokumentovane u US Patent 4.063.220. Godine 1976, nakon to je
sistem bio rasporeen u parku, Metkalf i Bogs su objavili knjigu: Eternet: Distributirani paket-
Prebacivanje za lokalne raunarske mree.6 ARCnet je razvijen od strane Dejtapoint korporaciji
1976. i objavljen u 19777. To je prva komercijalna instalacija u decembru 1977 u engl. Chase
Manhattan Bank u Njujorku.8
4.PRENOSNI MEDIJI
6
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
tekoe prilikom dodavanja i uklanjanja radnih stanica iz mree. U beinim lokalnim mreama
poruke se prenose kroz vazduh kao radio talasi. Lokalne beine mree je vrlo lako proirivati.
Pojavom na tritu jeftinih i monih mikroprocesora, sve vie postoji izraena tendencija
da se umesto velikih centralizovanih raunara koriste mali decentralizovani. Sa druge strane, sve
ee korienje malih autonomnih maina namee potrebu za njihovim meusobnim
povezivanjem. Danas, raunarskim mreama ostvaruje se meusobno povezivanje kako razliitih
raunara tako i perifernih ureaja (kakvi su tampai, ureaji za masobno memorisanje). Ovim se
obezbeuje nesmetano korienje prvo deljive informacije, a zatim i skupih resursa. Lokalne
raunarske mree (Local Area Network- LAN) obezbeuju ove mogunosti u okviru ograniene
geografske oblasti.
5.1.ta je to LAN ?
7
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
- jednostavno rutiranjekod velikog broja LAN-ova koriste se samo broadcast poruke pa zbog
toga nema potrebe za korienjem algoritama za rutiranje poruka.
- vlasnik LAN-a je jedna organizacijaimajui u vidu ogranienu geografsku pokrivenost obino
svaka organizacija ima svoju LAN mreu ime se znaajno smanjuje cena administriranja i
odravanja.
- nia cena komuniciranjanii procenat greaka kod prenosa podataka, jednostavnost (ili
odsustvo) algoritama za rutiranje, kao i nia cena za administriranje i odravanje mree ukazuju
da je celokupna komunikaciona cena LAN-a znatno nia od WAN-a.
8
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
bilo koja dva sistema izmeu kojih postoji slaganje u pogledu referentnog modela i pridruenih
standarda).13 Na Slici 3. prikazan je odnos izmeu IEEE 802 LAN referentnog modela i ISO-OSI
referentnog modela.
aplikacioni
prezentacioni
sesije
nivoi transportni
mreni LLC
veze MAC
fiziki PS
9
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Kao to se vidi sa slike 3., nivo-veze (data link) i fiziki-nivo (physical layer) ISO-OSI
modela preslikavaju se u sledea tri nivoa kod IEEE 802 LAN modela:14
A. LLC (Logical Link Control)zaduen je za uspostavljanje, odravanje i raskidanje
logike veze izmeu LLC korisnika. LLC specificira mehanizme za adresiranje stanica
prikljuenih na prenosnom medijumu kao i upravljanje razmenom podataka izmedju dva
korisnika. Princip rada i format standarda se zasniva na HDLC-u. Ureajima koji koriste LLC
stoje na raspolaganju sledea tri tipa servisa:15
- unacknowledged connectionless serviceovaj servis je datagramski-stil servisa. To je
jednostavan servis koji ne obezbeuje mehanizme za regulisani tok prenosa podataka kao i
kontrolu greaka kod prenosa podataka. To znai da se sigurna isporuka podataka ne garantuje. 16
Ipak kod najveeg broja ureaja, softver na viim nivoima protokola je taj koji je zaduen za
pouzdan prenos. Tako na primer, TCP ili ISO transportni protokol je taj koji obezbeuje
mehanizam za pouzdan prenos podataka. Ovaj tip servisa karakteristian je za ureaje koji se
koriste za prikupljanje podataka od raznih senzora ili samo-testirajuih raporta od nekih ureaja
koji nadgledaju rad mrenih komponenti. Kod monitoring aplikacija, gubitak nekih podataka
nee izazvati krah rada sistema, jer, u principu, novi raport e uskoro ponovo doi;
- connection-mode serviceovaj servis slian je onom koji se nudi od strane HDLC-a.
No treba naglasiti da prvo treba da se uspostavi logika veza izmeu dva korisnika koji
meusobno razmenjuju podatke, a zatim se dogovorom na nivou protokola definie nain u
razmene podataka, format podataka, kao i kontrola greaka u prenosu podataka. Ovaj tip servisa
karakteristian je za rad ureaja kakav je terminal-kontrolera;
- acknowledged connectionless service predstavlja kombinaciju prethodna dva servisa.
Prenos podataka je datagramski, ali se prijem podataka potvruje, no potvrda se ne ostvaruje pre
nego to se uspostavi logika veza. Tipian primer ovih servisa sreemo kod sistema za
automatsko upravljanje procesom proizvodnje gde centralni raunar komunicira sa veim
brojem procesora ili programibilnih kontrolera. Naime veoma esto se javlja potreba, pre nego
14 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.78.
15 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.79.
16 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.79.
10
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
17 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.82.
18 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.82-83.
11
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Kod najveeg broja protokola na nivou veze (data link control protocol), protokol je taj
koji je zaduen za:
- detekciju greaka kod prenosa podataka (koristei CRC); i
- retransmisiju oteenih okvira.
Kod LAN protokol arhitekture, ove dve funkcije su podeljene izmeu MAC i LLC nivoa.
MAC nivo je odgovoran za detekciju greaka i izbacivanje okvira sa grekom, dok LLC nivo
vodi rauna (uva trag) o ispravno primljenim okvirima i izdaje zahtev za retransmisiju okvira
koji su primljeni sa grekom.19
19 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.83.
12
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
20 Haykin, S., Moher,M.,: Modern Wireless Communications, Pearson Prentice Hall, 2005.str.84.
21 Vuji,S.D., Duki,L., M., :Wi-Fi i WiMAX, tehnologije i primene, TELFOR 2006, Beograd, 2006.str.111.
13
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
prijemnika, vreme potrebno da se prenese informacija o adresi i informacija o greci, kao i ostala
upravljaka informacija koja zavisi od tipa protokola.
- (razliiti oblici) kanjenja (delay)u zavisnosti od trenutka kada poinje merenje,
kanjenjem se definiu razliite forme kanjenja. Jedna od mera je srednje proseno vreme
prenosa (mean transfer time) paketa. Ovo kanjenje se definie kao proseni vremenski period
od trenutka generisanja paketa na predajnoj strani do zavretka prijema na odredinoj strani.
Kod brzih LAN-ova vreme predaje paketa T, komparativno posmatrano, moe biti kratko,
prvenstveno zbog velike brzine prenosa podataka kroz kanal. ta vie, i za pakete velikog obima
mogue je da T bude istog reda veliine kao i propagaciono kanjenje kanala . Ako a
definiemo kao odnos izmeu propagacionog kanjenja kanala od kraja do kraja u odnosu na
vreme prenosa paketa (tj. normalizovano propagaciono kanjenje kanala), dobiemo da je
veliina a bliska jedinici ili neto vea. Tako na primer, za paket obima 2000 bitova pri brzini
prenosa od 100 Mbps, vreme prenosa paketa
Ako usvojimo da je brzina propagacije signala kroz medijum za prenos 2*10 8 m/s tada za
deonicu LAN-a od 5000 m imaemo da je propagaciono kanjenje od kraja do kraja =
5000/2*108 = 25 s. Za konkretni sluaj imamo da je a = 25/20 = 1,25. Sa druge strane za
deonicu LAN-a od 10 000 m imaemo da je = 50 s i a = 2,5. Moemo sada veliinu a
posmatrati kao maksimalan broj paketa koji mogu u datom trenutku biti u tranzitu preko
prenosnog kanala. Ukazaemo sada na efekat veliine a na performanse LAN-a. Kada je
veliina a mala (znatno manje od 1) vreme predaje paketa je dominantno u odnosu na
propagaciono kanjenje siganala kroz medijum. Zbog toga deo vremena koji se troi za prenos
signala je dosta veliki u odnosu na ukupno vreme ukljuujui tu i reijsko vreme. 23 Kod najveeg
22 Vuji,S.D., Duki,L., M., :Wi-Fi i WiMAX, tehnologije i primene, TELFOR 2006, Beograd, 2006.str.111.
23 Vuji,S.D., Duki,L., M., :Wi-Fi i WiMAX, tehnologije i primene, TELFOR 2006, Beograd, 2006.str.112.
14
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
broja protokola za pristup medijumu, imaemo da se visok stepen iskorienosti kanala i malo
kanjenje dobija kada je a malo.
Sa druge strane kada je a veliko (blisko ili vee od 1), propagaciono kanjenje signala
kroz medijum postaje dominantni faktor u odnosu na vreme potrebno za prenos paketa. Zbog
toga deo vremena potreban za prenos informacije je znatno manji. Kao rezultat, vei udeo
reijskog vremena uslovljen propagacionim kanjenjem rezultirae brzoj degradaciji performansi
sa poveanjem a. Da bi ukazali na ovaj efekat analiziraemo CSMA-CD protokol. Kod ovog
protokola stanica koja eli da obavi predaju prvo oslukuje medijum (carrier sensing) sa ciljem
da utvrdi da li je neki drugi prenos u toku. Ako je medijum pasivan (idle) prenos moe da pone.
Ali pri ovome moe da se desi da dve ili vei broj stanica istovremeno nadgleda medium za
stanje pasivno kao i da pokua sa istovremenom predajom.
Kljuni elementi LAN-ova su:24
- Topologija magistrala, prsten, zvezda;
- Prenosni medijum upredeni par ica, koaksijalni kabl, optiki kabl;
- Layout- linearni ili zvezda;
- MAC- CSMA/CD, ili token passing.
Svi ovi elementi ne odreuju samo cenu i kapacitet LAN-a nego i tip podataka koji se
prenosi, brzinu i efikasnot komunikacije, kao i tip aplikacije koji se podrava. U tabeli 1. dat je
pregled ovih elemenata.
zvezda - u saglasnosti sa
standardima za icano
povezivanj
neirmovani ogranicenje tipa brzina- jeftino: podlono
upredeni kabl rastojanj smetnjam
24 Vuji,S.D., Duki,L., M., :Wi-Fi i WiMAX, tehnologije i primene, TELFOR 2006, Beograd, 2006.str.112.
15
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Prenosni
medijum baseband - opada popularnost
koaksijalni kabl
opticki kabl nije tako jeftin veoma veliki kapacitet
i siguran prenos
linearni - kabl minimalne duine
7.TOPOLOGIJE
a) magistrala
16
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
...
headend
...
b) stablo
repetitor
stanica
c) prsten
Centralni hub
switch ili repetitor
17
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
d) zvezda
18
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Kod topologije tipa prsten (ring) mreu ini skup repetitora koji su meusobno povezani
na principu taka-ka-taki (point-to-point links) formirajui petlju. Repetitor je jednostavan
ureaj koji je sposoban da prima podatke po jednoj vezi i predaje ih bit-po-bit po drugoj vezi sa
istom brzinom sa kojom ih i prima bez mogunosti baferovanja.27 Veze su jednosmerne, tj podaci
se predaju samo u jednom smeru pri emu su sve veze orijentisane na isti nain. To znai da
podaci cirkuliu oko prstena u jednom smeru (u smeru kazaljke na satu ili suprotno). Svaka
stanica povezuje se na mreu preko repetitora, i moe da predaje podatke na mrei samo preko
repetitora. Podaci se prenose u malim blokovima koje nazivamo okvire. Kada se okvir preda na
mrei na svom krunom putu on prolazi kroz sve stanice, ali ga pri tome samo odredina stanica
prepoznaje i kopira u svoj lokalni bafer.28 Okvir produava da kruno putuje sve dok se ne vrati
do izvorine stanice gde se on prihvata i izbacuje. Imajui u vidu da vei broj stanica deli
(prikljuen je na) prsten, neophodno je uvesti neki mehanizam kojim e se regulisati pravo
pristupa medijumu za prenos. Ovaj mehanizam treba da odredi u kom e trenutku svaka od
stanica imati pravo pristupa medijumu za prenos. Ovakvim pristupom ostvaruje se korektno
insertovanje (tj. prenos) poruka.
Kod topologije tipa zvezda (star) svaka stanica je direktno povezana sa zajednikim
centralnim vorom. Obino svaka stanica se povezuje na centralni vor preko dve veze tipa
taka-na-taki. Po svakoj od veza prenosi se podatak u jednom smeru. Centralni vor moe da
radi na jedan od sledea dva naina. Prvi je tipa emisija-svima (broadcast). Prenos okvira od
19
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
jedne stanice ka centralnom voru se predaje po svim vezama. 29 U ovom sluaju, i pored toga to
je fizika topologija tipa zvezda, logiki prenos podataka je isti kao kod magistrale. To znai da
se okvir predat od strane jedne stanice prima od strane svih stanica, ali ga prihvata samo jedna
(onaj kojoj je okvir namenjen). Kod drugog naina rada centralni vor se ponaa kao komutator
(switch).30 Obino dolazei okvir se baferuje u centralni vor, a nakon toga se predaje po
definisanoj vezi odredinoj stanici.
7.4.Izbor topologije
Izbor topologije zavisi od velikog broja faktora ukljuujui pouzdanost prenosa, cenu
mree, i performanse. Izbor topologije ukljuuje sveobuhvatne zahteve koji se odnose na
realizaciju projekta LAN-a. Ipak ukazaemo sada na neke osnovne smernice koje se tiu izbora
topologije. Kada je potrebno ostvariti prosene brzine u prenosu podataka tada su topologije tipa
magistrala-stablo najpogodniije.
Topologije tipa stablo su pogodne za instalaciju kod fizikih konfiguracija u razuenim
zgradama kada su grananja neophnodna.
Topologija tipa prsten se koristi kod ostvarivanja veze koja radi na veim brzinama.
Nedostatak ove topologije je taj to otkaz jedne veze ili repetitora dovodi do potpunog otkaza
operativnosti mree.
Topologija tipa zvezda je najbolja za kraa rastojanja jer podrava rad malog broja
uredjaja koji mogu prenositi podatke na velikim brzinama.
20
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
ZAKLJUAK
Bez obzira to nisu sve arhitekture lokalnih raunarskih mrea standardizovane od strane
tela za standardizaciju (ISO, IEEE, ANSI..), one su sastavljene od istih logikih komponenata.
Kada se opisuje odreena arhitektura lokalne raunarske mree potrebno je poznavati sledee:
- Metodologiju (metod) pristupa transmisionom medijumu;
- Logiku i fiziku topologiju;
- Vrstu transmisionog medijuma.
Ukoliko isti medijum treba da koristi (deli) vie radniih stanica neophodno je da postoji
nain koji regulie pristup vie stanica transmisionom medijumu. Postoje dva pristupa: statiki
(FDM-frekvencijiski multipleks, TDM-vremenski multipleks) i dinamiki (Aloha, CSMA, mree
sa etonom). U lokalnim raunarskim mreama najzastupljenije su etiri arhitekture: eternet,
magistrala sa etonom (token bus), prsten sa etonom (token ring)i FDDI (Fiber Distributed
21
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Data Interface). Prve tri arhitekture su IEEE standardi i deo su projekta poznatog kao 802
projekat. FDDI je ANSI standard.
Poto postoji samo jedan kanal zajedniki za sve stanice u mrei, ako dve ili vie stanica
istovremeno emituju doi e do oteenja ramova prouzrokovanog njihovim deliminim illi
potpunim preklapanjem. Ova pojava se naziva kolizija.
Zajedniko za veinu lokalnih mrea danas je da su u najveem broju bazirane na Eternet
(Ethernet) standardima. Eternet je nastao kasnih 70-ih godina u saradnji firmi Xerox, Intel i
DEC, i u meuvremenu je potpuno potisnuo ostale standarde koriene u lokalnim raunarskim
mreama, kao to su Token Ring (Token Ring) ili Arc Net. Obuhvaen je IEEE 802.3 serijom
standarda, a bazira se na CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection)
pristupu, koji obezbeuje da vie stanica na mrei dele isti fiziki medijum. Od poetnih 1
megabit u sekundi (Mb/s), brzina pristupa je porasla i do vie od nekoliko desetina gigabita u
sekundi. Meutim, sve to, kao i rapidan rast broja umreenih raunara, kao i tenja da se
onimeusobno povezuju u sve ire regionalne veze, dovelo je i do razvoja brojnihtehnologija
koje imaju za cilj da omogue prevazilaenje svih ovih problema.
LITERATURA
22
Seminarski rad Lokalne raunarske mree
Internet sajtovi:
10.racunarskemreze.forumotion.com/t3-lokalne-raunarske-mreze-local-area- network-lan,
pristup sajtu 25.01.2011, vreme pristupa 18:45:00.
11.www.elfak.ni.ac.rs/phptest/new/html/informacije/.../Pogl-11-LAN.pdf, pristup sajtu
26.01.2011., vreme pristupa 21:40:00.
12.www.linkpdf.com/download/dl/racunarske-mreze-.ppt, pristup sajtu 25.,01.2011, vreme
pristupa 22:15:00.
13.sr.wikipedia.org/sr-el/Lokalna_raunarska_mrea, pristup sajtu 26.01.2011, vreme pristupa
23:05:00.
14.www.tutoriali.org/.../Mreze_i_Umrezavanje/Medjuumrezavanje.pdf,pristup sajtu 27.01.2011,
vreme pristupa 23:45:00.
23