UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

METALNE KONSTRUKCIJE 2
Akademska godina 2012./2013.

1.1. Uvod i znaenje kolegija

U uvodnom se predavanju objanjava znaenje kolegija u okviru konstruktorske djelatnosti
graevinskih inenjera. Iznesena znanja u kolegiju slue za upoznavanje i pripremu studenata sa
njihovim buduim aktivnostima u praksi. Te se aktivnosti svode na znanja o projektiranju, izradi
i montai elinih konstrukcija. Nain prezentacije i obim pojedinih poglavlja u predavanjima
vode rauna o tome da se studenti na to bri i jednostavniji nain ukljue u svakodnevni struni
posao inenjera, ali sa druge strane da steknu dobre podloge za svoje daljnje znanstveno
usavravanje.
Dakle osnovna svrha kolegija Metalne konstrukcije 2 u okviru konstruktorskog usmjerenja je
upoznati se s aktivnostima vezanim uz izgradnju elinih konstrukcija. Pod pojmom izgradnje
podrazumijeva se projektiranje, izrada i montaa.
Inenjeri konstruktori uglavnom su zaposleni sa ove tri grupacije:
projektanti i revidenti
specijalisti za izradu u radionici
strunjaci za nadzor u postupku osiguranja kvalitete izrade i montae
Obzirom na navedene aktivnosti konstruktora potrebno je savladati sljedee:
ope principe projektiranja
znati ostvariti suradnju sa ostalim uesnicima u izgradnji (arhitekti, strojari, elektrotehniari
itd.)
poznavati prolost i budunost elinih konstrukcija
postaviti model za proraun konstrukcija
znati kako izgleda "kompletan projekt"
izrada statikog rauna
rjeavanje radionikih detalja
poznavati filozofiju i osnove inenjerstva pouzdanosti
poznavati i primijeniti norme za konstrukcije - Eurocode
tehnologiju izrade elinih konstrukcija u radionici
osnove "primijenjene metalurgije"
poznavati osnove kod zavarivanja i primjene vijaka
nain i postupak montae konstrukcije
poznavati sustave zatite od korozije i poara
Ova e se znanja jednim dijelom obraditi u MK2, dok e ostatak biti obraen u MK3.
Sredstva i organizacija nastave
Nastava Metalnih konstrukcija 2 provodi se prema europskom sustavu edukacije elinih
konstrukcija:
ESDEP (European Steel Design Education Programme)
tako da je kolegij MK2 kompatibilan s kolegijima europskih visokoobrazovnih ustanova.

1
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

Prema tom sustavu napisani su udbenici koji su dani u popisu literature. U dijelu gdje treba na
temelju usvojenog modela provesti proraun koriste se europske norme za eline konstrukcije
Eurocode 3. Na predavanju se prati nastava prikazana u Power Pointu. Takoer je predvieno da
se u okviru predavanja prikau odgovarajui filmovi vezani uz pojedine tematike. Na svakim
vjebama dobije se konkretan projektni zadatak koji je potrebno izraditi za vrijeme vjebi.

1.2. Sadraj kolegija

nastavnici i suradnici
redoviti profesor dr. sc. Darko Dujmovi
suradnici dr. sc. Davor Skeji, Ivan Lukaevi, Josip Pikovi
satnica izvoenja nastave 30 + 30 (6 ECTS bodova)
oblici nastave predavanja, vjebe (konstrukcijske), kolokviji (pismeni)
polaganje kolokvija ukupno 1 polae se 10.12.20112. (gradivo od 1. do 7.
predavanja)
popravni kolokvij 1 polae se 14.01.2013.
nain polaganja ispita pismeno i usmeno
ispitni termini prema planu ispitnih rokova
konzultacije utorak i srijeda od 15 do 16 sati
provedbena satnica

Redni broj
Nastavna jedinica Opaska
predavanja
1. Odlike elinih konstrukcija 2 sata
2. Arhitektura i elik 2 sata
3. Ekonomski parametri graenja elikom 2 sata
4. Osnove postupka projektiranja 2 sata
5. Djelovanja na konstrukcije 2 sata
6. Elementi izloeni savijanju i uzdunoj sili 3 sata
7. Viedjelni tlani elementi 2 sata
8. Umor dimenzioniranje 2 sata
9. Osnovne postavke teorije plastinost 2 sata
10. Konstrukcije od tankostijenih profila 2 sata
Projektiranje ploastih elemenata i limenih
11. 3 sata
nosaa
12. Sustavi prostornih konstrukcija 2 sata
13. Nosivi sustavi viekatnih zgrada 2 sata
14. Detalji u elinim konstrukcijama 2 sata

2
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

Redni
broj Tip vjebi Nastavna jedinica Opaska
vjebi
Ponavljanje zadataka iz dimenzioniranja
1. konstrukcijske vlanih tapova iz predmeta Metalne 2 sata
konstrukcije 1
Ponavljanje zadataka iz dimenzioniranja
2. konstrukcijske tlanih tapova iz predmeta Metalne 2 sata
konstrukcije 1
Zadataci iz dimenzioniranja kompleksno
3. konstrukcijske 2 sata
naprezanih nosaa
Zadataci iz dimenzioniranja kompleksno
4. konstrukcijske 2 sata
naprezanih nosaa
5. konstrukcijske Zadaci iz viedjelnih tlanih tapova 2 sata
6. konstrukcijske Zadaci iz viedjelnih tlanih tapova 2 sata
7. konstrukcijske Dimenzioniranje nosaa kod umora 2 sata
8. konstrukcijske Dimenzioniranje nosaa kod umora 2 sata
9. konstrukcijske Zadaci iz teorije plastinosti 2 sata
10. konstrukcijske Dimenzioniranje tankostijenog profila 2 sata
11. konstrukcijske Dimenzioniranje tankostijenog profila 2 sata
12. konstrukcijske Dimenzioniranje limenog nosaa 2 sata
13. konstrukcijske Dimenzioniranje limenog nosaa 2 sata
Preliminarno dimenzioniranje prostorne
14. konstrukcijske 2 sata
konstrukcije
Preliminarno dimenzioniranje prostorne
15. konstrukcijske 2 sata
konstrukcije

1.3. Svrha pojedinih poglavlja

1. Odlike elinih konstrukcija

Na izvedenim graevinama ije su konstrukcije od elika pokazuju se u poetnom predavanju
odlike elinih konstrukcija. U biti to je na neki nain rekapitulacija nauenog gradiva u kolegiju
Metalne konstrukcije 1, sa naznakom proirenja steenog znanja za usmjerenje konstrukcije
unutar kolegija Metalne konstrukcije 2.

2. Arhitektura i elik
U okviru izlaganja u ovome se poglavlju navode povijesni razvoj elinih konstrukcija, kao i
odnosi graditelja razliitih specijalnosti u prolosti i sadanjosti, posebno inenjera-konstruktora
i arhitekata. Poznavanjem prolosti studenti mogu dobiti uvid u probleme koji ih oekuju u
treem mileniju.

3
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

3. Ekonomski parametri graenja elikom

U ovome se poglavlju studenti upuuju na neke znaajne parametre graenja elikom.
Poznavanje cijene rada utroenog na izradu konstrukcije i cijene materijala, pomoi e buduim
inenjerima u donoenju odluka pri projektiranju elinih konstrukcija.

4. Osnove postupka projektiranja

Obrazlau se osnovne ideje procesa projektiranja te se napominje da je za projektiranje potrebno
puno iskustva i volje. Definira se funkcionalno i konstrukcijsko projektiranje koja trebaju biti
usklaena. Ta se usklaenost ostvaruje tzv. konceptualnim projektiranjem. Na kraju predavanja
studente se upoznaje sa projektiranjem jedne hale, na nain kako se to radi u praksi.

5. Djelovanje na konstrukcije
Pod djelovanjem na konstrukciju podrazumijeva se svako djelovanje koje uzrokuje napone na
elementima konstrukcije. Novost je i u tome da djelovanje nije vie samo mehanika
(neposredna) veliina nego moe biti, kao posljedica vezana uz geometriju elemenata,
geometrijsko (posredno) djelovanje. Takoer su navedeni pojmovi koji predstavljaju djelovanja
kod ocjene pouzdanosti pa se takve vrijednosti djelovanja nazivaju reprezentativne vrijednosti.
Posebna je pozornost dana kod objanjenja kombinacija nastupa vie djelovanja i odabira
mjerodavne kombinacije

6. Elementi izloeni savijanju i uzdunoj sili

Razmatra se element izloen istodobnom djelovanju uzdune tlane sile i momenta savijanja.
Savijanje moe biti posljedica lateralnog optereenja izmeu krajeva nosaa, poznatog
ekscentrikog djelovanja uzdune sile i/ili od elementa s kojim je spojen promatrani element
unutar okvirnog sustava. Istrauju se ponaanje i naini otkazivanja takvog konstrukcijskog
elementa, a metode procjene pouzdanosti kao i kriteriji se provode sukladno EC3.

7. Viedjelni tlani elementi

Projektiranje viedjelnih tlanih elemenata razlikuje se od onih jednodjelnih. Uz teoretske
postavke te razlike, studenti se upoznaju sa numerikim primjerima koji se rjeavaju prema
Eurocode 3.

8. Umor - dimenzioniranje
Umaranje je specifian i ponekad vrlo bitan fenomen kod elinih konstrukcija. Potrebno je
poznavati nain dimenzioniranja konstrukcija izloenih umaranju. Takoer je vrlo vana stvar
odrediti kriterije izrade i kontrole kvalitete kod konstrukcija gdje je mjerodavno umaranje. Ti su
kriteriji daleko stroi u odnosu na eline konstrukcije kod kojih umor nije mjerodavan.

9. Osnovne postavke teorije plastinosti

Inenjerski pristup problemu prorauna prema teoriji plastinosti danas prevladava u europskim
normama. Prikazani su osnovni teoremi teorije plastinosti i metode prorauna na konkretnim
inenjerskim zadacima prema Eurocode. Teorija plastinosti u odnosu na proraun prema teoriji

4
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

elastinosti ima znaajnih prednosti, ali se trebaju dobro poznavati uvjeti pod kojima se moe
primijeniti.

10. Konstrukcije od tankostijenih profila

Potrebno je razlikovati pojam tankostijenih konstrukcijskih elemenata. Ti elementi tvore
tankostijene konstrukcije. Za njih ne vrijedi "klasian" nain prorauna, spajanja i izvedbe.
Konstruktori se trebaju upoznati sa tim specifinostima.

11. Projektiranje ploastih elemenata i limenih nosaa

Dijelovi elinih profila razmatraju se kao "ploe". Osnovni je problem za te ploe dokazati
krajnje granino stanje (stabilnost). Konstruktori se esto susreu sa tim problemom pa je
projektiranje ploa sastavni dio veine projekata gdje su predvieni nosai izvedeni kao limeni
nosai.Za vee raspone ili vea optereenja gotovi valjani profili vie ne zadovoljavaju. U tom se
sluaju izrauju nosai u radionici, koji su sastavljeni od izrezanih limova. U tom je sluaju
potrebno dokazati stabilnost dijelova limenih nosaa. U poglavlju se navode optimalne dimnezije
poprenog presjeka obzirom na zadane raspone.

12. Detalji u elinim konstrukcijama

Kod projektiranja elinih konstrukcija veliku ulogu ima izvedba i oblikovanje detalja koji
prikljuuju razliite konstrukcijske elemente. Detalji moraju biti u skladu s statikim
proraunom. U predavanju e se obraditi osnovni detalji u elinim konstrukcijama te e se
uputiti na nain njihovog rjeavanja onih koji su sloeniji.

13. Sustavi prostornih konstrukcija

Poznavanje prorauna i izvedbe sustava prostornih konstrukcija vano je za izvedbu krovita
velikih raspona, kao to su portske dvorane ili dvorane razliitih namjena. Poseban tip
konstrukcija predstavljaju prostorne reetkaste konstrukcije. Za praksu je korisno poznavati
pribline metode dimenzioniranja takvih konstrukcija, koje konstruktorima daju na jednostavan
nain uvid u dimenzije elemenata takvih statikih sustava.

14. Nosivi sustavi viekatnih zgrada

Svrha ovog poglavlja je upoznavanje osnovnih konstrukcijskih sustava visokih graevina.
Studenti se upoznavaju sa idejama projektiranja i koncipiranja visokih elinih struktura, kao i sa
rjeavanjem detalja elinih zgrada.

1.4. Uvjeti za drugi potpis i polaganje ispita

Obveze studenata, prikupljanje bodova, mjerila ispunjenja obveza i rokovi:

Nastava tijekom semestra: 15 predavanja (po 2 sata tjedno) i 15 vjebi (po 2 sata tjedno, od
toga su jedne vjebe u drugoj polovini semestra ujedno i kolokvij, a druge popravni kolokvij);
Raspored sadraja predmeta: za detaljni sadraj vidi poseban list;

5
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

Kolokvij: pitanja i zadaci iz gradiva koje je obraeno do tjedna u kojem se odrava kolokvij;
pravo pristupa popravnom kolokviju prema obavijesti nastavnika; student ima pravo uvida i
prigovora u ocjenjivanje kolokvija ako to zatrai u propisanom roku ( u pravilu neposredno
nakon objave rezultata);
Ispit: pitanja i zadaci iz itavog gradiva kolegija; student ima pravo uvida i prigovora u
ocjenjivanje ispita ako to zatrai u propisanom roku ( u pravilu neposredno nakon objave
rezultata); student/ica koji/a nije zadovoljan/na svojim uspjehom na ispitu moe zatraiti ocjenu
nedovoljan (1) pa ponovno pristupiti ispitu na jednom od iduih ispitnih rokova.
Uvjeti za potpis i konanu ocjenu uspjenosti studenta/ice na kolegiju: stjeu se
skupljanjem bodova prema tablici koja e biti prezentirana naknadno.

1.5. Literatura

[1] ANDROI, B.; DUJMOVI, D.; DEBA, I.: eline konstrukcije 1, IA Projektiranje, Zagreb,
2009.
[2] ANDROI, B.; DUJMOVI, D.; DEBA, I.: eline konstrukcije 2, IA Projektiranje, Zagreb,
2008.
[2] DEBA, I.; ANDROI, B.; DUJMOVI, D.: Metalne konstrukcije 3, IA Projektiranje, Zagreb,
1998.
[3] ANDROI, B.; DUJMOVI, D.; DEBA, I.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje, Zagreb,
2003.
[4] DUJMOVI, D.; ANDROI, B.; DEBA, I.: Modeliranje konstrukcija prema Eurocode 3, IA
Projektiranje, Zagreb, 2004.
[5] Separati za predavanja i vjebe
[6] MCKENZIE,W.C.: Design of Structural Steelwork, Macmillan, 1998.

6
 UVOD I ZNAENJE KOLEGIJA

1.6. Zadaci potrebni za ispit

Poglavlje kolegija Poglavlje u

Literatura Primjer Stranica
MK2 literaturi
6. Elementi
eline konstrukcije 2 primjeri iz poglavlja E.
izloeni N i M
7. Viedjelni
Separat svi primjeri iz separata
elementi
15.1 319
Metalne VI. Umor -
8. Umor 15.2 325
konstrukcije 4 dimenzioniranje
15.3 327
1 37
2 39
Modeliranje 1 61
9. Teorija II. Metode
konstrukcija 2 62
plastinosti plastinosti
prema Eurocode 3 3 64
4 65
3.1 68
10. Konstrukcije
od tankostjenih Separat svi primjeri iz separata
profila
11. Limeni nosai Separat svi primjeri iz separata
13. Prostorne Separat svi primjeri iz separata
konstrukcije