Professional Documents
Culture Documents
Правни Годишњак-Н. Врањеш
Правни Годишњак-Н. Врањеш
GODINJAK
FAKULTETA PRAVNIH NAUKA
Indexed in: LICENSE AGREEMENT, 3.22.12. EBSCO Publishing Inc., Current Abstracts;
ebscohost.com
scholar.google.com
doisrpska.nub.rs
crossref.org
asopis izlazi jedanput godinje.
Struni rad
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .232
Prava i obaveze oteenog tokom krivinog postupka u pravu
Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
Svjetlana Ivanovi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .263
Prikaz
. , . . . . . . . . . . . . . . . . 279
Sudska praksa
Sudska praksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Slobodan Stanii
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
Pravo graenja u
Originalni nauni rad
Prof. dr UVOD
Duko Medi Pravo graenja je novi institut stvarnog prava u Republici
redovni profesor, dekan Srpskoj.1 Uveden je u na pravni sistem Zakonom o stvarnim
Fakulteta pravnih nauka pravima (ZSP) kojim je na ovim prostorima konano izvrena
Panevropskog univerziteta kodifikacija stvarnog prava.2 To pravo postoji i ima tradiciju u
Apeiron, Banja Luka mnogim zemljama,3 dok u nekim postoji superficijarno pravo
1
Vidi: M. Vukovi, Osnovi stvarnog prava, Zagreb, 1950, str. 205209; P. Simo-
netti, Pravo graenja, SarajevoBeograd, 1986; P. Simonetti, Pravo graenja i
dranje vlastite zgrade na tuem zemljitu, Pravo u gospodarstvu, br. 56/84,
str. 354370; P. Simonetti, Pravo graenja, Pravni ivot, br. 1112/91, str.
12931306; R. Jotanovi, Pravo graenja, magistarska teza, Beograd, 2006.
2
U naem pravnom sistemu vai naelo zatvorenog broja stvarnih prava (nu-
merus clausus). To je princip koji uglavnom vai u kontinentalnim pravi-
ma. Prema ZSP-u, stvarna prava su: pravo svojine, pravo graenja, zalono
pravo, pravo stvarne i line slubenosti i pravo realnog tereta (lan 1 st. 2).
Pravo graenja kod nas do sada nije bilo zakonski regulisano, niti je bila
predviena mogunost njegovog postojanja.
3
Npr. u Austriji je pravo graenja uvedeno Zakonom o pravu graenja od
26.4.1912. godine, u Njemakoj Uredbom o nasljednom pravu graenja sa
zakonskom snagom od 15. januara 1919. godine, Republika Hrvatska je uve-
la ovaj institut Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima iz 1996.
godine itd. O pravu graenja u uporednom pravu opirno: P. Simonetti,
Funkcije, sadraj i priroda prava graenja u usporednom pravu, u Aktuel-
ne tendencije u razvoju i primeni evropskog kontinentalnog prava, Temat-
ski zbornik radova, sveska II, Pravni fakultet Univerziteta u Niu, Ni, 2010,
str. 171205.
5
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
koje mu je prilino srodno.4 Pravo graenja u dananjem obliku se uvodi poetkom XX vi-
jeka pod uticajem jakog privrednog i ekonomskog razvoja.5 Ovo pravo ima dosta slinosti
sa slubenostima i sa zakupom, mada u pogledu njih ima i bitnih razlika.6 Postoji vie ra-
zloga za uvoenje prava graenja u nae stvarno pravo. Ipak, jedan od najvanijih, svakako
je mogunost rjeavanja stambenih potreba socijalno ugroenih slojeva stanovnitva, jer
se na ovaj nain znaajno sniavaju trokovi te izgradnje. Nosiocu prava graenja omogu-
ava se sticanje prava svojine na zgradi, a da ne mora prethodno kupiti zemljite na kome
se ta zgrada nalazi. S druge strane, pravo graenja je lukrativan posao za samog vlasnika
zemljita7 jer mu omoguava da dugorono stie koristi od svog zemljita, a da na njemu ne
gubi pravo svojine. Nadamo se da e ovaj institut u praksi imati iroku primjenu.
Dakle, pravo graenja ima vrlo kompleksnu strukturu i specifinu pravnu prirodu,11
na neki nain svoj dvostruki pravni ivot. S jedne strane radi se o ogranienom stvarnom
pravu na neijem zemljitu (teret zemljita),12 a s druge strane je u pravnom pogledu
izjednaeno s nekretninom, to znai da se fingira da se radi o zemljitu i smatra se po-
sebnim knjinim tijelom. Pravo graenja je po svojoj pravnoj prirodi ogranieno stvarno
pravo koje se po sadraju razlikuje od ostalih stvarnih prava.13 Ono ima sva znaajna
obiljeja stvarnog prava, jer postoji privatna vlast na stvari, neposrednost, apsolutnost i
4
I pravo graenja i superficijarno pravo razdvajaju zgradu od zemljita. Meutim, superficijarno pravo samo ne-
utralizuje snagu zemljita i dri zgradu pravno odvojenu od zemljita. S druge strane, pravo graenja preuzima
funkciju zemljita.Vidi: A. Romac, Rimsko pravo, peto izdanje, Zagreb, 1994, str. 195; P. Simonetti, Rimski
superficies i pravne ustanove koje prethode hrvatskom pravu graenja, u Rasprave iz stvarnog prava, Rijeka,
2001, str. 203258; P. Simonetti, Prava na graevinskom zemljitu (19452007), Rijeka, 2008, str. 1624.
5
O tome: L. Taji, Pravo graenja, Pravni savjetnik, br. 78/05, str. 47.
6
Npr. razlika izmeu prava graenja i prava slubenosti je u tome to pravo graenja, osim korienja tue
stvari, sadri i pravo svojine na izgraenoj zgradi.
7
D. Stojanovi, Stvarno pravo, deveto izdanje, Kragujevac, 1998, str. 285.
8
Poto se pravo graenja moe osnovati i na vlastitom zemljitu, ne bi bila adekvatna formulacija na tuem
zemljitu. Dakle, pravo graenja i pravo svojine na nekom zemljitu se ne iskljuuju. Pravo graenja se ne
moe osnovati na zemljitu na kome niko ne moe imati pravo svojine.
9
Zgrade treba da budu trajne, jer je trajnost konstitutivni element pravnog jedinstva zemljita i zgrade. Privreme-
ne zgrade nisu sastavni dio zemljita, one su se samo radi neke prolazne namjene spojile sa zemljitem i smatraju
se pokretnim stvarima. Na njih se pravo graenja ne odnosi. Trajnost ili privremenost zavisi od namjene zgrade.
10
lan 286 ZSP-a.
11
O pravnoj prirodi prava graenja v. L. Veli, Pravo graenja u SR Njemakoj i njegovo uvoenje u pravni
sistem Bosne i Hercegovine, u Zborniku radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne
prakse, Mostar, 2006, str. 463464.
12
Vlasnik zemljita je ogranien postojanjem prava graenja, ne smije raditi sa zemljitem ono to bi imao pravo
kada prava graenja ne bi bilo i primoran je trpjeti radnje nosioca ovog prava na svom zemljitu.
13
Ovako je i po austrijskom i njemakom pravu, dok vajcarsko pravo pravo graenja smatra kao podvrstu slu-
benosti.
6
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
14
Predmet prava graenja je zemljite i to uvijek cijelo zemljinoknjino tijelo.
15
P. Simonetti, Ustanova prava graenja prema radnom nacrtu Zakona o stvarnim pravima Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u Zborniku radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakono-
davstva i pravne prakse, Mostar, 2008, str. 28.
16
P. Simonetti, Pravo graenja de lege ferenda, Zakonitost, br. 23/93, str. 183.
17
Dakle, zgrada kao tjelesna stvar je prirataj prava graenja, bestjelesne stvari, koje je izjednaeno s nekretninom.
18
O tome: V. Belaj, Pravo graenja, u Liber amicorum in honorem Jadranko Crni (1928200.), Zagreb,
2009, str. 389.
19
R. Jotanovi, Pravo graenja prema Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske, u Aktuelna pitanja sa-
vremenog zakonodavstva, Beograd, 2009, str. 86.
20
P. Simonetti, Pretpostavke, funkcije i priroda prava graenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rije-
ci, vol. 19, br. 2/98, str. 424.
21
P. Simonetti, Nekretnine kao objekti prava vlasnitva i prava graenja, Pravni ivot, br. 11/09, str. 530.
7
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
8
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
31
lan 292 ZSP-a.
32
lan 290 st. 1 ZSP-a.
33
No, primjera radi, ono ne moe biti osnovano u korist svakidanjeg vlasnika neke nekretnine.
34
Dakle, pravo graenja se ne moe osnovati na optim i javnim dobrima.
35
lan 290 st. 2 ZSP-a. Smisao postojanja prava graenja na vlastitom zemljitu mogao bi biti jedino u njego-
vom prenoenju na drugoga i to bi zato trebalo biti privremeno stanje dok do tog prenosa ne doe.
36
Za to se ne trai saglasnost vlasnika zemljita. U Njemakoj se npr. za otuenje prava graenja zahtijeva sagla-
snost vlasnika optereenog zemljita (paragraf 26 Uredbe o nasljednom pravu graenja).
37
lan 291 st. 1 i 2 ZSP-a.
38
To je velika prednost u odnosu na prava korienja koja su prethodila pravu graenja i koja su imala istu
funkciju, ali se nisu mogla hipotekarno zaloiti, niti biti predmet izvrenja o tome v. P. Simonetti, Pravo
graenja, doktorska disertacija, Zagreb, 1983, str. 249251.
39
O tome opirno: P. Simonetti, Ustanova prava graenja prema radnom nacrtu Zakona o stvarnim pravima
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske..., str. 2528.
9
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
40
O tome ire: P. Simonetti, Osnivanje prava graenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 20,
br. 2/99. str. 553593.
41
lan 293 st. 1 ZSP-a. Primjera radi, u Njemakoj se pravo graenja moe stei i tabularnim odrajem, na
osnovu pogrene uknjibe i protekom roka od 30 godina (paragraf 902 Njemakog graanskog zakonika).
42
R. Jotanovi, Pojam prava graenja, Pravna rije, br. 8/06, str. 371.
10
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
izvodi iz prava svojine na neijem zemljitu koje se njime optereuje, ono se osniva u naelu
aktom raspolaganja knjinog vlasnika zemljita.43 U sluaju da osniva prava graenja nije
bio vlasnik optereenog zemljita, iako je kao takav uknjien u javnoj knjizi, pravo graenja
se moe stei s povjerenjem u te knjige ako je sticalac bio savjestan. Sticalac prava graenja
bio je savjestan ako u trenutku sklapanja pravnog posla o osnivanju prava graenja, te u
trenutku kada je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno ra-
zloga da sumnja u to da osniva prava graenja koji je u javnoj knjizi bio upisan nije vlasnik,
ve da je to tree lice koje je pravo svojine steklo vanknjinim putem.44 Na ovaj nain se titi
povjerenje u javne knjige, bez kojeg nema sigurnosti u pogledu prometa na nekretninama.
To je, u stvari, sticanje prava graenja na osnovu zakona i izuzetak od pravila da se ovo
pravo moe stei samo na osnovu pravnog posla ili odluke suda. Ako bi u toj situaciji pravo
graenja elio da osnuje vanknjini (pravi) vlasnik, on bi se samo mogao obavezati da e
osnovati ovo pravo poto uknjii pravo svojine na svoje ime u javnoj knjizi. Pravni posao na
osnovu koga se osniva pravo graenja, mora da bude zakljuen u propisanom, pismenom
obliku i mora biti adekvatno notarski obraen.45 Nedostatak potrebne forme dovodi do nje-
gove nitavnosti. Ispunjenje obaveza iz ugovora u cjelini ili u pretenom dijelu ne moe do-
vesti do konvalidacije kao u sluaju kada je za valjanost ugovora propisana obina pismena
forma.46 to se tie sadraja, taj pravni posao (ako je dvostrani), prije svega, mora sadrava-
ti sporazumnu izjavu stranaka o osnivanju prava graenja, koja treba da bude data i od vla-
snika zemljita i od budueg nosioca prava graenja uz izriito oitovanje vlasnika zemljita
da dozvoljava upis prava graenja u javnoj knjizi na svom zemljitu (clausula intabulandi).
Ova klauzula ne smije biti neodreena ili vezana za uslov i bez nje neme ni uknjibe prava
graenja. To pojaava pravnu sigurnost koja je neophodna u pogledu osnivanja i prometa
prava na nekretninama, a u skladu je i sa naelom kauzalne tradicije u naem pravu. Kauza
o osnivanju prava graenja mora da bude jasno oznaena i vidljiva. Takoe, bitan sastojak
je i odredba o predmetu pravnog posla odnosno zemljitu kao objektu prava graenja.47 Po-
trebno je odreeno navesti broj katastarske estice, njenu povrinu, kao i katastarsku opti-
nu u kojoj se nalazi zemljite koje e biti optereeno pravom graenja. U suprotnom, takav
pravni posao bio bi nitav po optim naelima obligacionog prava.48 Eventualne odredbe
tog pravnog posla o odvajanju prava graenja i zgrade, te o odvajanju prava graenja od
zemljita su nitave. Pravni posao kojim se osniva pravo graenja moe biti jednostrani49 i
dvostrani. Naravno, ee e se raditi o ugovoru izmeu vlasnika zemljita i nosioca prava
graenja, koji je u pogledu sadraja najvie slian ugovoru o prodaji sa obronim otplatama
cijene.50 ZSP ne ograniava krug lica koja mogu na svom zemljitu osnovati pravo graenja.
Jedini uslov je da su vlasnici zemljita i da su kao takvi upisani u javnoj knjizi.51 U sluaju
43
P. Simonetti, Pravo vlasnitva i pravo graenja stranih osoba na nekretninama u Republici Hrvatskoj, Zbor-
nik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1/06, str. 39.
44
Vidi l. 55 i 56 ZSP-a.
45
Vidi lan 68 st. 1 ta. 4 Zakona o notarima (Slubeni glasnik RS br. 86/04, 2/05, 74/05).
46
lan 73 Zakona o obligacionim odnosima bive SFRJ (ZOO) koji se u Republici Srpskoj primjenjuje na osnovu
lana 12 Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava RS (Slubeni glasnik RS br. 21/92).
47
Najee e se raditi o graevinskim parcelama.
48
lan 47 ZOO.
49
Npr. vlasnik zemljita osniva pravo graenja za sebe.
50
Kod prava graenja umjesto cijene postoji periodina naknada vlasniku zemljita.
51
Lica koja imaju samo pravo plodouivanja ili upotrebe u pogledu zemljita razumljivo ne mogu osnivati pravo
graenja.
11
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
da je zemljite na kome se osniva pravo graenja u susvojini ili zajednikoj svojini, potreb-
na je saglasnost svih suvlasnika odnosno zajedniara, jer se radi o poslu koji prelazi okvire
redovnog upravljanja.52 Pravo graenja stie se dvostrukim upisom u javnu knjigu, i to upi-
som kao tereta na zemljitu koje optereuje i upisom kao posebnog knjinog tijela u za to
novoosnovanom knjinom uloku, kada budu ispunjene sve propisane pretpostavke.53 Upis
u knjigu ima konstitutivno dejstvo. Do tog momenta valjan pravni posao o osnivanju prava
graenja ima samo obligacionopravno dejstvo. Sam nain upisa odraava dvojnu pravnu
prirodu ovog prava. Prilikom upisa prava graenja kao tereta zemljita stavlja se i oznaka
broja novog knjinog uloka prava graenja. U A listu uloka prava graenja treba navesti
podatak da se radi o pravu graenja i izvriti oznaku optereenog zemljita i broj njego-
vog knjinog uloka. Ukoliko bi pravo graenja tetilo ve upisanim ogranienim stvarnim
pravima na zemljitu koje bi se opteretilo pravom graenja, ono se moe upisati samo s
pristankom ovlaenika tih prava.54 Kada se na osnovu prava graenja izgradi zgrada ili
postojea zgrada odvoji od zemljita pravom graenja, izvrie se upis na pravu graenja.55
Ako zakonom nije drugaije odreeno u pogledu naina osnivanja prava graenja, njegove
promjene i prestanka, te u pogledu zatite povjerenja u javne knjige, na odgovarajui nain
se primjenjuju odredbe ZSP-a koje se odnose na pravo svojine.56
52
lanovi 32 i 46 . ZSP-a.
53
lan 294 st. 1 ZSP-a.
54
lan 294 st. 3 ZSP-a.
55
lan 294 st. 4 ZSP-a.
56
lan 294 st. 5 ZSP-a.
57
Ovdje se moglo predvidjeti da se pravo graenja moe osnovati i odlukom organa uprave, primjera radi u
postupku eksproprijacije.
58
lan 295 ZSP-a.
59
O tome ire: P. Simonetti, Prava na graevinskom zemljitu..., str. 495498.
60
lan 63 ZSP-a.
61
lan 59 ZSP-a.
62
lan 296 ZSP-a.
63
lan 297 ZSP-a.
12
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
dvostruka pravna priroda ovog prava, kao ogranienog stvarnog prava na neijem zemlji-
tu i kao samostalne nekretnine u pravnom smislu.
Sporovi u vezi sa pravom graenja su, u pravilu, vezani za odnos nosioca prava gra-
enja i vlasnika zemljita, ali ometanje izvravanja ovlaenja koja proizlaze iz prava gra-
enja moe da vri i svako tree lice. Vlasnik zemljita, nakon osnivanja prava graenja,
moe svoje pravo svojine na tom zemljitu samo ogranieno koristiti, jer mora potovati
prava nosioca prava graenja. Nosilac prava graenja stie pravo da koristi zemljite koje
je optereeno pravom graenja. Njemu to korienje treba da bude omogueno i prije, a i
poslije izgradnje graevine. Naravno, on treba da ovo zemljite koristi na adekvatan, pri-
mjeren nain za izgradnju objekta, a poslije toga prema namjeni objekta. Ukoliko ga neko
u tome ometa, on ima pravo na zatitu prema pravilima o zatiti titulara stvarne slube-
nosti.64 U pogledu izgraene zgrade na optereenom zemljitu nosilac prava graenja ima
pravo svojine, pa zbog toga u svrhu zatite ima pravo da koristi svojinske tube. Pomou
vlasnike tube (rei vindicatio)65 i tube iz pretpostavljene svojine,66 on moe zahtijeva-
ti predaju stvari u dravinu, a negatornom tubom nosilac prava graenja moe traiti
od lica koje ga bespravno uznemirava na drugi nain, a ne oduzimanjem dravine, da to
uznemiravanje prestane.67 Nosilac prava graenja ima pravo i na dravinsku zatitu (sa-
mopomo i dravinske tube),68 jer je neposredni dralac zemljita (nesamostalni dralac)
i zgrade (samostalni dralac). Ako doe do povrede prava graenja pogrenim upisom u
javnu knjigu, nosilac prava graenja moe svoje pravo tititi odgovarajuom primjenom
pravila o zatiti prava svojine pokretanjem brisovne tube,69 a moe se posluiti i zatitom
predvienom u zemljinoknjinom i (katastarskom) pravu. Nosilac prava graenja ima
legitimaciju i za uee u postupku potpune eksproprijacije kada eksproprijacija obuhvata
zemljite, zgradu i druge graevinske objekte.70
Samo pravo graenja ne moe fiziki propasti, jer se radi o zamiljenoj nekretnini.
No, moe doi do propasti optereenog zemljita, a to se deava najee zbog odreenih
elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, kao to su zemljotresi, poplave i slini pri-
rodni dogaaji. Tada nestaje predmet prava svojine, a time dolazi do apsolutnog prestanka
64
Vidi lanove 248250 ZSP-a.
65
lan 126 ZSP-a.
66
lan 131 ZSP-a.
67
lan 132 ZSP-a.
68
Vidi lan 313 ZSP-a.
69
lan 56 st. 3 ZSP-a.
70
lan 7 st. 3 Zakona o eksproprijaciji Republike Srpske (Slubeni glasnik RS br. 112/06).
71
lan 298 st. 1 ZSP-a.
72
Vidi lan 75 st. 1 Zakona o izvrnom postupku ZIP (Slubeni glasnik RS br. 59/03 i 85/03).
13
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
i prava svojine i svih prava koja iz nje proizlaze. Propast zemljita dovodi i do propasti
zgrade, a propast zgrade ne mora da dovede do propasti zemljita, a ni prava graenja
kao glavne stvari. Propast objekta treba shvatiti ire, kao faktiku ili pravnu prepreku za
graenje ili odravanje zgrade koja je nastupila poslije konstituisanja prava graenja.73
Ovdje nisu relevantni razlozi koji su doveli do propasti zemljita. Pravo graenja presta-
je i sporazumom vlasnika zemljita i nosioca prava graenja. Kao to na taj nain moe
nastati, razumljivo je da tako moe doi i do njegovog prestanka. Za prestanak prava gra-
enja sporazumom stranaka neophodna je ista forma koja se trai i za njegov nastanak.
Odricanje titulara prava graenja kao nain prestanka moe da ima negativne posljedice
po pravnu sigurnost uopte. Naime, na taj nain mogu da budu ugroeni interesi vlasnika
zemljita i pravo graenja moe da prestane neovisno od njegove volje. Ovdje je trebalo
izriito propisati da vlasnik zemljita treba da da svoju saglasnost na to odricanje da bi ono
proizvodilo pravne posljedice,74 i tako bi se izbjegle dileme i nesporazumi koji u vezi sa tim
mogu da nastanu u praksi. Isto tako, jednostranim odreknuem prava graenja mogu da
budu ugroeni i interesi treih lica koja imaju odreena prava, prevashodno zalonih po-
vjerilaca, jer se u pravilu odreknuem titular prava graenja odrie i prava na naknadu, pa
se zalono pravo neminovno gasi. Odricanje samo pojedinih prava koja proizlaze iz prava
graenja ne smatra se odreknuem koje dovodi do prestanka ovog prava. Na prestanak
prava graenja na ovaj nain, inae, treba primijeniti pravila o prestanku prava svojine na
nekretninama, jer je, kao to je ve navedeno, pravo graenja u pravnom pogledu izjedna-
eno s nekretninom. Pravo graenja prestaje i protekom vremena za koje je bilo osnovano
neovisno o izjavi zainteresovanih strana. U javnoj knjizi brisanje vremenski ogranienih
prava moe uslijediti i bez posebnog pristanka ili izjave titulara ako je pristanak sadran u
ugovoru o osnivanju prava graenja ili ako su stranke prilikom osnivanja postigle dogovor
o trajanju tog prava. Za brisanje postojeeg upisa potreban je zahtjev stranke koji se odnosi
na brisanje prava graenja kao tereta koji je upisan u C listu, dok se zatvaranje uloka pra-
va graenja vri po slubenoj dunosti. Ukoliko su stranke saglasne, one mogu produiti
rok predvien za prestanak tog prava, ali do produenja mora doi prije isteka ugovorenog
vremena. Ako doe do ispunjavanja ugovorenog raskidnog uslova, takoe dolazi do pre-
stanka prava graenja. Ono moe prestati i rastereenjem na osnovu donesenog zakona ili
odluke nadlenog organa u optem interesu uz naknadu ili bez nje.
Pravo graenja upisano u javnoj knjizi prestaje iz navedenih razloga tek kad bude
izbrisano kao teret na zemljitu optereenom tim pravom i kao posebno knjino tijelo,75 a
ne samim tim to je nastao neki od razloga njegovog prestanka.
Ukidanje
Pravo graenja prestaje ukidanjem ako izgubi svrhu svog postojanja. Ukoliko se na
pravu graenja ne izgradi zgrada76 u roku od 10 godina od osnivanja tog prava, vlasnik
optereene nepokretnosti moe zahtijevati da se ono ukine. Ako nije zakonom drugaije
odreeno, odluku o ukidanju donijee sud na zahtjev vlasnika optereene nepokretnosti,
73
P. Simonetti, Pravo graenja..., str. 83.
74
Istina, u tom sluaju bi moglo doi do analogne primjene lana 288 st. 1 ZSP-a.
75
lan 298 st. 2 ZSP-a.
76
U praksi se moe postaviti pitanje kada se smatra da je zgrada izgraena.
14
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
bez obzira na pravni osnov na kojem je ovo pravo bilo zasnovano.77 Prema tome, pravo gra-
enja moe prestati i zbog nevrenja odnosno zato to u navedenom roku nije izgraena
zgrada, to je i bio cilj osnivanja tog prava. Ovo je propisano u cilju zatite interesa vlasnika
zemljita, a i ostvarenja svrhe prava graenja koja se ogleda upravo u izgradnji zgrade.
To bi trebalo sprijeiti neogranien promet ovog prava koji se moe vriti iz nekih drugih
razloga, a ne zbog ostvarivanja njegove prave funkcije.
Posljedice prestanka
Bez obzira na razloge, sa prestankom prava graenja uspostavlja se ono stanje kakvo
je bilo prije njegovog konstutuisanja. Prema tome, prestankom ovog prava pripadnost ze-
mljita postaje ono to je s pravom graenja bilo od zemljita pravno odvojeno (oivljava
naelo superficies solo cedit).79 Vlasnik zemljita tako stie svojinu nad izgraenom zgra-
dom, koja postaje pripadnost zemljita. Ista je sudbina i sporednih trajnih objekata koji
su izgraeni na pravu graenja. To je posljedica djelovanja prirataja poto je zemljitu
vraena njegova atrakciona snaga. Ako nije nita drugo ugovoreno, nosilac prava graenja
nema pravo da ukloni zgradu ili da uzme sebi dijelove iz kojih je sastavljena. Na odnos
vlasnika zemljita i lica kome je prestalo pravo graenja primjenjuju se pravila po kojima
se prosuuju odnosi nakon prestanka prava plodouivanja, ako nije zakonom drugaije
odreeno.80 Obaveza nosioca prava graenja je da vlasniku vrati njegovo zemljite i da
uradi ono to je potrebno da se ovo pravo brie iz zemljine knjige. Vlasnik je duan licu
kome je prestalo pravo graenja dati naknadu za zgradu. Visina te naknade zavisi od toga
koliko je uveana vrijednost njegove nepokretnosti sa tom zgradom u prometu81 odnosno
prema vrijednosti zemljita prije i nakon izgradnje objekta. Dakle, za visinu naknade bitna
je vrijednost objekta u momentu prestanka prava graenja. Zbog toga je nosilac prava
graenja zainteresovan da izgraeni objekt odrava u dobrom stanju i da ga kao takvog
preda vlasniku zemljita. Nije predviena mogunost iskljuenja naknade, a ni ugovaranje
njene visine.
77
lan 299 st. 1. ZSP-a.
78
lan 299 st. 2, 3 i 4 ZSP-a.
79
lan 300 st. 1 ZSP-a.
80
lan 300 st. 2 ZSP-a.
81
lan 300 st. 3. ZSP-a.
15
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
Tua prava
Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom tog prava,
ako zakonom nije drugaije odreeno. Prema tome, prestankom prava graenja, u princi-
pu, prestaju i njegovi tereti. Meutim, zalono pravo koje je teretilo pravo graenja nakon
prestanka tog prava tereti naknadu koju je vlasnik duan licu ije je pravo graenja pre-
stalo.82 Prestankom prava graenja hipotekarni povjerilac se, prema tome, ne moe vie
namiriti iz prava graenja, ali ima pravo da namiri svoje potraivanje iz ove naknade i to za
njega treba da predstavlja dovoljnu sigurnost. Poto nosilac prava graenja (najee) nije
vlasnik optereenog zemljita, hipoteka ne moe teretiti to zemljite. Ako na pravu grae-
nja nije izgraena zgrada, nema uveanja vrijednosti zemljita, a onda nema ni naknade
ranijem nosiocu prava graenja. Pravna sudbina slubenosti i stvarnih (realnih) tereta
zavisi od toga da li je na pravu graenja izgraena zgrada ili ne. Ukoliko je na tom pravu
dolo do izgradnje zgrade, ova prava ostaju i nakon prestanka prava graenja u korist od-
nosno na teret zemljita sa zgradom sa dotadanjim prvenstvenim redom.83 U suprotnom,
ta prava prestaju.
Pravo nadogradnje
Nadogradnja je izgradnja jednog ili vie posebnih dijelova nepokretnosti na postoje-
oj zgradi.84 To nije dograivanje ve postojeeg, ve stvaranje posebnog dijela zgrade.85
Da bi dolo do legalne nadogradnje treba da postoji saglasnost vlasnika, a moraju biti ispu-
njeni i svi tehniki uslovi za dobijanje saglasnosti koje su potrebne za graenje.86 Na pravo
nadogradnje primjenjuju se propisi o pravu graenja, ako ZSP-om nije drukije odreeno
i ako se to ne protivi njegovoj prirodi.87 Ovo pravo se tretira kao podvrsta prava graenja.
Bez toga bi dijelovi koji su nadograeni postali prirataj zgrade. Pravo nadogradnje ima
sutinsku funkciju da neutralizuje prirataj odnosno da omogui sticanje prava svojine na
nadograenom dijelu. Nosilac prava nadogradnje stie pravo da na tuoj zgradi izgradi
jedan ili vie stanova na kojima e stei pravo svojine i zato treba da bude upoznat i sa
pravima i obavezama etanih vlasnika. Zavretkom nadogradnje graditelj stie pravo svo-
jine na nadograenom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, a pravo nadograd-
nje prestaje.88 Pravo nadogradnje se ne moe otuiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika
zgrade i nosilaca drugih stvarnih prava na nepokretnosti.89 Time je dolo do odstupanja od
mogunosti raspolaganja koje postoji kod prava graenja, ali se to moe razumjeti kada se
ima u vidu da izmeu ovih instituta postoje i razlike koje to opravdavaju. Zalono pravo
na pravu nadogradnje prelazi na nadograeni dio nepokretnosti i na pravo susvojine na
nepokretnosti90 to je sasvim razumljivo i u interesu je zalonog povjerioca.
82
lan 301 st. 1 i 2 ZSP-a.
83
lan 301 st. 3 ZSP-a.
84
Vidi lan 302 st. 1 ZSP-a.
85
O pravu nadogradnje v. P. Simonetti, Pravne osnove graenja na tuoj nekretnini (de lege lata), Zbornik
Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 17, br. 1/96, str. 2737.
86
Poetkom primjene ZSP-a prestala je primjena Zakona o nadziavanju zgrada i pretvaranju zajednikih pros-
torija u stanove u zgradama u drutvenoj svojini (Slubeni list SRBiH, br. 32/87).
87
lan 302 st. 2 ZSP-a.
88
lan 302 st. 4 ZSP-a.
89
lan 302 st. 3 ZSP-a.
90
lan 302 st. 5 ZSP-a.
16
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 5-18
ZAKLJUAK
Pravo graenja je bilo neophodno uvesti u na pravni sistem, pogotovo poslije izvr-
ene radikalne promjene svojinskog reima na gradskom graevinskom zemljitu. Ovo
pravo je vrlo specifino zbog njegove dvostruke pravne prirode. Ono je istovremeno i ogra-
nieno stvarno pravo na neijem zemljitu, a i samostalna nekretnina u pravnom smislu.
To dolazi do izraaja i prilikom njegovog upisa u javnu knjigu. Postojanje prava graenja
je u interesu i vlasnika zemljita i nosioca ovog prava. Vlasnik zemljita ima mogunost da
stie stalne koristi od optereenog zemljita u duem vremenskom periodu bez njegovog
otuenja, a nosilac prava graenja dobija priliku da na zemljitu izgradi objekat i postane
njegov vlasnik, iako nema svojinu na tom zemljitu. Ovaj institut je i u drutvenom inte-
resu, jer omoguava kontrolu nad stambenom izgradnjom, kao vanom komponentom
socijalne stabilnosti, te sticanje sredstava za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, ako su
vlasnici optereenog zemljita jedinice lokalne samouprave. Potencijalni graditelji (inve-
stitori) stanova koji nemaju dovoljno novca za kupovinu graevinskog zemljita e za sti-
canje prava graenja biti posebno zainteresovani, jer e to poveati njihovu konkurentsku
sposobnost na tritu. Isto tako, za ovo pravo e sigurno postojati i interes onih lica koja
ele da uloe svoj kapital u proizvodnju ili neku drugu djelatnost za sticanje profita. Dakle,
od uvoenja instituta prava graenja u na pravni sistem oekuju se viestruke koristi i
nadamo se da e se to brzo i potvrditi u praksi.
LITERATURA:
Belaj V., Pravo graenja, u Liber amicorum in honorem Jadranko Crni (1928200.), Zagreb, 2009.
Gavella N., Josipovi T., Gliha I., Belaj V., i Stipkovi Z.,, Stvarno pravo, svezak 2, Zagreb, 2007.
Jotanovi R., Pojam prava graenja, Pravna rije, br. 8/06.
Jotanovi R., Pravo graenja prema Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske, u Aktuelna pitanja
savremenog zakonodavstva, Beograd, 2009.
Jotanovi R., Pravo graenja, magistarska teza, Beograd, 2006.
Romac A., Rimsko pravo, peto izdanje, Zagreb, 1994.
Simonetti P., Pravo graenja de lege ferenda, Zakonitost, br. 23/93.
Simonetti P., Osnivanje prava graenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 20, br.
2/99.
Simonetti P., Pravne osnove graenja na tuoj nekretnini (de lege lata), Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, vol. 17, br. 1/96.
Simonetti P., Funkcije, sadraj i priroda prava graenja u usporednom pravu, u Aktuelne tendencije
u razvoju i primeni evropskog kontinentalnog prava, Tematski zbornik radova, sveska II, Pravni
fakultet Univerziteta u Niu, Ni, 2010.
Simonetti P., Nekretnine kao objekti prava vlasnitva i prava graenja, Pravni ivot, br. 11/09.
Simonetti P., Pravo graenja i dranje vlastite zgrade na tuem zemljitu, Pravo u gospodarstvu, br.
56/84.
Simonetti P., Pravo graenja, Pravni ivot, br. 1112/91.
Simonetti P., Pravo vlasnitva i pravo graenja stranih osoba na nekretninama u Republici Hrvatskoj,
Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1/06.
Simonetti P., Pravo graenja, doktorska disertacija, Zagreb, 1983.
Simonetti P., Pretpostavke, funkcije i priroda prava graenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita
u Rijeci, vol. 19, br. 2/98.
Simonetti P., Rimski superficies i pravne ustanove koje prethode hrvatskom pravu graenja, u
Rasprave iz stvarnog prava, Rijeka, 2001.
17
Duko Medi: Pravo graenja u pravu Republike Srpske
Simonetti P., Ustanova prava graenja prema radnom nacrtu Zakona o stvarnim pravima Fed-
eracije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u Zborniku radova Aktualnosti graanskog i
trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2008.
Simonetti P., Prava na graevinskom zemljitu (19452007), Rijeka, 2008.
Simonetti P., Pravo graenja, SarajevoBeograd, 1986.
Spai V., Graansko pravo, Opti dio i Stvarno pravo, Sarajevo, 1971.
Stojanovi D., Stvarno pravo, deveto izdanje, Kragujevac, 1998.
Taji L., Pravo graenja, Pravni savjetnik, br. 78/05, str. 47.
Vedri M., i Klari P., Graansko pravo, Opi dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo, osmo
izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2004.
Veli L., Pravo graenja u SR Njemakoj i njegovo uvoenje u pravni sistem Bosne i Hercegovine, u
Zborniku radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar,
2006.
Vukovi M., Osnovi stvarnog prava, Zagreb, 1950.
Duko Medi
Dean of the Law School of the Paneuropean university Apeiron Banja Luka
18
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Vaspitne
Originalni nauni rad
19
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
S druge strane, vaspitne preporuke jesu mjere fakultativnog karaktera, odnosno sui
generis krivinopravne mjere koje nemaju karakter krivinih sankcija, a ija je svrha da se
ne pokree krivini postupak prema maloljetnom uiniocu krivinog djela ili da se obustavi
ve pokrenuti krivini postupak, odnosno da se njihovom primjenom jaa lina odgovor-
nost maloljetnika kako on ubudue ne bi vrio krivina djela, posebno ona koja nazivamo
krivinim djelima srednjeg ili bagatelnog kriminaliteta. Dakle, u Republici Srpskoj prema
maloljetnom uiniocu krivinog djela za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora
do pet godina moe se izrei jedna ili vie vaspitnih preporuka predvienih Zakonom o
zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku Republike Srpske.
1
Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 13/2010.
2
M. Simovi i drugi, Maloljetniko krivino pravo, Pravni fakultet u Istonom Sarajevu, 2013. godine, str. 110.
3
Objavljen u Slubenom glasniku Republike Srpske, broj 117 od 18. novembra 2010. godine.
4
D. Jovaevi, Z. Stevanovi, Primena alternativnih mera za maloletnike u krivinom pravu, Zbornik Instituta
za kriminoloka i socioloka istraivanja, Beograd, broj 1-2/2009. godine, str. 37-64.
20
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Najvanije prednosti ovih sui generis mjera koje se u krivinopravnoj teoriji5 istiu
jesu sljedee:
1. neke neformalne, odnosno alternativne mjere u obliku vaspitnih preporuka ili
uputstava proizvode ipak znaajne posljedice po maloljetnog uinioca krivinog
djela (npr. naknada tete oteenom licu, lino izvinjenje oteenom, novana
kazna, uee maloljetnika u dobrotvornom radu),
2. primjena vaspitnih preporuka, posebno onih vaspitno-obrazovne, medicinske
ili terapeutske prirode, u pravilu, ne ostavlja posebno tetne posljedice na ma-
loljetika,
3. maloljetniku se moe istovremeno izrei jedna ili vie vaspitnih preporuka, s tim
da se one mogu svakom trenutku obustaviti ili zamijeniti drugom vaspitnom
preporukom,
4. vaspitne preporuke omoguavaju drutvenoj zajednici uopte brzu, efikasnu i
snanu intervenciju prema maloljetniku,
5. vaspitne preporuke pruaju iroj drutvenoj zajednici priliku da ona preuzme
znaajnu ulogu u planiranju odgovora lokalne zajednice na kriminalitet malo-
ljetnika,
6. primjena vaspitnih preporuka, u svakom sluaju, rastereuje sud, odnosno tui-
latvo, ali i druge organe, koji, u ovim okolnostima, mogu da se bave ozbiljnijim
krivinim djelima maloljetnika,
7. primjena vaspitnih preporuka je uvijek fakultativna, dakle postoji mogunost
njihove primjene, ali ne i obaveza i
8. postupak izricanja ovih krivinopravnih mjera jeste veoma brz, neformalan, efi-
kasan i ekonomian i on u svakom pogledu doprinosi tednji sudskih i drugih
resursa, odnosno prije svega vremena i sredstava6.
5
. Pru, Kanadski zakon o krivinom gonjenju maloletnika, Meunarodni nauni skup: Krivinopravna pi-
tanja maloletnike delinkvencije, Beograd, 2008. godine, str. 37-49.
6
Lj. Mitrovi, Sistem kaznenih sankcija u Republici Srpskoj, Meunarodno udruenje naunih radnika AIS
21
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
1. Srbija
Skretanje ili diverzija krivinog postupka prema maloljetnicima oznaava razliite nai-
ne, mjere i metode koje imaju za cilj da se maloljetni uinioci krivinih djela sauvaju od tet-
nog, stigmatizujueg dejstva sudstva za maloljetnike (sudske procedure), odnosno dejstva
krivinih sankcija. Ovakav diverzioni sistem je poznat i kao sistem restorativne pravde, u
kojem se prema maloljetnom uiniocu krivinog djela primjenjuju posebne krivinoprav-
22
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Vaspitne naloge, jedan ili vie njih, izriu nadleni javni tuilac za maloljetnike ili
sudija za maloljetnike ukoliko su kumulativno ispunjena dva uslova, i to:
1. objektivni uslov da se radi o krivinom djelu za koje je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do pet godina i
2. subjektivni (opti) uslov koji se javlja u dva vida:
da je maloljetnik priznao izvrenje krivinog djela i
da postoji odreeni odnos maloljetnika prema krivinom djelu (koji opravda-
va primjenu vaspitnog naloga), ali i prema oteenom licu (ovaj odnos ma-
loljetnika prema uinjenom djelu moe se procijeniti analizom njegovog po-
naanja u toku i poslije izvrenog krivinog djela).
Vaspitni nalozi se mogu izrei iskljuivo maloljetnim uiniocima krivinih djela, s obzirom
na to da zakonodavac ne predvia nijedan osnov prema kojem bi se ove alternativne mjere (za
razliku od pojedinih krivinih sankcija za maloljetnike) mogle primijeniti na druge kategorije
uinilaca krivinih djela kao to su na primjer mlaa punoljetna lica. To su mjere koje imaju
fakultativni karakter, jer je njihova primjena mogunost, a ne obaveza, a cjelishodnost njihove
primjene, u svakom sluaju procjenjuje se sa aspekta zatite drutvenih interesa, zatite interesa
maloljetnog uinioca krivinog djela i to je posebno vano, sa aspekta zatite interesa rtve.
Izbor jednog ili vie vaspitnih naloga12 nadleni organ (to moe biti javni tuilac za
11
Z. Nikoli, Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela stvarne ili prividne promene est meseci posle, Zbor-
nik radova, Novo krivino zakonodavstvo: dileme i problemi u teoriji i praksi, Beograd, 2006. godine, str. 483-486.
12
Iako vaspitni nalozi nisu vrsta krivinih sankcija, ipak su neki od ovih naloga po svojoj sadrini i dejstvu slini
vaspitnim mjerama posebnim obavezama. Pri tome posebne obaveze kao krivine sankcije izrie sudsko vijee
23
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
maloljetnike, ukoliko postupak jo nije pokrenut ili sudija za maloljetnike ako se vodi po-
stupak prema maloljetniku) vri u zavisnosti od konkretne situacije, s tim da e se nadleni
organ za istovremenu primjenu vie vaspitnih naloga opredijeliti u svim onim situacijama
kada procijeni da je za ostvarivanje svrhe vaspitnih naloga poeljna njihova kombinacija13.
Podrazumijeva se da on tom prilikom uzima u obzir interese maloljetnika i oteenog lica u
cjelini (naravno, izabrani vaspitni nalog bi trebao da odgovara i maloljetniku i oteenom,
te da zadovoljava njihove interese, u cjelini, a ne parcijalno), posebno vodei rauna da se
primjenom jednog ili veim brojem vaspitnih naloga ne ometa proces redovnog kolovanja
ili zaposlenja maloljetnika. Ovako odreeni vaspitni nalog moe da traje najdue est
mjeseci, pri emu se izbor vaspitnog naloga, njegova zamjena i obustava, odnosno nadzor
u primjeni vaspitnog naloga od strane nadlenog organa vri u saradnji sa roditeljima,
usvojiocima ili staraocem maloljetnika i nadlenim organom starateljstva.
Maloljetniko krivino pravo u Republici Srbiji predvia vie vrsta vaspitnih naloga
koji omoguavaju skretanje sa klasine sudske procedure (lan 7 Zakona o maloletnim
uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti maloletnih lica). To su14:
1. poravnanje sa oteenim kako bi se naknadom tete oteenom, izvinjenjem
maloljetnika, radom maloljetnika ili na neki drugi nain otklonile, u cjelini ili
djelimino, tetne posljedice izvrenog krivinog djela (modaliteti poravnanja
su raznovrsni),
2. redovno pohaanje kole ili redovni odlazak maloljetnika na posao,
3. ukljuivanje maloljetnika bez naknade u rad humanitarnih organizacija ili obav-
ljanje poslova socijalnog, lokalnog ili ekolokog sadraja,
4. podvrgavanje maloljetnika odgovarajuem ispitivanju i odvikavanje maloljetnika
od zavisnosti izazvane upotrebom alkoholnih pia ili opojnih droga i
5. ukljuivanje maloljetnika u pojedinani ili grupni tretman u odgovarajuoj
zdravstvenoj ustanovi ili savjetovalitu.
2. Crna Gora
poslije sprovedenog postupka u kome je utvreno da je maloljetnik izvrio krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
13
Lj. Radulovi, Vaspitni nalozi kao posebne mere reagovanja prema maloletnim uiniocima krivinih dela
(svrha, vrste i izbor), Meunarodni nauni skup: Krivinopravna pitanja maloletnike delinkvencije, Beograd,
2008. godine, str. 51-65.
14
D. Jovaevi, Krivino pravo, Opti deo, Beograd, 2010. godine, str. 289-295.
15
Slubeni list Republike Crne Gore, br. 70/2003; 13/2004; 47/2006; 40/2008 i 25/2010.
24
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Shodno ovom zakonodavnom rjeenju, jedan ili vie vaspitnih naloga mogu se izrei
maloljetnom uiniocu krivinog djela za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora
do deset godina.
Vaspitni nalog prema maloljetniku izrie nadleni dravni tuilac za maloljetnike na-
roito cijenei odnos maloljetnika prema krivino djelu i oteenom.
Opomena se moe izrei, odnosno odrediti prema maloljetnom uiniocu krivinog dje-
la za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri godine ukoliko:
1. postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je maloljetnik uinio kri-
vino djelo,
2. maloljetnik d svoj pristanak na izricanje opomene, uz saglasnost zakonskog
zastupnika i
3. prema maloljetniku nije ranije primijenjen vaspitni nalog ili izreena krivina
sankcija.
Isto tako, opta svrha alternativnih mjera postavljena je na slian nain kako je defi-
16
Crna Gora je krajem 2011. godine dobila posebno maloljetniko zakonodavstvo poput ostalih zemalja u
regionu. Zakon o o postupanju prema maloljetnicima u krivinom postupku je usvojen 29. decembra 2011.
godine.
17
Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivinom postupku, Slubeni list Crne Gore, broj 64/2011.
25
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
Prilikom izbora vaspitnog naloga dravni tuilac za maloljetnike uzima u obzir intere-
se maloljetnika i oteenog, svakako vodei rauna o sljedeim okolnostima: a) spremnosti
maloljetnika da sarauje u ispunjavanju vaspitnog naloga, b) injenici da vaspitni nalog
bude prilagoen maloljetniku i uslovima u kojima on ivi, te c) da se primjenom vaspitnog
naloga ne ometa redovno kolovanje ili zaposlenje maloljetnika. Ovako odreeni vaspitni
nalog moe da traje najdue est mjeseci, s tim da se izreeni nalog u ovom roku moe
zamijeniti drugim vaspitnim nalogom ili se moe ukinuti.
3. Hrvatska
Zakon o sudovima za mlade Republike Hrvatske je usvojen jula 2011. godine, a nje-
gova primjena je zapoela 1. septembra iste godine.
26
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Posebno zanimanje svakako izazivaju tzv. posebne obaveze kao specifina kategorija
vaspitnih mjera koje moe izricati sud (jednu ili vie posebnih obaveza) ukoliko ocijeni da
je primjerenim nalozima ili zabranama potrebno uticati na maloljetnog uinioca krivinog
djela i njegovo ponaanje. Tako, sud moe maloljetniku izrei sljedee obaveze:
1. da se maloljetnik izvini oteenom,
2. da maloljetnik prema vlastitim mogunostima popravi tetu priinjenu krivi-
nim djelom,
3. da maloljetnik redovno pohaa kolu,
4. da maloljetnik ne izostaje s radnog mjesta,
5. da se maloljetnik osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobno-
stima i sklonostima,
6. da maloljetnik prihvati zaposlenje i u njemu istraje,
7. da maloljetnik raspolae prihodima uz nadzor i savjet voditelja vaspitne (odgoj-
ne) mjere,
8. da se maloljetnik ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunal-
nog ili ekolokog sadraja,
9. da se maloljetnik uzdri od posjeivanja odreenih lokala, odnosno priredaba i
da se kloni drutva odreenih lica koja na njega tetno utiu,
10. da se maloljetnik, uz saglasnost svog zakonskog zastupnika, podvrgne strunom
medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od opojnih droga ili drugih ob-
lika zavisnosti,
11. da se maloljetnik ukljui u pojedinani ili grupni psihosocijalni tretman u savje-
tovalitu za mlade,
12. da maloljetnik uestvuje na seminarima za struno osposobljavanje,
13. da maloljetnik bez posebnog odobrenja centra za socijalni rad u upaniji ne
moe trajnije napustiti mjesto prebivalita ili boravita,
14. da se maloljetnik radi provjere znanja saobraajnih propisa uputi u nadlenu
ustanovu za osposobljavanje vozaa,
15. da se maloljetnik ne pribliava ili da ne uznemirava rtvu i
16. druge obaveze koje su primjerene s obzirom na izvreno krivino djelo, te line i
porodine prilike maloljetnika.
Ove posebne obaveze mogu trajati najdue do jedne godine, s tim da ih sud moe
naknadno izmijeniti ili obustaviti.
4. Makedonija
27
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
Kada je ovaj zakonski tekst u pitanju, treba istai nekoliko njegovih specifinih rjee-
nja. Tako je u odredbi lana 13 predviena mogunost izricanja tzv. mjera pomoi i zatite.
Radi se o zakonom predvienim mjerama koje se sastoje u oduzimanju ili ograniavanju
sloboda ili prava maloljetniku koji je izvrio krivino djelo za koje je propisana kazna za-
tvora do tri godine ili maloljetniku koji je uinio prekraj.
Mjere pomoi i zatite, jednu ili vie njih, izrie sudija za maloljetnike ili vijee za
maloljetnike nadlenog suda. Meutim, posebno specifino jeste zakonsko rjeenje prema
kojem ove mjere mogu da izriu pod zakonom predvienim uslovima i drugi specijalizo-
vani organi kao to su: centri za socijalni rad, javni tuioci, organi unutranjih poslova ili
ustanove za izvrenje sankcija za maloljetnike.
Nadalje, mjere pomoi i zatite mogu se primijeniti kako prema djetetu u riziku (licu
koje je u vrijeme izvrenja krivinog djela bilo u uzrastu do etrnaest godina), tako i prema
njegovoj porodici ili staraocu djeteta - maloljetnika. Prema zakonu, ove mjere se izriu u
posebnom postupku, a po prijavi organa unutranjih poslova, kole ili druge institucije
za vaspitanje, porodice maloljetnika, oteenog lica ili drugog lica (lana ire porodice,
rodbine ili komije).
Isto tako, prema lanu porodice ili staraocu maloljetnika nadleni organi mogu da
izreknu mjere pomoi ili zatite u svim onim situacijama kada su lanovi porodice zane-
marili ili zloupotrijebili vrenje svojih prava i dunosti u pogledu zatite linosti, prava ili
interesa djeteta.
18
Zakon za maloljetnika pravda, Sluben vesnik na Republika Makedonija, br. 87/2007; 103/2008; 161/2008
i 145/2010.
28
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
1) uslovna osuda sa zatitnim nadzorom (lan 55) moe se izrei krivino odgovor-
nom starijem maloljetnom uiniocu krivinog djela za krivino djelo za koje je utvrena
kazna zatvora u trajanju do tri godine ili novana kazna pri emu se kao vrijeme provje-
ravanja (vrijeme kunje ili probacije) odreuje vrijeme u trajanju od jedne do tri godine;
zatitni nadzor se sastoji iz jedne ili vie obaveza kojih je maloljetnik duan da se pridrava
za vrijeme provjeravanja,
2) uslovno prekidanje voenja krivinog postupka (lan 56) sud moe odluiti da
uslovno prekine postupak prema krivino odgovornom starijem maloljetnom uiniocu kri-
vinog djela u svim onim situacijama kada je izvreno krivino djelo za koje je u zakonu
propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, uz uslov da je maloljetnik:
izrazio kajanje zbog izvrenog krivinog djela,
otklonio posljedicu krivinog djela,
nadoknadio tetu ili se pomirio sa oteenim koji je saglasan sa prekidom
krivinog postupka i
da maloljetnik u roku od dvije godine ponovo ne izvri novo krivino djelo i
3) optekoristan rad (lan 57) - moe se izrei krivino odgovornom starijem ma-
loljetniku koji je izvrio krivino djelo za koje je u zakonu propisana novana kazna ili ka-
zna zatvora do tri godine. Optekoristan rad moe da traje od pet do stotinu asova i izrie
se ukoliko je potrebno da se na ovaj nain, odnosno ovom mjerom izvri vaspitni uticaj na
linost i ponaanje maloljetnika.
5. Francuska
29
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
1) oduzimanje predmeta,
2) razliite vrste zabrana, kao to su:
zabrana pojavljivanja na mjestu izvrenja krivinog djela,
zabrana pribliavanja oteenom licu ili
zabrana druenja i kontaktiranja sa sauesnikom u izvrenju krivinog djela, s
tim to alternativne mjere ne mogu da traju due od jedne godine i
3) pohaanje kurseva graanskog vaspitanja koji imaju za cilj da maloljetnog ui-
nioca obue ili podsjete na obaveze iz odredbe lana 15-1 stav 1 taka 1-6 Uredbe o djeci
delinkventima.
Krenje ovako postavljenih obaveza ili uputstava od strane maloljetnog uinioca kri-
vinog djela ima za posljedicu izricanje krivinih sankcija institucionalnog karaktera koje
sud za maloljetnike moe da izrekne u skladu sa odredbom predvienom lanom 15 Ured-
be, a to su:
1. upuivanje maloljetnika u ovlaenu javnu ili privatnu ustanovu za vaspitanje ili
profesionalno obrazovanje,
2. upuivanje maloljetnika u medicinsku ili medicinsko-psiholoku ustanovu,
3. predaja maloljetnika slubi za pomo djeci i
4. upuivanje maloljetnog uinioca krivinog djela u internat prilagoen maloljet-
nicima kolskog uzrasta.
6. Njemaka
21
A. K. Cohen, Kriminelle Jugend, Hamburg, 1961. godine, str. 118-136.
30
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
Ovdje svakako jo treba istai da ovaj zakonski tekst Njemake predvia i mogunost
skretanja krivinog postupka prema maloljetnicima. Tako, dravni tuilac u prethodnom
krivinom postupku moe da odustane od krivinog gonjenja u tri sluaja, i to:
2) ukoliko je u toku izvrenje izreene vaspitne mjere za ranije izvreno krivino djelo
maloljetnika i
7. Kanada
22
F. Schaffstein, Jugendstrafrecht, Stuttgart, 1998. godine, str. 121-147.
31
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
8. Australija
Australiju kao dravu anglosaksonskog pravnog podruja, odnosno dravu sa fede-
ralnim ureenjem takoe karakterie niz specifinosti koje su vezane za sankcionisanje
maloljetnike delinkvencije, a jedna od najvanijih jeste i ona koja se tie skretanja krivi-
nog postupka koje opet prati izricanje i primjena specifinih krivinopravnih mjera pre-
ma maloljetnicima, u formi alternativnih mjera i tzv. diverzionih programa za postupanje
sa maloljetnim uiniocima prema kojima je izreena neka od alternativnih mjera. Inae,
trajanje i sadraj diverzionih programa odreuje organ koji ih izrie, s tim da je njihova
primjena u nadlenosti pojedinaca, ustanova, organizacija, hraniteljskih porodica, a sadr-
aj i vrsta obaveze maloljetnika zavisi od federalne drave u kojoj se mjere primjenjuju,
socijalnog i imovinskog stanja maloljetnika i njihovih porodica, broja volontera i organi-
zacija koje su spremne da bez naknade sprovode alternativne mjere, finansijskog stanja fe-
deralne jedinice, odnosno lokalne zajednice, spremnosti i tradicije u lokalnoj zajednici itd.
32
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 19-34
ZAKLJUAK
Danas sve savremene zemlje u svijetu u svojim maloljetnikim krivinim zakonodavstvi-
ma predviaju pored posebnih krivinih sankcija i posebne krivinopravne mjere, odnosno
neformalne, parapenalne ili sui generis mjere koje se primjenjuju prema maloljetnim uinio-
cima krivinih djela. To su mjere koje se primjenjuju prema maloljetnicima prema kojima se
vodi sudski postupak, ali ih je potrebno odvratiti od institucionalizacije ili primjene instituci-
onalnog tretmana23. U ove mjere uobiajeno se ubrajaju: novana kazna; naknada, odnosno
popravljanje tete; povraaj stvari, odnosno poravnanje maloljetnika sa oteenim; razliiti
modaliteti linog izvinjenja maloljetnika oteenom licu; uslovni otpust; nalozi, odnosno ra-
znovrsna uputstva za lijeenje, odnosno podvrgavanje odgovarajuem ispitivanju i odvikava-
nju od zavisnosti maloljetnika; nalozi za raliite oblike staranja, savjetovanja ili nadzora nad
maloljetnikom; nalozi koji se odnose na redovno obrazovanje, odnosno redovno zapoljavanje
maloljetnika, te nalozi kojima se maloljetni uinilac krivinog djela obavezuje na obavljanje
raznovrsnih modaliteta drutvenokorisnog, odnosno optekorisnog rada za dobro lokalne ili
drutvene zajednice uopte. Primjena alternativnih mjera, odnosno njihov sadraj, te vrsta
konkretne obaveze maloljetnog uinioca krivinog djela zavisi od niza faktora: pravnog siste-
ma zemlje u kojoj se alternativne mjere primjenjuju, zatim socijalnog i imovinskog stanja ma-
loljetnika i njihovih porodica, broja volontera i organizacija koje su spremne da bez naknade
sprovode alternativne mjere, finansijskog stanja konkretne dravne, odnosno lokalne zajed-
nice, spremnosti i tradicije u konkretnoj zemlji, odnosno lokalnoj zajednici, edukovanosti i
osposobljenosti slubenih uesnika u postupku njihovog izricanja i dr.
LITERATURA:
Cohen, A. K., Kriminelle Jugend, Hamburg, 1961. godine.
Jovaevi, D., Stevanovi, Z., Primena alternativnih mera za maloletnike u krivinom pravu, Zborn-
ik Instituta za kriminoloka i socioloka istraivanja, Beograd, broj 1-2/2009. godine.
Jovaevi, D., Poloaj maloletnika u krivinom pravu, Ni, 2010. godine.
Jovaevi, D., Krivino pravo, Opti deo, Beograd, 2010. godine.
Konstantinovi-Vili, S., Kosti, M., Penologija, Ni, 2006. godine.
Konstantinovi-Vili, S., Kosti, M., Diverzioni modeli i alternativne krivine sankcije prema malo-
letnicima u sukobu sa zakonom, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Niu, broj 50/2007.
Mitrovi, Lj., Sistem kaznenih sankcija u Republici Srpskoj, Meunarodno udruenje naunih rad-
nika AIS Banja Luka, 2012. godine.
Nikoli, Z., Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela stvarne ili prividne promene est
meseci posle, Zbornik radova, Novo krivino zakonodavstvo: dileme i problemi u teoriji i praksi,
Beograd, 2006. godine.
Schaffstein, F., Jugendstrafrecht, Stuttgart, 1998. godine.
Simovi, M. i drugi, Maloljetniko krivino pravo, Pravni fakultet u Istonom Sarajevu, 2013. godine.
Sokovi, S., Osnovne karakteristike izvrenja krivinih sankcija izreenih maloletnim uiniocima
krivinih dela, Meunarodni nauni skup: Krivinopravna pitanja maloletnike delinkvencije,
Beograd, 2008. godine.
Peri, O., Alternativne mere i sankcije u novom krivinom zakonodavstvu o maloletnicima, Bilten
Okrunog suda u Beogradu, Beograd, broj 69/2005. godine.
Pru, ., Kanadski zakon o krivinom gonjenju maloletnika, Meunarodni nauni skup: Krivinopravna
pitanja maloletnike delinkvencije, Beograd, 2008. godine.
23
S. Konstantinovi-Vili, M. Kosti, Penologija, Ni, 2006. godine, str. 303.
33
Ljubinko Mitrovi: Vaspitne preporuke i njihova primjena u uporednom pravu
Radulovi, Lj., Vaspitni nalozi kao posebne mere reagovanja prema maloletnim uiniocima krivinih
dela (svrha, vrste i izbor), Meunarodni nauni skup: Krivinopravna pitanja maloletnike de-
linkvencije, Beograd, 2008. godine.
Raison, A., Le Statut des mineurs et des majeurs proteges, Paris, 1978. godine.
Propisi:
Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku Republike Srpske,
Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 13/2010.
Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti maloletnih lica, Slubeni
glasnik Republike Srbije, broj 85/2005.
Krivini zakonik Republike Crne Gore, Slubeni list Republike Crne Gore, br. 70/2003; 13/2004;
47/2006; 40/2008 i 25/2010.
Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivinom postupku, Slubeni list Crne Gore, broj
64/2011.
Zakon za maloljetnika pravda, Sluben vesnik na Republika Makedonija, br. 87/2007; 103/2008;
161/2008 i 145/2010.
Pravilnik o primjeni mjere policijskog upozorenja, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 117/2010.
Ljubinko Mitrovi
Faculty of Law
Pan-European APEIRON in Banja Luka
34
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
Originalni nauni rad
30. 2013.
:
27. 2013.
- ,
. Saetak:
, -
, ,
-
- . -
, ,
. -
,
.
: ;
; ; -
;
.
-
.
.1
: 1. -
1
., ,
, ,
, 2007, . 195.
35
: - ,
, 2.
, 3.
, 4.
( 263. ).2
( 269. ). , ,
,
.
( 190. ).
.
, ( 10.
). -
. -
,
. , , -
.3 -
.4
, ,
190. - ? -
-
. ,
. -
.5
,
,
,
.6
2
: 1.
- , 2.
, 3. , 4. 5. ,
-
., I , , 2008, . 421.
3
., ,
, , , 2012, . 452.
4
, ., , , 2009, . 606.
5
., .
6
., , ,
, 1979, . 131
36
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
, ,
-
. -
(. ,
) -
. ,
.
,
.
.
(.
,
). ,
.7 ,
,
( ) (
). ,
-
, .8
-
(), ,
(. 163. ). valenti non fit iniuria
() .9
().
,
. ,
,
, .10
7
.
(. - 630.
2. ). ,
(: . 344 345. ) : .
, - ,
2009, . 317.
8
., ., , ,
, , 1980, . 765.
9
: . , ., , I,
, 1980, . 463.
10
., . ., . 132.
37
: - ,
() ,
. ()
, . -
,
.11
, -
.
, (
) () .12
-
,
13.
.
, .
-
.
-
.14 . ,
, . -
,
( 150. 1. ).
-
.
. ,
, (. 148.
153. 1. ). , ,
.
. .
, -
.15 , -
, , ( ).
11
., ., . ., . 763.
12
: ., , , 2008, . 24.
13
., .
14
. . 148 153. .
15
., . ., . 132. 133.
38
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
-
. ,
-
, .
, -
.
(. 67. 1, . 69. 1. . 70. ).
( ), ,
, . -
,
.
67. 3. -
. , ,
,
( 67. 4. ).
-
. , -
,
.
, -
, ( 69.
). , , -
, .
,
. -
() , ,
.16 -
,
. -
(In dubio contra proferentem) -
.17 , , .
( 142. . . 2. 3. ).
16
: .; . ., . 78; . ., ,
, 1934, . 27 47; ., ,
, 1976, . 13 33.
17
., . ., . 133.
39
: - ,
( 264. 1. ).18 263.
, -
,
. -
.
, .19
.20 , ,
( 18. 1. ). ,
,
. -
-
, .
.21
,
( 263. ). ,
. , ,
( -
) . 781 . 772, 753. 3. .
-
, .
( 164. 2. ). , ,
( 12. ).
-
. ,
12. , .
18
, 275/97 23. 12. 1997, 264. ,
: ,
, ,
- ., ,
, 2012, . 603. 604.
19
: . 263.
, ,
( II 96/86 6. 11. 1988, ., . ., . 601.
20
: ,
, ,
. . -
263. ( 1654/80 27. 11. 1980, ., . ., 501)
21
., ., . . . 762.
40
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
, ,
. ,
,
, ( 19. ).
.
. ,
( 10. ).
(
) -
.
,
265. .
-
. -
. .
22
-
.
.23 , 163.
-
(
- . ).
.24 -
( ) -
, , , -
. , ,
.25
. ,
()26 -
22
, . 765.
23
., . ., . 452.
24
., . ., . 136 137; ., . ., . 453.
25
: . 4 - 54. ( . 72/09) .4 47.
( . 72/09).
26
1896. .
41
: - ,
( 276. 2. ). 277.
, ,
. 100.
1. ()27 :
. 1229. -
()28 : ,
.
879.
()29
.
.30
,
,
.
. ,
,
.
.31
265. 1.
.
(
)
(argumentum a contrario). 265. 1. -
(culpa
levis), .
( 103. 1. ).
.32
, -
27
1911, 1. 1912. .
28
1942. .
29
1811. .
30
: ., . ., . 452; ., , ,
1893, . 328 329.
31
., , ,
1995. . 604.
32
:
,
(
1097/88 22. 6. 1988, . 46 ., . . . 607).
42
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
( 265. 2. ).
100. . 2 3. , ,
-
, , ,
, -
. , , .
1229. 2.
.
.
, , , -
, ,
. -
( 452. ).
( 644. ). , 727.
,
.
, , , .33
-
.
.
, ,
(
486. . 1. 2. ).
.
( 513. ). ,
576. 2. . .
.
33
: ., , , 1988, . 117 121
. 152 180.
43
: - ,
: 1.
, 2. 3.
( 265. .. 3. 4. ).34
, 263. ,
,
, .
,
.35 , ,
. ,
.36
(
) .
.
.
(
) ( 270.
). ,
. ,
.
,
. 52. 37
1 (1 )
,
5% .38
. ( 10.
) 265. 3. . ,
,
.
34
273/86 10. 12. 1986 ( . . ., .
605. 606) : ,
,
,
.
35
,
(
, . 727/2001 . 3/2002 13. 2. 2002. -
, . 2/2002 - . 112).
36
: ., .
37
, 18/77.
38
( 21. 2. ).
44
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 35-46
.
.
(.
276. 277. ).39
(culpa levis).
.
.40 ,
() (culpa lata)
265. 4. .
(. 278. )41.
.
. , -
, 2009.
., , ,
, 2008.
., , , 1988.
. , (), , I,
, 1980.
. ., , , 1934.
., , , 1976.
, ., , , 2009
., , ,
, ,
2007.
., ., , ,
, 1980.
( ), , ,
1995.
., , ,
, 1979.
., , , 1893.
, . . , , ,
2009.
39
().
40
, . . , , ,
2009, . 396.,
41
1229. 2.
.
45
: - ,
., ,
, 2012.
., ,
, , , 1978.
., I , , 2008.
Ilija Babi
Professor at the Faculty of European Legal and Political Studies, Novi Sad
SingidunumUniversity
46
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
Originalni nauni rad
:
14. 2013.
:
10. 2013.
. : ,
,
.
-
: , ,
-
. -
, , ,
, -
.
: , , , ,
,
, -
.
,
47
:
, ,
. , -
, , ,
1.
( 17. ).
( ) -
-
(
)2.
3
. -
-
() ( 17. ). ,
. -
,
. . : 1) -
2) () .
4
. () -
( 18. )5.
, . ,
-
, ( ) . To -
, .
, ,
. ,
. To ,
.
-
( 18. ).
,
1
. , , , 2000. , . 5-9.
2
. , , ,
, 9/1996. , . 30-46.
3
. , , , 2012. , . 56-68.
4
. , , , , 2010. , . 135-139.
5
:,
, . (. ,
, , , 2000. , . 164).
48
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
. . 6: 1) 2) -
().
, , ,
, . .
,
, -
. -
,
. To
, ,
. () -
-
.
,
, 7 .
18. , -
, . -
. 8: 1)
( ), 2) (-
) 3)
: ) , )
) .
-
. , . -
.
-
,
.
.
- .
. : 1) (
), 2) 3) . ,
,
6
. , ,
, , 1979. , . 67-81.
7
. , , , ,
3/1995. , . 16-19.
8
. , , , 2004. , . 21-
23.
49
:
. To je
,
-
9.
(-
) ( -
) . -
,
( ) -
. ,
: ) ) . -
,
, (-
, , , ). -
( )
,
.
. , : )
) . -
,
(. ,
, ).
: , , - -
- ,
.
,
, . .
, -
(-
),
. : , -
( ), (-
) .
. .
, ,
.
9
: . , , , 1968. ; . ,
, , 1968. ; . , ,
, 1974. ; . , , , 1980. ; . ,
, , 1960. ; . , , , 2004.
.
50
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
, -
. -
. ,
.
(.
, )
,
( 18. 1. ).
, , -
.
:
) () ) .
, .
, . .
. To
. ,
.
. -
, : )
( -
, , , .) )
.
10 -
, .
- ,
, -
.
, -
, ,
. 11. ,
: )
, ) ) -
. , , -
, -
, .
To ,
,
10
. , ., , , 2005. , . 89-94.
11
. , , , 2004. , . 104-105.
51
:
12.
. H-
, e -
. ,
( -
,
) .
: , ,
, , , , ( -
) , : , -
, , , 13.
-
. -
. .
( )
( 18. 2. ).
actiones liberae in causa. actiones liberae in
causa , 14.
: 1)
, 2)
, . -
, 3) je y
4) ,
.
, .
, . -
(. ) 15.
-
(, .) -
.
,
12
. , , , 2002. , . 49-55; .
. , , , 1970. , . 8.
13
. , ( ), , 1998. , . 235-267.
14
. , , , 2004. , . 58.
15
. , , 13.
, , 12/1965. , . 1033-1044; . ,
, , 1985. ( , ).
52
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
.
-
.
,
, ca
. , , -
,
. .
.
, , -
,
, . -
. ,
-
16. () -
,
. ,
,
. ,
, . , , -
. ( -
) ,
17.
. -
,
. ,
. -
-
, ,
.
,
18.
,
( 19.
2. ). .
: ) ) .
. -
. ,
16
, .
, ,
. (. , , , . . . 164).
17
. , , , 1981. , . 23-31.
18
. , , , 1950. , . 30.
53
:
,
, .
. , -
,
: , , , , , .
, .
. -
.
.
1.
(dolus) . To je
-
,
19.
-
, ( 19. 4.
). .
: ) ) .
(dolus directus)
.
: ) ) , .
. -
, ,
,
: , , . ,
.
, .
, ,
. -
, -
( )
. -
. .
. -
.
19
R. Lange, Strafgesetzbuch, Berlin, 1956. godine, str. 180.
54
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
(dolus eventualis)
, ,
. ,
. .
: ) ) .
. , -
, . -
, .
, -
, , .
, .
,
.
. ,
, . -
,
. , ,
, -
. ,
, .
2.
(culpa) je
.
.
, -
.
,
, - -
.
.
-
.
,
55
:
,
( 19.
3. ). . :
1) 2) .
(luxuria) -
,
20. . : )
) ( ) e
. -
, -
.
. -
21.
, ,
, , (-
) , .
. ,
,
, , -
. ,
-
22.
. : 1) 2) .
, , -
, , . -
,
, ,
. , -
-
. , -
.
. -
, , , ,
.
20
. , , , 1985. , . 82.
21
. , ,
, , 1/ 1995. , . 7-19.
22
. , ,
, , 1-2/1960. , . 11-19.
56
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
,
, , .
(negligentia)23 ,
,
.
, , .
. ,
, .
. ,
, . -
, , ce y -
.
, .
.
,
, . -
, ,
. .
()
, . -
, -
().
-
. 14
18 .
. -
()
.
-
. -
( ) ( 17.)
-
.
, , -
( 26. ).
23
J. Kloter, T. Edvard, Criminal law, Cincinati, 1998. godine, str. 35-41.
57
:
, -
, -
24.
.
.
, -
.
,
( 17.
4. ).
. ,
, , -
25.
,
( )
. , -
( 27. ): 1) -
2)
. , ,
. , -
. , , , ,
( 17.
5. ).
, .
, -
, .
-
. : 1) ,
2) 3) . -
-
, () .
1.
(ror) -
24
. , , , , 1962. , .
12-14.
25
. , . ,
, , , , , 1/1999. , . 115-145.
58
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
26. ,
: 1) 2) .
(eror facti) je -
.
, , -
( 20. ). , -
. : 1) 2) -
. -
( ) ,
( )
.
,
,
27. -
,
.
: 1) 2) -
. -
,
.
, ,
.
, .
(), -
.
. : 1) -
, 2) 3) -
. (eror in objecto)
,
.
.
(eror in persona)
, a y .
, -
. (aberatio ictus )
, , -
, ,
, .
26
. , , , 2011. , . 619-620.
27
. , ,
, , 2/2010. , . 355-364.
59
:
2.
.
.
. -
( 21. ).
.
,
, . , , (-
) .
,
,
28.
, a y ,
.
: 1)
, 2)
, 3)
,
, 4)
5) -
.
29 ,
-
.
. , ,
.
. : ) ) .
-
. ,
, ,
, .
.
,
, .
-
. ,
, .
,
, ,
28
. , , ,
, 2011. , . 69-70.
29
M. Cremona, Criminal Law, London, Macmillan Education, 1989. godine, str. 219-223.
60
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
30.
, -
, . To
-
.
,
,
.
3.
( 26. 3. ). ,
( )
-
( -
),
31.
. : 1)
, 2) (
) 3) -
,
,
.
,
.
,
.
. : ) -
)
( ) , -
. -
.
, -
-
30
. , , , , 9/1997.
, . 311-327.
31
. , ,
, , 10/2008. , . 777-788.
61
:
. , -
, , -
. ,
, , ,
.
( 17. ). -
(
)
(
).
, ., , , 1985.
, ., , , , 1962.
, ., . ., , , 2004.
, ., , , 2004.
, ., , , 1981.
, ., , , 2004.
, ., , , 1960.
, ., , , 2000.
, ., , , 2002.
, ., , , 2004.
, ., , , , 2012.
, ., , , 2011.
, ., , , 2012.
, ., ( ), , 1998.
, ., , , 1974.
Kloter, J., Edvard, T., Criminal law, Cincinati, 1998.
,., , ., , , 1970.
, ., , , 1980.
Lange, R., Strafgesetzbuch, Berlin, 1956.
, ., , , 2011.
, ., ,
, , 1979.
, ., , , , 2000.
, ., , , 1968.
, ., , , 2004.
, ., , , 1950.
, ., , , 1968.
Cremona, ., Criminal Law, London, Macmillan Education, 1989.
62
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 47-63
Dragan Jovaevi
Law Faculty University of Nis
63
:
Originalni nauni rad
:
14. 2013.
:
17. 2013. -
-
. :
.
,
. -
, ,
, . -
,
,
.
, -
, - -
, , -
, ,
, .
, -
.
,
,
,
. -
,
,
,
.
: , -
, .
64
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
-
. je ,
.1 -
. -
g , ,
,2
-
.
,
, , ,
, ,
. -
. , condition sine qua
non , ,
.
, -
,
, ,
. ,
, -
, -
,
.
,
, .
-
.3 -
.
,
(. ).
. -
-
.
.
.
1
., , , 1994..294
2
L.Basta, A Constitution as an Act of Positivation of the Legitimacy Principle, Rechtstheorie 17, 1986,p.111-121
3
G.Vedel, Mauel lmentaire de droit constitutionnel, Rdition prsente par G.
Carcassonne et O.Duhamel, 2002.p.124-126 ., .. .296-299
65
:
,
. , -
-
,
. -
,
.4
-
.5 -
,
,
.6
,
.
-
, -
, . , , ,
, -
. -
demos ,
.
-
, -
. , , -
, ,
.7 ,
,
,
.8 -
, ,
. ,
4
M.Cappelletti,W.Cohen, Comparative Constitutional Law,1979.p.73-84, .,
, 1994..646-653
5
.,...301
6
., , 12/95;M.
Cappelletti, Necessite et legitimite de la justice constitutionnelle, La protection des droits fundamentaux par les
juridictions constitutionnelles en Europe, Revue Internationalle de Droit Compare, 2/1981.
7
T.Ohlinger, Ustavno-sudska kontrola, Pravni ivot,br.11/97, str.920
8
., , 1960..11
66
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
, , , -
,
, -
, Quis qustodiet qustodes.
,
, -
, .
.
-
. , , -
.
9 -
, , -
.10 , -
,
, ,11
,12 -
. ,
, .
.
-
, , -
,13
, .14
,
, , . -
, , ,
-
. , -
,
, -
. ,
9
H.Kelsen, Wesen und Entwicklung der Staatsgerichtsbarkeit, Verffentlichungen und Vereinigen der
Deutsche Staatsrechtslehrer, Verhandlungen der Tagung der Deutschen Staatsrechtslehrer zu Wien am 23.
Und 24. April 1928, Berlin und Leipzig, 1929.S.56
10
M.Cappelletti,...639
11
R.Marcic, Verfassung und Verfassungsgericht, 1963.S.202;
12
C.Pestalozza, Verfassungsprozessrecht,1991.S.2
13
., , , , ,
1995,.90
14
., ,
,2004..68
67
:
.15
, .
,
.
, .
. -
, ,
, ,
. -
, ,
,
,
. , -
-
, .
.
, . ,
, ,
,
, -
-
.
-
,
.16 -
, ,
.
, -
().17
15
R.Marcic,..
16
H.Steinberger, Judicial Protection of Human Rights at the National and International Level Report on
the Federal Republic of Germany, Judicial Protection of Human Rights at National and International Level,
.1.1991..195,196
17
., , ,
2004..246
68
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
-
. ,
. -
.
.
.18 ,
? -
,
, ,
.19
, , , -
. ,
, , ,
.20 ,
.21 ,
erga omnes, .22
. , -
, -
,
.23 -
,
, ,
.
,
.24
erga omnes. (Allgemeinwirkung).
. ,
llgemeinwirkung
140. .7.
,
18
., ...87
19
., , 1972,.45
20
H.Kelsen,..S.55-56
21
M.Cappelletti,W.Cohen,...96 .,...244-257.
140. .6. ,
, .,...52
22
.
erga omnes
., ...88
23
., ,
.1.1966..95-96
24
., ...39
69
:
140..6. , -
,
, .25 -
-
. 31. .1.
,
, .
2. -
, ,
. , ,
-
.
26
,
1. , -
(allgemeinverbindlichkeit),
, ,
.27
erga
omnes
? ,
, ?
, a fortiori
. (-
) -
,28
,
.29 , -
25
M.Cappelletti,W.Cohen,..
26
E.Kadenbach, Zur bindenden Wirkung der Entscheidungen des Bundesverfassungsgericht, Archiv des
ffentlichen Rechts, 80(1955);E.Friesenhahn, Die Verfassungsgerichtsbarkeit in der Bundesrepublik
Deutschland, 1962, R.Zuck, Die Selbstbindung des Bundesverfassungsgerichts, Neue Juristische Wohenschrift,
Heft 20, 1975;W.Seuffert, ber Gesetzgebung, Rechtsprechung und Bindungswirkung, Archiv des ffentlichen
Rechts, 104(1979); E.Klein, Verfassungsprozessrecht, Archiv des ffentlichen Rechts, 108(1983); C.Pestalozza,
Verfassungsprozessrecht,1991.
27
, ,
,
,
- BVerfGE 1, 14 (37); BVerfGE 79,256 (264). ,
- BVerfGE 20, 56 (87)
28
., ...88
29
.,...41
70
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
.30,
, 31
(ne bis in idem)
erga omnes . , res iudicata,
, (inter partes).
, res iudicata
.
,
. ,
. , ,
.
res iudicata , -
,
, ? , -
. , -
, .
,
,
.32 , 1987.
31.
res iudicata,
, , ,
, .
.
,
. -
, ,
. , -
.
res iudicata, , , -
.
, ,
, ?
30
.,...677
31
Res iudicata
, .12/2000
32
BVerfGE 1, 14(36-37); BVerfGE 69, 112 (115)
71
:
,
. .
,
,
,
, ,
, .
-
.33 , ,
, -
. , ,
. ,
? -
,
, .34
,
, , -
, , ,
.35
, , -
.36
.
, -
.
. 140 3.
-
. ,
-
, ,
64..1.
,
. ,
, ,
. 78. , -
,
, .
33
.,...59
34
, .59
35
.,...80
36
Branca,Giuseppe, Lillegittimitia parziale nella sentenze della Corte constituzionale La Giustizia
Constituzionale,1966,p.61, .,...80
72
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
,
, -
, -
, .
.
,
, , ,
, . ,
, , , -
,
. , (ex
nunc), pro futuro , -
, ,
.
. ,
, ex tunc ,
,
, .
-
, . -
-
.37 ,
, ,
,
.38
-
.
(aufhebt) .
140..5. -
. .
-
. , 1929.
,
.
, , ,
,
, !
37
.,...57
38
M.Cappelletti,W.Cohen,...101
73
:
. , -
, , -
39 140..7. -
,
-
.
,
, ,
, .
, 78. ,
(erklrt das Gesetz fr nichtig) -
. ex tunc. ,
-
.
. , -
-
. 79. .1.
-
.
ex tunc
ex nunc .
79..2.
(nicht mehr anfechtbaren Entscheidungen)
.
,
,
, .
, ,
-
.40 , -
.
VI .4 -
.
39
, .100
40
., ,
, , , 2000.
. 20
74
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
?41 -
( ) ,
.42 -
VI .2.
.
, ,
.43 ,
, ,
?
,
,
ad hoc, ,
, ,
.
63. .2.
VI/3.) VI/3.) ( ),
, . -
-
,
, , ,
, ,
. , .4 . , , , -
, -
.
, 5. ,
.
,
, -
. , ,
, ,
, ,
.
-
, , -
,
. , 67. ,
41
., , , 1999. . 537
42
, ..
43
., ., ., , 2012. .206
75
:
,
. -
-
, ,
-
,
!!!
-
.
,
. ,
, erga omnes.
erga omnes
-
?
. -
,
.44 ,
. , 17. . 5. -
,
. 17. ,
. 70.
.
1. ,
, -
, ,
,
,
. -
,
.45 , ,
, ,
, , ,
, -
.46 ,
44
, . 210
45
,..
46
., .,
, , . 7/2011 .24
76
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
. ,
,
?
-
, ? ,
1987.
res iudicata, , -
, , , -
. ,
.
-
, , -
,
, , -
, ,
.
. ,
, ,
, ,
. , ,
, , ,
,
? ,
-
. ,
,
. 47
, -
. , -
, , ,
.
, ,
,
.
47
,
.
77
:
-
. , VI/3.
, ,
.
63. , ,
. , -
,
, ,
.
, ,
. -
. , 63..1. -
(ex nunc, ex tunc).
, 3. , ,
,
. 3. 63.
. ,
, -
,
.
ex nunc ex tunc,
ex nunc. -
, -
. ,
,
ex tunc, , -
, , ,
, ex tunc? ,
, -
. a fortiori,
, ,
,
.
. -
-
, .
,
78
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
, -
,
. , -
.
.
, -
, . -
,
, ,
, .
,
. , -
,
res iudicata
. -
. ,
,
- , , ,
, ,
.
, .
,
. -
-
-
? -
,
, . ,
,
-
,
,
. -
-
, , -
, , , ,
, ,
? -
.
79
:
, , , , 2012.
Basta L, A Constitution as an Act of Positivation of the Legitimacy Principle, Rechtstheorie 17, 1986
Cappelletti M, Cohen W, Comparative Constitutional Law,1979.
Cappelletti , Necessite et legitimite de la justice constitutionnelle, La protection des droits fundamentaux
par les juridictions constitutionnelles en Europe, Revue Internationalle de Droit Compare, 2/1981.
, , 1972.
, Res iudicata , .12/2000
Friesenhahn , Die Verfassungsgerichtsbarkeit in der Bundesrepublik Deutschland, 1962
Giuseppe , Lillegittimitia parziale nella sentenze della Corte constituzionale La Giustizia
Constituzionale,1966
Kadenbach , Zur bindenden Wirkung der Entscheidungen des Bundesverfassungsgericht, Archiv des
ffentlichen Rechts, 80/1955
Kelsen , Wesen und Entwicklung der Staatsgerichtsbarkeit, Verffentlichungen und Vereinigen der
Deutsche Staatsrechtslehrer, Verhandlungen der Tagung der Deutschen Staatsrechtslehrer zu Wien
am 23. Und 24. April 1928, Berlin und Leipzig, 1929
Klein , Verfassungsprozessrecht, Archiv des ffentlichen Rechts, 108/1983
, , 1960
, , , 1999
, , -
.1/1966
Marcic R, Verfassung und Verfassungsgericht, 1963
, , -
, 2004.
P, , 1994.
, ,
, , -
, 2000.
., , , 1994.
, ,
12/95
hlinger , Ustavno-sudska kontrola, Pravni ivot,br.11/97
Pestalozza C, Verfassungsprozessrecht,1991.
Seuffert W, ber Gesetzgebung, Rechtsprechung und Bindungswirkung, Archiv des ffentlichen Rechts,
104/1979
, ,
, , . 7/2011
Steinberger , Judicial Protection of Human Rights at the National and International Level Report on
the Federal Republic of Germany, Judicial Protection of Human Rights at National and International
Level, .1.1991
, ,
,2004.
Vedel G, Mauel lmentaire de droit constitutionnel, Rdition prsente par G. Carcassonne et
O.Duhamel, 2002.
O, , , , ,
1995
Zuck R, Die Selbstbindung des Bundesverfassungsgerichts, Neue Juristische Wohenschrift, Heft 20, 1975
80
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 64-81
Vladimir Djuri
Faculty of Law, Pan-European University Apeiron, Banja Luka
Key words: constitutional court decisions, the effect of the decisions, Con-
stitutional Court of Bosnia and Herzegovina
81
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Prilog raspravi
Originalni nauni rad
UVOD
Naglim razvojem industrijske proizvodnje u devetnae-
stom vijeku, koja je podrazumjevala koritenje maina u pro-
cesu proizvodnje i angaovanje velikog broja radnika u fabri-
kama koji u procesu proizvodnje koriste opasna i tehnoloki
nesavrena orua, stvoren je ambijent za gotovo svakodnevno
nastajanje teta na linim i imovinskim dobrima ljudi.
82
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Takve stvari, u kojima je sadran odreeni tetan potencijal koji moe doi do izraaja
kako zbog prirode same stvari, naina upotrebe ili samog postojanja, nazivamo opasnim
stvarima.
83
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Tako, na primjer, Hamurabijev zakon, koji datira iz vremena od oko dvije hiljade go-
dina prije nove ere, predvia zgrade i brodove kao opasne stvari i propisujui objektivnu
odgovornost graditelja1 za tetu koja nastane od ruenja zgrade, odnosno brodara2, za tetu
koju brod prilikom plovidbe nanese drugim licima.
U vrijeme Lex aquilia, tanije pred kraj treeg vijeka prije nove ere, neki kvazi-delikti
koji su predvieni pomenutim zakonom proirili su pojam opasne stvari skoro do onoga
smisla i sadraja koji on danas ima. Naime, na osnovu tube pod nazivom actio de positis
et suspenzis se odgovaralo po objektivnom principu za tetu koja nastane od pada stvari
koje su postavljene na prozore,balkone ili zidove zgrada.
Po istom principu se odgovaralo i za tetu koja nastane izbacivanjem stvari ili pro-
livanjem tekuina iz stana i to na osnovu tube pod nazivom actio de eiectis vel effusis
Dakle, slobodno moemo rei da je pojam opasne stvari zaet jo u dalekoj prolosti,
u vrijeme prvih kodifikacija. Jo u to vrijeme su pravnici imali u vidu da stvari mogu biti
opasne u zavisnosti od njihovog poloaja, naina koritenja, nepredvidive prirode ili sa-
mog postojanja.
1
Vidi paragraf 232 Hamurabijevog zakonika
2
Vidi paragraf 240 Hamurabijevog zakonika
3
Tako je paragrafom 218 Hamurabijevog zakonika bila predviena kazna za hirurga koji prilikom operacije
upotrijebi bronzani bode pa usljed toga nastupi smrt pacijenta. (Citirano prema, D.Napijalo, Pojam i znaaj
opasne stvari u zakonskim tekstovima starih naroda, Advokatura, asopis Advokatske komore Srbije, br.2,
str.44, Beograd, 1978 g.)
84
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Gotovo sve kodifikacije graanskog prava, meu kojima i one koje i danas postoje,
smatraju ivotinje, zgrade i druge predmete opasnim, propisujui za tete koje nastaju od
njih objektivnu odgovornost.
Jugoslovensko odtetno pravo je bilo izloeno snanom uticaju dva razliita prav-
na reima regulisanja odgovornosti za tete od opasnih stvari - njemakog i francuskog.
Njemako pravo je, posebnim zakonskim propisima regulisalo odgovornost za tete od
odreenih opasnih stvari, kao na primjer odgovornost za tete od eljeznica, za tete od
automobila, za tete od brodova, za tete od vazduhoplova, tete od atomske energije i sl.
Uticaj njemake pravne nauke i sudske prakse, a posebno austrijske legislative u ma-
teriji odgovornosti za tete od odreenih masovnih opasnih stvari, kao to su, na primjer,
automobili i eljeznica, je bio veoma snaan, kako za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, tako
i u novoj jugoslovenskoj socijalistikoj dravi nastaloj nakon drugog svjetskog rata gotovo
sve do donoenja ZOO.
U jednom sluaju tete od motornog vozila, naa sudska praksa jo jasnije odreu-
je pojam opasne stvari i razloge uvoenja odgovornosti bez krivice, zauzimajui stav da
preduzee ne odgovara za tetu koju je priinilo njegovo vozilo treem zbog toga to je za
vozaa postavilo nesposobnu osobu (culpa in eligendo), ve zbog toga to je teta priinje-
na motornim vozilom kao opasnom stvari koja radi svoje brzine i radi svoje konstrukcije
predstavljaju, sama po sebi, poveanu opasnost za osobe koje se sa tim vozilima slue ili
4
Tako je Vrhovni sud FNRJ u svojoj odluci br. B.Z.11/47 od 27 juna 1947 godine prvi put proglasio vlasnika
opasnog orua osdgovornim za tetu po objektivnom principu. Princip odgovornosti za tetu samo pod
uslovom krivice ne moe se primeniti u sluajevima kada je teta prouzrokovana oruem koje sobom, pod
uslovima redovne pravno-doputene i socijalno korisne upotrebe, stvara povienu opasnost po okolinu. ....
Radi zatite linih i imovinskih prava graana nuno je da postoji odgovornost za tetu na osnovu samog fakta
da je teta nastala samo upotrebom orua koje sobom stvara povienu opasnost za okolinu. (Citirano prema
D.Kosti, Pojam opasne stvari, Institut za uporedno pravo, Beograd, 1975.g..107, fusnota br.40)
85
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
koje sa njima dolaze u doticaj. Nemogue je predvidjeti i izbjei sve opasnosti u koje dolaze
razne osobe kada su u prometu motorna vozila, jer te opasnosti nastaju esto iz sasvim
mehanikih razloga koji su unaprijed nepoznati.
Za ovakve sluajeve nije dovoljna odgovornost po linoj krivnji vozaa, jer se ona
esto ne moe utvrditi.5
Jugoslovenska pravna nauka i sudska praksa su saglasni da sve stvari nemaju karak-
ter opasnih stvari, ve da postoje odreeni uslovi opteg karaktera koji ih ine takvim u
najveem broju sluajeva.
Ti uslovi se odnose bilo na samo postojanje, prirodu i svojstva stvari, te poloaj i dje-
lovanje stvari i predstavljaju injenini aspekt sudskog silogizma o pojmu opasne stvari.
To znai da sud prilikom utvrivanja postojanja gore navedenih uslova, u stvari utvr-
uje pravno relevantne injenice, kao to su, na primjer, odgovori na pitanja: da li je stvar
u konkretnom sluaju imala takav poloaj koji je u konkretnom kauzalnom neksusu mo-
gao dovesti do nastupanja tete, da li je stvar imala takve osobine i sadravala u sebi takav
tetan potencijal ije oslobaanje je u konkretnom sluaju dovelo do nastupanja tete i
slino.
Meutim, pojam opasne stvari nema karakter statinog i trajnog pravnog pravila koje
u sebi sadri skup uslova apsolutnog karaktera ije ispunjenje u odreenom sluaju auto-
matski dovodi do zakljuka da se radi o opasnoj stvari i povlai odgovornost po objektiv-
nom principu.
86
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
je jasan, ali ne i krut. To je jedan od onih optih pojmova koji sa promjenjenim prilikama
mogu dobiti i drugu sadrinu.7
Neki nai autori smatraju da je odreivanje pojma opasne stvari faktiko pitanje
o kome se, zavisno od svakog konkretnog sluaja, izjanjava sud koji u tom sluaju sudi. 8
Naime, zakljuivanje suda o tome da li se neka stvar smatra opasnom ili ne, po naem
miljenju nije faktiko (injenino), ve pravno pitanje.
Pri tome uvijek treba imati u vidu i injenicu da e postojati i takvi sluajevi kada e u
okviru jednog tetnog dogaaja istovremeno postojati samo neke ili pak sve gore navedene
pravnorelevantne injenice koje bitno odreuju pojam opasne stvari, pa se tako moe desi-
ti da je neka stvar opasna i s obzirom na svoje osobine, poloaj i djelovanje.
Tu prije svega spadaju stvari koje po svojoj prirodi ugroavaju ljude i imovinu jer u
sebi sadre visok tetan potencijal.
Kao primjer za ovakve stvari koje su kao opasne verifikovane u sudskoj praksi, mo-
emo naveseti odreena hemijska jedinjenja9 koja su osobena po burnim hemijskim re-
akcijama, kao to je sluaj sa eksplozivom, kalcijum karbidom, gaenim kreom i raznim
7
M.Konstantinovi, Obligaciono pravo, str.153-154
8
D.Kosti, ibidem, str.109
9
Tako je eksploziv smatran kao opasna stvar u presudi Vrhovnog suda Srbije br.G.1296/96 od 21.02.1957
godine, Zbirka sudskih odluka 1957 g. str.100; kalcijum karbid (karbid) je smatran za opasnu stvar u presudi
Vrhovnog suda Vojvodine br.G.568/81, objavljenoj u Glaniku Advokatske komore Vojvodine br.4/62, str.29,
dok je gaeni kre proglaen opasnom stvari u presudi Vrhovnog suda Vojvodine br.G.65/72 od 28.09.1972
g, objavljenoj u Zbici sudskih odluka br.9-10/1973 , str.613 (citirano prema Nikola Mihailovi, Objektivna
odgovornost za tetu, Zbornik radova sa Savjetovanja Prouzrokovanje tete i njena naknada, str.16, izdanje
Perimex- Budva , 1998 godine.)
87
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
stvarima koje u sebi sadre takva jedinjenja, kao to su na primjer bombe10, granate11 i
drugi rasprskavajui materijal, te lako zapaljive materije kao to su na primjer benzinske
pare,12 zemni gas, gas za domainstvo i slino, te konano ivotinje i to posebno one divlje.
Isti tretman imaju i stvari koje su tako konstruisane da u sebi sadre komprimiran
vazduh, gas pod pritiskom, stvari koje slue za akumulaciju enormnih koliina vode ili
drugih tekuina i stvari.
Kao primjer moemo navesti plinske boce za domainstvo, boce sa soda vodom,13
rezervoare tenog gasa, rezervoare benzina i kerozina, bazene, vodozahvate pitke vode,
silose za skladitenje ita, silose za separaciju ljunka, akumulaciona jezera14 i slino.
Opasnim stvarima na osnovu samog postojanja i prirode stvari treba smatrati i odre-
ene stvari koje su rezultat djelovanja izvjesnih prirodnih i vjetakih izvora energije, pod
uslovom da su u vlasti ovjeka i da se ovjek njima slui.
Ovdje je rije prije svega o elektrinoj energiji, te toplotnoj, atomskoj i drugim vrsta-
ma energije koje ovjek potpuno ili djelimino kontrolie i koristi.
10
Vrhovni sud Jugoslavije, u svojoj presudi br.Rev.145/69 od 10.06.1969 godine, objavljenoj u Zbirci sudskih
odluka knjiga XV, sveska I , sent.br.26, presudio je da za tetu koju pretrpi vojnik na vojnoj vjebi pri
rukovanju runom bombom odgovara drava prema objektivnom principu - (citirano prema D.Kosti, op.cit.
str.122)
11
Vidi presudu Vrhovnog suda Jugoslavije br.26/70 od 10.03.1970 objavljenu u Zbirci sudskih odluka knjiga
XV, sveska II , str.133, odluku istoig suda br.Rve.370/63 od 20.05.1963 objavljenu u Zbirci sudskih odluka
knjiga IX, sveska I , str. 34, kada je utvrena objektivna odgovornost drave za tetu od eksplozije topovske
granate (citirano prema D.Kosti, op.cit.str.122) , kao i slinu odluku Vrhovnog suda Hrvatske br.G.1109/69
od 08.07.1969 objavljenu u Zbirci sudskih odluka, god 1970 , str.133 (citirano prema N.Mihailovi, navedeno
djelo, strana 16.)
12
Vidi odluku Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br.G.647/56 od 20.05.1957 godine-citirano prema
D.Kosti, op.cit, strana 122.
13
Vidi presude Vrhovnog suda AP Vojvodine br.G.170/59 od 09.03.1960 godine i presudu Saveznog vrhovnog
suda br.Rev.3881/62 od 25.12.1962 godine, prema kojima navedeni sudovi smatraju flau pod pritiskom koja
je napunjena soda vodom, opasnom stvari. Prema stanovitu izraenom u navedenoj presudi do eksplozije
takve flae je moglo doi i kod normalnog punjenja i normalno proizvedenog stakla, kao usled nekog spoljnjeg
mehanikog dejstva, tako i usled tehnolokih nedostatka u proizvodnji stakla. u napunjenoj soda-flai se
krije latentno poveana opasnost, ak i onda kada se flaa normalno koristi. (citirano prema D.Kosti, op.cit,
strana 122-123).
14
Vidi presudu Vieg privrednog suda u Beogradu , G.2040/94 od 10.10.1994, Izbor sudske prakse, Glosarijum
Beograd, 1995, str. 106-127 (citirano prema N.Mihailovi, navedeno djelo, strana 17.)
15
Vidi odluke Vrhovnog suda NR Srbije G.622/49 od 09.05.1949, Vrhovnog suda FNRJ bz. 7/50 od 10.02.1950
godine, Vrhovnog suda Hrvatske br.G.34/53 0d 29.06.1953 godine, Vrhovnog suda Srbije br. G.357/55 od
19.04.1955 godine, prema kojima elektroprovodnici, transformatori i odreene maine koje koriste elektrinu
energiju za rad, predstavljaju opasne stvari (citirano prema, D.Kosti, op.cit, strana 122-123.
88
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Zbog toga, ako teta nastane, na primjer, od iane ograde prikljuene na elektrinu
struju,16 elekrine mree17, dalekovoda,18 trafo stanice19 i transformatora, elektrine sijali-
ce, akumulacione brane20, od vode isputene iz akumulacionog jezera ili bazena, od toplot-
nih ureaja i instalacija21, od eksplozije boce sa soda-vodom, flae sa kiselom vodom ili pi-
vom, od pada lifta u zgradi, od eksplozije ekrana televizora, od elektrinog ili mehanikog
sjekaa drveta ili eljeza, smatrae se da je nastala od opasne stvari.
Naroito opasna svojstva ima tzv.radioaktivno zraenje koje nastaje kao posljedica
cijepanja atomskog jezgra, a jednako tako i ureaji, orua i oruja koja za svoj rad i dejstvo
koriste atomsku energiju.
Za tete od dejstva ove vrste opasnih stvari postoji pretpostavka apsolutne uzronosti
koja se stoga ne moe i obarati.
Prema njima, put moe imati karakter opasne stvari, ali samo dok se na njemu odvi-
ja javni saobraaj, jer se samo u uslovima koritenja odnosno upotrebe puteva od strane
njegovih imalaca moe stvoriti takav ambijent u kojem moe nastupiti teta koja potie od
puta kao opasne stvari.
Kada su u pitanju putevi, poveana opasnost nastanka tete za okolinu, kao bitan kva-
lifikativ za pojam svake opasne stvari, manifestuje se u naroito i neuobiajeno opasnim
svojstvima konkretnog puta (nagibi, duge i nepregledne krivine, dionice puta ili pojedi-
16
Vidi odluku Vrhovnog suda BiH, Rev.57/82 od 31.05.1982, objavljenu u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda
BiH, br.3 , za 1982 godinu, strana br.6
17
Vidi oldluku Vrhovnog suda Makedonije, G.877/77 od 20.03.1977 godine, objavljenu u asopisu Informator,
br.2562/78 od 28.09.1978 godine
18
Vidi odluku Vrhovnog suda Srbije, Rev.4326/92 od 04.03.1993 godine objavljenu u Biltenu Okrunog suda u
Beogradu br.41-42 za 1994 godinu,
19
Vidi odluku Vrhovnog suda BiH, Rev.61/79 od 02.02.1979, objavljenu u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda
BiH, br.1 , za 1979 godinu, strana br.42
20
Vidi odluku Vieg privrednog suda u Beogradu, G.2040/94 od 10.10.1994 godine (citirano prema
N.Mihailovi, op.cit strana 17).
21
Vidi odluku Vrhovnog suda Srbije , Rev.215/87 od 13.02.1987, Bilten Vrhovnog suda Srbije br.3/87 strana 21,
22
Opirnije kod : D.Stojanovi, Odgovornost za naknadu genetikih, anonimnih i zakasnelih atomskih teta,
str.53, 57-58 , Beograd, 1967
23
B.Vizner, Komentar Zakona o obveznim(obligacionim) odnosima knjiga 2 str.800-802 , Zagreb 1978
S.Mihajlovi, Pojam opasne stvari , Glasnik 1971 , II 1,2 ; B.Kale: Cesta kao opasna stvar i odgovornost
organizacije koja njome upravlja: , Split ,1970 S.Stanii, Ogledi iz graanskog prava, I izdanje, str.157,
Banja Luka, 2005
89
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Posebnu kategoriju opasnih stvari pod odreenim uslovima, ine i proizvodi sa ne-
dostatkom koji je nastao u procesu proizvodnje, obzirom da i ovakve stvari mogu dovesti
do tete na imovinskim i neimovinskim dobrima ljudi, kao korisnicima takvih proizvoda.
Iapk, svojstvo opasnosti imanentno je svim opasnim stvarima, ali ne i svim stvarima
sa nedostatkom.
Naime, kod stvari sa nedostatkom svojstvo opasnosti nije imanentno za sve predmete
koji pripadaju toj vrsti proizvoda, ve se opasnost vezuje samo za jednu stvar odnosno
jedan proizvod iz te grupe, a uzrok te opasnosti se nalazi u nekom nedostatku koji ba ta
konkretna stvar odnosno proizvod ima.
Poloaj stvari
Stvar moe imati opasna svojstva i s obzirom na poloaj koji zauzima u prostoru.
Dakle, poloaj odreene stvari, koja inae, po svojoj prirodi i svojstvima nije opasna,
moe je uiniti opasnom.
Zamislimo samo koliko mogu biti opasni saksija sa cvijeem na ivica prozora, flaa
ili neki drugi predmeti nepromiljeno postavljeni na balkonu viespratnice u sluaju da
padnu na prolaznike ili pak koliko su opasni stolica koja se nalazi na neosvjetljenoj i neo-
graenoj terasi, te koliko moe biti opasno neosvjetljeno stepenite.
Zamislimo koliko moe biti opasan snijeg na krovu kue koji zbog iznenadnog pove-
anja temperature pone da se topi, te usljed toga neoekivano padne na tlo ispred kue.
90
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Jednako tako, po poloaju je opasna stvar i automobil koji je parkiran na dijelu puta
sa velikim nagibom obzirom da postoji realna opasnost i mogunost da u jednom trenut-
ku otkae mehanizam parkirne konice na automobilu i time prouzrokuje nekontrolisano
kretanje navedene stvari.
Opasnih stvari po poloaju ima svuda oko nas i mogli bismo ih nabrajati u nedogled.
Ovdje emo pomenuti samo neke sluajeve iz sudske prakse radi boljeg razumjevanja
ove pravno relevantne injenice u odreivanju pojma opasne stvari.
Domaa sudska praksa je verifikovala znatan broj sluajeva stvari opasnih po poloa-
ju24 i to preteno povodom teta u koritenju graevina i zgrada.
Za tetu zbog opasnog poloaja stvari se odgovaralo i sluajevima pada stabla koje je
bilo staro preko 100 godina, pada neispravnog lifta u stambenoh zgradi, pada u nezatie-
nu rupu u trotoaru, tetu od nezatienih stepenica i sl.
Izraena su razliita miljenja u pogledu ocjene opasnog karaktera ovih djelova gra-
evina i to poev od gledita da se stepenita uvijek smatraju opasnim stvarima po poloa-
ju, pa do gledita da se samo pokretne stepenice smatraju stvarima opasnim po poloaju.
Smatramo da je ocjena opasnosti ovih stvari ipak rezervisana za svaki poseban sluaj,
to znai da sud u svakom konkretnom sluaju tete ima obavezu istraivanja svih okolno-
sti relevantnih za ocjenu njihove pozicione opasnosti.
24
Vidi rjeenje Saveznog Vrhovnog suda br.Rev.49/58 od 25.02.1958 godine prema kojem je vlasnik odgovarao
za tetu od opasne stvari zbog opasnog poloaja bave, Zbirka sudskih odluka, knjiga III, sveska 1, str.59.
25
Citirano prema, D.Kosti, op.cit, str.112
26
Opirnije, D.Kosti, op.cit, str.114-115
27
Vidi presudu Vrhovnog suda Jugoslavije br.Rev.1667/65 od 17.12.1965 i presudu Saveznog vrhovnog suda
br.Rev.1517/59 od 12.03.1960 godine, prema kojima se stepenice smatraju opasnim stvarima, (citirano prema
D.Kosti, op.cit, str.114) . Ipak, investitori poslovne zgrade su u navedenim sluajevima proglaeni odgovornim
po subjektivnom principu, tj.principu pretpostavljene krivice (primjedba autora)
91
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Djelovanje stvari
Veina stvari, inae bezopasnih, postaju opasnim tek kada se stave u pogon, kada se
ponu koristiti odnosno upotrebljavati.
Pod pojmom motornog vozila treba podrazumjevati sva vozila koja se kreu snagom
vlastitog motora ukljuujui tu i prikljuna vozila, pa i skup vozila.
Sva navedena vozila su opasne stvari sa aspekta odgovornosti imaoca tih stvari.
Motorno vozilo je opasno zbog pogona koji ga pokree, mase koju posjeduje, brzine
koju razvija, stvari koje prevozi i slino, to sve rezultira visokim tetnim potencijalom,
odnosno velikom opasnou za imovinska i neimovinska dobra ljudi.
Naime, motorno vozilo je opasna stvar, prije svega, ako je stavljeno u pogon, odno-
sno pokret, kada svojom snagom (masom i kinetikom energijom) stvara rizik nastupanja
tete po lica i stvari, bez obzira na panju i pravilno koritenje od strane njegovog imaoca.
Naravno, ono moe biti opasna stvar i kada nije u pogonu, ve u stanju mirovanja, ali
teta koja je u tom sluaju nastala od motornog vozila nije posljedica njegovih opasnih svoj-
stava o kojima je gore bilo rijei (masa, kinetika energija), ve poloaja u kojem se nalazi.
Pogrijeili bi kada bi tvrdili da je automobil opasna stvar sama po sebi, dakle kada ne
bi pomenuli njegovu upotrebu, odnosno koritenje.
28
Tako se u presudi Vrhovnog suda Hrvatske , G.3078/65 od 10.02.66 navodi: ...motorno vozilo predstavlja
opasnu stvar s poveanom opasnosti uvijek dok se nalazi u pokretu, bez obzira da li se kree javnim putem.
Opasnu djelatnost predstavlja rad maina na parni, benzinski ili plinski pogon: eljeznice, benzinski motori,
automobili, vralice , navodi se u odlukama Vrh.suda Jugoslavije br.G.107/66 od 10.03.67, Vrh.suda BiH,
G.1190/70 od 29.06.71, Vrh.suda Slovenije P.172/73 od 08.03.73
92
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Opasnom stvari na osnovu djelovanja odnosno upotrebe stvari, pored motornih vozi-
la, sudska praksa smatra gotovo sve vrste maina poput parne maine30, hidrauline pre-
se31, motorne testere,32 vralice33 i sve vrste vozila kao to su eljeznica34, motorni voz35,
konjska zaprega,36 iara37 i slino.
Nasuprot prednjem, kada gore navedene stvari nisu u upotrebi, one nisu opasne, izu-
zev onih sluajeva kada se opasnost ovih stvari prosuuje po pravnorelevantnoj injenici
poloaja koje zauzimaju u prostoru ili pak po pravnorelevatnoj injenici opasne prirode i
opasnih svojstava koji su imanentni samoj stvari.
29
Parkiran kamion iji motor nije u pogonu, ne smatra se opasnom stvari i za tetu koja je nastala zbog
nepropisno parkiranja vlasnik vozila odgovara po principu krivice. Vrh.sud Jugoslavije, Rev.147/69 od
01.07.69, Zbirka sudskih odluka, knjiga14 sv.4 br.458 i knjiga 15 , sv.1, br.27
30
Vidi odluku Vrhovnog suda Srbije br.G.443/72 od 11.02.1972 godine objavljenu u Zborniku sudske prakse
br.7.8 iz 1972 g, str.491,
31
Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske br.G.1824/68 , objavljenu u Pregledu Vrhovnog suda Hrvatske iz 1968
godine, taka 114,
32
Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske br.G.1602/68 , objavljenu u Pregledu Vrhovnog suda Hrvatske iz 1968
godine, taka 114,
33
Vidi odluku Vrhovnog suda Srbije br.G.468/57 objavljenu u Zbirci sudskih odluka III/1, taka 56,
34
Vidi odluku Vrhovnog suda Jugoslavije br.G.107/66 od 10.03.1967, objavljenu u Zbirci sudskih odluka za
1967, strana 40,
35
Vidi odluku Vrhovnog suda BiH G.118/85 od 21.06.1985 , objavljenu u asopisu Privreda i pravo, br.9-10 za
1986, strana 515
36
Vidi odluku Vieg suda u Subotiici G.811/85 od 02,12,1985 godine, objavljenu u Biltenu Vrhovnog suda
Vojvodine, br.2-3 za 1986 godinu, str.47,
37
Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske , G.1625-75 od 02.03.1976 godine, citirano prema knjizi Borisa
Strohsacka, Odkodninsko pravo in druge neposlovne obveznosti, II, str.1 in 2.
93
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Dakle, teta moe nastupiti od stvari ili djelatnosti koje nisu uopte opasne, ili pak od
stvari i djelatnosti koje nisu toliko opasne da od njih prijeti ili potie poveana opasnost
tete za okolinu, u kom sluaju se nee primjeniti o odgovornost bez obzira na krivicu, ve
pravila o subjektivnoj odgovornosti.
Izbjegavajui svako konkretnije i blie odreivanje pojma opasne stvari i opasne dje-
latnosti, zakonodavac, u stvari, uzrono povezuje pojam stvari i pojam djelatnosti za opti
pojam poveana opasnost, smatrajui opasnim stvarima i djelatnostima samo one od
kojih ve potie poveana opasnost tete, dakle one stvari i djelatnosti koje stvaruju pove-
an rizik nastupanja tete.
Pri tome, kada govori o poveanoj opasnosti tete za okolinu, zakonodavac, ne misli
na apstraktnu opasnost tete koja moe hipotetiki nastupiti, ve na konkretnu opasnost
koja ve postoji i koja je nastupila zbog ve stvorenog rizika nastalog od samog postojanja
ili svojstva, poloaja ili upotrebe odreenih stvari odnosno vrenja pojedinih djelatnosti.
U tom smislu treba shvatiti pojam poveana opasnost koji upotrebljava zakonoda-
vac, a u vezi stim i pojam opasne stvari i opasne djelatnosti koji se koristi u ZOO.
Ovako regulisanje pojma opasne stvari i djelatnosti, bez navoenja barem okvirnih
injeninih pretpostavki koje bitno odreuju pojam takvih stvari i djelatnosti odnosno
pretpostavki koje bitno odreuju pojam tzv.poveane opasnosti, je svojevrstan circulus
vitiosus u koji je zakonodavac upao, odbacivanjem rjeenja koje je svojevremeno bilo
38
Imaonik stvari, pokretnih ili nepokretnih, iji poloaj ili upotreba, ili osobine, ili samo postojanje predstavljaju
poveanu opasnost tete tete za okolinu (opasne stvari), odgovara za tetu koja potie od njih. (l.136 st.1)
39
Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potie poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na
krivicu. (l.154 st.2)
94
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
Tada je prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZOO, u tekst l.173 ZOO
trebala biti unesena definicija opasne stvari i to upravo na onaj nain kako je pojam opasne
stvari odredio Prof. Konstantinovi u l.136 st.1 Skice za Zakonik o obligacijama i ugovori-
ma, ali se od ovoga odustalo, ime je zadrano postojee zakonsko rjeenje koje najveim
djelom ostavlja sudskoj praksi da od sluaja do sluaja zakljuuje da li se radi o opasnoj
stvari ili opasnoj djelatnosti.
Meutim, rjeenjima koje u pogledu odreivanja pojma opasne stvari daju Skica za
zakonik o obligacijama i ugovorima i vaei ZOO, mogu se staviti ozbiljni prigovori, ob-
zirom da su oba rjeenja nepotopuna, tako da djeluju kao zapoeto, a nedovreno djelo.
Rezultat ovakvih teza, u konanom, tei izjednaavanju pojmova opasne stvari i opa-
sne djelatnosti, to ipak nije tano, jer se niti jeziki niti sadrinski, oigledno ne radi o
istim pojmovima.
Naime, iako ima mnogo djelatnosti u okviru kojih se sluimo opasnim stvarima (na
primjer vojna vjeba, distribucija elektrine energije, prevoz putnika i robe motornim vo-
zilima, eljeznicom ili avionima, rad sa mainama i slino), postoje i djelatnosti od kojih
potie poveana opasnost po okolinu, a da se pri vrenju djelatnosti uopte ne sluimo
opasnim stvarima.
40
U stvari radi se uvek o odgovornosti za opasne stvari. Pojam opasne stvari je iri od pojma delatnosti koja
predstavlja poveanu opasnost po okolinu i on ga potpuno obuhvata. Jer, praktino govorei, pri svakoj
delatnosti koja stvara poveanu opasnost za okolinu, mi se sluimo stvarima, koje, ako ve nisu opasne
po svojoj prirodi, postaju opasne upotrebom. (citirano prema :Prof.Dr.Mihajlo Konstantinovi: Osnov
odgovornosti za prouzrokovanu tetu, Arhiv za pravne i drutvene nauke, br.3, str.300, Beograd, 1958
41
S.Mihajlovi, Odgovornost za tetu priinjenu izvorom poveane opasnosti, Glasnik Adv.komore Vojvodine,
br.4/75, Novi Sad, 1975, str.24.
95
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
Tako se u presudi koja rjeava sluaj nastupanja tete zbog nekontrolisanog kretanja
ljudi na stadionu iznosi stav da se ne moe tvrditi da je teta nastala od opasne stvari, jer
se iznenada pokrenuta masa ljudi ne smatra opasnom stvari, kao to se ni ljudi, kao iva
bia, ne smatraju stvarima.
Tako teoretiar Stojan Cigoj45, proiruje domaaj odredbi l.175-177 ZOO koje se di-
rektno odnose na imaoca opasne stvari i na vrioca opasne djelatnosti, to ukazuje na tezu
subordinacije pojma opasne djelatnosti pod pojam opasne stvari, a to u svojoj konanosti
vodi izjednaavanju navedenih pojmova.
Ipak, pravna nauka sa podruja bive SFRJ46, sve vie odstupa od izjednaavanja poj-
mova opasne stvari i opasne djelatnosti, zalaui se za odvojeno tretiranje i regulisanje
odgovornosti od opasnih stvari i opasnih djelatnosti, obzirom da zaista postoje situacije
kada se ovi vidovi odgovornosti ne poklapaju.
Tako, po Jakovu Radiiu opasna djelatnost je svaka delatnost ovekova od koje pre-
ti vea, neuobiajena opasnost tete, koja se ne moe uvek izbei ni uz najveu moguu
42
Vidi presudu Vrhovnog suda Srbije br.G.1735/57 od 13.06.1957 godine, Zbirka sudskih odluka, knjiga II,
sveska 2, str.374,
43
Vidi presudu Vrhovnog suda Hrvatske br.G.2657/63 od 19.11.1964 godine, Zbirka sudskih odluka za, 1964
godinu, str.364,
44
Vidi presudu Vrhovnog suda Jugoslavije br.Rev.1619/63 od 12.11.1963 godine, Zbirka sudskih odluka za 1963
godinu, str.327
45
Vidi S.Cigoj, kod : Borislav Blagojevi-Vrleta Krulj, Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Beograd,
1983, knjiga I, strana 646,648 i 656
46
Vidi opirnije kod D.Popovi, Odgovornost za opasnu delatnost u jugoslovenskom pravu, Anali Pravnog
fakulteta u Beogradu, br.5/86, str.505-511, te kod Lj.Miloevi, Obligaciono pravna odgovornost za tetu od
opasne stvari i u vrenju opasne djelatnosti bez obzira na krivicu predvienu zakonom, Pravni ivot br.11,
str.1166, Beograd 1983.
96
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
panju poslenikovu.47
Teoretiar Boris Strohsack daje slijedeu definiciju opasne djelatnosti: Opasnu de-
latnost predstavlja ona delatnost koja pod konkretnim okolnostima znai veu opasnost
od prosene s obzirom na okolnosti sluaja i lice (objektivno-subjektivni kriterijum) koje
je vri.
Pri tome nije nuno da je stvar koja se koristi kod vrenja takve delatnosti opasna, jer
moe biti opasno rukovanje stvari. Bitna moe biti i injenica to se stvar nalazi pod takvim
okolnistima da je rukovanje tom stvari opasno.50
Prema Borisu Vizneru pod opasnom djelatnou se razumjevaju - sve one ovjekove
aktivnosti kojima se stvara poveana opasnost tete za okolinu, bez obzira na to da li kon-
kretna opasnost potjee od neke opasne stvari ili je djelatnost opasna sama po sebi, bez
neke povezanosti sa opasnom stvari.51
Bivi Savezni sud SFRJ u jednoj svojoj odluci iz 1975 godine navodi: Delatnost sa
poveanom opasnou jeste takva delatnost koja po svojoj prirodi i nainu vrenja znai
poveanu opasnost tete za ivot i zdravlje ljudi i za druga dobra.52
Vrhovni sud Hrvatske, u jednoj odluci iz 1977 godine ovako definie opasnu djelat-
nost: Odreena djelatnost predstavlja djelatnost sa poveanom opasnou kada zbog nje-
nog redovnog vrenja moe biti ugroen ivot i zdravlje ljudi ili njihova imovina.53
47
Vidi J.Radii, kod : Slobodan Perovi i drugi, Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Beograd, 1995,
knjiga I, strana 402
48
S.Jaki, Obligaciono pravo, Sarajevo, 1962, strana 254
49
S.Cigoj, Obligacijska razmerja, Zakon s komentarjem, Ljubljana, 1978, str.186
50
B.Stohsack, Odkodninsko pravo in druge neposlovne obveznosti, II, strana 118
51
B.Vizner, Komantar zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, II knjiga, Zagreb, str.739
52
Vidi presudu Saveznog suda br.Gzs.27/76 od 14.05.1975 godine, objavljenu u Biltenu Saveznog suda br.3/76,
str.40,
53
Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske br.G.2879/76 od 10.08.1977 godine, objavljenu u Pregledu sudske
prakse Vrhovnog suda Hrvatske br.12/77, taka 118, strana 28.
97
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
U tim sluajevima, kada opasnu djelatnost vrimo uz upotrebu opasnih stvari (a ta-
kvih sluajeva ima najvie), sa velikom dozom sigurnosti moemo rei da je pojam opasne
djelatnosti sadran u pojmu opasne stvari, kao i da se u takvim sluajevima odgovorno
lice sasvim sigurno moe pozivati na egzoneracione razloge kao to su vanjski uzrok ije
se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbjei ni otkloniti ili pak iskljuiva radnja oteenog ili
treeg lica koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ni otkloniti.
Prevoz takoe spada u opasnu djelatnost, pa zbog toga, kod ugovora o prevozu lica59
prevozilac odgovara za sigurnost putnika po objektivnom principu i to za tetu nastalu
putniku oteenjem zdravlja, povredom ili smru. Slina je situacija i kod ugovora o pre-
vozu stvari kada prevozilac odgovora za gubitak ili oteenje poiljke koji se dogode od
trenutka preuzimanja do trenutka predaje.60
54
Vidi l.890 Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (Sl. list SRJ, br. 12/98, 44/99, 74/99, 73/2000 i Sl.
glasnik RS br. 85/05)
55
Vidi l.132 Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdunom saobraaju
(Sl. list SRJ, br. 12 od 6. marta 1998; i br.15/98)
56
Vidi l.33 Zakona o zatiti od jonizujueg zraenja (Sl. list SRJ, br. 46 od 4.10 1996; i Sl. glasnik Republike
Srbije br. 85/05)
57
Vidi l.207 ZOO
58
Vidi l.644 ZOO
59
Vidi l.685 ZOO, l.17 i 18 Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraaju (Sl.list SRJ br.26/95) i l.16
i 17 Zakona o ugovorima o prevozu u eleznikom saobraaju (Sl.list SRJ br.26/95)
60
Vidi l.671 i 672 ZOO, l.28 st.2 Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraaju (Sl.list SRJ br.26/95)
i l.16 i 17, 23 st.1 i 27 st.2 i 3 Zakona o ugovorima o prevozu u eleznikom saobraaju (Sl.list SRJ br.26/95)
98
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 82-100
I lov se smatra opasnom djelatnou, pa tako za tetu koju prilikom lova divljai pro-
uzrokuju lovci i njihovi pomonici vlasnicima odnosno korisnicima zemljita, vode i ume,
odgovara korisnik lovita.61 Kao to smo to uinili za opasne stvari, i ovdje emo na gene-
ralan nain ukazati na neke sluajeve koje je sudska praksa verifikovala kao tete nastale
od opasne djelatnosti, kao i sluajeve kada nije uinila.
Isto tako, u sudskoj praksi se nisu smatrali opasnim djelatnostima razne sportske
igre kao to su fudbal, koarka, klizanje na ledu, takmienje u skoku u vis, boravak u ka-
zneno-popravnom domu, vojna obuka sama po sebi, te samostalno kretanje vojnog lica za
vrijeme vojne vjebe.62
ZAKLJUAK
Na kraju moemo zakljuiti da su pojmovi opasna stvar i opasna djelatnost fleksi-
bilni i direktivni, to znai da je sudskoj praksi ostavljeno da u svakom konkretnom sluaju
izvodi zakljuak o tome radi li se o opasnoj stvari odnosno opasnoj djelatnosti.
LITERATURA:
61
Vidi l.55 st.1 Zakon o lovstvu (Sl glasnik Republike Srbije broj 39/93, 44/93, 60/93)
62
Detaljnije o pojedinim djelatnostima i odlukama u kojima je sudska praksa izrazila pozitivan ili pak negativan
stav o tome da li se radi ili ne o opasnoj djelatnosti vidi kod . N.Mihailovi, op.cit.str.18-22
99
Slobodan Stanii: Prilog raspravi o opasnim stvarima i opasnim djelatnostima
100
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
Osnovne
Pregledni rad
101
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
kree, sprovode sve radnje steajnog postupka. Autor denie zakljuak, da ovaj
akt ima ugovorni karakter.
UVODNI DEO
Postupak reorganizacije steajnog dunika predstavlja mogunost za nastavak nje-
govog poslovanja, iako je protiv njega pokrenut steajni postupak. U postupku reorgani-
zacije se podnosi plan reorganizacije ili steajni plan, koji je glavni akt tog postupka i od
ije sadrine zavisi, da li e steajni dunik nastaviti sa radom ili e biti nastavljen steajni
postupak protiv njega1. O tome, pre svega, odluuju poverioci. Plan reorganizacije prua
iroke mogunosti za definisanje statusa steajnog dunika, nakon otvaranja steajnog po-
stupka, ukoliko se pojavi mogunost opstanka tog dunika i ukoliko se postupak reorgani-
zacije uspeno sprovede. Mogunost opstanka steajnog dunika, zavisi, na prvom mestu,
od predloga plana reorganizacije, odnosno, od mera reorganizacije (termin upotrebljen u
domaem steajnom zakonodavstvu), koje su raznovrsne, ali one moraju biti opravdane,
tj. mora postojati ansa da se one sprovedu u postupku reorganizacije2.
U zakonodavstvu Srbije je donesen Zakon o steaju (dalje: ZS)3 koji, osim obinog
plana reorganizacije4, predvia i mogunost podnoenja unapred pripremljenog plana re-
organizacije (koji se jo naziva pre-pack). Odreivanje pravne prirode, odnosno, davanje
odgovora na pitanjeta je pre-pack reorganizacija, nemogue je bez odreivanja pravne
prirode obinog plana reorganizacije. Osim toga, da bi se, na pravi nain, odredila prav-
na priroda ovih instituta, neophodno je odrediti odnos postupka reorganizacije i steajnog
postupka, kao i plana reorganizacije i steajnog postupka. U vezi sa tim, mora se odrediti
i status steajnog postupka do usvojenja plana reorganizacije, kao i nakon prihvatanja i
potvrde tog plana. Plan reorganizacije se sastoji od oblika ili mera reorganizacije, od ijeg
uspenog sprovoenja, zavisi i uspeh reorganizacije. Klasifikovati ove mere je od velike
vanosti, obzirom da je vrlo retko sprovoenje reorganizacije bez sprovoenja vie mera ili
oblika reorganizacije (ne jedne)5.
1
Dika M., Insolvencijskopravo, Zagreb 1998., str. 75
2
Jovanovi-Zattila M., olovi V., Steajno pravo, Beograd 2007., str.153
3
Zakon o steajuRepublikeSrbije (Sl.glasnikR.Srbije br. 104/2009, 99/2011 dr.zakoni 71/2012, odluka US)
4
Ovaj termin emo koristiti kako bi ga razlikovali od unapred pripremljenog plana reorganizacije
5
Jovanovi-Zattila M., olovi V., nav.delo, str.153-154
102
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
ZS uopte ne odreuje njegov status, kao ni pravnu prirodu, ve regulie, jedino, njegovu
sadrinu i nain usvajanja. Da li plan reorganizacije ima dobrovoljni ili prinudni karakter,
odnosno, da li se radi o ugovoru ili o aktu, koji ima prinudni karakter, a koji moemo
nazvati i sudskim aktom, ako imamo u vidu njegovu potvrdu. ZS se ne zadrava na ovom
pitanju, iako je veoma bitno odrediti poloaj tog plana u odnosu na steajni postupak, jer
sudbina steaja zavisi od sadrine plana, kao i njegovog usvajanja i izvrenja; 3) Zatim, da
li se, nakon izvrenja plana reorganizacije, steajni postupak obustavlja ili zakljuuje? Ov-
demoramo da razlikujemo obustavu od zakljuenja steajnog postupka. Naime, ako doe
do obustave steajnog postupka, to znai da ne postoji jedan od steajnih razloga. Do toga
e doi, ako su naknadno prestali da postoje razlozi, zbog kojih je pokrenut steajni po-
stupak i ako predlaga povue predlog. Sud, takoe, moe da obustavi steajni postupak,
ako se utvrdi da je steajni dunik postao solventan ili je dolo do poravnanja sa poveri-
ocima. Znai, tada steajni dunik nastavlja sa radom, tj. nastavlja da i dalje egzistira. Sa
druge strane, kod zakljuenja steajnog postupka, razlikujemo redovne i izuzetne situaci-
je. Pod izuzetnom situacijom podrazumevamo i postupak reorganizacije, kada se izvri, u
potpunosti, plan reorganizacije i steajni dunik moe nastaviti sa radom. Meutim, ako
uzmemo u obzir redovne situacije, odnosno, osnovne sluajeve steajeva, steajni dunik
se brie iz registra privrednih subjekata; i 4) Na kraju, da li se, u sluaju obustave primene
ili neizvrenja plana reorganizacije, kada se steajni postupak ponovo sprovodi, sprovode
sve radnje steajnog postupka, pa i one, koje su sprovedene u steajnom postupku, koji je
tekao pre usvajanja plana. Pitanje je od izuzetne vanosti za steajni postupak, uopte, jer
se, u ovom sluaju, mora voditi rauna o zatiti svih subjekata postupka, ne samo poveri-
laca, zatim o trokovima postupka, kao i o mogunosti, odnosno, nemogunosti izvrenja
pojedinih radnji.
6
The Bankruptcy Code USA, Chapter XI
7
Spasi S., Reorganizacija, Beograd 2009., str. 2; OdredbeGlave XI u amerikom steajnom zakonu koje
reguliu klasinu reorganizaciju esto nazivaju i slobodan pad, jer nema sigurnosti i sigurnog ishoda.
8
Zakon o steajnompostupkuRepublikeSrbije(Sl.glasnikR.Srbijebr.84/2004)
9
Spasi S., nav.delo, str. 3
103
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
104
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
Osim toga, vano je navesti, da seglasanje o planu reorganizacije se vri u okviru klasa
poverilaca, mada postojanje klasa komplikuje proces glasanja. Pravo glasa imaju svi po-
verioci srazmerno visini njihovih potraivanja. U sluaju kada je potraivanje osporeno ili
neispitano, steajni sudija e izvriti procenu visine potraivanja u svrhu glasanja. Kada se
glasanje obavlja pismenim putem, sudu se moraju podneti glasaki listii sa overenim pot-
pisom ovlaenog lica. Glasanje se vri u okviru klasa poverilaca. Potraivanja poverilaca
12
Spasi S., nav.delo, str. 4; clan 160 ZS
13
Spasi S., nav.delo, str. 5;
14
lanovi 161-162 ZS
105
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
dele se najmanje na klase po osnovu njihovih razlunih prava i prava prioriteta njihovih
potraivanja prema isplatnim redovima15.
15
lan 165 ZS
16
lan 166 ZS
17
olovi V., Odnos steajnog postupka i postupka reorganizacije, Pravni ivot 12/2007, Beograd 2007, str. 287
18
olovi V., Pravna priroda plana reorganizacije steajnog dunika, Vox iuris, asopis za primenu i kulturu
prava, br. 1, Beograd 2009., str. 48
106
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
to ukazuje na to da se radi o sporazumu subjekta koji treba da izvri plan (steajni dunik)
i subjekata koji e imati odreenu korist od tog izvrenja (poverioci).
107
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
21
MiljenjeizraenonasavetovanjuZakon o steajnompostupku teorijai praksa, u organizacijiBiroazatehnik
usaradnju (GTZ) Otvoreniregionalni fond Pravnareforma, vrac, jun 2007.
22
lan 173 ZS
23
Zakon o parninompostupku (Sl.glasnikR.Srbije 72/2011); lan227 ZPP
108
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
24
olovi V., Odnos steajnog postupka i postupka reorganizacije, Pravni ivot 12/2007, Beograd 2007, str. 298-
299
25
olovi V., nav.delo, str. 296
26
lan 173 ZS
27
Stevanovi M., Prirunikzasteajneupravnike, USAID, Beograd 2005., str.211
109
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
tivno utie na novane tokove subjekta reorganizacije, zatuim, kada subjekt reorganizacije
ne moe normalno da obavlja poslovnu delatnost i kada su znaajno ugroeni interesi jed-
ne ili vie klasa poverilaca. Tada steajni sudija moe angaovati struno lice, radi utvr-
ivanja navedenog, a ako to ne uini, moe da imenuje privremenog steajnog upravnika
koji e utvrditi injenice koje se odnose na postojanje steajnog razloga, pa, samim tim,
i na pokretanje steajnog postupka. Ako se utvrdi postojanje steajnog razloga, steajni
sudija e doneti reenje o pokretanju steajnog postupka28.
28
lan 173, st.2 i 3 ZS
29
Duki-Mijatovi M., Steajno pravo, Novi Sad 2010., str. 118
30
lan 157 ZS
31
Jovanovi-Zattila M., olovi V., nav.delo, str. 167-168
110
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
nom od strane steajnog dunika. One obuhvataju sve radnje koje predstavljaju
raspolaganje imovinom. Te mere su:
1) namirenje potraivanja;
2) unovenje imovine sa teretom ili bez njega ili prenos takve imovine na ime nami-
renja potraivanja;
3) otpust duga;
4) ustupanje neoptereene imovine na ime namirenja potraivanja;
5) izvrenje, izmena ili odricanje od zalonog prava;
6) davanje u zalog optereene ili neoptereene imovine;
7) ponitavanje izdatih ili izdavanje novih hartija od vrednosti od strane steajnog
dunika ili bilo kog novoformiranog subjekta;
32
Dika M., nav.delo, str. 75
33
Velimirovi M., Steajnopravo, Novi Sad 2004., str. 187
111
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
34
Velimirovi M., nav.delo, str. 192-193
35
oloviV., Pravna priroda plana reorganizacije steajnog dunika, Vox iuris, asopis za primenu i kulturu
prava, br. 1, Beograd 2009., str. 58
36
Dika M., nav.delo, str. 76. Poverioci se, pre svih, izjanjavaju o planureoganizacije, alinjegovoizvrenjezavisii
od steajnogdunika
37
Spasi S., Sporna pravna pitanja i praktini problemi u postupku reorganizacije, Zlatiborski pravniki dani
2007, Privredna akademija, Novi Sad, str.128.
112
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
113
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
Ako treba da izvedemo zakljuke o pravnoj prirodi plana reorganizacije i unapred pri-
premljenog plana reorganizacije, kao i o odnosu steajnog postupka i postupka reorgani-
41
olovi V., nav.delo, str. 57
42
Fialski H., Insolvency Law in the FederalRepublic of Germany, 1994., str. 27
43
Ibidem
44
Insolvenzordnung, 5.10.1994.(BGBI.I P. 2866), 22.3.2005 (BGBI. I P. 837) (1.4.2004.)
45
Insolvenzordnung, p.217-234
46
Insolvenzordnung, p.235-253
47
Insolvenzordnung, p. 254-269
48
Luer H.J., The Insolvency Laws of Germany, Juris Publishing 2002., str. 80
114
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
zacije, kao kljunog u razumevanju i same reorganizacije i plana reorganizacije, oni e biti
u formi kratkih analiza u odnosu na sva postavljena pitanja u radu. Te analize (zakljuci)
su sledee:
3) Iako smo, ve, odredili status steajnog postupka u sluaju izvrenja plana reor-
ganizacije, zbog toga to se ZS nije jasno odredio po ovom pitanju, moramo jo jednom
spomenuti nedoumicu oko obustave ili zakljuenja steajnog postupka, u ovom sluaju.
Moramo rei da se u zakonodavstvima susednih zemalja drugaije regulie status steaj-
nog postupka u navedenoj situaciji, u odnosu na Srbiju. To se odnosi i na Bosnu i Herce-
govinu, kao i na Hrvatsku;
5) Ve smo rekli da je, kad govorimo o pravnoj prirodi i unapred pripremljenog pla-
na reorganizacije i obinog plana reorganizacije, ta pravna priroda ugovorna, odnosno,
da prihvatanje plana zavisi od poverilaca. Isto je i sa jednim i sa drugim planom. Razlika
izmeu ta dva plana postoji i ona se ogleda u momentu podnoenja. Podnoenje plana, za-
jedno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka, govori da je sprovoenje postupka
reorganizacije nemogue bez pokretanja i sprovoenja steajnog postupka. No, sa druge
115
Vladimir olovi: Osnovne karakteristike i pravna priroda pre pack reorganizacije
strane, samo izvrenje plana se sprovodi van steajnog postupka, to, upravo, govori da se
radi o sporazumu dunika i poverilaca.
LITERATURA:
Monografije, lanci,
olovi V., Odnos steajnog postupka i postupka reorganizacije, Pravni ivot 12/2007, Beograd 2007.
olovi V., Pravna priroda plana reorganizacije steajnog dunika, Vox iuris, asopis za primenu i
kulturu prava, br. 1, Beograd 2009.
Dika M., Insolvencijsko pravo, Zagreb 1998.
Duki-Mijatovi M., Steajno pravo, Novi Sad 2010.
Fialski H., Insolvency Law in the Federal Republic of Germany, 1994.
Jovanovi-Zattila M., olovi V., Steajno pravo, Beograd 2007.
Luer H.J., The Insolvency Laws of Germany, Juris Publishing 2002.
Slijepevi D., Sporna pravna pitanja u postupku reorganizacije steajnog dunika, Pravni informa-
tor, On-lajn izdanje asopisa
Spasi S., Sporna pravna pitanja i praktini problemi u postupku reorganizacije, Zlatiborski pravniki
dani, Privredna akademija, Novi Sad 2007.
Spasi S., Reorganizacija, Beograd 2009.
Stevanovi M., Prirunik za steajne upravnike, USAID, Beograd 2005.
Velimirovi M., Steajno pravo, Novi Sad 2004.
Zakonodavstvo
Directive 2001/17/EC of the European Parliament and of the Council of 19 March 2001 on the re-
organisation and winding-up of insurance undertakings (Official Journal L 110, 20/04/2001
P.0028-0039)
Insolvenzordnung, 5.10.1994. (BGBI. I P. 2866), 22.3.2005 (BGBI. I P. 837) (1.4.2004.)
Zakon o steajnompostupkuRepublikeSrbije(Sl.glasnikR.Srbijebr.84/2004)
Zakon o steajuRepublikeSrbije (Sl.glasnikR.Srbije br. 104/2009, 99/2011 dr.zakoni 71/2012, od-
luka US)
Zakon o parninom postupku Republike Srbije (Sl.glasnik R.Srbije 72/2011)
116
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 101-117
117
Emilija Stankovi: Austrijski graanski zakonik kao izvornik srpskog graanskog zakonika
Austrijski graanski
Pregledni rad
118
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 118-125
Danas kada je kod nas pitanje kodifikacije graanskog prava vie no ikada aktuelno,
kada se neprestano govori o pravnoj dravi i dobrim zakonima svakako je pravi trenutak
da se konstatuje sledee: Srbija jo uvek nema kodifikaciju graanskog prava; u XIX veku
bila je etvrta po redu zemlja u Evropi koja je imala kodifikaciju graanskog prava (Srp-
ski graanski zakonik 1844. godina)1; pravna pravila ovog zakonika u nedostatku pravnih
propisa primenjuju se i danas, pod uslovima koji su propisani u Zakonu o nevanosti prav-
nih propisa donetih pre 6. aprila 1941. godine i za vreme neprijateljske okupacije; uzor, tj
izvornik za Srpski graanski zakonik bio je Austrijski graanski zakonik.
Pisac SGZ je Jovan Hadi, visoko obrazovan ovek, vaspitan u duhu liberalne filo-
zofije i kole prirodnog prava. Voleo je Srbiju, kao i ulogu njenog zakonopisca, koja mu je
dodeljena i koju je prihvatio. Sebe je zamiljao kao Solona ili Likurga nove Srbije.2 Iako
je zakonik raen po ugledu na AGZ i po oceni kritiara ima malo orginalnog, ne moe se
osporiti vrednost i znaaj ovakvog poduhvata. injenica koju kritiari najee istiu-da je
donet osnovni zakon, koji pri tom nije odgovarao drutvenom i istorijskom razvoju, kao
i tradiciji zemlje, ne umanjuju vrednost zakonika. Proet romanistikim idejama, koje se
uistinu nisu slagale sa dotadanjim srpskim obiajima, ipak je bio pravni akt kojim se Sr-
bija mogla ponositi. Zakonik je bio zasnovan na jednom od najveih kulturnih dostignua,
na rimskom pravu. Kako je rimsko pravo bilo temelj svih evropskih kodifikacija, to se i
Srbija putem ovog Zakonika povezala i postala sastavni deo evropskog kulturnog miljea.
Ne manje od ove je znaajna i injenica da je Zakonik reio pitanje svojine u Srbiji. Takoe
je postavio okvire razvoja kapitalistikih robno-novanih odnosa. Kako je za osnovu imao
AGZ, to su privredne i kulturne veze sa Austrijom postale lake i vre, a u pogledu prava
Srbija je postala sastavni deo germanskog pravnog kruga. Tako je i veza sa itavom Zapad-
nom Evropom postala neminivna.
Ovako donet Srpski graanski zakonik je upravo dobar primer i potvrda osnovne ideje
profesora Alana Votsona (Alan Wotson) da se pravo preteno razvija putem pravnih pozaj-
mica. Po njemu, najee su pozajmice iz rimskog prava, kao i engleskog pravnog sistema.
Ovaj zakon bi po njegovoj sistematizaciji transplantata pripadao treoj grupi, to jest situaciji
u kojoj narod dobrovoljno prihvati veliki deo sistema drugog naroda ili vie naroda.3 Ova-
kvo presaivanje je, ini se, mnogo vie doprinelo razvitku pojedinih pravnih sistema nego
unutranji razvoj tog istog sistema u okvirima sopstvenog drutva. Stoga sa rezervom treba
prihvatiti stav jednog broja naunika da pravo predstavlja prostu posledicu nacionalnog
duha, odnosno drutvenih, ekonomskih, nacionalnih i kulturnih uslova u kojima se razvija.
1
. ,
, . , ,
,
.
2
, , , , , 1990, 302
3
, , : , , , 2000, 58
119
Emilija Stankovi: Austrijski graanski zakonik kao izvornik srpskog graanskog zakonika
onda rei da im je narodni duh blizak. Uprkos svemu Srpski graanski zakonik je prihva-
en, primenjivan i kroz neke svoje odredbe opstao i u dananjem pozitivnom pravu. Kako?
Pravne pozajmice su mogue ak i u ovakvim sluajevima kada se ine iz razvijenijih sistema
i presauju u znatno nerazvijenije, ukoliko se dovoljno vodi rauna o modifikaciji pozaj-
mljenih pravnih normi. One moraju biti usklaene i prilagoene nivou razvoja i potreba-
ma drutva za koje su pozajmljene. Samo u tom sluaju pozajmice daju prave efekte. Jovan
Hadi je radei na izradi Srpskog graanskog zakonika preuzeo velikim delom norme Au-
strijskog graanskog zakonika, ali je bio primoran da odstupi od odredbi koje su regulisale
porodino i nasledno pravo. Morao je da se prikloni srpskom obiajnom pravu, iako je ono
bilo znatno konzervativnije. Drutveni odnosi tadanje Srbije davali su prednost mukarcu u
odnosu na enu, kao i mukoj deci u odnosu na ensku pri nasleivanju. Tako je Jovan Had-
i, visokoobrazovani pravnik naprednih ideja, ipak shvatio da zakon mora da bude vezan za
odreenu zajednicu, za privredni, kulturni ivot i socijalnu strukturu te zajednice, ak i po
cenu prezira odreenih slojeva. To je zapravo i najvee odstupanje od izvornika, AGZ.
etvrtim Zakonikom donetim u Evropi Srbija se svrstala u red zemalja koje imaju ko-
difikaciju. Svaka graanska kodifikacija, pa i srpska, ima u svom sastavu norme koje rea-
4
, ., 1829-1835. ,
(1844-1994), , , 1995, 23
5
, ., 1844. ,
1, , 1949, 28
120
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 118-125
Mnoge norme Srpskog graanskog zakonika, tj. sadrana pravna pravila u njima
mogla bi i danas da poslue kao pravila za regulisanje odreenih instituta. Uostalom, i-
njenica je da Srbija danas nema graansku kodifikaciju, a u XIX veku ju je imala. Uz sve
mane, ne sme se zanemariti niti potceniti njen opti znaaj, kao ni reenja sadrana u njoj.
Srpski graanski zakonik je u svoje vreme i za tadanje prilike posluio svrsi, a i njegov
kasniji uticaj se ne sme zanemariti. Ocenjujui Zakonik neophodno je voditi rauna o vre-
menu u kome je donet. Ne sme se ocenjivati sa kasnije take gledanja. Ipak, treba istai
da je uprkos nedostacima koji su postojali dugo primenjivan. To opet ukazuje na kvalitet
samog Zakonika, kao i njegovog autora.
Budui da je u XIX veku Francuska bila kolonijalna sila njen uticaj na Bliskom istoku,
Africi, Indokini i Okeaniji je bio znatan. Francuska pravna tradicija u ovim zemljama je znat-
6
, ., : ?,
, , , 1996, 396.
7
, ., , ,
, 2009, 100
8
, 1942.
.
121
Emilija Stankovi: Austrijski graanski zakonik kao izvornik srpskog graanskog zakonika
na i nakon sticanja nezavisnosti ovih zemalja. Egipatski graanski zakonik iz 1949. godine,
potuje islamsko pravo, ali se u dobrom delu oslanja na Code Civil. Alir, Tunis i Maroko,
takoe su zemlje ije su kodifikacije utemeljene na uticaju francuske kodifikacije. U velikom
broju zemalja Afrike: Senegal, Mauritanija, Mali, Niger, Gvineja, Obala slonovae, pravni
sistemi su se razvijali pod velikim uticajem francuskog prava, Code Civil i Code Commerce.
Znatno vei uticaj francuska graanska kodifikacija, imala je u Latinskoj Americi, gde su
skoro sve zemlje9 svoje zakonike donele po modelu Code Civile. ak i u Severnoj Americi po-
stoje drave iji su graanski zakonici doneti po uzoru na Code Civil. To su Luzijana u SAD-u
i provincija Kvebek u Kanadi. Louisiana civil Code iz 1870. godine, izvrila je veliki kulturni
uticaj ne samo u Americi, ve i ire, naroito u Latinskoj Americi. To je bilo mogue pre svega
zbog toga, to je Graanski zakonik Luzijane bio donet pod jakim uticajem najvie roma-
nistikog zakonika, ikada usvojenog.10 Graanski zakonik Argentine raen je po ugledu na
graanski zakonik Luzijane, da bi potom i sam postao uzor drugim graanskim kodifikaci-
jama zemalja Latinske Amerike. Tako je, recimo, vie od sto lanova Graanskog zakonika
Luzijane iz 1870. godine, postalo sastavni deo Graanskog zakonika Puerto Rika (Puerto
Rico).11 Graanski zakonik Luzijane znaajno je uticao i na graanske kodifikacije Karibskih
ostrva, posebno graanske kodifikacije St. Lucia. Uticaj graanske kodifikacije Luzijane na
zemlje Latinske Amerike je evidentan, to nije sluaj sa federalnim jedinicama SAD-a. Uticaj
na federalno pravo i pravo drugih zemalja nije bio sistematski, niti dovoljno velik.
Recepcija Code Civil-a bila je produkt kulturne snage, kao i kvaliteta zakonika. Uosta-
lom, kao to je ve reeno, dobrim delom Zakonik je i danas na snazi u Francuskoj. Au-
strijski graanski zakonik, donet 1811. godine, imao je uticaja i izvan zemalja za koje je bio
donet. Taj uticaj bio je znaajno manji, pre svega zbog toga to je to kodifikacija obnovljene
monarhije, mnogonacionalne drave, u stalnoj opasnosti od raspada. Uticaj Austrijskog
graanskog zakonika bio je veliki u zemljama koje su ulazile u sastav Habzburke mo-
narhije. Zakonik je od 1852. godine vaio u Hrvatskoj. Primenjivan je u Bosni i Hercego-
vini i Vojnoj Krajini. U severnoj Italiji, Lombardiji i Veneciji, vaio je do ujedinjenja 1861.
godine. Lihtentajn je recipirao Austrijski graanski zakonik pre Prvog svetskog rata, a
nakon tog rata isto je uinila i ehoslovaka, koja ga je dugo zadrala u primeni.
9
, .
10
Yiannopoulos, A. N., Requiem for a Civil Code: A Commemorative Essay, Tulane, Law Reviev, 2003, 406.
11
Ramos, M. R., Interaction of Civil Law and Anglo-American Law in the Legal Method of Puerto Rico,Tulane,
Law Reviev, 1948.
122
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 118-125
12
, , : , , , 2000,
172.
123
Emilija Stankovi: Austrijski graanski zakonik kao izvornik srpskog graanskog zakonika
Bilo u kojoj meri da Srpski graanski zakonik slii Austrijskom graanskom zakoni-
ku, njegov pisac Hadi koristio je i originalne rimske tekstove i pravila u njima sadrana.14
Na neposredan nain ih je uneo u Zakonik. Samo to kod nas nikada nije, kao to je to u
Austriji uinjeno, obavljeno ispitivanje kojim bi se tano utvrdio neposredni uticaj pravila
rimskog prava pri sastavljanju zakonika. Jedno je izvesno, tokom itavog srednjeg veka
srpsko pravo se zasnivalo na tradiciji vizantijsko-rimskog prava i stoga bilo razvijenije od
pravnih sistema zemalja zapadne Evrope tog doba. Tradicija uticaja rimskog prava nastav-
ljena je i kasnije. Srpski graanski zakonik nije pravila rimskog prava i uticaj tog prava
dobijao samo posredno preko izvornika i donekle Francuskog graanskog zakonika, ve
i neposredno. Hadi je sasvim sigurno koristio originalna pravila sadrana u Justinijano-
voj kodifikaciji i ugraivao ih ponegde u Zakonik. Uostalom, prve velike moderne kodifika-
cije zasnovane su na ideji prirodnog prava i rimskoj pravnoj tradiciji. Najvei uticaj pravila
rimskog prava bio je u oblasti Stvarnog i Obligacionog prava.
Ideja o pravu Evropske unije, koja je sada aktuelna, u neku ruku i nije nova stvar. To
je samo obnova kulturnog ujedinjenja, koje je jednom ve bilo zahvatilo itav kontinent,
pod nazivom graanska tradicija. Svakako da je taka vezivanja rimsko pravo, tj. njegova
pravila i njihovo preuzimanje, kroz razvoj, od Justinijanovog prava do modernih kodifi-
kacija. Zasluga za to pripada uenim pravnicima razliitih zemalja. Pravila rimskog prava
preivela su u prepoznatljivoj formi, bez obzira na sve promene koje su vrene, prilagoe-
na praktinim potrebama.
Srpski graanski zakonik nastao je u veoma vano vreme za Srbiju. Nakon osloboenja
od Turaka dolo je novo vreme koje je donelo i nove odnose, za koje nije postojala adekvatna
pravna regulativa. elei da bude upamen kao veliki vladar, Milo je naredio donoenje
Zakonika. Preko izvornika, posredno u Zakonik su ugraena i pravila rimskog prava. No,
Hadi ih je unosio i neposredno, nezavisno od izvornika. Da je razvoj robnonovanih odno-
sa bio na viem stepenu razvoja, taj uticaj rimskog prava bi bio vei. Ipak, ne treba zaboraviti
injenicu da se srpsko srednjovekovno pravo razvijalo pod uticajem vizantijskog prava, te da
je mogue govoriti o kontinuiranom uticaju rimskog prava na srpsko.
Uloga i znaaj Srpskog graanskog zakonika za razvoj prava i drave Srbije u XIX veku
bili su neprocenjivi. I danas se ne sme zanemariti uloga Zakonika u stvaranju i razvoju pra-
13
, ., . , , 275
14
: , ., ,
(1844-1994), , , 1996, 49-65; -,
., ,
(1844-1994), , , 1996, 67-77; Karajovi, E.,
, , 4,
, , , 2001, 343-350
124
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 118-125
va, kao to se moraju odbaciti jednostrane i neargumentovane kritike ove nae kodifikacije.
LITERATURA:
Jovanovi, Slobodan, Politike i pravne rasprave, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1990
Votson, Alan, Pravni transplanti:pristup uporednom pravu, Pravni fakultet, Beograd, 2000
Nikoli, D., Rad na graanskom zakoniku u Srbiji 1829-1835. godine, Sto pedeset godina od
donoenja Srpskog graanskog zakonika (1844-1994), Pravni fakultet u Niu, Ni, 1995
Guzina, R., Istorijski osvrt na karakter i znaaj Srpskog graanskog zakonika iz 1844. godine,
Istorijski glasnik 1, Beograd, 1949
Vodineli, V., Sto pedeset godina kasnije: ta je jo ivo u Srpskom graanskom zakoniku?, Sto
pedeset godina od donoenja Srpskog graanskog zakonika, SANU, Beograd, 1996
Yiannopoulos, A. N., Requiem for a Civil Code: A Commemorative Essay, Tulane, Law Review, 2003
Ramos, M. R., Interaction of Civil Law and Anglo-American Law in the Legal Method of Puerto
Rico,Tulane, Law Review, 1948
Stankovi, E., O Srpskom graanskom zakoniku, Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu, Kragu-
jevac, 2009, 100
Key words: Austrian Civil Code, Serbian Civil Code, source, transplant,
similarities, differences
125
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
Pravne tekoe
Pregledni rad
126
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
UVODNI DIO
U posljednjih petnaest godina svjedoci smo estih i veoma znaajnih promjena u svim
sferama drutvenog ivota kod nas. Poto se radi o sferama u kojima postoji permanen-
tna potreba ovjeka i njegovih organizacija za pravnim ureivanjem razliitih drutvenih
odnosa, to je svijet prava pred stalnom zadaom izlaenja u susret tim potrebama. Jedna
od grana prava u kojoj su izvrene korjenite promjene jeste i krivino procesno pravo. U
njoj su uvedeni novi instituti poput pregovaranja o krivici, sporazuma o priznanju krivice,
posebnih istranih radnji i drugih instituta, pomou kojih drutvo organizovano u dravu
nastoji voditi borbu protiv starih, ali i novih oblika kriminaliteta. Jedan od njih je i korup-
cija, kao oblik kriminaliteta koji ne poznaje samo nae vrijeme. Radi se o veoma starom
obliku kriminaliteta, poznatom i u prvim vijekovima Rimske drave. Veliki problemi u vezi
sa korupcijom pojavljuju se tokom posljednjih godina Rimske republike, koja se protiv te
pojave pravno bori izmeu ostalog i posebnim postupkom questionis. I u periodu feudaliz-
ma nailazi se na pravne propise kojima se nastoji boriti protiv ovog kriminaliteta (Salijski
zakon, Burgunski zakonik, Ostrogorski zakonik). Na odredbe iji je cilj borba protiv korup-
cije nailazi se u Duanovom zakoniku. Tako je lanom 172. tog zakonika odreeno: Sve
sudije da sude po zakoniku, pravo kako pie u zakoniku, a da ne sude po strahu od carstva
mi., ali navedeni cilj jo vie dolazi do izraaja u odredbama kao to su one sadrane u
l. 110. i 188. lanom 110. ovog zakonika sudijama je bilo zabranjeno da na silu uzimaju
koristi, a lanom 188. bila je sankcionisana zloupotreba pri naplati globe. U Francuskoj se
1716. godine osniva poseban sud za suenje u vezi zloupotreba koje se tiu kraljevih finan-
sija. Stupanjem kapitalizma na istorijsku scenu pojavljuju se i prvi krivini zakonici u koji-
ma se propisuju koruptivna krivina djela. Kao primjer moe se navesti francuski Krivini
zakonik iz 1810. godine (Code penal), a Njemaki krivini zakon iz 1871. godine propisuje
izuzetno stroge kazne i zbog postojanja zloupotreba od strane slubenih lica. Savremeni
krivini zakoni se ne mogu ni zamisliti bez inkriminacije ovog oblika kriminaliteta, ali se
borba protiv njega vie ne zaustavlja unutar granica drava. Svjedoci smo niza meuna-
rodnopravnih konvencija, od kojih e neke biti pomenute i u ovom radu, kojima se i na
meunarodnom planu nastoji boriti protiv korupcije, budui da i ovaj oblik kriminaliteta
prelazi granice drava. Analiza odreenih meunarodnopravnih izvora koju u izvriti u
radu, u dijelu koji je u vezi sa njegovim predmetom, pokazuje kako se na tom planu nasto-
jalo osmisliti pravne instrumente pomou kojih e se boriti protiv ove vrste krivinih djela.
Meutim, u njihovoj praktinoj primjeni nailazi se na pravne tekoe koje samo ivot moe
poroditi. Upravo te tekoe jesu predmet ovog rada. One se teko mogu anticipirati u pro-
cesu izrade i usvajanja pravnih propisa, pa se i ovdje pokazuje istinitom spoznaja kako je
ivot inventivniji od bilo kog zakonodavca. Tek kada usvojeni pravni propis (unutranji i
meunarodni) stupi na snagu, u praksi njegove primjene pojave se situacije (pravne te-
koe o kojima e biti rijei u radu) oko kojih se podijele miljenja pravnike javnosti. Ta
podijeljenost potom postane svojevrsna konstanta za koju moe vaiti Kantovo zapaanje
127
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
Dakle, predmet ovog rada jesu pravne tekoe na koje se nailazi u borbi protiv korup-
cije. Konkretno, radi se o tekoama vezanim za dokazivanje ovih krivinih djela u odgo-
varajuem krivinom postupku. U pitanju su krivina djela za ije postojanje (ili neposto-
janje) stoje odreeni dokazi, ali su oni pribavljeni od organa strane drave, a ne od organa
drave pred ijim sudom se vodi odgovarajui krivini postupak. S tim u vezi postavlja se
pitanje njihove dokazne vrijednosti pred domaim sudom, pri emu ovaj problem ima ne
samo krivinoprocesni nego i ustavnopravni aspekt, o kojima e biti rijei na odgovaraju-
im mjestima u radu.
Vijee ovog Suda je razmotrilo i ovaj stav odbrane, te izvrilo uvid u kompletnu do-
kumentaciju koja se odnosi na korespondenciju izmeu Tuilatva BiH sa jedne strane i
nadlenih organa Republike Slovenije i Republike Hrvatske sa druge strane, kao i propise
1
Immanuel Kant: Kritika istog uma, Kultura, Beograd, 1970, str. 587.
128
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
na osnovu kojih su obavljene odreene radnje, u ovom kontekstu posebne istrane radnje,
ije ishode i zakljuke je Tuilatvo BiH predloilo i prezentiralo kao dokaz na glavnom
pretresu. Na osnovu toga, Vijee je dolo do zakljuka da su dokazi pribavljeni na ovaj na-
in pribavljeni u valjanoj proceduri i da su kao takvi zakoniti, zbog ega je i dozvolilo njiho-
vo izvoenje-prezentiranje na glavnom pretresu..... Stav odbrane da se navedeni dokazi ne
mogu koristiti u ovom krivinom predmetu jer nisu pribavljeni na nain koji je za te radnje
propisan odredbama Zakona o krivinom postupku BiH, Sud je cijenio neutemeljenim jer
je, kako je to naglaeno ranije, nakon uvida u kompletnu dokumentaciju utvrdio da su svi
dokazi pribavljeni u skladu sa zakonima i drugim propisima Republike Slovenije i Repu-
blike Hrvatske i dostavljeni diplomatskim putem, a kako to predvia Zakon o krivinom
postupku BiH.
2
Krivino djelo organizovanog kriminala iz lana 250. u vezi sa produenim krivinim djelom falsifikovanja
novca iz lana 205. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine - moja opaska.
3
Na ovom mjestu moe se uputiti opravdana kritika Sudu, jer ne navodi (a trebao je) relevantnu praksu
Evropskog suda za ljudska prava. U dijelu ovog rada posveenom ustavnopravnom aspektu ovog problema
bie izloen relevantan dio iz prakse pomenutog suda vezane za pojam nezakonitih dokaza u krivinom
129
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
objanjeno, ove posebne istrane radnje su sprovedene na legalan nain i od strane nadle-
nih organa R Slovenije i R Hrvatske. Razmjena i koritenje ovakvih zakonito pribavljenih
dokaza izmeu drava je ustaljena u meunarodnoj pravnoj praksi, pa i u praksi ovog
Suda. Izmeu ostalog, upravo razmjena dokaznog materijala (ukljuujui ovakve dokaze)
je predmet brojnih meunarodnih sporazuma i konvencija. Koritenje ovakvog materijala,
kao i zasnivanje odluke na njemu, naravno podlijee svim ostalim procesnim normama
koje postavlja ZKP BiH (posebno lan 10.):
Meutim, Vrhovni sud Republike Srpske o ovom pitanju ima suprotan stav. Da bi se on
mogao razumjeti potrebno je prethodno iznijeti odgovarajui dio iz presude Okrunog suda
u Banjaluci koja je bila predmet preispitivanja od strane Vrhovnog suda Republike Srpske.
U presudi Okrunog suda u Banjaluci, broj 11 0 K 006949 11 K od 02.08.2012. godine, se o
upotrebi dokaza pribavljenih od organa strane drave kae sljedee (str. 27. i 28):
postupku.
4
Dokumentaciju organa druge drave (Republike Slovenije i Republike Hrvatske), koja se zatim nabraja u
drugostepenoj presudi - moja opaska.
130
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
Ovaj sud nalazi da izneseni stav pobijane presude nije pravilan, na ta je alba bra-
nioca optuenog ..................... osnovano ukazala argumentacijom koja se svodi na kljuni
prigovor da se na tim dokazima presuda ne moe zasnivati.
131
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
Stoga se i po ocjeni ovog suda radi o dokazu na kome se ne moe zasnivati presuda,
ime je poinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 311. stav 1. taka z)
ZKP, zbog koje se presuda mora ukinuti po lanu 329. stav 1. taka a) ZKP RS.
Ovaj sud naglaava da se pod takom 1. izreke pobijane presude optuenom ..................
stavlja na teret udruivanje sa .................., ................. i drugim licima iz Republike Srbije, a
kako iz pobijane presude proizilazi da je injenica udruivanja utvrivana na osnovu tran-
skripata presretnutih telefonskih razgovora, a na tako pribavljenom dokazu se - to je ve
reeno, ne moe zasnivati presuda, a kako je udruivanje u ovom sluaju injenino, a ne
pravno pitanje, to od pravilnog utvrenja te injenice zavisi i pravilna primjena Krivinog
zakona, a sve to, za sada, dovodi i u pitanje pravilnost primjene Krivinog zakona.
132
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
Maloas je reeno kako pitanje koje je predmet ovog rada tangira pravo na odbranu u
krivinom postupku kao ljudsko pravo zagarantovano ustavom. U situacijama kakve su ne
samo one iz prethodno navedenih presuda, ve i situacije u vezi sa koruptivnim krivinim
djelima, ovo pravo moe biti povrijeeno na jedan nain kojim se ni jedna od tih presuda
nije bavila. No, da bi se razumio taj nain neophodno je prethodno podsjetiti na sadrinu
relevantnih odredbi iz navedenih meunarodnih konvencija, kao i na odgovarajuu prak-
su Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa pitanjem (ne)zakonitosti dokaza u krivinom
postupku. Nakon toga u u zavrnom dijelu ovog rada ukazati na to kako se zabranom
koritenja dokaza pribavljenih od nadlenih organa strane drave u postupku pred do-
maim sudovima povreuje ne samo svaka od navedenih konvencija, ve i kako se time
moe povrijediti ustavom zagarantovano pravo na odbranu u krivinom postupku. Time
u na kraju ovog rada ujedno iznijeti i moje vienje kako bi ovaj problem trebalo rjeavati
u pojedinanim sluajevima.
Strane ugovornice se obavezuju da, prema odredbama ove Konvencije, pruaju jed-
na drugoj najiru moguu pravnu pomo u svakom postupku koji se odnosi na krivina
djela ije krivino gonjenje, u trenutku kada je zatraena pomo, spada u nadlenost sud-
skih organa strane moliteljice..
8
Odluka i tekst Konvencije objavljeni su u Slubenom glasniku BiH-Meunarodni ugovori, broj 5 od
28.04.2006. godine.
9
Odluka o ratifikaciji i tekst Konvencije objavljeni su u Slubenom glasniku BiH-Meunarodni ugovori, broj
3 od 27.03.2002. godine.
10
O ovome vidjeti vie u dr Milan Blagojevi: Nedostaci Ustava Bosne i Hercegovine u kontroli ustavnosti i
zakonitosti, ZIPS, broj 1226, Sarajevo, 2011, str. 28-32.
133
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
Uzajamna pravna pomo koja se prua u skladu sa ovim lanom moe biti zatraena
iz nekog od sljedeih razloga:
Dakle, svaki od ovih izvora prava odreuje da drave ugovornice, izmeu ostalog,
mogu jedne od drugih preuzimati i dokazni materijal u cilju krivinog procesuiranja pred-
metnih krivinih djela. Pojam dokaznog materijala svojim sadrajem obuhvata i dokaze
oko ijeg koritenja postoje razliita shvatanja u prethodno citiranim odlukama sudova u
Bosni i Hercegovini.
Prije nego to iznesem svoje miljenje u vezi s tim, podsjetiu jo na stav koji u po-
gledu ocjene zakonitosti dokaza u krivinom postupku ima Evropski sud za ljudska prava.
S tim u vezi odmah treba podsjetiti na to da Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda (dalje: Evropska konvencija) nema odredbe o tome kada se neki dokaz
pribavljen i koriten u krivinom postupku (ili bilo kom drugom sudskom postupku) ima
smatrati nezakonitim. To je i razumljivo jer se, u sutini, radi o pravnom standardu, usljed
ega bi bilo iji napori da se pronae i utvrdi pravilo koje bi se potom imalo primjenjivati
u svakom pojedinanom sluaju bilo pravi Sizifov posao. Ako se ovo ima u vidu onda je
razumljivo to Evropski sud za ljudska prava, kako ukazuje dr Davor Krapac, ...od sluaja
do sluaja ocjenjuje je li u nekom nacionalnom kaznenom postupku u stadiju pribavljanja
ili stadiju uporabe (zapravo: izvoenja i ocjene) dokaza..... dolo do povreda konvencijskih
prava. Pri tome je opseg svoje ocjene odredio vrlo restriktivno, postavivi pravilo da su
za procjenu zakonitosti dokaza primarno nadleni domai sudovi i da ju ESLJP ne moe
nadomjestiti svojom.11 Dr Krapac takoe ukazuje da je vaee stajalite ovog suda for-
mulisano u njegovim presudama Khan c/a UK (2000), Allan c/a UK (2002) i Jalloh c/a
Njemake (2006). Sutina tog stajalita je u tome da lan 6. Evropske konvencije garan-
tuje pravo na pravino suenje, ali i ne postavlja bilo kakvo pravilo o dopustivosti dokaza
u postupku, to je primarno materija koja se ureuje nacionalnim zakonodavstvom. Stoga
nije uloga Evropskog suda za ljudska prava da odreuje da li je dopustiva odreena vrsta
dokaza, kao to je na primjer dokaz koji je pribavljen nezakonito u smislu nacionalnog
11
Prof. dr. sc. Davor Krapac: Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku prema praksi Europskog suda za ljudska
prava, Zbornik PFZ, 60, (3), Zagreb, 2010, str. 1212.
134
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
zakona.12 No, treba rei kako je ovaj sud u pojedinanim sluajevima utvrivao povrede
pojedinih konvencijskih prava zbog upotrebe odreenih dokaza u krivinom postupku, ali
se pri tome nije uputao u to da on u svojoj odluci kae da se radi o nezakonitom dokazu.
Umjesto toga, Sud se ograniavao na to da utvrdi povredu nekog od prava iz Evropske
konvencije. U nastavku u iznijeti tri primjera iz prakse ovog suda.
Ovi primjeri pokazuju da se Evropski sud za ljudska prava, kako ukazuje dr Krapac,
...zadrava na kazuistikoj ocjeni pitanja jesu li okolnosti pribavljanja i uporabe nekog do-
kaza u konkretnom kaznenom postupku, koje se prema domaem pravu mogu kvalificirati
kao nezakonite, povrijedile cilj i svrhu naela pravinog postupka iz. l. 6. Konvencije
ili neko drugo konvencijsko pravo., s tim to ovaj sud ...samo iznimno uzima da mu-
enje pri pribavljanju dokaza koji se sastoji u iskazu okrivljenika automatski ini cjelo-
kupni nacionalni postupak i njegovu presudu nesuglasnima s konvencijskom zabranom
muenja, okrutnog i neovjenog postupanja iz l. 3. EKLJP. U svim ostalim sluajevima
povreda relevantnog konvencijskog prava podlijee vaganju ESLJP-a s aspekta njezine
iznimne doputenosti, pa se moe posluiti samo kao podloga za relativiziranu ocjenu o
postojanju nekog nezakonitog dokaza u konkretnom sluaju.14
135
Milan Blagojevi: Pravne tekoe u dokazivanju krivinih djela korupcije
gih drava, ako su i one lanice odgovarajue meunarodne konvencije. Dakle, to to je do-
kazni materijal koji se namjerava upotrijebiti u krivinom postupku pred domaim sudom
pribavljen od strane organa druge drave ne ini takav dokaz nezakonitim u smislu doma-
eg prava. Na takav zakljuak ne upuuju samo relevantne odredbe meunarodnih kon-
vencija koje su analizirane u ovom radu, nego i domai krivinoprocesni zakoni. Naime,
ni jedan od njih (ni eksplicitno ni implicitno) ne zabranjuje kako pribavljanje dokaza na
nain odreen odgovarajuim (ratifikovanim) meunarodnopravnim dokumentima, tako
ni njihovo koritenje u krivinom postupku (u smislu njihovog izvoenja na glavnom pre-
tresu i zasnivanja sudske odluke na tim dokazima). Ono to ti dokazi trebaju ispunjavati
je sljedee. Oni najprije trebaju biti izvedeni u dravi lanici odgovarajue meunarodne
konvencije ija lanica je i Bosna i Hercegovina, a na osnovu koje se kasnije pribavljaju za
potrebe krivinog postupka pred domaim sudovima. Potom, ti dokazi moraju biti izve-
deni od strane nadlenog organa i saglasno zakonima zamoljene drave. Najzad, tokom
izvoenja tih dokaza pred domaim sudovima svakoj strani u krivinom postupku mora
biti omogueno da prisustvuje njihovom izvoenju, da iznese svoju ocjenu tih dokaza, kao
i da im suprotstavi svoje dokaze.
Drugaije poimanje, tj. poimanje prema kojem upotreba ovakvih dokaza ne do-
lazi u obzir niukom sluaju, imalo bi za posljedice apsurdne situacije u kojima se, u kraj-
njem, i pored oiglednih (pravno valjanih) dokaza da je uinjeno krivino djelo i da je
optueni njegov uinilac, on ipak mora osloboditi zbog nedostatka dokaza. Pored toga,
takvo poimanje bi vodilo i u krenje kako ratifikovanih meunarodnih konvencija, tako
i domaih krivinoprocesnih zakona, s obzirom da ovi potonji propisi ni jednom svojom
odredbom ne zabranjuju pribavljanje i koritenje tih dokaza na prethodno navedeni nain.
Osim toga, stav da nije dozvoljena upotreba ovih dokaza u krivinom postupku
moe dovesti i do povrede prava na odbranu optuenog u tom postupku. Ovom moguno-
u nije se bavila ni jedna od prethodno analiziranih presuda, s obzirom da je panja nji-
hovih donosilaca bila usredsreena samo na situaciju u kojoj ovakve dokaze pribavlja i eli
koristiti tuilac kako bi u krivinom postupku dokazao osnovanost svoje optunice. Meu-
tim, stvari se (ne samo teorijski) mogu posmatrati i u potpuno obrnutom smjeru. Naime,
sasvim je mogue da ovakvi dokazi svojom sadrinom ukazuju da optueno lice nije ui-
nilo krivino djelo koje mu se stavlja na teret, ili da je uinilo neko drugo (blae) krivino
djelo, kao to njihova sadrina moe ukazivati i na postojanje olakavajuih (pa i osobito
olakavajuih) okolnosti na strani optuenog, koje su od kardinalne vanosti za njegovu
odbranu u krivinom postupku. Stoga, ako se dosljedno primjenjuje stav da ovakvi dokazi
nikada ne mogu biti upotrijebljeni u krivinom postupku (to znai da se na njima ne moe
zasnivati ni sudska odluka), to bi u takvim situacijama za posljedicu imalo povredu prava
na pravino suenje iz lana II Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa lanom 6. Evropske
konvencije.
136
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 126-137
LITERATURA:
Prof. dr. sc. Davor Krapac: Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku prema praksi Europskog suda za
ljudska prava, Zbornik PFZ, 60, (3), Zagreb, 2010.
Immanuel Kant: Kritika istog uma, Kultura, Beograd, 1970.
Dr Milan Blagojevi: Nedostaci Ustava Bosne i Hercegovine u kontroli ustavnosti i zakonitosti,
ZIPS, broj 1226, Sarajevo, 2011.
http://www.cmiskp.echr.coe.int/tkp197/viewhbkm.asp?sessionId=4643533&skin=hudoc-en.
Milan Blagojevi
Associate professor Milan Blagojevic PhD
Judge of District Court in Banja Luka
Summary: One of the characteristic of our time are frequent changes in social
relations, burdened with many tensions and conicts. For that reason the law has
irreplaceable role in regulation of this relations in a direction that is desirable for so-
ciety. Problem we are facing with in everyday social relations is increase of crimi-
nality which doesnt stop itself inside of national frontiers but becomes more and
more international. Increase of corruption is especially disquieting. In this paper its
author is dealing with legal obstacles in practice of implementation of correspond-
ing legal instruments devised for struggle against corruption. These problems are
dealt with in the paper not only from the Criminal procedure law aspect but from
the Constitutional law aspect as well. Some decisions of the courts in Bosnia and
Herzegovina are analised with regard to this problem, i.e. with regard to situa-
tions of existence of the evidences that a criminal act is perpetrated but problem
is that such evidences are not provided by domestic institutions but by institu-
tions of foreign state. Judicial practice in Bosnia and Herzegovina doesnt have
unanimous opinion on possibility to use such evidences in criminal procedure
before the domestic courts. Having designated on different opinions in domestic
judicial practice, and in practice of European court on human rights as well, in the
nal part of the work its author has given his opinion how (and why) this problem
should be resolved in criminal procedure.
137
:
Pregledni rad
:
29. maj 2013.
:
6. 2013.
. : -
.
, . -
,
. ,
.
. ,
, -
. -
.
: , , -
.
-
.
-
, -
, .
,
,
,
138
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
, () .
: , , -
; , , -
. .
, .
,
. .1
. ( )
, .2
.3
j .4 -
.5
, ,
. , () , ,
, . T
.
,
.
-
.
-
,
. -
.
, -
. , .
,
.6
1
: , ,
, , 2008, . 384.
2
: , ,
, , 2006, . 381.
3
: II, , ,
, , 2001, . 24.
4
lfred C. Stepan: Federalism and Democracy, Beyond the U.S. Model, Journal of DemocracyVolume 10,
Number 4, October 1999, p. 1934.
5
The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth edition, Houghton Mifflin, Boston, 2006.
6
: op. cit., . 385386.
139
:
-
, .
. , ,
, -
. , .
, .
, -
.
, , -
.
, ,
, . . ,
, ,
sui generis, .7
. , -
. -
, ,
.
,
- . -
, ,
- . -
.8
, ,
,
.
.
, -
,
, .
7
. . :
: op. cit., . 308.
8
, Joseph Marko, : , ,
, 2012, . 122.
140
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
(-
). , III, 1,
. : (1) , (2) -
; (3) ; (4) ; (5)
; (6) -
, ; (7)
, ; (8) -
; (9)
, (10) .
,
. ,
, , -
.
.
, .
,
.9
, -
,
. : (1) ,
; (2) , ,
; (3) , (4) (, -
, ). ,
, , , -
, .
I, 3 , : -
.
, .
, ,
, .10
9
Frede L. Morrison: The Constitution of Bosnia-Herzegovina, Constitutional Commentary, Volume 13, Issue
2, 1996, p. 145-157.
10
: op. cit., . 313. : -:
10 ,
, . 1-2/2005, . 67-92.
141
:
, . , -
, III, 3, :
,
.
. , -
, , , ,
, .
.
: (1) (-
) , -
11 (2)
, -
.12
, ,
, -
.13
, , -
( , ) . III,
5. -
,
.
-
.14
-
.
, ,
.15
11
III, 2 .
12
III, 2 .
13
III, 3 .
14
: , IV ,
, , 2004, . 76.
15
: , , , 2001, . 376.
142
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
,
. -
.
, ( -
,
, ), ,
. -
, -
. , -
.
,
, ,
.16
, explicite -
, .
,
. -
, . ,
.
,
, ( ),
. , ,
.
, , -
, , ,
.
,
-
. ,
.
-
,
. ,
, , ,
, -
16
: ,
, /, 2001, . 124.
143
:
. , -
,
.
,
-
. ,
.
17 -
18, ,
.
, -
, .
, -
. -
. , ,
, . -
.
, -
( ) . ,
: (1) -
; (2) ; (3) -
; (4) ; (5)
; (6) ; (7)
; (8) , (9) .
, -
, , , , -
, ,
.
, -
. -
, ,
.
, .
17
, , 32/02.
18
, , 05/03.
144
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
:
(1) ; (2) ; (3)
; (4) ; (5)
; (6) ; (7) -
; (8) ; (9)
; (10) ; (11)
; (12) ; (13) ; (14) -
; (15) ; (16) -
, (17) -
.
,
, : (1) -
( ); (2)
( );
(3) ( ); (4) -
( ); (5)
( ); (6)
( ); (7)
( );
(8) (
); (9) (
); (10) (
) (11) (
).
, : -
, , -
, .19
, -
.
.20
, , -
LXXXIV e, 92 -
.
19
22 , , . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07 24/08. ,
, , . 94/07.
20
, , . 118/08, 11/09, 74/10, 86/10
121/12.
145
:
,
, , , -
, -
, , ,
.
-
. ,
, -
. ,
. ,
.
, .
: -
; , -
, ,
, .21
, -
,
.
,
.
-
, 16 , -
-
.
.
.
. -
-
. ,
. ,
, -
. .22
21
: , ,
, ,
, , 2007, . 59.
22
: ,
146
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
: (1) -
; (2) ; (3) ;
(4) ; (5) ; (6)
; (7) ,
; (8) , ; (9)
; (10) ; (11)
; (12) ; (13) -
, ; (14) -
, ; (15) -
, (16) .
.
, : (1)
( ); (2)
( ); (3) -
( ); (4) -
( -
); (5) (
) (6) (
).
, ,
, , -
.
.
-
. -
.23 -
, , ,
,
, , -
.24
, : (1) -
, ; (2) ,
; (6)
( , -
); (7) (
, , 2010, . 171.
23
12 , , . 118/08, 11/09, 74/10,
86/10 121/12.
24
: op. cit., . 173.
147
:
, ); (9)
( -
); (10) ( -
); (11) (
); (12) -
( ); (13)
( -
, ); (14) -
, (
); (15) (
); (16)
(
); (18) ( -
, );
(19) (
); (20) -
( , -
); (21) ( -
); (24) -
( ,
); (25) (
) (26) ( -
).
-
25
.26 , -
: (1) ; (2)
, (3) .
, -
: (1) ; (2)
; (3) ; (4) -
, ; (5)
; (6) ; (7) -
; (8)
; (9) ; (10)
; (11) ;
(12) ; (13) , -
; (14) ;
(15) , (16) -
.
25
, . 28/97 26/02.
26
, . 28/97 26/02.
148
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
. : (1) (
); (2) ( -
); (3) , (
, ); (4) (
); (5) ;
(6) ; (7) ; (8)
; (9) ; (10)
; (11) ; (12) -
(16) .
:
.
, .
, (),
(), -
.
, , -
.27 ( )
, ,
,
-
.
, , -
. , -
, : , .
,
,
,
, , ,
, , ,
.
.28 -
27
2 , ,
. 9/96.
28
, . 1/00, 17/08, 39/09 2/10. : I
, , , . 25/09.
149
:
,
. ,
.
, .
: (1) ; (2)
; (3) ; (4) -
; (5) , ;
(6) ; (7) ; (8)
; (9) , -
; (10) (11) ,
.
,
, : ,
.
, :
, , ,
.
, , -
,
, .
,
(sui generis). , -
( , ,
), . , -
() . -
-
,
. ,
. , -
.
-
, . -
,
. , ,
150
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 138-152
:
Frede L. Morrison: The Constitution of Bosnia-Herzegovina, Constitutional Commentary, Volume
13, Issue 2, 1996.
The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth edition, Houghton Mifflin,
Boston, 2006.
lfred C. Stepan: Federalism and Democracy, Beyond the U.S. Model, Journal of Democracy
Volume 10, Number 4, October 1999.
: II, ,
, , , 200.
: , IV , -
, , 2004.
, , . 118/08, 11/09, 74/10,
86/10 121/12.
, , . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07
24/08.
, , 32/02.
, , . 9/96.
-: 10 ,
, . 1-2/2005.
, Joseph Marko, : ,
, , 2012.
: , ,
, ,
, , 2007.
: , -
,
, 2010.
: , , -
, , 2006.
: , -
, , ,
2008.
: ,
, /, 2001.
, , http://www.ccbh.ba/.29
, , . 21/92,
28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 31/02, 31/03, 98/03, 115/05 117/05.
: , , , 2001.
29
, IV.
. ,
.
, . 25/09.
151
:
152
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
Model oporezivanja
Pregledni rad
UVOD
Pojam gotovinsko raunovodstvo (engl. cash accounting)1
1
iroko je rasprostranjena upotreba i sljedeih sinonima: gotovinska
raunovodstvena osnova (engl. cash basis accounting), gotovinska
osnova (engl. cash basis) ili gotovinski metod (engl. cash method). U
SAD koristi se pojam metod gotovinskih primitaka i izdanaka (engl. cash
receipits and disbursements method).
153
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
2
Gotovinska osnova se u svrhu oporezivanja dohotka u Bosni i Hercegovini propisuje u oba entiteta i Distriktu.
Meutim, opseg primjene je razliit. Republika Srpska omoguuje koritenje gotovinske osnove za izraun
osnovice za oporezivanje dohotka samo malim preduzetnicima. Za razliku od Republike Srpske Federacija BiH i
Brko Distrikt propisuje gotovinsku osnovu za sve obveznike koji ostvaruju dohodak iz samostalne djelatnosti.
3
V. Britanija, Njemaka i Italija predstavljaju malobrojne lanice koje su do sada omoguavale primjenu sheme
gotovinskog raunovodstva kod obrauna PDV-a. Njemaka je specifina po tome to shemu nije primjenjivala
na istovjetan nain na cijeloj teritoriji drave. Do 1.7.2009. pet saveznih pokrajina Njemake je dozvoljavalo
gotovinsko raunovodstvo za obveznike (njem. Istbesteuerung) iji je godinji promet bio do EUR 500,000,
dok je u ostalim pokrajinama prag iznosio EUR 250,000.
4
Council Directive 2006/112/EC on the common system of value added tax, OJ L 347, 11.12.2006.
5
Council Directive 2010/45/EU of 13 July 2010 amending Directive 2006/112/EC on the common system of
value added tax as regards the rules on invoicing, OJ L 189, 22.7.2010.
6
Izvor: Ernst&Young, The 2012 worldwide VAT,GST and sales tax guide, www.ey.com
7
Na primjer, u SAD granica za razdvajanje preduzea na mala (srednja) i ostala preduzea je 500 zaposlenih.
Meutim, prema istraivanju OECD, veliki broj drava u male firme svrstava firme koje imaju manje od 50
zaposlenih, dok mikro firme imaju najvie deset ili u nekim sluajevima najvie pet zaposlenihOECD, Taxation
of SMEs: Key issues and policy considerations, OECD tax policy studies no. 18 (2009), p. 23.
154
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
lanice OECD, i pored razliitih pristupa, preuzele su definiciju koju preporuuje Evropska
komisija.
155
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
bi se izbjegle situacije da je malo preduzee samo u formalnom smislu malo (tj. s obzirom
na broj zaposlenih, godinji promet ili vrijednost aktive) da bi se kvalificiralo za malo i
srednje preduzee potrebno je da bude pravno i ekonomski neovisno.
Prema novoj preporuci Komisije preduzee koje ima od 51 do 120 zaposlenih, sa pro-
metom od 10 do 50 mil EUR i aktivom od 10 do 43 mil EUR treba da se svrsta u preduzea
srednje veliine. Novim pravilima Komisije precizirani su kriteriji za razlikovanje mikro
preduzea u odnosu na mala preduzea. U mikro preduzea se svrstavaju preduzea sa
maksimalno deset zaposlenih, prometom i aktivom do 2 mil EUR. Iz navedenih pravila im-
plicira da su mala preduzea ona koja zapoljavaju izmeu 11 i 50 zaposlenih, a iji promet
i aktiva imaju vrijednosti izmeu 2 i 10 mil EUR.
156
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
157
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
U svom Izvjetaju14 o razvitku saradnje iz 2005. OECD navodi da je veliki udio sive
(neformalne) ekonomije, u kojoj znaajan udio imaju mala preduzea, posljedica preko-
mjerno kompleksne poreske regulative i slabe administracije poreza i carina od strane
poreskih uprava. To su ujedno glavne prepreke za ukljuivanje malih preduzea (predu-
zetnika, obrta, samostalnih djeletnosti) u regularne tokove ekonomije. Kao preporuke za
ukljuivanje malih preduzea u poreski sistem OECD potencira sljedee:
da se izbjegava retroaktivno oporezivanje za prethodna razdoblja;
da se pojednostavi poreska administracija koja se esto navodi kao vei problem
nego same stope poreza;
da se razmotri jedinstvena stopa poreza za mala preduzea u cilju smanjenja
trokova i pojednostavljenja ubiranja poreza;
da se pobolja komunikacija sa obveznicima uz stalno naglaavanje usluga i ko-
risti koje obveznici dobijaju zauzvrat.
158
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
administriranja PDV-om vrlo teko je procijeniti trokove koji se direktno odnose na ad-
ministriranje PDV-om i odvojiti ih od trokova ostalih funkcija (carine, akcize, direktni
porezi) i zajednikih trokova. Trokovi administriranja ovise i o karakteristikama sistema
PDV-a. Na vie trokove administriranja utjee ira skala oslobaanja, nepostojanje ili vrlo
nizak prag za registraciju, postojanje diferenciranih stopa ili nulte stope PDV-a osim na
izvoz i dr. S druge strane, mnogobrojne empirijske studije ukazuju da je mala i srednja
preduzea smatraju administriranje PDV-om jednako kompleksnim kao i administriranje
poreza na dohodak15
15
IFC, Designing a Tax System for Micro and Small Businesses: Guide for Practitioners, The World Bank
Group (in collaboration with DFID), December 2007., p. 45.
16
Istraivanje u vedskoj je pokazalo da su trokovi malih i srednjih preduzea u vezi administriranja PDV-om
po zaposlenom ak 35 puta vei nego trokovi po zaposlenom velikih obveznika.
17
Na primjer, trokovi nabavke knjigovodstvenog software-a koji omoguava i obraun PDV-a i tampanje
razliitih izlaza, od faktura do PDV prijava, su identini bez obzira na obim transakcija prometa. Isto tako,
trokovi elektronske komunikacije obveznika sa poreskom upravom, u smislu koritenja elektronske pote i
pristupa web portalu poreske uprave preko interneta ne ovise o veliini kompanije. Trokovi eksternih usluga,
poput usluge raunovoe, usluga informatiara, usluga poreskih savjetnika, daleko vie optereuju poslovni
rezultat malog obveznika, nego to je to sluaj kod velikog obveznika.
159
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
Ukoliko malo preduzee prodaje svoja dobra ili usluge kupcima koji su obveznici
PDV-a ono je primorano, bez obzira na trokove, da se ukljui u sistem PDV-a, budui
da e kupci preferirati dobavljaa koji je obveznik kako bi odbili ulazni PDV-e. Opseg ka-
skadnog efekta prenosa skrivenog poreza na inpute u cijenu outputa u prometnom lancu
ovisi o vezama sa obveznicima PDV-a i o ekonomskoj snazi i udjelu osloboenog dijela
ekonomije u ukupnoj dodanoj vrijednosti.
Potroni oblik PDV-a (engl. consumption-type VAT) predstavlja oblik PDV-a kod ko-
jeg je dozvoljen odbitak ulaznog PDV-a od poreske obaveze na nabavku svih dobara i uslu-
ga u cijelosti, ukljuujui i na nabavku kapitalnih dobara. Poreska osnovica potronog tipa
PDV-a odgovara vrijednosti potronje u nacionalnoj ekonomiji. Budui da je dozvoljen
odbitak ukupnog troka nabavke kapitalnih dobara od osnovice nema dvostrukog opore-
zivanja i kaskadnog efekta. Primjenom potronog oblika PDV-a osigurava se neutralnost
oporezivanja u odnosu na donoenje ekonomskih odluka privrednih subjekata i sprjeava
pojava kumuliranja poreza. Potroni oblik PDV-a predstavlja bazini oblik oporezivanja
u skoro svim dravama danas koje su prele na PDV-e. Ipak, mnoge drave, ukljuujui
i Bosnu i Hercegovinu razliitim mjerama u sistemu PDV-a ograniavaju pravo odbitka
ulaznog PDV-a, ne samo u sferi oporezivanja neposlovne potronje dobara i usluga, ve i iz
administrativnih razloga, u cilju suzbijanja pojave poreskih prevara.
160
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
Zbir PDV-a u nabavkama naziva se ulazni porez, a zbir PDV-a na prodaju se naziva
izlaznim PDV-om. Poreska obaveza postoji ukoliko je zbir izlaznog PDV-a vei od zbira
ulaznog PDV-a. U suprotnom sluaju obveznik je u preplati, na raun dravnog trezora
je uplaeno vie PDV-a na nabavke nego to iznosi izlazni PDV-e na prodaju. Razlika se
iskazuje kao potraivanje od drave. Zakonodavci obveznicima u preplati mogu odobriti
povrat ili poreski kredit, koji oni mogu koristiti za plaanje buduih obaveza za PDV-e ili
obaveza po osnovu drugih poreza (direktnih, pa ak i doprinosa za socijalno osiguranje ili
taksi i naknada)19. Za efikasniju primjenu kreditne metode zakonodavci propisuju obvez-
nicima obvezu voenja evidencija ulaznih i izlaznih faktura.
Pravni okvir EU
Elaboracija osnovnih elemenata teorijskog koncepta PDV-a koji se nalazi u osnovi si-
stema PDV-a u EU i BiH ukazuje na injenicu da je obraun PDV-a usko povezan sa ostva-
renjem prava na odbitak ulaznog PDV-a glavna odrednica oporezivanja PDV-om. Drugim
rijeima, ne moe se ostvariti neutralnost oporezivanja PDV-om ukoliko ne postoji uzaja-
mna veza izmeu prava na odbitak i obaveze obrauna PDV-a. Konano, iskazivanje PDV-
a na fakturi ini fakturu najvanijim vrijednosnim dokumentom na temelju kojeg obveznik
moe ostvariti odbitak ulaznog PDV-a. Faktura sa iskazanim PDV-om, uz pomone knjige,
predstavljaju osnovni mehanizam za kontrolu obrauna i plaanja PDV-a, odnosno faktor
suzbijanja poreske evazije.
18
Vie: Ebrill L., Keen M., Bodin J-P, Summers V., The Modern VAT, IMF, Washington, 2001., pp. 20 22..;
Tait A. A., Value Added Tax, International Practice and Problems , Washington, IMF, 1988; pp. 4 6.
19
Vie: Harrison G., Krelove, VAT Refunds: A Review of Country Experience, IMF Working Paper WP/05/218,
IMF, 2005.
161
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
plaanja PDV-a u Uniji potrebno je analizirati momente stjecanja prava na odbitak ula-
znog PDV-a i momente obrauna PDV-a u Direktivi 2006/112/EC20 koja predstavlja
osnovni pravni okvir oporezivanja PDV-om u EU21.
Prema novom l. 167a lanice imaju opciju da odobre odlaganje momenta odbitka
ulaznog PDV sve do momenta plaanja PDV-a na nabavke dobara i usluga dobavljau.
Iz ove odredbe proizilazi da obaveza za PDV-e obveznika koji prodaje dobra i usluge po-
drazumijeva samo onaj PDV-e koji je naplaen od kupca. S obzirom na lanani odbitak
20
Council Directive 2006/112/EC on the common system of value added tax, OJ L 347, 11.12.2006.
21
l. 43-59 Direktive 2006/112/EC.
22
Sixth Council Directive of 17 May 1977 on the harmonization of the laws of the Member States relating to
turnover taxes Common system of value added tax: uniform basis of assessment - 77/388/EEC
162
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
Iznos godinjeg prometa za obveznike koji ele da primijene shemu gotovinskog ra-
unovodstva treba se izraunati u skladu sa l. 288 Direktive. Prema navedenom lanu
godinji promet obveznika, koji se potom uporeuje sa gornjom granicom prometa koju
propisuje lanica, treba da sadri sljedee iznose, bez ukljuenog PDV-a:
vrijednost oporezivih nabavki dobara i usluga
vrijednost osloboenih transakcija sa mogunosti odbitka PDV-a iz prethodne
faze, shodno l. 110 ili 111, l. 125(1), l. 127 ili l. 129(1)
vrijednost transakcija koje su osloboene u skladu sa l. 146 149, l. 151, 152
ili 153
vrijednost transakcija u vezi sa nepokretnostima, finansijskim transakcijama (l.
135(1), (b)-(g)) i transakcijama u osiguranju, ukoliko navedene transakcije ne
predstavljaju sporedne transakcije.
163
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
fakture dobavljaima
kupac je odbijao ulazni PDV iz nabavki od malog obveznika bez obzira da li je
platio fakturu
u sluaju dugotrajnije nelikvidnosti kupca ili steaja obraunati PDV na prodaje
malog preduzea bio bi nepovratno izgubljen.
Mogunost pojave erozije prihoda je bio razlog za sporadinu primjenu koncepta go-
tovinskog raunovodstva u EU u proteklih trideset godina od usvajanja este PDV Direk-
tive. Eksperti smatraju da je standardni sistem PDV-a koji podrazumijeva obraun PDV-a
u momentu isporuke dobra/usluge ili prijema fakture povoljniji za dravu nego koncept
gotovinskog raunovodstva23.
Imajui u vidu da se PDV obraunava i ubire u svakoj fazi prometnog ciklusa na doda-
nu vrijednost te faze (svefazni oblik PDV-a) kao kljuna sporna pitanja primjene koncepta
gotovinskog raunovodstva postaju:
moment odbitka ulaznog PDV-a od strane malog obveznika ukljuenog u shemu
pozicija kupca malog obveznika koji je ukljuen u shemu, odnosno moment
ostvarenja prava na odbitak ulaznog PDV-a iz nabavki od dobavljaa koji je
ukljuen u shemu.
Izmjenama Direktive (novi l. 167a) lanica koja se opredijeli za shemu moe zahtije-
vati od malog preduzea, ukoliko se ukljui u shemu gotovinskog raunovodstva, da ulazni
PDV iz nabavki odbije tek kad plati fakture dobavljaima. U ovom sluaju prednosti kon-
cepta gotovinskog raunovodstva za malog preduzetnika se gube ili su znaajno manje.
Konani efekti ovise o dinamici plaanja obaveza prema dobavljaima i likvidnosti kupa-
ca. Ukoliko obaveze prema dobavljaima bre dospijevaju na plaanje (npr. ukoliko mali
obveznik nabavlja od velikih dobavljaa i nema mogunosti ostvarenja pogodnijih uvjeta
nabavke) od naplate potraivanja od kupaca (npr. malo preduzee prodaje dobra velikom
trnom centru koji moe diktirati uvjete plaanja) malo preduzee e u razdobljima do
naplate potraivanja od kupaca ostvarivati pravo na povrat PDV-a. Meutim, konani neto
efekti predstavljaju razliku izmeu PDV-a i kamate na kratkorone kredite i pozajmice za
finansiranje nabavki od dobavljaa.
164
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
usluga malih preduzea da prilagode svoje knjigovodstvene sisteme i evidencije kako bi osi-
gurali drugaiji knjigovodstveni tretman nabavki od malih preduzea u odnosu na nabavke od
standardnih PDV obveznika koji PDV obraunavaju prema primljenim i izdanim fakturama24.
S obzirom da dodatne obaveze u smislu administriranja PDV-om zahtijevaju dodatna finan-
sijska sredstva konane posljedice primjene ovog modela gotovinskog raunovodstva mogu
biti dvojake:
veliki PDV obveznici mogu izbjegavati nabavke od malih preduzea ukljuenih u
shemu, slino kao to obveznici izbjegavaju da nabavljaju od osoba koje nisu PDV
obveznici, jer ne mogu ostvariti pravo na odbitak PDV plaenog u prethodnim fa-
zama koji je kaskadno prenesen preko nabavki na trokove firme koja nije PDV
obveznik,
ukoliko poslovanje malog preduzea ovisi o velikim kupcima malo preduzee moe
pod njihovim pritiskom da odustane od koritenja koncepta.
24
Vie: Desmeytere I., The Hidden Features of EU Invoicing Directive 2010/45, International VAT Monitor
No 6/2011, IBFD, Amsterdam, November/December 2012, pp. 174-175.
25
Ibid.
26
Vie: Swinkels J.J.P., Confusing EU VAT Invoices from 2013, International VAT Monitor No 3/2012, IBFD,
Amsterdam, May/June 2012, pp. 174-175.
165
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
27
Office of Tax Simplification, A simpler income tax for the smallest businesses: a discussion paper, London,
July 2011, p. 11.
28
Annacondia F., Corput van der W., Amendments to the VAT Systems of the EU Member States on 1 January
2013 (2), International VAT Monitor Vol. 24, No. 1, IBFD, Amsterdam, January-February 2013.
29
Navedena praksa primjenjuje se u Italiji. Izvor: izdanja asopisa International VAT Monitor, IBFD,
Amsterdam, izdanja u 2012. i 2013.
166
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
na sve nabavke dobara i usluga, odnosno da su sve djelatnosti i sva dobra i usluge pod-
lona oporezivanju PDV-om. Prema definiciji MMF-a PDV je porez sa irokom poreskom
osnovicom koji se ubire na prodaju dobara do i ukljuujui, barem, fazu proizvodnje,
sa sistemnom nadoknadom poreza koji je obraunat na nabavljena dobra kao inpute,
izuzev, moda na kapitalna dobra, na teret poreza na outpute30. Definicija PDV-a koja
predstavlja temelj harmioniziranog sistema EU data je u Prvoj PDV direktivi:
Iako se PDV ubire u svakoj fazi prometnog ciklusa, sve do faze maloprodaje, meha-
nizam nadoknade ulaznog poreza iz nabavki de facto PDV-e transformira iz teoretskog
koncepta poreza na meufaze prometnog ciklusa u realni koncept poreza na potronju.
S obzirom da su svi sudionici u prometnom ciklusu imali mogunost nadoknade ulaznog
poreza PDV-e se u konanici ubire u fazi krajnje potronje. Ovo je znaajna injenica za
izradu projekcija prihoda od PDV-a, budui da visina ubranih prihoda od PDV-a ovisi o
trendovima u potronji, elastinosti potranje i kretanjima na tritu.
30
Ebrill L., Keen M., Bodin J-P, Summers V., The Modern VAT, IMF, Washington, 2001., p. 2.
31
First Council Directive 67/227/EEC of 11 April 1967 on the harmonisation of legislation of Member States
concerning turnover taxes, OJ 071 , 14/04/1967 P. 1301 1303.
32
Slina situacija je bila i sa snanim zahtjevima lanica da se primjena mehanizma obrnutog tereenja (engl.
reverse charge mechanism), koji u osnovi podrazumijeva prijenos obaveze za PDV-e sa prodavca na kupca,
proiri na sve faze prometnog lanca ili barem na vei broj djelatnosti (osim graevinskih radova i prometa
otpada).
167
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
33
Velika Britanija primjenjuje pravila gotovinskog raunovodstva u svrhu PDV-a od 1995.godine Zbog
dugogodinje primjene koncepta gotovinskog raunovodstva je razraena u detalje. Shemu mogu primijeniti
obveznici sa godinjim prometom preko GBP 1,35 mil. Vie: HMRC, Notice 731 Cash Accounting Scheme,
January 2011.
34
OECD, Taxation of SMEs: Key issues and policy considerations, OECD tax policy studies no. 18 (2009).
35
IFC, Designing a Tax System for Micro and Small Businesses: Guide for Practitioners, The World Bank
168
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
ZAKLJUAK
Koncept gotovinskog raunovodstva u svrhu oporezivanja PDV-om malih obveznika
do 2013. godine se sporadino primjenjivala u nekolicini lanica, iako je Evropska komisi-
ja je u svojim dokumentima36 preporuila lanicama primjenu gotovinskog raunovodstva
za oporezivanje malih preduzea. Imajui u vidu da masovnija primjena koncepta zapoi-
nje tek 1. januara 2013., stupanjem na snagu tzv. Druge direktive o fakturiranju, jo uvijek
je suvie rano za analize efekata primjene koncepta, u pogledu poboljanja likvidnosti i
ekonomskog poloaja malih obveznika i obveznika koji su s njima povezani u prometnom
lancu, ali i implikacija koncepta na priliv prihoda od PDV-a.
169
Dinka Anti: Model oporezivanja malih preduzea u sistemu PDV-a na bazi koncepta gotovinskog raunovodstva
LITERATURA
Annacondia F., Corput van der W., Amendments to the VAT Systems of the EU Member States on
1 January 2013 (2), International VAT Monitor Vol. 24, No. 1, IBFD, Amsterdam, January-
February 2013.
Commission Recommendation 96/280/EC of 3 April 1996 concerning the definition of small and
medium-sized enterprises, OJ L 107, 30/04/1996.
Commission Recommendation 2003/361/EC of 6 May 2003 concerning the definition of micro, small
and medium-sized enterprises, OJ L 124. 20.5.2003.
Council Directive 2006/112/EC on the common system of value added tax, OJ L 347, 11.12.2006.
Council Directive 2010/45/EU of 13 July 2010 amending Directive 2006/112/EC on the common
system of value added tax as regards the rules on invoicing, OJ L 189, 22.7.2010.
Deloitte, VAT Alert No. 6, 3 September 2012
Desmeytere I., The Hidden Features of EU Invoicing Directive 2010/45, International VAT Monitor
No 6/2011, IBFD, Amsterdam, November/December 2011.
Ebrill L., Keen M., Bodin J-P, Summers V., The Modern VAT, IMF, Washington, 2001..
Ernst&Young, The 2012 worldwide VAT,GST and sales tax guide, www.ey.com
European Commission, Enterprise and Industry Directorate-General, Final Report of the Expert
Group, Accounting Systems for Small Enterprises Recommendations and Good Practices,
November 2008.
European Commission, High Level Group of Independent Stakeholders on Administrative Burdens,
Opinion of the High Level Group, Reform of the rules on invoicing and electronic invoicing in
Directive 2006/112/EC (VAT Directive), 22 October 2008.
First Council Directive 67/227/EEC of 11 April 1967 on the harmonisation of legislation of Member
States concerning turnover taxes, OJ 071 , 14/04/1967 P. 1301 1303.
Harrison G., Krelove, VAT Refunds: A Review of Country Experience, IMF Working Paper
WP/05/218, IMF, 2005.
HMRC, Notice 731 Cash Accounting Scheme, January 2011.
IFC, Designing a Tax System for Micro and Small Businesses: Guide for Practitioners, The World
Bank Group (in collaboration with DFID), December 2007.
OECD, Taxation of SMEs: Key issues and policy considerations, OECD tax policy studies no. 18
(2009).
Office of Tax Simplification, A simpler income tax for the smallest businesses: a discussion paper,
London, July 2011.
Sixth Council Directive of 17 May 1977 on the harmonization of the laws of the Member States relating
to turnover taxes Common system of value added tax: uniform basis of assessment - 77/388/
EEC
Swinkels J.J.P., Confusing EU VAT Invoices from 2013, International VAT Monitor No 3/2012,
IBFD, Amsterdam, May/June 2012.
Tait A. A., Value Added Tax, International Practice and Problems , Washington, IMF, 1988.
Wohlfahrt B., The Future of the European VAT System, International VAT Monitor No 6/2011,
IBFD, Amsterdam, November/December 2011.
170
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 153-171
Dinka Anti
Faculty of Law
Pan-European APEIRON in Banja Luka
171
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
Agresija u
Pregledni rad
UVODNE NAPOMENE
U konceptu prava na samoodbranu kljuni pojmovi su oru-
ani napad i agresija. Oruani napad je definisan u lanu 51 Po-
velje Ujedinjenih nacija, u kojem su navedeni izuzeci od oprav-
172
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
dane upotrebe sile od bilo koje drave lanice Ujedinjenih nacija1 koji ne podlijeu sankci-
jama Savjeta bezbednosti UN. Meutim, Poveljom UN nije precizno definisano koja akcija
predstavlja upotrebu sile. Ta injenica je bila povod za nedoumice i sporenja izmeu raznih
drava, a ponovo je postala aktuelna u poslednje dvije decenije.
Dok je u lanu 1 data opta definicija agresije, u lanu 3 Rezolucije nabrojani su akti
koji, bez obzira na to da li je rat objavljen, predstavljaju agresiju. Tako se aktima agresije
smatraju: (1) invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na teritoriju druge drave ili sva-
1
U daljnjem tekstu: UN.
173
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
ka vojna okupacija, makar i privremena, koja proizae iz takve invazije ili napada ili aneksija
teritorije ili dijela teritorije druge drave upotrebom sile; (2) bombardovanje teritorije neke
drave od oruanih snaga druge drave ili upotreba ma kog oruja od jedne drave protiv
teritorije druge drave; (3) blokada luka ili obala jedne drave od oruanih snaga druge dr-
ave; (4) napad oruanih snaga jedne drave na kopnene, pomorske i vazduhoplovne snage,
pomorsku ili vazdunu flotu druge drave; (5) upotreba oruanih snaga jedne drave, koje
se pristankom zemlje prijema nalaze na teritoriji ove poslednje, protivno uslovima predvi-
enim u sporazumu, odnosno ostajanje tih snaga na teritoriji zemlje prijema i poslije isteka
sporazuma; (6) radnje jedne drave koja svoju teritoriju stavi na raspolaganje drugoj dravi
- da bi je ova koristila za izvrenje akta agresije protiv tree drave; (7) upuivanje u ime
jedne drave oruanih bandi, grupa, neregularnih vojnika ili najamnika, koji protiv druge
drave vre akte oruane sile, toliko ozbiljne da se izjednaavaju do sada nabrojanim aktima,
odnosno znaajno uee jedne drave u tome.
Mada se agresivnim aktima smatra vei broj postupaka kojima se ugroava ili povreu-
je suverenitet i druge vrijednosti drava, samo u sluaju da bude predmet oruanog napada
- drava moe da uzvrati na isti nain, tj. upotrebom svojih oruanih snaga protiv agresora.
Naravno, samo pod uslovom da se radi o dovoljno ozbiljnom angaovanju snaga agresora - da
se moe smatrati da se radi o napadu preduzetom s namjerom postizanja odreenih ratnih
ciljeva. Meutim, i u svim drugim sluajevima drava prema kojoj su preduzeti akti agresije
ima pravo da preduzima odgovarajue mjere da bi zatitila nezavisnost i druga svoja prava,
koje su obino predviene njenim unutranjim propisima. U tom pogledu, njoj su na raspola-
ganju i sva navedena sredstva mirnog rjeavanja meunarodnih sporova, ali i sredstva koja su
u granicama njenog suvereniteta (npr. prekid diplomatskih, ekonomskih i ugovornih odnosa).
U istom ovom lanu predvieno je da nikakvi obziri bilo koje prirode, politiki, eko-
nomski, vojni i drugi, ne mogu sluiti kao opravdanje za agresiju. Takvim stavom Rezolu-
cija je uvela princip neizvinljivosti, odnosno jasno je stavila do znanja da ne postoji nikakvo
opravdanje za akte oruane agresije. U njoj je, takoe, istaknuto da se nee smatrati dopute-
nim i da nee biti priznato kao zakonito nikakvo sticanje teritorije niti kakva posebna korist,
koje proisteknu iz agresije.
174
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
2
Declaration on Principles of International Law Concerning Friendly Relations and Cooperation Among States
in Accordance with The Charter of the United Nations GA Resn 2625 (XXV), Oktober 24, 1970. Rezolucija je
prihvaena od Generalne skuptine UN bez glasanja. Postavljeno 30. maja 2013. sa web sajta: http://www.
un. org/ documents/ga/res/25/ares25.htm.
3
Agresor je drava ije oruane snage napadnu drugu zemlju, odnosno na bilo koji nain ugrozi nezavisnost,
suverenitet ili teritorijalni integritet druge drave (Vojni leksikon, 20).
175
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
injenica je da nasilno djelovanje agresora nije rat4 - sve dok se njegovoj agresiji ne su-
protstavi odgovarajua varijanta odbrane napadnute drave. Dakle, da li e agresija prerasti
u rat, iskljuivo zavisi od odluke napadnute drave da se brani ili da kapitulira bez otpora, pa
se agresija i rat pogreno poistovjeuju.
Istorija krivinog djela agresije poinje sa samom istorijom rata i meunarodnog prava
u cjelini. Agresivni ratovi su stalna konstanta u razvoju ovjeanstva, koje i samo, kao svoj ne-
izostavni dio, ima veoma dugu ratnu istoriju, ali suprotno ovome inkriminisanje agresivnih
ratova, odnosno njihovo definisanje kao posebnog krivinog djela - ipak nema dugu istoriju.5
Tek u 20. vijeku, nakon zavretka Prvog svjetskog rata, termin agresija je prvi put
upotrijebljen u jednom zvaninom meunarodnom pravnom aktu. Bilo je to u Versajskom
mirovnom ugovoru iz 1919. godine kojim je osnovan specijalni tribunal za suenje njema-
kom caru6 (njem. Kaiser) Vilhelmu II. Meutim, kako je car izbjegao u Holandiju, koja je
odbila da ga izrui, do ovog suenja nikada nije dolo. Treba skrenuti panju na jasno uo-
ljivu injenicu da namjera tvoraca ovog ugovora nije bila da se njemaki kajzer optui za
izvrenu agresiju ve za krenje meunarodnog morala i svetosti meunarodnih ugovora,
pa pojedini autori ovu odredbu oznaavaju kao normu koja nema pravni karakter u ma-
terijalnom smislu, ve samo u formalnom7. Razlog za to lei u injenici da agresija nikada
prije nije bila proglaena za meunarodno krivino djelo, niti se ikada nekome sudilo po
tom osnovu, pa bi suenje njemakom kajzeru za agresiju predstavljalo suenje primjenom
retroaktivnog zakona, to je bilo neprihvatljivo.8 Da bi se onemoguilo da budui uinioci
krivinog djela agresije ostanu nekanjeni, dogovoreno je da se u skorije vrijeme pristupi
definisanju ovog krivinog djela i propisivanju sankcija za to djelo.
176
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
Ne predstavlja samo Rezolucija 3314 dokument u kojem se pokuao rijeiti ovaj pro-
blem. Veliki doprinos dala je i Komisija za meunarodno pravo koja je 1976. godine u Nacrtu
pravila o odgovornosti drava (lan 19) predvidjela razlikovanje meunarodnih zloina i me-
unarodnih delikata. Osnovna razlika ogleda se u tome to meunarodni zloin predstavlja
meunarodno protivpravno djelo koje proizilazi iz povrede od neke drave meunarodne
obaveze koja je toliko bitna za zatitu temeljnih interesa meunarodne zajednice da je njena
povreda priznata zloinom od te zajednice u njenoj cjelini.
Moe se konstatovati da je agresija meunarodno krivino delo koje ugroava mir i si-
gurnost koja su kao dobra zagarantovana Poveljom UN. O znaaju ouvanja ovih dobara su
saglasni svi, te se u tom smislu moe rei da mir i sigurnost predstavljaju temeljne interese
meunarodne zajednice. Iz ovakvog tumaenja proizilazi zakljuak da agresija potpada pod
meunarodni zloin za koji i drava agresor treba snositi odgovornost.
Zbog ovako sporog i nedovoljnog napredovanja u rjeavanju ovog problema, neke ze-
mlje su, u elji da osiguraju linu bezbjednost, zakljuivale meusobne sporazume i u njima
odreivale i posebne kriterijume za lake utvrivanje agresora. Tako se Rajnskim paktom10 u
ide korak dalje u odnosu na definisanje agresije u Paktu Drutva naroda. U njemu se pojam
agresije razlae na prostu i flagrantnu11 agresiju. U sluaju flagrantne agresije dravama
potpisnicama daje se za pravo da interveniu i prije odluke Savjeta. Drugi zapaeniji pokuaj
definisanja agresije uinjen je na Svjetskoj konferenciji za smanjenje i ogranienje naoru-
anja u enevi, 1933. godine. Na ovoj konferenciji sovjetska delegacija podnijela je Nacrt
deklaracije o definisanju agresora, u kome je izloila kriterije za identifikaciju napadaa,
kao i okolnosti na koje se agresor ne bi mogao pozvati u cilju pravdanja svog akta agresije12.
Prijedlog je, uz manje dopune, bio u osnovi prihvaen.
Povelja UN, takoe, ne sadri definiciju agresije. Ali, kao to smo ve istakli, Specijalni
komitet UN konano je 1974. godine usvojio tekst definicije agresije.
9
Sukijasovi, 47.
10
Rajnski pakt je u duhu naela Drutva naroda sklopljen oktobra 1925. godine. Njime Njemaka, Fran-
cuska i Belgija uzajamno jeme nepovredivost granica, a Njemakoj se priznaje demilitarizacija
Rajnske oblasti.
11
Prema odredbama Rajnskog pakta, pod prostom agresijom se podrazumijevala agresija ije se postojanje
nije moglo uvijek evidentno ustanoviti, a pod flagrantnom - agresija ije se postojanje nije moglo nikako
negirati.
12
Mrki, 231.
177
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
Nakon prijema sugestija i primjedaba od vlada pojedinih drava, Komisija 1994. godine
podnosi revidirani Nacrt statuta.16 Za razliku od ranijeg Nacrta, krivino djelo agresije je izri-
ito propisano kao djelo koje spada u nadlenost meunarodnog krivinog suda (lan 20),
ali agresija i dalje ostaje nedefinisana.
Krajem 1995. godine, Rezolucijom broj 50/46 Generalne skuptine UN, osniva se i
Pripremni komitet za ustanovljavanje meunarodnog krivinog suda. Izmeu 1996. i 1998.
13
Vidi Bassiouni & Ferencz, 230234.
14
General Assembly Resolution 47/33, A/RES/47/33. Postavljeno 30. maja 2013. sa web sajta: http:// dacc
ess-dds-ny.un.org /doc/RESOLUTION/GEN/NR0/024/00/IMG/NR002400.pdf?OpenElement.
15
Report of the International Law Commission on the work of its forty-fifth session, 3 May - 23 July 1993, Of-
ficial Records of the General Assembly, Forty-eighth session, Supplement No. 10, U.N. Doc. A/48/10. Postav-
ljeno 30. maja 2013. sa web sajta: http://untreaty.un.org/ilc/reports/english /A_48_10.pdf.
16
Report of the International Law Commission on the work of its forty-sixth session, 2 May - 22 July 1994,
Official Records of the General Assembly, Forty-ninth session, Supplement No. 10, U.N. Doc. A/49/10. Post-
avljeno 30. maja 2013. sa web sajta: http://untreaty.un.org/ilc/reports/ english/A_49_10. pdf.
178
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
godine Pripremni komitet se sastajao vie puta kako bi usaglasio nacrt statuta budueg suda,
ali i kako bi organizovao sve administrativne poslove oko osnivanja suda.
Rimski statut
Na Diplomatskoj konferenciji odranoj u Rimu, pod pokroviteljstvom UN, usvojen je
(17. jula 1998. godine) Statut Meunarodnog krivinog suda, poznat i kao Rimski statut,
ime je, poslije dugogodinje borbe, konano osnovan stalni Meunarodni krivini sud.17
Neka sporna pitanja po prvi put su se postavila na samoj Konferenciji.18 Delegacije su se
dogovorile da agresija spada u krivina djela za koja je nadlean Meunarodni krivini sud
(lan 5 stav 1), ali bez definisanja ovog djela, propisujui u lanu 5 stav 2 da e ovaj sud
postati nadlean za krivino djelo agresije tek nakon to se propisima donijetim u smislu l.
121 i 123 Statuta ustanove elementi bia ovog krivinog djela i tako ispune prethodni uslovi
za ustanovljenje nadlenosti Suda, pri emu ti propisi moraju biti u skladu sa odgovaraju-
im odredbama Povelje UN.19 Naime, lan 123 Statuta propisuje da e sedam godina na-
kon stupanja na snagu ovog statuta, generalni sekretar UN sazvati konferenciju za ponovno
razmatranje Statuta, kako bi se razmotrili eventualni amandmani, pri emu su dozvoljeni i
amandmani na listu krivinih djela sadranih u lanu 5 Rimskog statuta.
U meuvremenu, Rimski statut je stupio na snagu (1. jula 2002. godine) - kada je dosti-
gnut potreban broj ratifikacija. Na prvoj sjednici Skuptine drava stranaka Rimskog statuta,
9. decembra 2002. godine, odlukom je formirana Specijalna radna grupa za krivino djelo
agresije (SWGCA) 20, iji je rad bio otvoren za sve drave, bez obzira na to da li su ratifikovale
Statut. Polaznu osnovu za rad ove grupe inio je poslednji izvjetaj Pripremnog komiteta. Spe-
cijalna radna grupa se sastajala polugodinje, a njen rad se zasnivao na sistemu kontinuiteta
koji je podrazumijevao da se na svakom novom sastanku raspravljaju problematina pitanja sa
prethodnog sastanka.21 SWGCA je sredinom 2009. godine zakljuila rad na definisanju agresije
ime su bili stvoreni svi uslovi za usvajanje ove definicije na buduoj revizionoj konferenciji.22
Glavna rasprava po ovom pitanju vodila se u okviru Radne grupe za krivino djelo agre-
sije. Poslednjeg radnog dana Konferencija je usvojila Izvjetaj konferencijske Radne grupe
17
Rome Statute of the International Criminal Court, U.N. Doc. A/CONF.183/9, 17 July 1998. Postavljeno 30.
maja 2013. sa web sajta: http://untreaty.un.org/cod/icc/statute/romefra.htm.
18
Vidi Herman &Robinson, 8185.
19
Vidi Schuster, 157.
20
Special Working Group on the Crime of Aggression.
21
Vidi Clark, (2008), 244 i 245.
22
Vidi Clark, (2009), 11031115.
179
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
za krivino djelo agresije, kao i Rezoluciju kojom su usvojeni amandmani kojima se dopu-
njuje Statut na taj nain to se u njega ukljuuje definicija krivinog djela agresije i uslovi pod
kojima Meunarodni krivini sud moe da vri svoju nadlenost u odnosu na ovo krivino
djelo. Istom rezolucijom Konferencija je usvojila amandmane na Elemente krivinih djela
(Elements of Crimes) vezane za krivino djelo agresije.
Sami pregovori su bili teki, jer je trebalo napraviti razliku izmeu dravnog akta agre-
sije i individualne krivice za krivino djelo agresije. Usvojeno rjeenje pod krivinim dje-
lom agresije podrazumijeva planiranje, pripremanje, zapoinjanje ili izvrenje, od osobe
koja je u poziciji da efikasno vri kontrolu ili da usmjerava politike ili vojne akcije drave
- akta agresije, koji po svom karakteru, teini i obimu predstavlja otvoreno krenje Povelje
UN. S druge strane, pod aktom agresije podrazumijeva se upotreba oruane sile od jedne
drave uperene protiv suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti druge
drave ili upotreba sile na bilo koji drugi nain koji nije u skladu sa Poveljom UN, pri emu
se za definisanje ovih radnji koristi rjeenje iz Rezolucije Generalne skuptine UN, broj 3314
od 14. decembra 1974. godine.
Usvojena definicija obuhvata samo jasne sluajeve agresije kao to je bila invazija Iraka
na Kuvajt. Ostali oblici agresije kao to su tzv. humanitarna intervencija (NATO bombardo-
vanje SR Jugoslavije 1999. godine), radnje preduzete u samoodbrani ili intervencije koje su
odobrene od Savjeta bezbednosti UN - nisu obuhvaeni definicijom krivinog djela agresije.23
23
Vidi Cryer et al., 267271.
180
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
za ovo krivino djelo i u tom sluaju Sud ne moe vriti svoju nadlenost za ovo krivino djelo
u odnosu na njih; (3) Savjet bezbjednosti UN moe stopirati zapoinjanje ili sprovoenje
istrage za krivino djelo agresije u periodu od 12 meseci, na osnovu glave 7 Povelje UN, to je
rjeenje ve postojeeg lana 16 Rimskog statuta.
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Osnivanje Stalnog meunarodnog krivinog suda bila je dugo neostvariva elja onih
koji su vjerovali da je nadnacionalni krivini poredak mogu. Ovaj sud je prihvatio sistem
individualne krivice, to bi, kada govorimo o agresiji, znailo da kada stvarnopravno bude u
nadlenosti Suda, pred ovim sudom bilo mogue suditi samo osobama koje su neposredno
ili po komandnoj odgovornosti poinile zloin agresije. Mnoga pitanja e, meutim, i dalje
ostati otvorena, a to je, prije svega, pitanje odgovornosti drave, koju nikako ne moemo
izbjei kada govorimo o zloinu agresije.
Vrlo je teko oekivati da e se drave lanice Skuptine drava stranaka Rimskog statu-
ta sloiti oko proirivanja nadlenosti ovog suda i na odgovornost drava. Takvo protivljenje
bi se moglo razumjeti, jer je ovaj sud zamiljen kao organ koji e suditi pojedincima, a ne dr-
avama. Mogui izlaz u tom pravcu bio bi Meunarodni sud pravde, kao sudski organ, koji e
moi raspravljati i meritorno odluivati o graanskopravnoj i deliktnoj odgovornosti drava
za meunarodna krivina djela, ukoliko se, u konkretnom postupku, utvrdi da su uinjena uz
sveobuhvatno korienje dravnih resursa. Pravni osnov za ovakvo rjeenje svakako postoji,
ali politiki konsenzus zasigurno nee biti postignut.
LITERATURA
Andrassy, J., Bakoti, B., Seri, M. i Vukas, B. (2006). Meunarodno pravo 3. Zagreb: kolska knjiga.
Avramov S. i Krea M. (2003). Meunarodno javno pravo, Beograd: Savremena administracija.
Barriga, S. (2011). The Crime of Aggression, in: Natarajan Mangai (ed.), International Crime and Jus-
tice. Cambridge: Cambridge University Press.
Bassiouni, M. C. & Ferencz, B. B. (2008). The Crime Against Peace and Aggression: from its Origins to
the ICC, in: Bassiouni M. C. (ed.), International Criminal Law, Volume 1: Sources, Subjects and
Contents, Leiden: Martinus Nijhoff Publishers.
Cassese, A. (2008). International Criminal Law. Oxford: Oxford University Press.
Cassese, A. & Roling, B.V.A. (1993). The Tokyo Trial and Beyond. Cambridge: Polity Press.
Clark S. R. (2009). Negotiating Provisions Defining the Crime of Aggression, its Elements and the Con-
ditions for ICC Exercise of Jurisdiction Over It. European Journal of International Law, Volume
20, (4).
181
Marina N. Simovi: Agresija u meunarodnom krivinom pravu
Clark S. R. (2008) The Crime of Aggression and the International Criminal Court, in: Bassiouni M. C.
(ed.), International Criminal Law, Volume 1: Sources, Subjects, and Contents, Leiden: Martinus
Nijhoff Publishers.
Cryer, R., Friman, H., Robinson, D. & Wilmshurst, E. (2007). An Introduction to International Crimi-
nal Law and Procedure. Cambridge: Cambridge University Press.
Degan V. i Pavii B. (2005). Meunarodno krivino pravo. Rijeka. Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci.
De Than, C. & Shorts, E. (2003). International Criminal Law and Human Right. London: Thomson
and Sweet & Maxwell.
Dinstein, Y. (2005). War, Aggression and Self-Defence. Cambridge: Cambridge University Press.
uri, V. i Jovaevi D. (2003). Meunarodno krivino pravo. Beograd.
ari, D. (2009). Individualna krivina odgovornost za zloin agresije. magistarski rad, Beograd: Prav-
ni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Ferencz, B. (2000). The Crime of Aggression, in: McDonald, K. G. & Swaak-Goldman O. (eds.), Sub-
stantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: Commentary, Volume I, The
Hague: Kluwer Law International.
Fon Klauzevic, K. (1951). O ratu. Beograd: Vojno djelo.
From, E. (1975). Anatomija ljudske destruktivnosti, Zagreb.
Hantington, S. (1998). Sukob civilizacija i preureenje svjetskog poretka. Podgorica
Hofman, B. (2000). Unutranji terorizam. Beograd: Narodna knjiga Alfa.
May, L. (2008). Aggression and Crimes Against Peace. Cambridge: Cambridge University Press.
Mijalkovski, M. (1997). Teorija i praksa agresije. Beograd:Vojno djelo, (3).
Milovanovi, M. (2011). Krivino djelo agresije izmeu konsenzusa i osporavanja. Beograd:
Meunarodna politika, (1).
Mirejmer, D. (2009). Tragedija politike velikih sila. Beograd: Udruenje za studije SAD u Srbiji.
Mrki, S. (2009). Meunarodnopravni tretman rata. Beograd: Meunarodna politika, (3).
Pravila o odgovornosti drava za meunarodna protivpravna djela (Responsibility of States for interna-
tionally wrongful acts, United Nations A/RES/56/83, 28. januara 2002).
Shaw, M.N. (2008). International Law, Sixth Edition. Cambridge: Cambridge University Press
Schuster, M. (2003). The Rome Statute and the Crime of Aggression: A Gordian Knot in Search of a
Sword. Criminal Law Forum, Volume 14, (1).
Simi, M. (1998). Savremeni meunarodni odnosi i rat. Beograd: VINC.
Simovi, M. i Blagojevi, M. (2007). Meunarodno krivino pravo. Banja Luka: Fakultet pravnih nauka.
Staji, Lj. i Gilanovi, . (1994). Osnovi bezbjednosti. Beograd: Kosmos.
Starevi, M. (1998). Osnove meunarodnog prava i meunarodnog ratnog prava. Beograd: CV VJ.
Stojanovi, Z. (2006). Meunarodno krivino pravo. Beograd: Pravna knjiga.
Sukijasovi, M. (1967). Pojam agresije u meunarodnom pravu. Beograd: Institut za meunarodnu
politiku i privredu.
Sun Cu Vu (1952). Vjetina ratovanja. Beograd: VIZ.
Tomanovi, R. (2001).Nacionalne i dravne vrijednosti, interesi i ciljevi. SIMVON, Zbornik radova
Beograd: VIZ.
Tomaevski, K. (1983). Izazov terorizma. Beograd: Mladost.
Trahan J. (2011). The Rome Statutes Amendment on the Crime of Aggression: Negotiations at the
Kampala Review Conferenc. International Criminal Law Review, Volume 11, (1).
Umberto L. (2005). The Historical Background, in: Politi, M. & Nesi, G. (eds.), The International Crim-
inal Court and the Crime of Aggression, Ashgate Publishing Limited, Hants.
Vili, D. i Todorovi B. (1999). Terorizam i novi svjetski poredak. Beograd: Grafomark.
Vojni leksikon (1981). Beograd: Vojno-izdavaki zavod.
182
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 172-183
Von Herman H. & Robinson D. (1999). Crimes within the Jurisdiction of the Court, in: Lee, S.R. (ed.),
The International Criminal Court: the making of the Rome Statute issues, negotiations, re-
sults. The Hague: Kluwer Law International.
Vuini, M. (1987). Ogranieni ratovi. Beograd: VINC
Zori, M. (1998). Sutina i vrste ratova. Beograd: Vojno djelo, (45).
kuli, M. (2005). Meunarodni krivini sud nadlenost i postupak. Beograd: Centar za publikacije
Pravnog fakulteta u Beogradu.
Marina M. Simovi
Assistant professor Faculty of of Legal Science Banja Luka and Legal Assistant within the Indirect Tax
Administration of BiH
Vladimir M. Simovi
Legal Assistant within the District Court of Banja Luka and Assistant Professor at the Faculty for Security and
Protection in Banja Luka and Faculty of Legal Science in Travnik
In this regard, the important steps have been made, including the Treaty of Ver-
sailles, the KelloggBriand Pact, the Nuremberg and Tokyo Trials, the Charter of the
United Nations, United Nations General Assembly Resolution 3314, the Rome Stat-
ute of the International Criminal Court and, nally, the Kampala Review Conference.
Is the step taken in Kampala the last one? Though the solution reached in Kampala
may have hitherto been the greatest victory in dening aggression, it also has a aw:
its applicability is of a conditional nature.
183
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
Elektronski nadzor
Pregledni rad
UVODNA RAZMATRANJA
184
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
Prednje prije svega proizilazi iz znaaja osumnjienog, odnosno optuenog kao krivino
procesnog subjekta bez ijeg prisustva nije mogue voditi i uspjeno zavriti krivini po-
stupak. Postojei zakonski modeli predviaju: poziv, dovoenje, mjere zabrane, jamstvo i
pritvor (lan 123 stav 1 ZKP BiH); mjere zabrane (zabrana naputanja boravita i zabrana
putovanja - lan 126 ZKP BiH, te zabrana preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili
slubenih dunosti, zabrana posjeivanja odreenih mjesta ili podruja, zabrana sastajan-
ja s odreenim osobama, naredba da se povremeno javlja odreenom dravnom organu
i privremeno oduzimanje vozake dozvole - lan 126a ZKP BiH kao i liavanje slobode i
zadravanje - lan 139 ZKP BiH jesu mjere koji za potrebe uspjenog voenja krivinog
postupka objedinjavaju razliite modele nadzora i prisile u svrhu mjere osiguranja prisut-
nosti osumnjienog, odnosno optuenog u toku voenja krivinog postupka.
Ako se ima u vidu samo postojanje normi koje se primjenjuju za obezbjeenje prisustva
osumnjienog, odnosno optuenog i za nesmetano voenje krivinog postupka, dobija se do-
jam da je koncepcija krivinog procesa uravnoteena. Medutim, ako se uzmu u obzir zahtjevi
i standardi koje pravna drava postavlja pred pravosue, navedenim mjerama procesne pri-
nude ograniavaju se razliita ljudska prava i osnovne slobode osumnjienog, odnosno optu-
enog, pa i prava iz kataloga prava koja propisuje Ustav BiH u lanu II stav 3 kao npr.: pravo
na linu slobodu i sigurnost iz take (d), pravo na slobodu kretanja i prebivalita iz take (m),
sloboda mirnog okupljanja i sloboda udruivanja s drugima iz take (i) itd. U vezi s tim kao
znaajno pitanje postavlja se osnov i odabir mjere obezbjeenja prisustva osumnjienog,
odnosno optuenog u krivinom postupku za njegovo odreivanje, vrijeme trajanja i mjere
koje se moraju predvidjeti za spreavanje zloupotreba do kojih tom prilikom moe doi.
185
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
Nepotivanje od strane drave potpisnice bilo kojeg od prava koje Konvencija ga-
rantuje osumnjienom, odnosno optuenom ini sami postupak nezakonitim. Samim
tim, da bi stanje de facto bilo odraz de jure stanja, nametnula se i potreba preispitivanja
pojedinih instituta i zakonskih rjeenja u naem krivino procesnom zakonodavstvu sa
aspekta njegove usaglaenosti sa evropskim standardima. U cilju usaglaavanja sa Evrop-
skom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (lan 5), odnosno evrop-
skim standardima, Zakon o krivinom postupku FBiH, Zakon o krivinom postupku RS,
Zakon o krivinom postupku BD BiH i Zakon o krivinom postupku BiH pitanju mjera
obezbjeenja prisustva osumnjienog, odnosno optuenog posveuju posebnu panju. U
skladu s navedenim standardima u lanu 6 ZKP BiH1 navedena su prava osumnjienog,
odnosno optuenog.
Pretpostavka nevinosti
Pravo osumnjienog, odnosno optuenog da se pretpostavlja njegova nevinost, jedan
je od osnovnih uslova za ostvarenje prava na pravian krivini postupak. Pretpostavka
nevinosti koja je bila dio Deklaracije prava ovjeka i graanina jo 1789. godine, i danas
je zagarantirana lanom 6 stav 2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava koji navodi
da: [] svako ko je optuen za krivino djelo, smatrat e se nevinim dok se njegova krivica
ne dokae u skladu sa zakonom. Isti princip sadran je i u lanu 14 stav 2 Meunarodnog
pakta o graanskim i politikim pravima koji glasi: [] Svako ko je optuen za krivino
djelo ima pravo da se smatra nevinim, dok se njegova krivica ne dokae na osnovu zakona.
U sutini, pretpostavka nevinosti znai da se prema nekoj osobi koja se tereti za kri-
vino djelo mora postupati kao da nije poinila krivino djelo sve dok neovisan i nepristra-
san Sud pravosnanom presudom ne utvrdi njenu krivicu.
Pretpostavka nevinosti je vrelo iz kojeg izviru sve ostale pravne norme o oduzimanju
slobode osobi protiv koje se vodi krivini postupak. Osumnjienu, odnosno optuenu oso-
bu treba tretirati kao nedunu, to znai da joj se ne smije oduzimati sloboda zbog posto-
janja osnovane sumnje da je neka osoba poinila krivino djelo. Ona se ima pravo braniti
sa slobode, a pritvoriti se moe samo u svrhu voenja krivinog postupka. Pretpostavka
nevinosti brani prejudiciranje ishoda postupka, odnosno koritenje pritvora kao punitivne
mjere kao i postojanje obligatornog pritvora koji bi se zasnivao samo na sumnji o poinje-
nju krivinog djela. Zadatak ovog naela jeste da se postojea sumnja rasvijetli tako da se
dokae nevinost osumnjienog, odnosno optuenog.
1 [] (1) Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i
o osnovama sumnje protiv njega i da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz u daljnjem toku
postupka.
(2) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i
dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist.
(3) Osumnjieni, odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena
pitanja. (lan 6. stav (1), (2) i (3) ZKP BiH)
186
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
Naelo proporcionalnosti
Pojam proporcionalnost ne nalazimo u Konvenciji, ali Evropski sud je kroz praksu
razvio naelo proporcionalnosti. U samoj primjeni mjera obezbjeenja prema osumnjie-
nom, odnosno optuenom, naelo proporcionalnosti je blisko vezano uz pravo na slobodu
i pretpostavku nevinosti. Sud je primjenu naela proporcionalnosti na odreivanje i tra-
janje pritvora izveo iz odredbe stava 1 lana 5 Konvencije prema kojoj pritvor mora biti
nuan za ostvarivanje njegovih legitimnih ciljeva.
U stavu 2 navedenog lana ZKP BiH, zakonodavac je odredio primjenu naela pro-
porcionalnosti kod odreivanja istih. [] (2) Prilikom odluivanja koju e od navedenih
mjera primjeniti, nadleni organ pridravat e se uslova odreenih za primjenu pojedinih
mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom.
Zakonodavac takoe i u lanu 131 stav 1 ZKP BiH odreuje primjenu naela proporci-
onalnosti: [] (1) Pritvor se moe odrediti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu
i samo ako se isti cilj ne moe ostvariti drugom mjerom.
2 Vidi Kreps protiv Poljske presuda od 26 jula 2001, Predstavka br. 34097/96, stav 43: []
Sud primjeuje da su relevantne sudske vlasti u ovom predmetu iznijele dva glavna razloga za
produenje pritvora, tj. ozbiljnu prirodu samih djela za koje se teretio podnositelj i potrebu da se
osigura neometan sudski postupak.....
187
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
Naelo proporcinalnosti je dodatni kriterij koji Sud mora uzeti u obzir pri izricanju i
kontroli pritvora.
[] (1) Mjere koje se mogu poduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisut-
nosti i za uspjeno voenje krivinog postupka jesu poziv, dovoenje, mjere zabrane, jam-
stvo i pritvor... Pod mjerama zabrane zakonodavac je tek izmjenom i dopunom objavlje-
noj u Slubenom glasniku BiH broj 53/07 taksativno nabrojao koje su to mjere, pa tako
imamo: [] zabranu naputanja boravita i zabranu putovanja... (lan 126 ZKP BiH) i
[] zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti, zabra-
nu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja, zabranu sastajanja s odreenim osobama,
naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom organu i privremeno oduzimanje
vozake dozvole...(126a ZKP BiH). Meutim, izmjenom i dopunom ZKP BiH objavljenoj u
Slubenom glasniku BiH broj 58/08, lan 139 ZKP BiH, zakonodavac je dodao jo jednu
novu mjeru, a to je [] liavanje slobode i zadravanje..
3 Vidi De Wilde, Oms i Versyp protiv Belgije presuda od 18. juna 1971, Predstavke br. 2832/66,
2835/66 i 2899/66, Serija A br. 12, stav 78,
188
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
Iz same zakonske forme lana 123 ZKP BiH, vidljivo je da je zakonodavac u stavu 1
ujedno i rangirao mjere prema njihovoj teini, pa tako najblaa mjera jeste poziv, a naj-
tea pritvor. U zakonskom opisu mjera obezbjeenja prisustva osumnjienog, odnosno
optuenog se ne predvia mogunost upotrebe informaciono-komunikacijskih tehnologi-
ja - (ICT-a) to bi doprinijelo jeftinoj, brzoj, pouzdanoj provjeri i primjeni nekih od lakih
mjera obezbjeenja prisustva osumnjienog, odnosno optuenog.
Iz tog razloga vano je sainiti informacioni model koji e biti u stanju kvalitetno
zatititi slobode garantirane Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnov-
nih sloboda kao i njenim protokolima. Takav informacioni model koji e ujedno tititi
189
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
190
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
agencije za istrage i zatitu (SIPA) koji su ukljueni u rad pravosudnih institucija na osno-
vu ega se odreuju stavovi o postavljenom upitu. Meutim, iako su anketirani direktni
sudionici pravosudnog procesa, uoena je razliita percepcija s aspekta uesnika krivinog
postupka anketiranih u zavisnosti od grupe pitanja i ticanja institucije, odnosno posla koji
obavljaju ili obnaaju. Naposljetku, treba zakljuiti da postoji relativna ujednaenost sla-
ganja kod ocjene tvrdnje o mogunosti uvoenja u zakonski tekst de lege ferenda sistema
informacionog modela, tj. elektronskog nadzora prisustva osumnjienog, odnosno optu-
enog kao jedne od mjere zabrane.
Statistika obrada pitanja ukazuje da je najvei broj 63, odnosno vie od 2/3 ocijenio
tvrdnje potpunog slaganja, da bi uvoenjem de lege ferenda elektronskog nadzora kao za-
konske norme koja bi u potpunosti zadovoljila kvalitet alternativnog rjeenja o preventiv-
nom lienju slobode kao mjere obezbjeenja prisustva osumnjienog, odnosno optuenog
u krivinom postupku, odnosno kao jednu od mjera zabrane.
191
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
upotrebe odreene mjere zabrane, kao i bolja povezanost unutar organizacijskih oblika
sudsko-policijskih organa (on-line nain rada).
[...] Britanska vlada je 1999. godine uvela elektronske narukvice. Od tada je s ruku
15.000 zatvorenika skinut taj ureaj, a trenutano ga nosi 2.000 osuenih osoba. Oko pet
posto, tj. 681 osuena osoba vraena je u zatvor zbog krenja pravila o kretanju.5
4 Codice di procedura penale ,Parte prima, Libro quarto, Misure Cautelari, Titolo I, Misure cautelari
personali, Capo I, Disposizioni generali, Art.275-bis. Particolari modalit di controllo,-)Gazzetta
ufficiale della Repubblica Italiana, n. 250 del 24 ottobre 1988. Articolo inserito dallart. 16, comma
2, del D.L. 24 novembre 2000, n. 341 convertito con modificazioni nella L.19 gennaio 2001, n.4.
http://www.altalex.com/index.php?idnot=36788
5 http://www.jutarnji.hr/osudenici-ce-smjeti-na-posao-s-elektronskim-narukvicama-/283583/
(datum pristupa 06.03.2011.godine)
192
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
[] (10) Sud moe naloiti da se prema okrivljenom kome je odreena jedna ili
vie mera iz st. 1 i 2 ovog lana, primeni elektronski nadzor radi kontrolisanja potovanja
ogranienja koja su okrivljenom odreena, pod uslovom da to nee koditi zdravlju
okrivljenog. Ureaj za lociranje okrivljenog (odailja), na zglob ruke ili noge okrivljenog,
odnosno na drugi nain, privruje struno lice, koje pri tom okrivljenom daje detaljna
uputstva o nainu rada ureaja. Struno lice rukuje i ureajem kojim se daljinski prati
kretanje okrivljenog i njegov poloaj u prostoru (prijemnik). Elektronski nadzor obavlja
organ unutranjih poslova, Bezbednosno-informativna agencija ili drugi dravni organ.
(lan 136 stav 10 ZKP RS (Slubeni glasnik Republike Srbije, broj 72/2009).
[] (11) Mere iz st. 2 i 10 ovog lana mogu se odrediti i kao samostalne mere, ako su
potrebne u cilju zatite oteenog ili svedoka, spreavanja da okrivljeni utie na sauesnike
ili prikrivae, ili ako postoji opasnost da okrivljeni dovri zapoeto krivino delo, ponovi
krivino delo, odnosno uini krivino delo kojim preti. ( lan 136 stav 11 ZKP RS (Slubeni
glasnik Republike Srbije, broj 72/2009).
193
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
sno optuenog. Naime, u takvim sluajevima predlaga mjere bi trebao da pribavi struno
miljenje-nalaz ljekara specijaliste da li takav ureaj kodi zdravlju osumnjienog, odno-
sno optuenog.
[] Jer okolnost da uinitelja u osudi krivinog suda oekuje neko zlo nee njegovoj
suradnji oduzeti svaku dobrovoljnost barem onda ako on zahvaljujui njoj izbjegava vee
zlo ili se barem tome nada.( Eser, 1992:182)
194
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
Na prvi mah ova mjera djeluje prilino represivno, ali ona to u sutini nije, iz vie razloga:
za osumnjienog, odnosno optuenog, dakle osobu jo pod pretpostavkom nevi-
nosti, povoljnija je od klasinog pritvora,
ova mjera omoguava iru primjenu ostalih zakonom propisanih mjera zabrane
iz lana 126 i lana 126a.
Zakonom propisane mjera zabrane iz lana 126 i lana 126a, supstitutivnog su karak-
tera u odnosu na najagresivniju zakonom propisanu mjeru tj. pritvor, a samim tim se ne
ugroavaju ljudska prava i slobode.
195
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
ZAKLJUAK
Pod uticajem meunarodne zajednice, a svakako zbog korupcije i organiziranog kri-
minala koji je danas na nivou koji ugroava daljnji razvoj Bosne i Hercegovine kao drave,
reforma krivinog postupka stavljena je kao jedan od prioriteta. Stalno irenje granica
krivinopravne zatite koje nameu novi oblici kriminaliteta, preuzete obaveze iz meuna-
rodnih ugovora i konvencija, kao i nepostojanje ili nerazvijenost drugih sredstava kojima
bi se snanije od krivinog prava suzbilo neko drutveno opasno ponaanje, uslovilo je
radikalne reforme u ZKP BiH. Uvode se novi pravni pojmovi i instituti, a iz same poplave
brojnih izmjena i ispravki ZKP BiH7 jasno je da ovim zakonskim projektom ne zavra-
va razvoj krivinog procesnog prava u BiH. Naprotiv, taj specifini razvojni proces tek je
otvoren.
196
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
Prvi korak u razvoju tog sistema jeste prihvatiti pozitivnu praksu zemalja koje su si-
stem elektronskog nadzora pravno normirale i unijele u sistem krivinoprocesnog pravo-
sua te je potrebno de lege ferenda uvrstiti elektronski nadzor kao mjeru zabrane.
Tim uvoenjem omoguie se ira primjena ostalih zakonom propisanih mjera zabra-
ne i jamstva koja sudu ostavljaju iroke mogunosti za donoenje odgovarajuih odluka u
zavisnosti od postojanja konkretnih objektivnih i subjektivnih okolnosti i sluaja. Ujedno
bi se pri tome i oduprijelo negaciji stanja postojeih rjeenja da su neprimjerena potre-
bama drutva, kao i procesu desocijalizacije osumnjienog ili optuenog, te time izbjei
izolaciju, iskljuenje i otuenje osumnjienog ili optuenog iz drutva prije pravosnane
odluke.
LITERATURA:
197
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
Prilog: Statistiki obraen anketni upitnik provedenog istraivanja (% je zaokruen na cijeli broj)
- 0 ++
Oznaavanjem broja u rasponu od 1 do 5 (gdje su 1 i 2 -- +
uglavnom nemam potpuno
negativno podruje, 3 neutralno, a 4 i 5 pozitivno podruje) uope se uglavnom se
miljenje
dajete svoju subjektivnu ocjenu postavljene tvrdnje. ne slaem se ne se slaem
slaem ne znam slaem
Percepcije domae i meunarodne javnosti kako je BiH
zemlja u kojoj su korupcija i organiz.kriminal na nivou 21 24 32 24 34
koji ugroava daljnji razvoj drave, utie na rad pravos. 16% 18% 24% 18% 25%
institucija.
198
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
199
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
200
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 184-202
PODACI O ISPITANIKU
oznaite (podebljajte broj, osjenite pozadinu broja i sl.) samo jedan odgovor
A. Funkcija / radno mjesto
Univerzitetski profesor
Sudija 35
Tuilac 35
Branitelj 35
Struni saradnik 10
Policijski slubenik 20
Asistent
C. Duina efektivnog radnog staa u struci
0-5 godina 25
B. Nivo na kom obavljate funkciju
6-10 godina 37
Opinski/Osnovni sud 23
Kantonalni/Okruni sud 12
vie od 10 godina 73
Kantonalno/Okruno tuilatvo 20
SIPA 10
MUP F BiH 10
MUP RS
MUP BD
201
Memi Hidajet: Elektronski nadzor
Memi Hidajet
Struni saradnik advokatskog ureda Hamde Kulenovia u Sarajevu,
email: hitcom_7@hotmail.com
Electronic monitoring
- as a measure to secure the presence of the suspect or the accused and for the undistur-
bed conduct of the criminal proceedings de lege ferneda
Summary: This article refers to the possibility of introducing de lege ferenda like
electronic monitoring of a suspect or accused as measures to secure the pres-
ence of the suspect or the accused and for the undisturbed conduct of the crimi-
nal proceedings, or as one of the measures of prohibition. Purpose of study was
to emphasize importance of implementing information technology in criminal pro-
ceedings conducted research conrmed the predictions of theoretical assump-
tions are determined for the implementation the possibility of introducing the legal
text of de lege ferenda system information model, or electronic monitoring of the
presence of the suspect or accused as one of the the prohibitive measures as a
new model and resource usage of information technology in the criminal justice
process, and their usage in practice, especially in security measures the pres-
ence of the suspect or the accused in a criminal proceeding, to be concurrently
with greater certainty reach the protection of the general social interests and the
interests of personal liberty of the suspect or the accused that introducing would
provide better and broader application of other legally prescribed prohibition mea-
sures and guarantees.
202
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
Prava i obaveze
Pregledni rad
UVOD
203
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
1
Tako na primer, prema paragrafu 679. Srpskog graanskog zakonika, kirija i zakup nita drugo nije nego
prodaja upotrebe zato to je za prodaju, to se pod zakup daje, i tako se i smatra, i ako drugo to ugovoreno nije,
tako se i cena plaa.
2
Definicija je izvedena po analogiji sa odredbom lana 567. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (Sl. list
SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl. glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 3/96, 39/03, 74/04, dalje:
ZOO). Miljenja smo da, pored prava upotrebe, drugo svojinsko ovlaenje - pravo uivanja (pribiranja plodova)
koje ovaj Zakon predvia kao prirodni sastojak ugovora ako drugaije nije stipulisano ili uobiajeno (lan 567.
stav 2. ZOO), nije svojstveno zakupu poslovne prostorije sem u sluaju zasnivanja podzakupa uz obaveznu
saglasnost zakupodavca. Samo u tom sluaju, i to, uslovno, mogli bismo govoriti o pravu zakupca na pribiranje
civilnih plodova, tj. zakupnine od podzakupca, ali, razume se, uz ogranienje predvieno odredbom lana
589. ZOO. Stoga nam se ini da je, s nomotehnikog aspekta, u teoriji zakupa poslovne prostorije preciznije
koristiti termin pravo upotrebe, a ne pravo korienja, budui da je pojam prava upotrebe (ius utendi), u
semantikom smislu, ui, i podrazumeva samo faktiko korienje zakupljene stvari (izvlaenje iz stvari svih
korisnih svojstava koja ona po prirodi i nameni moe da prui), dok je pravo korienja iri pojam, jer obuhvata i
ovlaenje uivanja (ius fruendi) zakupljene stvari, tj. pribiranje plodova. Vie o semantici ovih pojmova v. Boris
Blagojevi, Vrleta Krulj, Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga druga, Beograd, 1983, str. 1442.,
Obren Stankovi, Miodrag Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1996, str. 296-297., Lazar Markovi, Obligaciono
pravo, Beograd, 1997, 501-502. Branko Morait, Obligaciono pravo, Banja Luka, 2010, str. 304.
3
U pravnoj teoriji, istina, jo uvek postoji spor u vezi sa pitanjem da li je zakup obligacionopravne ili stvarnopravne
prirode. No, ta kolebanja doktrine svakako se ne tiu celine ugovora o zakupu, ve samo jednog njegovog
elementa zakupevog prava posle izvrene predaje. S obzirom da ugovor o zakupu raa uzajamna prava i
obaveze za ugovorne strane, te da su ta prava i obaveze nesumnjivo obligacionopravnog karaktera, razumljivo
je da se ovaj kontrakt i pravna dejstva koja on proizvodi izuavaju u obligacionom pravu. Meutim, nakon to
zakupodavac ispuni svoju osnovnu obavezu iz ugovora o zakupu, obavezu predaje stvari, zakupac stie ovlaenje
da upotrebljava stvar. On, dakle, stie neposrednu faktiku i, eventualno, pravnu vlast na zakupljenoj stvari.
Upravo je to ono obeleje po emu se zakupevo pravo pribliava stvarnim pravima, te zbog toga predstavlja
predmet interesovanja stvarnog prava. Opirnije o tome v. O. Stankovi, M. Orli, nav. delo, str. 295.
4
Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Sl. list BiH, broj 33/77, 12/87, 30/90 i 7/92, dalje: ZZPZP).
204
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
primenjuje na osnovu odredbe lana 12. Ustavnog zakona za provoenje Ustava Republike
Srpske5 i odredbe lana 583. ZOO. Istina, odredbom lana 568. ZOO propisano je da se
odredbe glave XI tog Zakona nee primenjivati na zakupe ureene posebnim propisima.
No, ini nam se da je ovu regulu valjalo preciznije formulisati budui da se ona stricto iure
moe primeniti samo na one zakupe koji su u potpunosti regulisani posebnim propisom,
dok e u ostalim sluajevima, nuno doi do supletivne primene optih obligacionih pravi-
la, ali i onih posebnih iz ugovora o zakupu.6
5
Ustavni zakon za provoenje Ustava Republike Srpske (Sl. glasnik RS broj 21/92 preieni tekst).
6
Sem toga, radi se o koliziji ove i odredbe lana 23. ZOO koja regulie princip lex specialis derogat legi gen-
erali, te bi normativno preciznija odredba lana 568. ZOO, po naem miljenju, trebalo da glasi: Na zakup
ureen posebnim propisima primenjuju se odredbe ove glave u pitanjima koja nisu ureena tim propisima.
7
V. odredbu lana 11. stav 1., stav 4. i stav 5. ZZPZP.
8
Uporednopravni pregled nam ukazuje na razliite zahteve u pogledu forme ovog ugovora. Tako se, na primer,
u Srbiji u ovoj materiji primenjuje Zakon o obligacionim odnosima, jer je posebni propis kojim je ista bila
ureena, Zakon o poslovnim prostorijama (Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 11/92), stavljen van snage,
iz ega proizilazi da je ovaj ugovor konsenzualan. U tom smislu je i presuda Vieg privrednog suda u Beogradu,
P. 1142/95 od 22.03.1995. godine: Prestankom vaenja Zakona o poslovnim prostorijama (Slubeni
glasnik RS br. 11/92) primenjuju se na zakupne odnose odredbe Zakona o obligacionim odnosima, Zbirka
aktuelne sudske prakse, Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 593., odluka br. 1405. Upravo zbog primene
Zakona o obligacionim odnosima Srbije na ureenje ove vrste zakupa, neemo se uputati u komparativnu
analizu predmetnih pravila, budui da se ona i u Republici Srpskoj shodno primenjuju kao pravila propisa
lex generalis (napominjemo da je u Republici Srpskoj izvrena tzv. ista recepcija obligacionog prava koja se
sastojala u gotovo potpunom preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima SFRJ [
9
U smislu odredbe lana 73. ZOO.
10
Ova pravna mogunost se odnosi samo na ugovore o zakupu zakljuene na period od najmanje pet godina,
shodno odredbi lana 62. stav 3. u vezi sa odredbom lana 93. stav 1. taka ), te odredbom lana 98. Zakona
o premeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 6/12).
11
V. odredbu lana 104. Zakona o premeru i katastru RS.
12
Ugovor o zakupu poslovne prostorije, pored naznaenja ugovornih strana, treba naroito da sadri naznaenje
poslovnih prostorija koje su predmet zakupa, naznaenje poslovne delatnosti koju e zakupac vriti u poslovnoj
prostoriji, odredbe o korienju zajednikih ureaja i prostorija u zgradi, odredbu kojom se odreuje vreme trajanja
zakupa sa naznaenjem tog vremena, odnosno odredbu o tome da je ugovor zakljuen na neodreeno vreme, iznos
zakupnine i naknade za korienje ureaja, kao i vreme njihovog plaanja, odredbe o otkazu i otkaznim rokovima
kada je ugovor zakljuen na neodreeno vreme, mesto i datum zakljuenja ugovora i potpise ugovornih strana (lan
10. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija). Upor. odredbu lana 5. stav 2. ZZKPP Hrvatske.
205
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
Uesnici ovog obligacionog odnosa mogu biti, kako subjekti javnog prava (drava,
dravni organi, jedinice lokalne samouprave, preduzea, ustanove i druge organizacije ko-
jima su poverena javna ovlaenja),13 tako i subjekti privatnog prava, dakle, pravna lica
privredni i drugi pravni subjekti u smislu odredaba Zakona o privrednim drutvima,14 te
odredaba Zakona o registraciji poslovnih subjekata,15 i fizika lica - preduzetnici shodno
odredbama Zakona o zanatsko - preduzetnikoj delatnosti.16 No, u sreditu naeg intere-
sovanja, kako je ranije navedeno, nai e se samo privatnopravni subjekti kao ugovorne
strane iz ovog pravnog posla.
Svojstvo zakupca iz ugovora o zakupu poslovne prostorije, mogu, prema tome, imati
kako pravna, tako, pod zakonom odreenim uslovima, i fizika lica, budui da je predmet
ugovora predaja poslovne prostorije na upotrebu radi obavljanja poslovne delatnosti,17
dok pravni poloaj zakupodavca moe imati svako fiziko i pravno lice. Glede pravnog
statusa zakupodavca, treba napomenuti i to da, za zasnivanje obligacionog odnosa iz ovog
ugovora, nije pravnorelevantna injenica da je zakupodavac sopstvenik poslovne prostori-
je koju daje u zakup (dovoljno je da je njen dralac) zbog toga to se zakupom ne prenosi
pravo svojine, ve samo izvesna svojinska ovlaenja (ovlaenje upotrebe i, eventualno,
uivanja).18
13
U tom sluaju, kada se, dakle, kao subjekti javljuju drava i njeni derivati, vaie posebni zakonski i
podzakonski propisi koji se primenjuju kao propisi lex specialis u odnosu na Zakon o zakupu poslovnih zgrada
i prostorija, kao, na primer, Zakon o dravnim stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo (Sl. glasnik
RS, br. 98/11), Pravilnik o upravljanju, postupku i uslovima izdavanja u zakup poslovnih zgrada, poslovnih
prostorija i garaa u dravnoj svojini na kojima je nosilac prava raspolaganja Grad Banja Luka (Sl. glasnik
Grada Banja Luka, broj 11/2006), Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br.
49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09 i 60/10), i sl.
14
V. odredbe lanova 2-8. Zakona o privrednim drutvima (Sl. glasnik RS, br. 127/08, 58/09, 100/11).
15
V. odredbe lana 5. stav 2. i lana 6. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj (Sl. glasnik
RS, broj 42/05, 118/09 i 102/12).
16
V. odredbu lana 4. stav 1. Zakona o zanatsko - preduzetnikoj delatnosti (Sl. glasnik RS, broj 117/11 i 121/12).
17
U Francuskoj je, takoe, posebnim zakonodavstvom ureen zakup poslovnih prostorija, pri emu je naroito
zatien pravni poloaj zakupca. Zbog toga se uobiajeno kae da zakupac stie trgovaku svojinu. Vie v. Jean
Derruppe, Zakup poslovnih prostorija u Francuskoj i Evropsko okruenje, Pravni ivot, br. 10/96, str. 451 - 458.
18
Tako, prema stanovitu Vrhovnog suda Republike Srpske ugovor o zakupu u svojstvu zakupodavca moe da
zakljui i lice koje nije vlasnik predmeta zakupa, pa je to lice aktivno legitimisano i za podnoenje zahteva za
iseljenje i predaju poslovnih prostorija od zakupca u smislu lana 585. stav 1. ZOO. V. i presudu Vrhovnog
suda RS, Rev-82/02 od 27.12.2002. god., Bilten VSRS, br. 1/2004, odluka br. 67., te odluku Ustavnog suda
BiH, broj AP-2153/08 od 08.06.2011. god.
19
Pod poslovnom prostorijom, bez obzira da li se nalazi u poslovnoj ili stambenoj zgradi, podrazumeva se jedna
ili vie prostorija namenjenih vrenju poslovnih delatnosti koje, po pravilu, ine graevinsku celinu i imaju
zaseban glavni ulaz. Reenje o tome da li se prostorija smatra poslovnom, donosi, u sluaju sumnje, nadleni
organ uprave (lan 2. stav 2. i stav 4. ZZPZP). Na ugovor o zakupu dela poslovnog dvorita radi smetaja
materijala nee se primenjivati Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija, ve odredbe o zakupu iz Zakona
o obligacionim odnosima. Presuda Vrhovnog suda BiH, P-822/88 od 16.11.1989. god., Bilten VSBiH, br.
4/1989, odluka br. 90. U ZZKPP Hrvatske sveobuhvatno je normiran pojam poslovnog prostora, te se pod
njim podrazumevaju poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano mesto (v. lan 2. stav 3-7. Zakona).
20
Visinu zakupnine sporazumno odreuju zakupodavac i zakupac ako posebnim propisima nije drukije
206
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
OBAVEZE ZAKUPODAVCA
Iz pojma i prirode ugovora o zakupu poslovne prostorije, proizilaze tri osnovne oba-
veze na strani zakupodavca: 1) obaveza predaja poslovne prostorije, 2) obaveza odravanja
poslovne prostorije i 3) obaveza zatite zakupca u sluaju fizikih i pravnih nedostataka.23
207
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
25
V. odredbe lana 35-36. ZZPZP. Slino pravilo sadrno je i u odredbi lana 641. ZOO CG, kao i odredbi lana
10. ZZKPP Hrvatske, s tim to zakupac, umesto odustanka, ima pravo na raskid ugovora i naknadu tete. Pri
tome, u oba ova propisa (u navedenim odredbama) na identian nain je definisan i pojam primerenog roka
kao roka u kojem se odreeni radovi mogu izvesti uzimajui u ozbir pripreme, mesto i prilike pod kojima se
isti moraju izvesti.
26
Presuda Vrhovnog suda BiH, P-289/87 od 24.03.1988. godine, Bilten VSBiH, br. 2/1988, odluka br. 34.
27
V. odredbu lana 9. ZZKPP Hrvatske.
28
V. odredbu lana 14. ZZPZP.
29
Slobodan Perovi, Obligaciono pravo, knjiga I, Beograd, 1986, str. 677. Zakupodavac ostaje poreski obveznik
poreza na prihod od imovine i kada u ugovoru o zakupu zakupac preuzima obavezu plaanja poreskih obaveza
koje proistiu iz ugovora o zakupu. Presuda Vrhovnog suda FBiH, Rev- 24/99 od 24.06.1999. godine, Bilten
VSFBiH, br. 2/99, odluka br. 55.
208
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
Naposletku, imajui u vidu da je, posle predaje predmeta zakupa, zakupodaveva os-
novna obaveza da, do prestanka ugovora, trpi zakupevo pravo upotrebe poslovne prosto-
rije, po prirodi stvari, sledi da zakupodavac ne moe za vreme trajanja zakupa initi izme-
ne na poslovnoj prostoriji bez saglasnosti zakupca, ukoliko bi to ometalo njenu upotrebu.
U sluaju da uinjenim izmenama u izvesnoj meri bude smanjena mogunost upotrebe
poslovne prostorije, zakupac e imati pravo na smanjenje zakupnine u odgovarajuoj sraz-
meri.35
30
V. odredbe lana 16. ZZPZP. Crnogorski i hrvatski zakonodavci su u ovom sluaju predvideli obavezu zakupca
da o potrebi preduzimanja opravke pisano obavijestiti zakupodavca i odredi mu za to primjeren rok to je,
svakako, bolje reenje, jer otklanja eventualne sporove u vezi sa pitanjem izvrenja ove obaveze zakupca (v.
lan 642. ZOO CG i lan 11. ZZKPP Hrvatske).
31
U sluaju hitnih opravki, zakupac ima poloaj nezvanog poslovoe (negotiorum gestor), to znai da ima pravo
na naknadu nunih trokova, a u pogledu ostalih (korisnih i drugih trokova), ukoliko mu ih zakupodavac ne
bude priznao, pripada mu pravo odvajanja (ius tollendi), prema pravilima kojima je ureeno nezvano vrenje
tuih poslova (v. odredbe lanova od 220. do 228. ZOO).
32
V. odredbe lana 18. ZZPZP.
33
Shodna primena odredbe lana 571. ZOO. Suprotno tome, u Crnoj Gori i Hrvatskoj prihvaeno je reenje po
kojem zakupac koji, za vreme trajanja popravki radi odravanja poslovnog prostora u stanju u kojem ga je
zakupodavac duan odravati i koji padaju na njegov teret, nije mogao koristiti poslovni prostor (pod uslovom
da se ne radi o neznatnom ometanju), nije duan da plaa zakupninu, a u sluaju delimine ogranienosti u
obavljanju poslovne delatnosti, duan je plaati srazmerni deo zakupnine. Pri tom mu u oba sluaja pripada
pravo na naknadu tete (v. lan 643. ZOO CG i lan 12. ZZKPP Hrvatske).
34
injenica da zakupac lokala nije isti koristio vie od dva meseca koliko je trajala opravka istog zbog oteenja
prouzrokovanog eksplozijom boce sa butan gasom, koja je sluila potrebama ovog lokala, ne oslobaa zakupca
obaveze plaanja zakupnine za to vreme. Presuda Vrhovnog suda Srbije, G. br. 2656/71 od 27.03.1972.
godine, Zbornik sudske prakse, br. 7-8/1972, odluka broj 776.
35
Shodna primena odredbe lana 572. ZOO. Nasuprot tome, zakupodavac sa prebivalitem (boravitem), tj.
seditem u Crnoj Gori ili Hrvatskoj ima pravo da, za vreme trajanja zakupa izvri radove u svrhu ureenja
prostora ili radi snienja trokova energije i odravanja, s tim da je, najkasnije tri meseca (u Hrvatskoj dva
meseca) pre poetka radova, duan pismeno obavestiti zakupca o vrsti, poetku i obimu radova, roku trajanja
radova, kao i o novoj visini zakupnine (u sluaju zloupotrebe ovog prava, zakupodavac e odgovarati zakupcu
za pretrpljenu tetu). Zakupac u tom sluaju ima pravo da, u roku od dva meseca (u Hrvatskoj jedan mesec)
od dana prijema ovog obavetenja, raskine ugovor o zakupu i u istom roku o tome obavesti zakupodavca. U
sluaju da zakupac ne raskine ugovor o zakupu, platie iznos zakupnine kao u vreme popravke poslovnog
prostora (to znai srazmerni deo zakupnine), a zakupodavac nema pravo na naknadu tete zbog izmakle
209
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
Naime, ako neko trei pretenduje da na zakupljenoj poslovnoj prostoriji ili na nekom
njenom delu vri neko pravo i obrati se svojim zahtevom zakupcu, kao i ako samovlasno
oduzme zakupljenu stvar od zakupca, odnosno stupi u njegov posed, ovaj je duan da za-
kupodavca o tome obavesti, izuzev kad je to zakupodavcu ve poznato, inae e odgovarati
za tetu. Ako se utvrdi da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupca
na upotrebu stvari (potpuna evikcija npr. tree lice ima pravo svojine na poslovnoj pro-
storiji i eli da je samostalno upotrebljava), ugovor o zakupu se raskida ex lege, a zakupo-
davac je duan naknaditi zakupcu tetu koju ovaj trpi usled pravnog uznemiravanja. U slu-
aju kada se pravom treeg samo ograniava zakupevo pravo (delimina evikcija npr.
tree lice ima pravo samo na jednom delu poslovne prostorije), zakupac moe, po svom
izboru, raskinuti ugovor ili zahtevati snienje zakupnine, ali mu u svakom sluaju pripada
pravo na naknadu tete.37 Raskid ugovora vri se jednostranom izjavom, a eventualna sud-
ska odluka bi imala samo deklarativno dejstvo. Ugovor, dakle, ovde ne prestaje po samom
zakonu, ve izjavom zakupca da ugovor raskida.38
210
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
to se tie prava zakupca u sluaju kada stvar ima neki materijalni nedostatak, tre-
ba rei da su ona uslovljena obavezom zakupca da, bez nepotrebnog odlaganja, obavesti
zakupodavca o svakom nedostatku zakupljene stvari koji bi se pokazao u toku zakupa,
sem ako je zakupodavcu isti poznat. On je duan da zakupodavca obavesti i o svakoj ne-
predvienoj opasnosti koja bi u toku zakupa zapretila zakupljenoj stvari, kako bi ovaj mo-
gao preduzeti potrebne mere.43 U sluaju proputanja zakupca da uini ova obavetenja
zakupodavcu, koja obaveza uostalom proizilazi iz dunosti zakupca da se paljivo odnosi
prema predmetu zakupa, odnosno, da pri upotrebi poslovne prostorije, postupa s panjom
dobrog domaina,44 izgubie pravo na naknadu tete koju bi pretrpeo zbog postojanja tih
nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, dok e, s druge strane, postati dunik
naknade tete koju bi zakupodavac zbog toga pretrpeo.45
eventualnim nedostacima ne obavesti zakupodavca bez odlaganja, tada gubi pravo na snienje zakupnine.
Presuda Vrhovnog kasacionog suda, Rev. 247/2010 od 01.04.2010. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse,
Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 557, odluka br. 1340.
42
Shodna primena odredbe lana 574. i lana 575. ZOO.
43
Ratio legis i ove obaveze zakupca lei u injenici da se predmet zakupa nalazi u njegovom posedu i da
zakupodavac, bez ovog obavetenja, teko moe saznati da se u toku trajanja zakupa pojavio nedostatak ili da
stvari preti opasnost.
44
O ovom kriterijumu panje bie vie rei u delu u kojem se analiziraju obaveze zakupca.
45
Shodna primena odredbe lana 577. ZOO. I ovo pravilo je, ustvari, konkretizacija onog opteg prema kojem
ugovorna strana koja je duna da obavesti drugu stranu o injenicama koje su od uticaja na njihov meusobni
odnos, odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vreme obavetena (odredba lana
268. ZOO).
46
Shodna primena odredbe lana 578. ZOO. Navedena pravila vae i u sluaju kada u toku zakupa nastane neki
nedostatak na zakupljenoj stvari, kao i u sluaju kada predmet zakupa nema neko svojstvo koje po ugovoru
ili po obiaju treba da ima ili kada to svojstvo izgubi u toku zakupa (lan 579. ZOO). Ovde dolaze do izraaja
razlike u pravilima o odgovornosti za materijalne nedostatke koja vae za ugovor o prodaji i ugovor o zakupu.
Naime, kod ugovora o zakupu, zakupodavac snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari za celo vreme
trajanja zakupa, to e rei da on odgovara i za one nedostatke koji nastanu posle predaje predmeta zakupa.
211
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
OBAVEZE ZAKUPCA
Budui da je zakup poslovne prostorije dvostrano obavezni ugovor, iz njega proizilaze
obaveze, ne samo na strani zakupodavca, ve i zakupca. Tako, zakupca terete tri osnovne
obaveze: 1) obaveza plaanje zakupnine, 2) obaveza uvanja poslovne prostorije i njene
upotrebe saobrazno ugovoru i 3) obaveza vraanja (predaje) poslovne prostorije.
47
Shodna primena odredbe lana 576. ZOO. Sve ove zabrane su zapravo konkretizacija naela obligacionog
prava ureenih odredbom lana 11. ZOO (ravnopravnost strana), lana 12. ZOO (naelo savesnosti i potenja),
te lana 14. ZOO (zabrana stvaranja i iskoriavanja monopolskog poloaja).
48
V. odredbu lana 19. ZZPZP.
49
Takav stav sledi i sudska praksa: Kada zakupodavac preda zakupcu zakupljenu stvar, zakupac je u obavezi
da pone sa plaanjem zakupnine, bez obzira da li zakupljenu stvar koristi, jer o korienju zakupljenog
poslovnog prostora odluuje zakupac, a ne zakupodavac. Presuda Vrhovnog suda Srbije, Prev. 262/04 od
30.09.2004. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse, Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 561, odluka br. 1345.
Slian je stav zauzeo i Vii privredni sud u presudi broj P. 129/97 od 24.12.1997. godine, Bilten broj 2/98, str.
52: Ako je ugovor o zakupu zakljuen i zakupac stupio u posed zaklupljenih prostorija, obavezan je plaati
ugovorenu zakupninu bez obzira to od nadlenog organa nije dobio dozvolu za rad, a predmetne prostorije su
i dalje ostale u posedu zakupca.
50
Zakupevo osnovno pravo je da koristi zakupljenu stvar. Ali on to pravo ne stie u trenutku zakljuenja
ugovora o zakupu, nego tek u trenutku kada mu zakupodavac, ispunjavajui (svoju osnovnu - primedba
autora) obavezu iz ugovora, preda zakupljenu stvar. B. Blagojevi, V. Krulj, nav. delo, str. 1440.
51
V. odredbu lana 34. stav 1. taka 2. i odredbu lanova 36 - 37. ZZPZP.
212
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
za pokretanje sudskog postupka koji je, po zakonu, hitne prirode.52 Tako je sud u jednom
sluaju zauzeo stav da pismena opomena zakupodavca zbog neplaanja ugovorene zaku-
pnine, kojom se trai od zakupca i predaja u posed poslovnog prostora, ima karakter izjave
o odustanku od ugovora.53
52
V. odredbu lana 32. stav 4. ZZPZP. Tako je u jednom sluaju sud utvrdio da je zakupac ovlaen da od
zakupodavca - ako zakupljena stvar ima nedostatke koji onemoguavaju ili znaajno oteavaju njeno redovno
korienje - trai njihovo otklanjanje ili snienje zakupnine, ali da nema pravo da prestane da plaa zakupninu.
U sluaju da je zakupljeni poslovni prostor imao znaajne nedostatke u pogledu prokinjavanja i kanalizacije,
koji su tuenom onemoguili da isti redovno koristi, on je imao pravo i mogunost da, u smislu odredaba
lana 578. Zakona o obligacionim odnosima, od zakupodavca - tuioca trai njihovo otklanjanje ili trai
snienje zakupnine. Tueni, meutim, nije dostavio dokaze da je koristio svoja prava iz citiranog lana pre
dobijanja otkaza (u naem pravu odustanka, primedba autora) od strane tuioca zbog neredovnog plaanja
zakupnine. Zbog toga navodi o svojstvima stvari odn. skrivenim manama stvari nisu od uticaja na pravilnost
pobijane odluke. Presuda Privrednog apelacionog suda, P. 606/11 od 17.02.2011. godine, Zbirka aktuelne
sudske prakse, Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 563., odluka br. 1349.
53
Presuda Vrhovnog suda FBiH, Rev- 654/06 od 19.06.2007. godine.
54
Panja dobrog domaina je minimum panje koji se od svakog graanina, odnosno lica u pravu, oekuje
prema njegovim preuzetim graansko-pravnim obavezama s obzirom na ponaanje prosjeno paljivog
ovjeka iz date drutvene sredine. Branko Morait, Obligaciono pravo, Banja Luka, 2010, str. 69.
55
Shodna primena odredbe lana 581. stav 3. ZOO.
56
V. odredbu lana 34. stav 1. taka 1. u vezi sa odredbom lana 37. ZZPZP.
57
V. odredbu lana 21. ZZPZP.
213
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
Prema tome, tri su vrste trokova koje padaju na teret zakupca58 trokovi upotrebe
koji se javljaju pri korienju stvari (na primer, trokovi utroene vode, elektrine energije,
toplotne energije, odvoza smea),59 trokovi korienja zajednikih ureaja, i trokovi tro-
kovi tekueg odravanja 60 (sitnih opravki koje podrazumevaju opravke manjeg znaaja,
kao i zamenu sitnijih delova).61
58
Isto pravilo o zakupevim trokovima sadri odredba lana 647. ZOO CG, te odredba lana 17. ZZKPP Hrvatske.
59
Tako je sud u jednom predmetu utvrdio da je zakupac poslovne prostorije obveznik naknade za pruenu
komunalnu uslugu zagrevanja prostorija koje koristi, te da na njemu, sve dok su prostorije prikljuene na
gradsku toplotnu mreu, lei teret dokazivanja da usluga nije pruena u zadovoljavajuoj meri. Presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH, P-136/97 od 19.8.1997, Bilten VSFBiH, br. 2/97, odluka br. 48.
60
Pod tekuim odravanjem smatra se ienje, kreenje, sitnije popravke na instalacijama i slino. lan 648.
stav 2. ZOO CG. Upor. odredbu lana 18. stav 2. ZZKPP Hrvatske.
61
Prema odredbi lana 570. stav 3. ZOO, trokovi sitnih popravki izazvanih redovnom upotrebnom stvari,
kao i trokovi same upotrebe padaju na teret zakupca. Iz tog razloga se tueni ne moe osloboditi obaveze
plaanja zakupnine zbog toga to je kreio kuu koja je bila predmet zakupa, stavio plafonjerku i dr. Presuda
Okrunog suda u Valjevu, br. 699/06 od 07.04.2006. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse, Poslovni biro,
2013, Beograd, str. 563, odluka br. 1350.
62
V. odredbu lana 25. ZZPZP.
63
Ratio legis ovog pravila ogleda se u osnovnim pravnim osobinama zakupa, tj. u injenici da zakupac stie
samo pravo upotrebe i, eventualno, pravo uivanja, a ne i pravo svojine, te je zbog toga duan da, po prestanku
zakupa, vrati zakupljenu stvar, i to u njenom prvobitnom stanju (restitutio in integrum).
64
V. odredbu lana 9. ZZKPP Hrvatske.
65
V. 1110 Austrijskog graanskog zakonika, lan 271. vajcarskog zakonika o obligacijama, lan 1730.
Francuskog graanskog zakonika, lan 1590. Italijanskog graanskog zakonika.
66
Shodna primena odredbe lana 598. ZOO.
67
Vie v. B. Blagojevi, V. Krulj, nav. delo, str. 1459. i 1468.
68
S. Perovi, nav. delo, str. 687.
69
V. odredbu lana 22. ZZPZP. Upor. lan 648. stav 4. ZOO CG i lan 18. stav 4. ZZKPP Hrvatske.
214
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
vara za istroenost stvari koja nastaje njenom redovnom upotrebom, kao ni za oteenja
koja potiu od njene dotrajalosti.70
Jedna od, u praksi, najspornijih obaveza zakupca jeste zabrana vrenja prepravki
poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca.71 Ova obaveza zapravo odgovara obavezi
zakupca da stvar vrati zakupodavcu u stanju u kakvom ju je primio na upotrebu. Meu-
tim, problem se u ovom sluaju moe pojaviti ak i kada je zakupac imao odobrenje za
prepravke poslovne prostorije, jer i tada mogu iskrsnuti sporna pitanja, poput onih u kojoj
je formi zakupodavac duan da zakupcu da ovo odobrenje, na koje se vrste radova ono
odnosi, kako je reeno pitanje obraunavanja cene tih radova (prepravki) da li putem za-
kupnine (kroz kompenzaciju) ili na drugi nain, i sl.72 Budui da se odgovori na ova i slina
pitanja ne nalaze meu zakonskim odredbama, taj zadatak popunjavanja pravnih prazni-
na obavili su sudovi kreirajui bogatu sudsku praksu u ovoj oblasti. Evo kako se u jednoj
presudi izjasnio Privredni apelacioni sud u Beogradu: Samo ako su to stranke izriito u
ugovoru predvidele, ulaganja koja zakupac izvri u ureenje zakupljenog prostora mogu
se uraunati u izmirenje dugovanja po osnovu zakupnine.73 Takoe, teret dokazivanja da
je ugovorene radove izvrio i time izmirio dug po osnovu zakupnine je na zakupcu u situ-
aciji kada je kao nain izmirivanja naknade za korienje zakupljenog prostora ugovoreno
izvoenje investicionih radova u opredeljenoj vrednosti.74 U svakom sluaju, zakupac ne
moe stei pravo svojine na zakupljenom poslovnom prostoru po osnovu izvrene adapta-
cije i rekonstrukcije.75
Razumljivo je da jo spornija situacija nastaje u sluaju kada zakupac nije imao odo-
brenje zakupodavca za prepravke poslovne prostorije. U teoriji o tom pitanju vlada stav da
zakupcu ne pripada nikakva naknada za takve radove (res perit dominus), ali da se moe
koristiti pravom odvajanja (ius tollendi) pod uslovom da to ne teti stvari. Zakupac se u
tom sluaju tretira kao nedoputeni nezvani poslovoa, pa e ak biti duan i da naknadi
zakupodavcu svu tetu koju mu je time prouzrokovao.76 Isto stanovite zastupa i profesor
Orli navodei da kod nedoputene gestije, ba zbog toga to nije bila korisna, gestor nema
pravo na naknadu trokova, budui da ni oni nisu korisni. Ukoliko je mogue uspostavlja-
nje ranijeg stanja, zakupac e, kao nedoputeni gestor, imati pravo da odnese stvari koje
70
Shodna primena odredbe lana 585. stav 3. ZOO.
71
V. odredbu lana 23. ZZPZP. Verovatno je to razlog usled kojeg je ova zabrana strogo i precizno normirana u
crnogorskom i hrvatskom zakonodavstvu. U tom smislu, zakupac ne sme bez saglasnosti zakupodavca initi
prepravke poslovnog prostora kojima se bitno menja konstrukcija, raspored, povrina, namena ili spoljnji
izgled poslovnog prostora, a u suprotnom, zakupodavcu pripada pravo na raskid ugovora i naknadu tete.
Razlike meu ovim zakonskim reenjima sastoje se u tome to se u Hrvatskoj za prepravke poslovne prostorije
zahteva izriita pisana saglasnost zakupodavca (lan 15. ZZKPP Hrvatske), dok zakupodavac u Crnoj Gori
moe ovu saglasnost zakupcu dati izriito, ali i preutno. V. odredbu lana 464. ZOO CG.
72
Pitanje forme ove sagasnosti zakupodavca najpotpunije je uredio hrvatski zakonodavac, ali i tu ostaju nereena
ostala sporna pitanja.
73
Presuda Privrednog apelacionog suda, P. 606/2011 od 17.2.2011. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse,
Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 565., odluka br. 1353.
74
Presuda Privrednog apelacionog suda, P. 605/10 od 18.02.2010. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse,
Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 565., odluka br. 1354.
75
Presuda Vrhovnog suda Srbije, Rev. 2200/2005 od 28.09.2005. godine, Zbirka aktuelne sudske prakse,
Poslovni biro, 2013, Beograd, str. 559., odluka br. 1343.
76
V. Bogdan Loza, Obligaciono pravo, posebni dio, Srpsko Sarajevo, 2000, str. 104.
215
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
je uneo uinjenim izdacima. Meutim, suprotno stavove nalazimo u sudskoj praksi: Sop-
stvenik poslovne prostorije obavezan je da zakupcu tih prostorija plati protivvrednost na
ime izvedenih adaptacija na prostoriji koja je predmet zakupa iako je zakupac prepravke i
opravke izvrio bez odobrenja zakupodavca. Ovo s razloga jer je tim radovima objektu po-
veana vrednost i sa tim se vlasnik zakupodavac okoristio prilikom prodaje tog lokala.77
U jednoj drugoj odluci sud presuuje da zakupoprimac koji je bez saglasnosti zakupodav-
ca modernizovao poslovne prostorije i adaptirao za poslovnu delatnost (poslastiarnica),
ukoliko nije drugaije ugovoreno, ima pravo odneti dodatke koje je uinio na stvari ako se
mogu odvojiti bez oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako mu naknadi njihovu
vrednost u vreme vraanja.78
ini nam se pravinijim reenje zastupljeno u naoj doktrini, jer u sluaju kada nije
imao odobrenje zakupodavca za prepravke poslovne prostorije, zakupac bi se mogao ko-
ristiti jedino pravom odvajanja ako je ono mogue bez oteenja predmeta zakupa,79 ali
nema pravnog osnova da od zakupodavca zahteva naknadu za izvrena ulaganja u sluaju
kada odvajanje ugraenih stvari nije mogue bez oteenja glavne stvari (poslovne prosto-
rije) to e sud ceniti u svakom konkretnom sluaju. S druge strane, pravo zakupodavca da
zadri dodatke ima prednost naspram prava zakupca da te dodatke odnese,80 pri emu e
zakupodavac biti duan da naknadi zakupcu vrednost eventualnih poboljanja i dodataka
na predmetu zakupa i to, prema cenama u vreme vraanja, tj. prema trinim cenama
izgraenih (ugraenih) dodataka uz obraunatu amortizaciju od dana izvrene prepravke
poslovne prostorije do dana procenjivanja vrednosti tih prepravki. Visinu ove naknade,
najpre, utvruju sami ugovornici, a ako se o tome ne sporazumeju, utvrdie je ovlaeni
sudski vetak, po pravilu, graevinske struke.
77
Presuda Vrhovnog suda Jugoslavije, Rev-3096/64 od 28.1.1965. g., B. Blagojevi, V. Krulj, nav. delo, str. 1469.
78
Presuda Vrhovnog suda BiH, Rev-259/86 od 7.8.1986. godine, Bilten VSBiH, br. 3/1986, odluka br. 44.
79
S obzirom da Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija ne ureuje pitanje odnoenja dodataka (ius tollendi),
i ovde se supletivno primenjuje odredba lana 585. stav 5. ZOO. ZZKPP Hrvatske ureuje i ovo pitanje (uz
pretpostavku da je zakupodavac bio saglasan s prepravkama poslovne prostorije): Zakupac ima pravo odnijeti
ureaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se time ne oteuje poslovni prostor i ako mu to ulaganje
zakupodavac nije priznao kroz smanjenje visine zakupnine. lan 21. ZZKPP Hrvatske. Upor. lan 650. ZOO CG.
80
B. Blagojevi, V. Krulj, nav. delo, str. 1469.
81
Isto reenje sadri odredba lana 649. ZOO CG i lana 19. ZZKPP Hrvatske.
82
V. lan 24. ZZPZP.
83
B. Morait, nav. delo, str. 309.
216
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
sredni dralac predmeta zakupa, jer svoju faktiku vlast na stvari vri lino (neposredno).84
Danas se smatra da pravno priznata faktika vlast postoji u situaciji kada neko lice ima
objektivnu mogunost da raspolae sa odreenom stvari odnosno kada je ta stvar u sferi
njegove kontrole.85 Pored toga, dravina zakupca je nesamostalna, budui da on dri stvar
priznajui vlast posrednog draoca (zakupodavca).86 I, naposletku, zakupeva dravina je
nepotpuna, jer obuhvata samo upotrebu i eventualno pribiranje plodova, a ne i raspolaga-
nje. Zakupac moe imati faktiku vlast na stvari samo u onom obimu u kome se prostire
njegovo pravo korienja. U ostalome i dalje postoji faktika vlast sopstvenika koji mu je
dao stvar u zakup.87 Pri tome je dravina zakupca poslovne prostorije jo vie suena s
obzirom da se njegova faktika vlast, koju deli sa zakupodavcem, u osnovi, prostire samo
na jednu svojinskopravnu komponentu - na upotrebu poslovne prostorije (ius utendi),
dok je za pravo pribiranja plodova, zakupnine kao civilnih plodova (ius fruendi) po osnovu
podzakupa, neophodna saglasnost zakupodavca. Isto vai i za ovlaenje raspolaganja (ius
disponendi), budui da je ograniena i faktika (zakupac ne moe, mimo zakupodaveve
saglasnosti, vriti izmene na predmetu zakupa) i pravna komponenta ovog prava zakupca
(pravo davanja u podzakup, kao delimina pravna vlast, takoe, postoji uslovno, tj. samo
uz saglasnost zakupodavca).
S druge strane, novija teorija i sudska praksa jednoduno zauzimaju stav po kome i
84
U smislu odredbe lana 303. stav 2. Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 124/08,
58/09 i 95/11, dalje: ZSP). V. Duko Medi, Dravina u pravu Republike Srpske, Godinjak Fakulteta Pravnih
nauka, br. 2/2012, str. 15. Inae, ZSP veoma iscrpno ureuje institut dravine sledei modernu (objektivnu)
koncepciju. Re je o tzv. germanskoj koncepciji prema kojoj zakupac ima svojstvo draoca (posednika), a ne
pukog detentora, odnosno draoca prava, to je svojstveno rimskoj (subjektivnoj) koncepciji. U savremenim
zakonodavstvima sve je vie izraena tendencija poimanja poseda prava kao anahronog i iznutra protivrenog
instituta kojim se ne regulie nita drugo do ono to je ve sadrina poseda prava svojine ili nekog drugog ueg
prava od svojine. Drugim reima, danas su neto vie prihvaena shvatanja, po kojima posed prava, u odnosu
na posed stvari ima tautoloki karakter. Milorad ivanovi, Posed prava i njegove kontraverze, Godinjak
Pravnog fakulteta u Banjaluci, 1981, str. 199. Objektivno shvatanje dravine prihvaeno je u nemakom i
vajcarskom graanskom zakoniku, rimsku subjektivnu koncepciju dravine usvojili su graanski zakonici
Francuske i Austrije, a poseban meoviti pristup (germansko-rimska koncepcija dravine) karakterie Graanski
zakonik Grke. Vie o tome v. Danica Popov, Dravina u uporednom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta
u Novom Sadu, br. 1-2/03, str. 127-142.
85
D. Medi, nav. delo, str. 7.
86
U smislu odredbe lana 304. stav 2. ZSP, s tim to je ovde uinjena redakcijska greka, jer umesto
neposrednog, treba da stoji posredni dralac. U tom smislu v. i D. Medi, nav. delo, str. 17.
87
B. Blagojevi, V. Krulj, nav. delo, str. 27.
88
U smislu odredbe lana 313. ZSP. Najvanija posledica dravine kao faktike vlasti je zatita dravine
(D. Medi, nav. delo, str. 31.), a dravinska zatita je vie zatita ekonomskog nego pravnog interesa, jer
omoguava draocu odreene ekonomske koristi od stvari ili prava (Dragoljub Lazarevi, Dravina, pojam,
oblici i zatita, Beograd, 2010, str. 13.)
217
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
zakupodavcu pripada pravo na dravinsku zatitu, i to kako protiv treih lica, tako i protiv
zakupca koji vri dravinu suprotno ugovornim odredbama ili na nain koji se predmetu
zakupa nanosi teta.89 Dakle, zakupodavac ima pravo na zatitu dravine protiv treih lica
u sluaju kada je uinjena povreda dravine zakupca, te je sledom toga ovlaen da zahteva
predaju dravine zakupcu.90 No, ukoliko zakupac ne moe ili ne eli da ponovo preuzme
neposrednu dravinu koja mu je bila oduzeta, zakupodavac moe za sebe zahtevati pre-
daju stvari.91 Pored toga, zakupodavac uiva dravinsku zatitu i protiv zakupca ako ovaj
prekorai granice svoje, neposredne, dravine, ali samo ako za odluivanje o tom zahtevu
nije nuno raspravljanje o pravnom odnosu zakupodavca i zakupca,92 jer je to predmet
petitorne parnice. Ovo ne znai da se u posesornoj parnici ne mogu izvoditi dokazi o sadr-
aju ugovora o zakupu poslovne prostorije, jer pozivanje na ovaj pravni posao ne bi znailo
ostvarivanje prava, ve dokazivanje postojanja i sadrine zakupodaveve (posredne) dra-
vine.93 Tako, na primer, ako zakupac u zakupljenoj poslovnoj prostoriji, protivno ugovo-
ru, rui zidove, izbija otvore za prozore ili poslovnu prostoriju datu u zakup radi vrenja
poslovne delatnosti koristi u svrhe stanovanja, zakupodavac je ovlaen da podnese tubu
radi smetanja dravine protiv zakupca, jer je on takvim radnjama prekoraio granice sadr-
aja i obima dravine odreene ugovorom, i time poinio smetanje dravine.94
ZAKLJUAK
Teorijsko praktina analiza prava i obaveza privatnopravnih subjekata iz ugovora o
zakupu poslovne prostorije vodi nas do nekoliko znaajnih zakljunih napomena.
89
Posredni dralac uiva sudsku zatitu dravine i u odnosu na neposrednog draoca i u odnosu na tree lice
prema poslednjem stanju dravine zasnovane pravnim poslom sa neposrednim draocem, pri emu nije od
uticaja punovanost pravnog posla o zasnivanju dravine, kao ni okolnost da je tree lice smetalo posrednu
dravinu protiv neposrednog draoca. Zakljuak sa savetovanja graanskih i graansko-privrednih odeljenja
Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ od 15. i 16.05.1985. godine, Radovanov
Aleksandar, Naelni stavovi Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda, Beograd, 2004, str. 279.
90
Shodno odredbi lana 318. stav 1. ZSP. Uspostavljanje dravine zakupca imae, korelativno, za posledicu i
uspostavljanje dravine zakupodavca.
91
Shodno odredbi lana 318. stav 2. ZSP.
92
Dakle, raspravljanje o ugovoru o zakupu poslovne prostorije shodno odredbi lana 318. stav 3. ZSP.
93
Vie o ovim procesnim mogunostima v. D. Medi, nav. delo, str. 37-38.
94
V. I. Babi, nav. delo, str. 144. Ova je zatita, iako provizornog karaktera, umnogome povoljnija za ostvarenje
zakupodavevog interesa (da sutina predmeta zakupa bude ouvana), jer bi, u suprotnom, podizanje
kontraktne tube, iz ugovora o zakupu, po osnovu koje bi se raspravljala ne samo faktika (kao u posesornim
sporovima), ve i pravna pitanja, moglo u potpunosti izgubiti smisao (usled dugotrajnosti i sloenosti sudskog
postupka).
95
Shodno odredbi lana 316. ZSP. Vie v. D. Medi, nav. delo, str. 36.
218
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 203-220
saglase o njegovim bitnim elementima, i to, o predmetu zakupa poslovnoj prostoriji, za-
kupnini i vremenu trajanja ugovora. No, u sluaju upisa prava zakupa u javne knjige, vae
stroiji zahtevi u pogledu forme. Tada e zabeleba ovog upisa biti mogua samo ako je re
o ugovoru o zakupu poslovne prostorije koji je zakljuen na period od najmanje pet godina
i ako je takav ugovor notarski obraen.
LITERATURA
Babi I. Ugovor o zakupu opta razmatranja, Pravna rije, br. 8/06.
Blagojevi B. i Krulj V. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga II, Beograd, 1980.
Derruppe J., Zakup poslovnih prostorija u Francuskoj i Evropsko okruenje, Pravni ivot, br. 10/96.
Jankovec I. Privredno pravo. Beograd, 1981.
219
Jovana Puac: Prava i obaveze iz ugovora o zakupu poslovne prostorije
Jovana Puac
Assistant, Faculty of Law, University of Banja Luka
220
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
Pregledni rad
:
3. 2013.
:
4. 2013.
:
, , ,
- ,
. ,
: g.maricic@szp.
(, ...).
vladars.net
,
,
.
-
, -
,
,
,
-
.
: , , -
, .
-
.
corruptio,
: , , ,
, ...1. -
, -
.
(
, ,
, .).
1
, , , 1986. , . 363.
221
:
, , ( Carl
Freidrich), -
2.
, , , -
,
, -
, ,
/ .
-
, -
.
, , ,
,
,
.
, -
. -
.
, -
. -
. ,
. , -
.
, -
.
.
,
-
.3
2
: . , , , , 2006. ,
. 271.
3
. : , , ,
, , 1996. , .16.
222
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
.
.
-
. .
, , ,
.
90-
, -
,
.
.
Price Waterhouse LLC,
:
,
.
,
, ,
, .
.
: -
( , , ), (),
(, , ), (, ).
, -
, , -
.
,
, -
.
, , , .
. , -
. , ,
.
, ,
.
223
:
. .
. ,
.
. -
.
.
, -
, : ,
. -
,
. .
, -
() .
.
,
(), -
, ( ),
( ) .
, -
. : ,
, .
.
.
.
, , , , ,
. -
,
.
.
224
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
. -
.
,
.
.
.
, , , ,
, .
.
, . -
.
.
-
, .
, -
.
,
. , -
, -
. ,
/ .
, / -
.
, .
,
. -
: , -
.
(),
,
. ,
225
:
,
. , -
, .
-
, ,
. , , ( -
, ) ,
.
. ,
, , ,
. ,
, ,
.
,
.
-
. ,
, . ,
,
, , -
,
. ,
, , , -
, .
, ,
de Mello-a. , Fernando de Mello -
.
( -
,
), . -
,
226
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
-
. -
, ,
, -
. ,
.
, .
,
. ,
, ,
, -
,
.
.
-
( /),
. ,
, , . -
, , ,
, . , -
,
,
.
, , -
-
. -
, -
, , ,
., .
,
. -
.
,
. : ,,
,
227
:
. 4
, ,
.5
-
:
-
;
/ (.);
,,
. ,,
,
;
. ,, -
-
;
-
,
;
;
.6
-
, . -
,
,, , ,
.
. ,,
(Initial Public Offerings IPO) ,, ,
.
( ,, ) , -
4
, , (External Evaluation of the
ESAF, Report by a Group of independent Experts, IMF, 1998, p. 94.): http://www.imf.org/external/pubs/ft/
extev/index.htm
5
Sue Hawley, Exporting Corruption: Privatisation, Multinationals and Bribery, The Corner House Briefing 19,
1. jun 2000. ( www.thecornerhouse.org.uk/pdf/briefing/19bribe.pdf).
6
. : (Ivan Miklos, Privatisation Corruption Risks), http://
www.internet.sk/mesa10/PRIVAT/CORRUPT.HTM#III.20Small-scale%20Privatisation
228
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
,
.
. , ,
,, .
, . -
-
. , -
Danijel Kaufman (Daniel Kaufmann) i Paul Zigelbaum (Paul Sigelbaum)
,, ,
.7
-
.
, .
.
,
.8
, -
:
.
;
;
;
;
. -
,
;
;
. -
,
;
,
;
-
;
7
Daniel Kaufmann and Paul Siegelbaum, Privatisation and corruption in the transition: http://www.world-
bank.org/wbi/governance/pdf/siege12pdf
8
(Privatising State - Owned Enterprises) (vidjeti fusnotu 3), str. 62.
.
229
:
;
;
.
-
;
. 9
, -
, -
,
.
:
()
,
( ),
.
-
.
, ., , , ,
, , 1996.
., , , , 2000.
, ., , , , , 2007.
, ., ,
, , , 2008.
, ., , , , 2006.
9
: http://www.privatisation.kiev.ua/Priv_Eng/rounde/XIX/10yearsE.htm.
OECD- : http://www.
oecd.org/document/36/0,2340,en_2649_37439_24 31588_1_1_1_37439,00.html;
: htpp://www.privatisation.kiev.ua/Priv_Eng/aboutE htm.
.
,
.
.
230
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 221-231
Goran Marii
master rights, The Government of the Republic of Serbian - Common Affairs
231
:
Struni rad
26. 2013.
:
28. 2013.
. Abstract: -
(1995)
,
1993. , -
,
(1992),
.
-
20..
, -
-
,
.
-
.
: , -
, ,
232
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
() . -
. -
1, . :
,
a .1
. .
, 1, . : -
, , -
, , , ,
,
.2
. -
, -
.3 17. :
-
.4 ,
, -
, . , 24,
1, :
.5
1. -
, , -
, .6
-
24, 1,
. , -
, -
, , , , .
1
Statute of the Council of Europe, Council of Europe, European Treaty Series No. 1, London, 5 May 1949,
Art. 1, para. a.
2
Ibidem, Art. 1, para. b.
3
: How we work?, Council of Europe, : http://www.coe.int/aboutCoe/index.asp?page
=CommentTravaillonsNous&l=en, 01/04/2013.
4
Statute of the Council of Europe, . ., Art. 17.
5
Framework Convention for the Protection of National Minorities and Explanatory Report, H(1995)010,
Strasbourg, February 1995, Art. 24, para. 1.
6
Ibidem, Art. 1.
233
:
: ,
, , ,
, ,
, .7
-
.8 ,
.
. -
-
. -
,
18 . ,
, .
.
.
. ,
, -
.
. -
,
. -
. -
.
. -
, ,
. -
. -
.
, , -
.9
, -
. -
7
: Practical impact of the Council of Europe monitoring mechanisms, Directorate General
of Human Rights and Legal Affairs, Council of Europe, Strasbourg, 2010, pp. 8-15.
8
: Framework Convention for the Protection of National
Minorities and Explanatory Report, . .
9
: Monitoring the implementation of the Framework Convention for the Protection of
National Minorities, Council of Europe, : http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minori-
ties/2_Monitoring/Monitoring_Intro_en.asp, 01/04/2013.
234
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
-
. ,
-
, .
,
.
. -
, , -
, .
. , -
-
.
-
. ,
-
,
. -
.
. -
.10
, -
,
(Committee on the
Honoring of Obligations and Commitments by Member States of the Council of Europe).
1997. 1115
. 1115 -
, ,
.
65
,
.11
2011. 1842
, -
10
: The role of Council of Europe bodies in monitoring, Council of Europe, : http://www.
coe.int/t/dg3/children/monitoring/rolecoebodies_EN.asp, 09/04/2013.
11
: Setting up of an Assembly committee on the honouring of obligations and commitments by the
member states of the Council of Europe (Monitoring Committee), Resolution 1115 (1997) of the Parliamentary
Assembly, Council of Europe.
235
:
. 1842
,
.12 -
1822 .13 ,
.
-
,
.
, -
. -
-
. ,
-
, . -
.14
15
, (), 18. 1998.
-
.16
, 5. 2000. , 9. 2000.
, ,
.17 ,
12
: The terms of reference of Parliamentary Assembly committees Implementation of Resolution
1822 (2011) on the reform of the Parliamentary Assembly, Resolution 1842 (2011) of the Parliamentary
Assembly, Council of Europe.
13
: Reform of the Parliamentary Assembly, Resolution 1822 (2011) of the Parliamentary Assembly,
Council of Europe.
14
: , , I:
: , ,
, ,
, , 2004, . 332.
15
, , ,
2000.
.
16
: Federal Republic of Yugoslavia Request for accession to the Council of Europe, Letter of the
Minister of Foreign Affairs, Committee of Ministers, Council of Europe, Strasbourg, 23 March 1998, :
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM(98)45&Language=lanEnglish&Site=COE&BackColorI
nternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=FDC864, 12/04/2013.
17
: 2.1 Federal Republic of Yugoslavia: membership of the Council of Europe and accession to Council of
Europe Conventions, Letters of the Minister for Foreign Affairs addressed to the Secretary General, 729 Meeting
of the Ministers Deputies, Committee of Ministers, Council of Europe, Strasbourg, 15 November 2000, :
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM(2000)171&Language=lanEnglish&Ver=original&Site=COE&
BackColorInternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=FDC864, 12/04/2013.
236
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
(), 3. 2003. -
. , 22. 2001. ,
.18
, 3. 2006. , 967.
,
.19
,
, ,
.
2002.20,
2008. . -
, , 2003., 2009. .
.
,
2002. , -
, .
21
.22 -
-
. 19.
, , -
, .23
,
.
18
: Federal Republic of Yugoslavias application for membership of the Council of Europe,
Opinion 239 (2002), Parliamentary Assembly, Council of Europe.
19
: Continuation by the Republic of Serbia of membership of the State Union of Serbia and
Montenegro in the Council of Europe: Declaration by the Committee of Ministers of the Council of Europe,
Adopted by the Committee of Ministers on 14 June 2006 at the 967th meeting of the Ministers Deputies Committee
of Ministers, Council of Europe, : https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1013255&Site=CM&Back
ColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383, 12/04/2013.
20
: Report submitted by the Federal Republic of Yugoslavia pursuant to article 25, paragraph 1 of the
Framework Convention for the Protection of National Minorities, (Received on 16 October 2002), ACFC/
SR(2002)003, Council of Europe, Belgrade, October 2002.
21
: , , . 11/02.
22
:
, . , . 6/2003.
23
: , . ., . 19.
237
:
, -
, . ,
, -
.
,
. ,
. ,
,
-
.
.
-
.
.
.
, , .
.24
. -
.
.
-
.25
, 2009. , -
,
. ,
.26
, .
24
: Opinion on Serbia and Montenegro, Advisory Committee on the Framework Convention for the
Protection of National Minorities, (made public on 2 March 2004), ACFC/INF/OP/I(2004)002, Council of
Europe, Strasbourg, 27 November 2003, Executive Summary, pp. 3-4.
25
Ibidem, V Concluding Remarks, p. 39.
26
: Second Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework
Convention for the Protection of National Minorities, (received on 4 March 2008), ACFC/SR/II(2008)001,
Council of Europe, Belgrade, January 2008.
238
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
2006.
.
. ,
.
.27
-
.
je -
, .28 ,
-
.29
. , -
-
, -
, . -
, .30
-
,
.31 -
.
. ,
. ,
-
, .
, -
. , -
27
: Second Opinion on Serbia adopted on 19 March 2009, Advisory Committee on the Framework
Convention for the Protection of National Minorities, ACFC/OP/II(2009)001, Council of Europe, Strasbourg,
25 June 2009, Executive Summary, p. 1.
28
Ibidem, Art. 6, para. 100.
29
Ibidem, Art.11, para. 184.
30
Ibidem, Art.4, para. 75; ,
.
.
.
31
Ibidem, III Concluding Remarks, para. 273 and 274.
239
:
,
.
,
.
, .
, -
, -
.
, -
. ,
-
.32
. -
,
,
, .
.
.33
-
. , ,
: (1) -
, (2) , (3)
, (4)
, (5)
-
, (6) ,
, (7) -
.34
, 19. 2013. , -
. -
-
32
Ibidem, III Concluding Remarks, para. 275, 276 and 277.
33
Ibidem, III Concluding Remarks, para. 280 and 281.
34
Ibidem, III Concluding Remarks, para. 285.
240
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
-
. 14.
.35 ,
, ,
, .
.36
,
, .37
14. 2012.
. -
.
. -
(International Criminal
Tribunal for the former Yugoslavia ICTY). ,
. ,
.
-
38
.
, -
-
. -
35
: , , 19.
2013, : http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=188329, 24/04/2013.
36
, ,
.
,
,
. ,
; : Report on monitoring
procedures under the responsibility of the Committee of Ministers, DPA/Inf(2009)11, Information document
established by the Directorate General of Democracy and Political Affairs, Council of Europe, 20 March 2009,
pp. 3-4; Joint Programmes - Activities by Country, List of activities concerning Republic of Moldova (2013),
Council of Europe, : http://www.jp.coe.int/CEAD/Countries.asp?CID=48, 24/04/2013.
37
: ,
, : http://www.srbija.gov.rs/kosovo-metohija/?id=164576, 24/04/2013.
38
: European Outline Convention on Transfrontier Co-operation between Territorial Communities or
Authorities, European Treaty Series No. 106, Council of Europe, Madrid, 21 May 1980.
241
:
.
, -
.39
2013. .
2014. .
-
, -
. , -
2009. ,
1. 2010. .40
-
. -
, , .41
,
.42
,
.
.
, , -
.
2010. .
2008. -
.
2008. 2011. -
. ,
. ,
,
.
-
, ()
.43
39
: Current political questions, 1037th meeting, Committee of Ministers, Council of Europe, :
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM/Del/Dec(2012)1137/2.1bis&Language=lanEnglish&Si
te=CM&BackColorInternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=FDC864
24/04/2013.
40
: , , . 22/09.
41
: , , , 8. 2006,
. 49.
42
Ibidem, . 55.
43
: Third Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
242
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
.
2005-
2015, 2005.
,
9. 2009. .44
: -
, , -
, , .
-
.
, , .
-
,
, .
, -
. , ,
. -
.
,
. , -
,
,
. -
. 2009.
10.
.45 -
,
.
, 2012.
46 .47 -
-
for the Protection of National Minorities, (received on 14 March 2013), ACFC/SR/III(2013)001, Council of
Europe, Belgrade, December 2012, pp. 51, 55-57 and 59.
44
:
, , . 27/09.
45
: , , . 72/09, . 10.
46
: , , . 13/12.
47
: ,
, 26. 2012, : http://www.srbija.gov.rs/vesti/dokumenti_sekcija.
php?id=45678, 19/04/2013.
243
:
, -
,
. -
.
,
.
-
.
, -
.48
-
,
. -
2005. . , 2009.
,
. 2009. 2015.
-
. :
, , -
.49
2008. -
.
() -
. 2008. 2012. -
75 60 . -
, ,
120 000 , 12 000
. -
, , -
, .
:
, 2010. -
. 2001. 2012.
.
48
: Third Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
for the Protection of National Minorities, . ., p. 68.
49
: , ,
, 14.12.2009, : http://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=73, 22/04/2013.
244
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
, -
.
. -
13
(United Nations
Childrens Fund UNICEF) -
(Peacebuilding and Inclusive Local Development PBILD)50.
2011. . -
,
2012-2014.
.51
2009. -
.
. -
, , -
.52
, -
(, , -
, , ),
. -
. -
,
, , ,
, . ,
.
, , -
. ,
,
.53
,
(). , ,
50
13 .
51
: Third Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
for the Protection of National Minorities, . ., pp. 69-72.
52
: , , ,
2. 2009.
53
: Third Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
for the Protection of National Minorities, . ., pp. 108-109.
245
:
. ,
, , , -
.
.54
,
, . ,
.
, -
, ,
. , ,
,
.
, . ,
-
, .55
2009.
.56 2010.
, -
. ,
50% ,
.57
, -
,
. ,
-
.
-
. , -
. -
.
. -
. ,
54
Ibidem, pp. 111-112.
55
Ibidem, p. 341 and 362.
56
: , , . 51/09.
57
: , , .
30/10.
246
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
, , . -
.
,
-
.
,
.
. , -
. -
-
. , -
.
-
.
.
,
.
, .
.
.
, , , -
.
,
-
.
-
()
.
247
:
().
9.12.2009.58 , -
.
, -
-.
, -
2009. -
. 59
.
-
, ,
.60 -
, , -
,
,
, , -
-
. IV V .61
, ,
(), -
. 62
, , -
,
. , -
,
.63 ,
58
CM/ResCMN(2009)6
59
http://www.ombudsmen.gov.ba/odjeli/Zakon%20o%20zastiti%20prava%20nacionalnih%20
manjina%20-%20Sl.%20glasnik%20BiH%2012-03.pdf
60
, , ( ),
: - ,
61
http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_srp.pdf
62
( . 27996/06 i 34836/06)
63
,
, ,
-
( . 27996/06 i 34836/06) , 40.
248
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
, 64, -
- ,
, .
,
. ,
2002. -
,
. ,
( ), -
( 21. ). ,
2008. ,
-
.65 -
, 66, ,
, ,
. ,
,
, ,
.
.
, ,
. ,
.
-
. -
. ,
,
-
, .
, ,
. ,
. -
, -
64
Sadanja ustavna struktura u Bosni i Hercegovini ustanovljena je mirovnim sporazumom koji je uslijedio
nakon najrazornijih sukoba u novijoj historiji Evrope. Krajnji cilj ovog sporazuma bio je uspostavljanje mira i
dijaloga izmeu tri glavne etnike grupe konstitutivnih naroda
65
( . 27996/06 i 34836/06 33
66
, . (2012).
. , 84(5), 344-364.
249
:
. ,
,
. ,
.
, 14. 2009..
,
,
.
,
. , -
. ,
,
, . -
, . ,
, , -
.
,
, , 67.
. ,
,
. ,
,
, , .
-
. , -
.
, ,
, .
, -
.
-
. ,
-
. , -
,
.
67
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1395135&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColor
Intranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383
250
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
/ . -
, , , -
, .
, 11 2011..68
, --
. , , .
, , -
. ,
, . -
. , ,
,
. 1997. ,
,
, .
,
. ,
, .
, ,
. , -
. ,
-
. , ,
,
.
,
-
. 69.
, .
,
. ,
.
- .
. ,
.
, ,
68
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1812557&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColor
Intranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383
69
,
..
251
:
. ,
, ,
.
: -
, -
,
. ,
,
, -
. ,
lege artis,
,
.
,
,
, . ,
, ,
, -
.
,
, 26. 2012, : http://www.srbija.gov.rs/vesti/dokumenti_sekcija.
php?id=45678, 19/04/2013.
,
, . 27/09.
, ,19.
2013, : http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=188329, 24/04/2013.
European Outline Convention on Transfrontier Co-operation between Territorial Communities or
Authorities, European Treaty Series No. 106, Council of Europe, Madrid, 21 May 1980.
, , .
30/10.
, , . 22/09.
, , . 11/02.
, , . 51/09.
, , . 72/09.
, ,
, 14.12.2009, : http://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=73, 22/04/2013.
Continuation by the Republic of Serbia of membership of the State Union of Serbia and Montenegro
in the Council of Europe: Declaration by the Committee of Ministers of the Council of Europe,
Adopted by the Committee of Ministers on 14 June 2006 at the 967th meeting of the Ministers
Deputies Committee of Ministers, Council of Europe, : https://wcd.coe.int/ViewDoc.
jsp?id=1013255&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackC
olorLogged=F5D383, 12/04/2013.
, , , I:
: , ,
252
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 232-254
, ,
, , 2004.
Current political questions, 1037th meeting, Committee of Ministers, Council of Europe, :
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CM/Del/Dec(2012)1137/2.1bis&Language=lanEnglish
&Site=CM&BackColorInternet=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=F
DC864 24/04/2013.
Monitoring the implementation of the Framework Convention for the Protection of National Mi-
norities, Council of Europe, : http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/2_
Monitoring/Monitoring_Intro_en.asp, 01/04/2013.
, , . 13/12.
Opinion on Serbia and Montenegro, Advisory Committee on the Framework Convention for the
Protection of National Minorities, (made public on 2 March 2004), ACFC/INF/OP/I(2004)002,
Council of Europe, Strasbourg, 27 November 2003.
, . , . 6/2003.
Practical impact of the Council of Europe monitoring mechanisms, Directorate General of Human
Rights and Legal Affairs, Council of Europe, Strasbourg, 2010.
Report on monitoring procedures under the responsibility of the Committee of Ministers, DPA/
Inf(2009)11, Information document established by the Directorate General of Democracy and
Political Affairs, Council of Europe, 20 March 2009.
Report submitted by the Federal Republic of Yugoslavia pursuant to article 25, paragraph 1 of the
Framework Convention for the Protection of National Minorities, (Received on 16 October
2002), ACFC/SR(2002)003, Council of Europe, Belgrade, October 2002.
Reform of the Parliamentary Assembly, Resolution 1822 (2011) of the Parliamentary Assembly,
Council of Europe.
Second Opinion on Serbia adopted on 19 March 2009, Advisory Committee on the Framework Con-
vention for the Protection of National Minorities, ACFC/OP/II(2009)001, Council of Europe,
Strasbourg, 25 June 2009.
Second Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
for the Protection of National Minorities, (received on 4 March 2008), ACFC/SR/II(2008)001,
Council of Europe, Belgrade, January 2008.
Setting up of an Assembly committee on the honouring of obligations and commitments by the mem-
ber states of the Council of Europe (Monitoring Committee), Resolution 1115 (1997) of the
Parliamentary Assembly, Council of Europe.
, ,
: http://www.srbija.gov.rs/kosovo-metohija/?id=164576, 24/04/2013.
Statute of the Council of Europe, Council of Europe, European Treaty Series No. 1, London, 5
May 1949.
The role of Council of Europe bodies in monitoring, Council of Europe, : http://www.coe.
int/t/dg3/children/monitoring/rolecoebodies_EN.asp, 09/04/2013.
The terms of reference of Parliamentary Assembly committees Implementation of Resolution 1822
(2011) on the reform of the Parliamentary Assembly, Resolution 1842 (2011) of the Parliamen-
tary Assembly, Council of Europe.
Third Report submitted by Serbia pursuant to article 25, paragraph 2 of the Framework Convention
for the Protection of National Minorities, (received on 14 March 2013), ACFC/SR/III(2013)001,
Council of Europe, Belgrade, December 2012.
, , ,
2. 2009.
, , , 8. 2006.
Federal Republic of Yugoslavias application for membership of the Council of Europe, Opinion 239
253
:
Brano Milju
Senior Research Fellow, Institute of International Politics and Economics, Belgrade and
associate professor at the University Apeiron
Keywords: national minorities, minority rights, the Council of Europe, the Republic
of Serbia.
254
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 255-262
Prava i obaveze
Struni rad
UVOD
Oteeni je osoba kojoj je krivinim djelom povrijeeno ili
ugroeno neko lino i/ili imovinsko pravo.1 U tom svojstvu se
1
l. 20., st. 1., t. h, Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, Sl.
glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09.
(dalje: ZKP BiH), l. 21., st. 1., t. h, Zakon o krivinom postupku Federaci-
je Bosne i Hercegovine, Sl. novine FBiH, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04,
28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 64/07, 9/09, 12/10 i 8/13. (dalje: ZKP F BiH),
l. 20., st. 1., t. h, Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta Bosne i Her-
cegovine, Sl. glasnik BD BiH, br. 10/03, 48/04, 6/05, 14/07, 19/07, 21/07,
2/08 i 17/09. (dalje: ZKP BD BiH) i l. 20., st. 1., t. , Zakon o krivinom
255
Svjetlana Ivanovi: Prava i obaveze oteenog tokom krivinog postupka u pravu bosne i hercegovine
Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH10, posebno je usmje-
ren na zatitu rtve u sluaju da se istovremeno radi i o svjedoku u krivinom postupku.11
Meutim, vrlo esto rtve krivinih djela nemaju ovo svojstvo u okviru krivinog postupka,
pa su, u smislu datog legislativnog akta, nezatiene.12
postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik RS, br. 53/12. (dalje: ZKP RS). V. Sijeri-oli, H., Krivino
procesno pravo Knjiga I (Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje), 3. izdanje, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012., str. 231. i Dautbegovi, A., Pivi, N., Poloaj oteenog u krivinom
postupku Bosne i Hercegovine, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, 5/2010, str. 8. i 9.
2
Sijeri-oli, H., ibidem, te Sijeri-oli, H., Hadiomeragi, M., Jurevi, M., Kaurinovi, D., Simovi, N. M.,
Komentari zakona o krivinom postupku u BiH, Savjet Evrope i Evropska komisija, Sarajevo, 2005., str. 21.
3
Sijeri-oli, H., ibidem. Upor.: kuli, M., Krivino procesno pravo, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd, 2011.
4
Sijeri-oli, H., ibidem, str. 232. Upor.: kuli, M., ibidem.
5
Sijeri-oli, H., ibidem. Upor.: kuli, M., ibidem.
6
Od victima (lat.) rtva, logos, (gr.) nauka.
7
Dautbegovi, A., Pivi, N., Poloaj oteenog u krivinom postupku Bosne i Hercegovine, Anali Pravnog fakulteta
Univerziteta u Zenici, 5/2010, str. 9., Bejatovi, S., Krivino procesno pravo, JP Slubeni glasnik, Beograd, 2010.
8
Dautbegovi, A., Pivi, N., op. cit., str. 9. i 10., Bejatovi, S., op. cit..
9
Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 10. Upor.: kuli, M., ibidem.
10
Sl. glasnik BiH, br. 3/03, 21/03, 61/04, 55/05.
11
Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 12. Upor.: kuli, M., ibidem.
12
Slino i: Statut Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, Rezolucija UN-a, br. 827, od 25.05.1993.g.,
sa izmjenama shodno rezolucijama br.: 1166, 1329, 1411, 1431, 1481, 1597, 1660, 1837 i 1877, Pravilnik o po-
stupku i dokazima Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, br. IT/32/Rev. 26, verzija 46., od
20.10.2011.g. i Izmjene i dopune Pravilnika o postupku i dokazima Meunarodnog krivinog suda za bivu
Jugoslaviju, br. IT/275, od 21.10.2011.g.
256
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 255-262
nije sporan, te da je on odreen sa tri elementa i to:13 (a) Pravom, kao objektom povrede
ili ugroavanja, (b) Zakonskim obiljejima krivinog djela, te (c) Konkretnim poinjenjem
krivinog djela. Oteeni ima mogunost da svoja prava u krivinom postupku u BiH po-
kua ostvariti sam, ali i uz pomo zastupnika ili punomonika.14
Prava oteenog
Iako se pravo na isticanje imovinskopravnog zahtjeva u toku krivinog postupka ne
vee direktno za pojam oteenog,15 rije je o jednom od znaajnijih (iz, ini se, skromnog
spektra) prava koja mu pripadaju. Jo neka od prava koja oteeni ima pravo koristiti u
toku krivinog postupka su da bude:
1. Obavijeten o nesprovoenju istrage, odnosno obustavi istrage (s obzirom da u oba
sluaja oteeni moe podnijeti pritubu na ovakvu odluku, u roku od osam dana, uredu
tuioca);16
2. Upoznat sa rezultatima postupka pregovaranja o krivnji;17
3. Obavijeten o povlaenju optunice i obustavljanju krivinog postupka;18
4. Sasluan kao svjedok (i u istrazi i na glavnom pretresu);19
5. Prisutan na glavnom pretresu;
Obaveze/dunosti oteenog
Naspram izloenih prava, s druge strane, postoje i odreene dunosti oteenog (koje
nikako ne treba zanemarivati), od kojih se ini posebno znaajnim navesti:
13
Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 10., i Bejatovi, S., op. cit..
14
Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 13., Bejatovi, S., op. cit., kao i Bubalovi, T., Jednakost oruja i
njegova afirmacija u okviru prava na obranu, u: Savremene tendencije krivinog procesnog prava u Srbiji i
regionalna krivinoprocesna zakonodavstva normativni i praktini aspekti, Misija OSCE, Beograd, 2012.,
str. 215. 235.
15
Sijeri-oli, H. et. al., op. cit., str. 21., odnosno l. 194. i 195. ZKP BiH; l. 208. i 209. ZKP F BiH; l. 194.
195. ZKP BD BiH, i l. 104. i 105. ZKP RS.
16
l. 216. ZKP BiH; l. 231. ZKP F BiH; l. 216. ZKP BD BiH, te l. 224. ZKP RS, odnosno l. 224. ZKP BiH; l. 239.
ZKP F BiH; l. 224. ZKP BD BiH, i l. 232. ZKP RS. Takoe, v. Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 14. i 15.
17
l. 231. ZKP BiH, l. 246. ZKP F BiH, l. 231. ZKP BD BiH, i l. 246. ZKP RS.
18
l. 232. ZKP BiH, l. 247. ZKP F BiH, l. 232. ZKP BD BiH, i l. 247. ZKP RS.
19
l. 81., 86. i 264. ZKP BiH, l. 90., 100. i 279. ZKP F BiH, l. 81., 86. i 264. ZKP BD BiH, te l. 146., 151. i 279.
ZKP RS. Upor.: kuli, M., op. cit..
20
l. 277. ZKP BiH, l. 292. ZKP F BiH, l. 277. ZKP BD BiH, i l. 292. ZKP RS.
21
l. 293. ZKP BiH, l. 308. ZKP F BiH, l. 293. ZKP BD BiH, kao i l. 307. ZKP RS. Upor.: kuli, M., op. cit.,
Bejatovi, S., op. cit., Bubalovi, T., Pravni lijekovi u kaznenom postupovnom pravu, Duevi & Krovnik, Rijeka,
2011., str. 68. i dalje, Bubalovi, T., Pravo na albu u kaznenom postupku, Bemust, Sarajevo, 2006, str. 260.
22
Tako prema: Sijeri-oli, H., op. cit., str. 232. 234., Bubalovi, T., Pravni lijekovi u kaznenom postupovnom
pravu, ibidem, str. 70, Bubalovi, T., Pravo na albu u kaznenom postupku, Sarajevo, 2006, str. 261. i 262.
257
Svjetlana Ivanovi: Prava i obaveze oteenog tokom krivinog postupka u pravu bosne i hercegovine
I ovdje, svakako, treba imati u vidu i druge dunosti/obaveze oteenog u okviru kri-
vinog postupka.24 Takoe, na ovom mjestu ini se uputnim napomenuti kako oteeni ne
moe, bez odreenih posljedica, svoje dunosti prekriti ili zanemariti.25
Oteeni nije obavezan svjedoiti takva njegova uloga je fakultativna. Ukoliko se sa-
sluava, primjenjuju se ista pravila kao i u sluaju sasluanja drugih svjedoka (osim u poseb-
nim sluajevima, predvienim zakonskim odredbama). No, u kontekstu sudske psihologije,
uputno je u ovom sluaju cijeniti i okolnost da je oteeni zainteresovan za ishod krivinog
postupka. U okviru navedenog je svakako i obaveza ovlatenog lica da se prije sasluanja sva-
kog svjedoka provjeri njegov odnos sa osumnjienim, odnosno optuenim, ali i sa oteenim.26
23
l. 242. ZKP BiH, l. 257. ZKP F BiH, l. 242. ZKP BD BiH, i l. 257. ZKP RS.
24
Sijeri-oli, H., op cit., str. 234.
25
Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 KM oteenog koji u podnesku ili usmeno vrijea sud, u formi
rjeenja, protiv kojeg je doputena alba, (l. 150. ZKP BiH) a to moe uiniti i u sluaju ako su njegovi postupci
usmjereni na odugovlaenje krivinog postupka (l. 211. ZKP BiH). Ukoliko oteeni koji je prisutan na glav-
nom pretresu ometa red ili se ne pokorava nareenjima sudije, bit e upozoren, pa ukoliko je upozorenje bilo
bezuspjeno, moe se narediti udaljenje iz sudnice, uz novanu kaznu do 10.000,00 KM (l. 242. ZKP BiH).
26
l. 86. ZKP BiH, l. 100. ZKP F BiH, l. 86. ZKP BD BiH, i l. 151. ZKP RS.
27
l. 86. ZKP BiH, l. 100. ZKP F BiH, l. 86. ZKP BD BiH, i l. 151. ZKP RS.
28
l. 90. ZKP BiH, l. 104. ZKP F BiH, l. 90. ZKP BD BiH, i l. 155. ZKP RS.
29
l. 86. ZKP BiH, l. 100. ZKP F BiH, l. 86. ZKP BD BiH, i l. 151. ZKP RS.
30
l. 264. ZKP BiH, l. 279. ZKP F BiH, l. 264. ZKP BD BiH, i l. 279. ZKP RS, kao i Sijeri-oli, H., op cit.,
258
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 255-262
U fazi istrage, oteeni ima pravo prijaviti krivino djelo, ali to pravo istovremeno
pripada i bilo kojem drugom graaninu. ini se kako, istovremeno, nedostaje legislativno
rjeenje koje bi obavezivalo nadlene organe da prue oteenom potrebne informacije o
daljem postupku i pouke o pravima koja bi mogao ostvariti.36
U postupku optuivanja, koji egzistira kao svojevrsna veza izmeu istrage i glavnog
pretresa,37 oteeni ima odreena (minimalna) prava. Ona su, iskljuivo, vezana za pregovara-
nja o krivnji i povlaenju optunice, i to samo u pravcu obaveznog obavjetavanja, dok izja-
njenje oteenog o toku i rezultatu naznaenih (pod)faza krivinog postupka nije predvieno.38
259
Svjetlana Ivanovi: Prava i obaveze oteenog tokom krivinog postupka u pravu bosne i hercegovine
ZAKLJUNE NAPOMENE
I dok brojna nacionalna zakonodavstva, a uporedo s njima i meunarodni krivini
sudovi, tee ka jaanju prava oteenog u cilju istovremenog ostvarenja dva cilja: poticanja
njegove saradnje i uea u rasvjetljavanju krivinog djela u okvirima krivinog postupka
i to ire i efikasnije zatite prava i interesa oteenog, procesnopravni poloaj oteenog
u BiH, nasuprot tome, irokim koracima grabi ka marginalizaciji i suavanju tih istih
prava. Pri tome, neprecizno su regulisana i ona skromna prava koja su kroz legislativna
rjeenja namijenjena oteenom. To iako je reforma krivinog zakonodavstva u BiH 2003.
godine vrena upravo u cilju usklaivanja domaeg krivinog zakonodavstva sa meuna-
rodnom sudskom praksom i aktuelnim standardima u oblasti zatite ljudskih prava.
Ukoliko se oteeni sasluava kao svjedok, u fazi istrage, upitat e se da li eli u krivi-
nom postupku ostvarivati imovinskopravni zahtjev. Ukoliko do glavnog pretresa ovakav
zahtjev ne bude postavljen, o istom pravu oteeni e biti pouen prije poetka glavnog
pretresa.
41
Dautbegovi, A., Pivi, N., ibidem, str. 16., Bejatovi, S., ibidem, Bubalovi, T., Jednakost oruja i njegova
afirmacija u okviru prava na obranu, op cit., str. 215. 235.
42
Donesena na Optoj skuptini UN-a, 1985. godine.
260
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 255-262
LITERATURA:
261
Svjetlana Ivanovi: Prava i obaveze oteenog tokom krivinog postupka u pravu bosne i hercegovine
Svjetlana Ivanovi
lawyer
Assistant at the University of Tuzla
262
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
Struni rad
:
15. 2013.
:
17. 2013.
: -
.
-
.
, ,
.
.
,
-
-
.
,
. -
-
.
.
-
-
.
-
.
21.
-
. -
, -
,
. -
.
263
:
-
. ,
j ij. -
.
: , , , -
, , , ,
, , , .
e je -
.
terreur
.
.
,
: , -
,
( -
), , .
, : -
, ,
, ,
, , 1. -
1936. 1981. -
109 .2
-
, , , -
.
-
.
.
,
, , -
. ,
,
, ,
1
, . (2005), , 3-4, . XII, 15.
. 89.
2
, . (1995), , , , . 352.
264
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
, -
, 3.
, -
,
,
, -
, ,
( , -
, , , -
, .).
-
, , , .
, . -
4.
. , ,
,
,
5.
.
,
6.
. -
-
, 7.
. . -
-
-
, -
3
, . (2004), , x , .
4
, . (1987), , CCS, , . 39.
5
, . (1986 ), , , , . 332.
6
, . (2004), , , , . 655.
7
, . (1992), , , , . 36.
265
:
-
8.
. , ,
, . ,
,
-, .9
-
201.
10.
-
. 201.
299. -
.11
,
200 201. , -
.12
201.
,
,
, -
, ,
.
.
, . -
.
-
2002. .13
8
, ., , .(2002 ), , Print com, , . 664.
9
.(1998), , , , . 85.
10
, , . 3/2003, 32/2003,
: 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006 32/2007.
11
, , . 49/2003, 108/2004, 37/2006,
70/2006 73/2010.
12
, , . 36/2003, 37/2003,
21/2004 69/2004.
13
, , , 12/2003.
266
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
:
. -
,
, .
:
- ,
- ,
- , -
,
, (),
,
- , -
, , -
,
, ,
,
- ,
,
- , , , , ,
, , ,
,
,
- ,
,
- ,
,
- .
, ,
, , , -
-
. , -
,
,
, . ,
-
.
-
-
, , -
267
:
14.
,
,
, .
.15
.
-
.16
-
: , , .,
..
-
,
, , -
.
. , :
,
.17
- -
.
.
, -
.
, -
.
-
, ,
. -
. ,
14
, (2005), , /
, , . 659668.
15
, . (1995 ), . . . 354.
16
, (1982), , , , . 447.
17
, . ( 1995 ), . . . 354.
268
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
.18
-
.
, , -
, -
, -
,
.
, ,
, . . -
9. 1983. -
.19
-
201.
: 1) 2) . ,
......
, , ,
) 201. , -
.20
, -
. -
,
.
, ,
-
.
.
, -
. -
,
,
. -
18
, . ( 1995 ), . . . 357.
19
, . (1995), ..4, . , .
9-374.
20
, : 1 2 003342 10
269
:
:
.
, , ,
, , -
, , , ,
, -
.
, -
,
.
-
,
. ,
, (
, , ).
,
-
.
: ...
,
, ....
. , -
, ,
-
.
-
, , -
,
.21 -
: .
21
, : 1 2 003342 10
270
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
-
( ,
.) , -
.
-
, , -
, .
, . -
.
, ,
.
. -
. , -
-
,
.22 -
.
,
.
.
20- .
.
-
2008 2013 .23 -
,24
. . 14.49.40 (triaz).wav
3.wav .
-
.
:
22
, . (2006), . 69., , , . 23.
23
, :012-0--06-0000 14
24
, : -1153/05
271
:
21 -
:
, ( ), -
- , , ,
. 25
-
.
, , ;
, , ,
.
-
,
-
.26 -
121 653 -
.
-
.
,
, .
.
, ,
.27
, -
, ,
, . -
, ,
, -
.
.
,
-
25
, : 1 2 003342 10
26
, : 1 2 003342 10
27
, . (2009),, , , . 363.
272
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
. ,
,
,
. ,
, -
. , , -
2001.
- -
, , , .
2001.
-
. , 21. 2006.
.
, ,
, , ,
,
, -
, , , .
, -
, 2005. , 28.
, -
.
. ,
:
( ).
-
, ( -
),
,
.29
28
, . (2009), . . . 363.
29
, . (2009), . . . 366.
273
:
5:
- .
, 2011 2012.
2011 2012
2
150.550.649 KM 163.313.000
3
40.648.308 KM 41.900.503 KM
- 4 30.969.002 33.121.000
-
-
.
274
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
2003 - 2012
:
1. X- K-06/190 21.05.2007. 4
3
2. X- K- 09/670-1 29.12.2011. 4
,
,
.
, 2000 2012
,
,
.
:
; -
, .
,
-
.
, , -
(-
, , .),
.
,
, .
275
:
, .
, ,
.
, (2005), ,
/ , .
, (1982), , , .
, . (1989), , , .
, . (1995), , , .
, . (1995), , , .
, ., , . (2009), ,
, .
Vajt, D. (2004), Terorizam, Alexandria Press, Beograd.
, . (1995), ....4, ,
.
, . (1997), , , .
, . (1987), , CCS, .
, . (1986), , , .
, . ( 1992), , , .
Laqueur, W. (2000), The New Terrorism, Oxford University Press.
, . (2006), . 69., , .
, ., , . (2002), , Print com, .
, . (1998), , , .
, . (2005), , 3-4, . XII,
15.
, . (2009), , , .
, . (2004), , , .
, . (1999), , , .
, . (2011), , 4, 1.
, . (2009),, , .
, . (2003), , , .
, . (2005), , , 3/05, .
276
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 263-278
:
, , 42/2012.
, , . 1/2011 3/2012).
, , 42/2012.
, , 53/2012.
, , . 35/2003,
37/2003, 56/2003 78/2004.
, ,
. 10/2003 48/2004.
, , ,
12/2003.
, , . 36/2003,
37/2003, 21/2004 69/2004.
, , . 49/2003, 108/2004, 37/2006,
70/2006 73/2010.
, , . 3/2003,
32/2003, : 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006
32/2007.
, : 012-0--06-0000 14.
, : 1 2 003342 10.
, : -1153/05.
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/budet/index.php o 2. 2012. .
www.w./y, 12. 2012. .
(Footnotes)
1 ( , 42/2012).
2 ( , . 1/2011 3/2012).
3 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/budet/index.php od 2.11.2012.godine
4 ( , 42/2012).
277
:
Milomir odo
Secretary of the District Court in Bijeljina
Proof of Terrorism
Summary: Crime as a negative social phenomenon accompanied human society
through all the periods of its development and adapt to this development. In the-
ory and practice, there are various divisions of crime. One of the crime division is
the division of the political, general, economic and environmental crime.
Particularly dangerous form of expression of political terrorism and crime is be-
cause it is closely linked to organized crime. Such characteristics of terrorism
and the fact that it threatens the state and its organization, requires a nding of
adequate response by the authorities in preventing and detecting terrorist activi-
ties. The state's response has to be through the use of special methods in order
to discover, clarify and prove the crimes. Surveillance and technical recording
of telecommunications as a method to achieve this goal occupies a particularly
important place.
We can notice that terrorism has certainly become one of the biggest problems
of our time. Especially because of its various manifestations, and because of the
growing and increasing number of victims who bring new terrorist attacks. Due to
the increased number of victims understand the desire and determination of the
international community to deal with all forms of terrorism.
In the 21 Ages terrorist activities have become one of the major problems of in-
ternational security system. That is why any progress in nding a method of iden-
tifying content and terror, very important in the ght against this form of violence.
Increasing violence and bullying in many countries it has become one of the major
problems in society.
Terrorist attacks are very complex and not sufciently claried especially when it
comes to their holders and the reasons for their existence. In addition, the object
of attack and the methods used are constantly changing. Therefore, for succe-
ssfully countering terrorist activities essential work continuously.
278
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 279-280
Prikaz
. ,
Datum prijema rada:
8. jun 2013.
. 1
,
-
, .
,
:
, , , -
, , , ,
.
, -
;
, ,
:
. -
,
. -
,
-
.
. ,
.
.
1
.
APEI-
RON .
279
: . ,
,
-
, ,
, . -
.
,
. -
, -
, . , -
,
;
, . -
; , ,
.
.
-
, , -
, . -
,
.
, . -
,
, .
. , ,
, , - -
.
.
, ,
; -
.
, , -
, .
:
. ,
.
280
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
Sudska praksa
Sudska praksa
Obrazloenje:
U Zakonu o krivinom postupku ne nalazi se izriit odgovor na
pitanje da li e se u sluaju produenog krivinog dela kod koga su
neke radnje izvrene u vreme kad je uinilac bio maloletan, a druge u
vreme kad je bio punoletan, postupak sprovesti po optim odredbama
ili e se primeniti posebno odredbe o maloletnicima sadrane u XXVII
glavi od l. 452. do 492.
Zakon u l. 457. stav 1. u naelu reava procesnu situaciju kad
maloletnik uestvuje u izvrenju krivinog dela zajedno sa punolet-
nim licem na nain da propisuje da e se postupak prema malolet-
niku izdvojiti i sprovesti po odredbama XXVII glave. U stavu 2. istog
lana propisano je da se postupak prema maloletniku moe spojiti sa
postupkom protiv punoletnog lica i sprovesti po optim odredbama
zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razja-
njenje stvari. Reenje o tome donosi vee za maloletnike nadlenog
suda, na obrazloeni predlog javnog tuioca.
Radi obezbeenja primene mera propisanih u krivinim zakoni-
ma koje se odnose na maloletne uinioce krivinih dela u stavu 3. istog
lana propisano je da se u pogledu maloletnika primenjuju odredbe l.
454, 455, 456, 459, 460, 462, 471, 473, 475. st. 1. i 2, 482, 483 i 490.
Osim toga, u pomenutoj odredbi navedeno je da se primenjuju i ostale
odredbe o postupku prema maloletnicima ako nisu u suprotnosti sa
voenjem spojenog postupka.
Prema tome, lan 457. predvia zajedniko voenje krivinog
postupka samo kad je maloletnik uestovao u izvrenju krivinog dela
zajedno sa punoletnim licem. Jasno je da se u ovakvoj procesnoj situ-
aciji prema maloletniku mogu izrei samo one sankcije koje su propi-
sane za maloletnike.
lan 458. Zakona o krivinom postupku reava procesnu situ-
281
Slobodan Stanii: Sudska praksa
aciju u sluaju kad jedno lice u isto vreme odgovara za krvino delo koje je uinilo kao maloletnik
i krivino delo koje je uinilo kao punoletno lice. Tada se postupak obavezno spaja i tee po otim
odredbama Zakona o krivinom postupku. U vezi sa ovom procesnom odredbom su i materijalne
odredbe sadrane u l. 48. stav 4. i 49. stav 2. Krivinog zakona SFRJ. Ovim odredbama reeno
je pitanje odmeravanja kazne u sluajevima ako se punoletnom licu sudi za vie krivinih dela od
kojih je neka izvrilo kao stariji maloletnik a druga kao punoletnik, pa mu sud za dela izvrena u
doba maloletstva utvrdi kazne maloletnikog zatvora, a za dela izvrena u doba punoletstva kazne
zatvora i drugo pitanje odmeravanja kazne kad lice koje izdrava kaznu maloletnikog zatvora izvri
kao punoletnik krivina dela za koja mu je utvren zatvor (l. 48. stav 4. i 49. stav 2). U ovakvim
sluajevima kao jedinstvena kazna izrie se zatvor, primenom pravila o izricanju jedinstvene kazne
zatvora koja su sadrana u lanu 48. stav 2. ta. 2. do 4. Za razliku od sluaja kad je postupak prema
maloletniku spojen sa postupkom protiv punoletnog lica, ovde se izriu sankcije koje su propisane
za punoletne uinioce krivinog dela.
Odredbu o produenom krivinom delu nalazimo samo u lanu 404. stav 1. taka 6. Zakona o
krivinom postupku, koja se odnosi na ponavljanje krivinog postupka. Kako se, prema tome, o pro-
duenom krivinom delu u zakonu izuzetno govori, nije reeno ni procesno pitanje primene Zakona
o krivinom postupku (optih ili posebnih), kao ni materijalno pitanje izricanja sankcija (koje vae za
maloletne ili punoletne uinioce) kad neko izvri vie krivino-pravnih radnji pre i posle punoletstva
koje sve zajedno predstavljaju produeno krivino delo.
U pravnoj teoriji i praksi prihvaeno je da se uzrast uinioca koji je od znaaja za njegovu od-
govornost i primenu krivine sankcije za produeno krivino delo, utvruje prema vremenu kada je
preduzeta poslednja radnja koja je ula u sastav produenog krivinog dela.
Polazei od reenja sadranih u napred navedenim procesnim i materijalnim odredbama, kao
i stanovita prihvaenih u pravnoj teoriji i praksi, koja se odnosi na konstrukciju produenog kri-
vinog dela, opravdano je prihvatiti reenje da se u sluaju produenog krivinog dela kod koga su
neke radnje izvrene u vreme kad je uinilac bio maloletan, a druge u vreme kad je bio punoletan,
postupak sprovodi po optim odredbama Zakona o krivinom postupku, u kom sluaju se primenju-
ju materijalne odredbe koje se odnose na punoletne uinioce krivinih dela.
Kako su, meutim, mlaa punoletna lica posebna kategorija uinilaca krivinih dela, prema
kojima se pod uslovima propisanim u lanu 82. stav 1. Krivinog zakona SFRJ mogu izrei i vaspitne
mere, opravdano je prema licima koja u vreme suenja nisu starija od 21 godine primeniti odredbe
o maloletnicima sadrane u lanu 454. (zabrana suenja u odsustvu), 455. (organizovanje odbrane),
456. (obaveza svedoenja o linosti) i 457. (prikupljanje podataka o linosti mololetnika).
(Zakljuak br. 2/85 - Savetovanje krivinih odeljenja Saveznog suda, republikih i pokra-
jinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda - 26. mart 1985. godine)
Trajanje pritvora prema maloljetnicima od najdue tri mjeseca odnosi se samo na pritvor odre-
en i produen u pripremnom postupku.
Trajanje pritvora prema maloljetnicima posle zavrenog pripremnog postupka i postupka pre-
ma maloljetniku koji je spojen sa postupkom protiv punoljetnog lica nije vremenski ogranieno.
Obrazloenje:
Pritvor prema maloljetnicima moe se izuzetno odrediti. Postojanje razloga za odreivanje
pritvora mora se krajnje strogo i objektivno cijeniti, kao to se mora cijeniti i koji su to opravdani
razlozi na osnovu kojih vijee za maloljetnike moe produiti pritvor.
Odredbe o pritvoru prema maloljetnicima sadrane su samo u lanu 474. Zakona o krivinom
postupku (ZKP). Prema ovoj odredbi na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljet-
282
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
nike pritvor moe trajati najvie mjesec dana. Vijee za maloljetnike istog suda moe iz opravdanih
razloga produiti pritvor najdue za dva mjeseca.
Kako su ovo jedine odredbe o pritvoru u postupku prema maloljetnicima i nalaze se u odjeljku
koji se odnosi na pripremni postupak, u praksi se postavlja pitanje da li se navedeno ogranienje
trajanja pritvora do tri mjeseca odnosi samo na pripremni postupak ili na cijeli postupak prema
maloljetnicima do njegovog okonanja.
U praksi sudova u Saveznoj Republici Jugoslaviji postoje razliita shvatanja o tom pitanju.
Prema stanovitima izraenim u odlukama pojedinih sudova proizlazi da se navedeno zakon-
sko ogranienje, u pogledu trajanja pritvora do tri mjeseca odnosi samo na pripremni postupak, a ne
i na fazu postupka posle podnoenja predloga za suenje i da pritvor moe da traje sve do zavretka
postupka. Izraeno je miljenje da je posle predaje predloga sudu, vijee za maloljetnike duno da
vri kontrolu osnovanosti trajanja pritvora u smislu l. 199. stav 2. ZKP, tj. dvomjesenu kontrolu,
odnosno drugo miljenje da je to dug razmak za izuzetno hitan postupak, pa bi tu kontrolu trebalo
vriti shodno lanu 433. stav 3. ZKP.
Postoje odluke sudova u kojima je izraeno stanovite da se navedeno ogranienje trajanja
pritvora do tri mjeseca odnosi ne samo na pripremni postupak, nego i na cijeli tok postupka tj. da
pritvor u postupku prema maloljetnicima moe najvie trajati do tri mjeseca i da se taj rok ne moe
produavati. Ovo zbog toga to bi due trajanje pritvora moglo negativno da se odrazi na linost
maloljetnika. Osim toga, odredbe lana 474. ZKP odreuju trajanje pritvora do tri mjeseca, a kako
su to jedine odredbe o pritvoru u postupku prema maloljetnicima, to se odnose na pritvor u itavom
postupku. Da je zakonodavac htio da pritvor prema maloljetniku traje i due od tri mjeseca to bi
izriito bilo regulisano zakonskim odredbama. To u sadanjem ZKP nije uinjeno, pa se ogranienje
odnosi ne samo na pripremni, nego i na itav postupak.
U praksi sudova u posljednje vrijeme preovladava stanovite da se trajanje pritvora od najvie
tri mjeseca odnosi samo na pritvor odreen i produen u pripremnom postupku. U prilog ovakvom
stavu navodi se, pored ve naprijed navedenog, da je prema lanu 457. stav 2. ZKP mogue spajanje
postupka prema maloljetniku sa postupkom prema punoljetnom licu, ako su punoljetno i malo-
ljetno lice krivino delo izvrili zajedno, a spajanje postupka je neophodno za svestrano razrjeenje
stvari. U tom sluaju odreeno je da e se postupak sprovesti po optim odredbama ZKP. Pri tome
se istie da su u stavu 3. navedenog lana taksativno navedene odredbe iz postupka prema maloljet-
nicima koje e se uvijek primjenjivati u spojenom postupku radi zatite linosti maloljetnika. U ove
odredbe nije unijeta odredba lana 474. ZKP, to znai da nije ogranieno trajanje pritvora prema
maloljetniku do tri mjeseca, to dalje znai da zakonodavac nije raunao na primjenu te odredbe van
pripremnog postupka.
Iz navedenih razloga na savjetovanju je jednoglasno prihvaen stav izraen u Zakljuku broj
2/94.
(Zakljuak br. 2/94 - Savetovanje krivinih odeljenja Saveznog suda, Vrhovnog vojnog
suda, Vrhovnog suda Srbije i Vrhovnog suda Republike Crne Gore - 27. i 28. oktobar
1994. godine)
1. Pomo strunog lica predviena u odredbi lana 168. stav 9. Zakona o krivinom postupku
moe se koristiti u pretkrivinom postupku i u istrazi, a u kasnijim fazama krivinog postupka samo
kad su u pitanju radnje koje u sutini predstavljaju istrane radnje (npr. l. 284, 330, 331. i lan 370.
stav 4. Zakona o krivinom postupku).
Pomo strunog lica predviena u lanu 240. stav 1. Zakona o krivinom postupku moe se
koristiti u svim fazama krivinog postupka kad se vri uviaj ili rekonstrukcija.
283
Slobodan Stanii: Sudska praksa
Strunu pomo predvienu u odredbama lana 168. stav 9. i lan 240. stav 1. Zakona o krivi-
nom postupku moe pruiti jedno ili vie strunih lica.
Ispitivanje maloletnika prema kome se vodi postupak i sasluanje maloletnika kao svedoka uz
pomo pedagoga ili drugog strunog lica moe se obavljati u svim fazama krivinog postupka.
2. Na struna lica se ne primenjuju odredbe lana 242. stav 1, lana 243. stav 2. i lana 245. stav
1. i 2. Zakona o krivinom postupku koje se odnose na vetake.
3. Ako su prilikom davanja obavetenja odnosno pruanja pomoi od strunog lica stranke
prisutne, sud e ih upoznati sa svojstvom strunog lica. U zapisniku o sprovoenju procesne radnje
treba zabeleiti prisutnost strunog lica (lan 80. stav 1. Zakona o krivinom postupku), kao i njego-
va objanjenja na pitanja stranaka, a po potrebi i druga objanjenja.
4. Struno lice moe se sasluati kao svedok, a izuzetno se moe odrediti da izvri vetaenje
pod uslovima iz lana 242. stav 2. do 4. Zakona o krivinom postupku.
5. Odredba lana 44. stav 1. Zakona o krivinom postupku o izuzeu strunih lica odnosi se i na
struna lica kad sudu pruaju pomo u smislu lana 240. Zakona o krivinom postupku.
(Naelni stav br. 6/79 - Zajednika sednica Saveznog suda, republikih i pokrajinskih
vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda - 25. i 26. oktobar 1979. godine)
Obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi
Obrazloenje:
Postupak za primenu mere bezbednosti iz lana 63. KZ SFRJ polazi od pretpostavke da je
okrivljeni u vrieme izvrenja krivinog dela bio neuraunljiv. Zakon o krivinom postupku odreuje
da mololjetnik ili lica liena poslovne sposobnosti, privatni tuilac i oteeni kao tuilac, svoja prava
u postupku vre preko svojih zakonskih zastupnika (lan 54. stav 1, lan 64. stav 1. i dr.). U zakonu
nema takve odredbe u pogledu okrivljenog, ak ni u delu gde se ureuje posebna procedura za pri-
menu ove mere bezbednosti (l. 493-498). On poznaje staraoca okrivljenog (lan 360. stav 1), ali
ih ne ovlauje da odgovarajue procesne radnje preduzimaju umesto, ve pored okrivljenog. Tu za-
stupanja u pravom smislu te riei i nema. Prema odredbi lana 494. stav 5. ZKP okrivljeni ima pravo
da izjavi albu protiv prvostepenog reenja o izricanju ove mere, a to znai da mu se ova odluka mora
lino dostaviti itd. Prema tome, sama pretpostavka da je okrivljeni neuraunljiv ne moe ograniiti
pravo okrivljenog da u ovom postupku neposredno preduzima procesne radnje. Isto tako, injenica
da je okrivljeni u vreme kad se ovaj postupak vodi, ve lien poslovne sposobnosti i drugom odlukom
stavljen pod starateljstvo (sa drugaijim konkretnim osnovom), ne moe imati nikakvog uticaja na
ovaj postupak, bar ne u sektoru koji pokriva pitanje o kojem se raspravlja. Okrivljeni u ovoj situaciji
stvarno ima zakonskog zastupnika, ali zakon ovom ne daje ovlaenje da umesto okrivljenog predu-
zima procesne radnje (staralac okrivljenog ima pravo da bude obaveten o pretresu prema odredbi
lana 494. stav 2. ZKP, a zakonski zastupnik okrivljenog moe izjaviti albu protiv prvostepenog
reenja prema odredbi lana 494. stav 5. u vezi sa lanom 360. stav 1. ZKP, ali zakonski zastupnik
u ovim situacijama ne istupa umesto okrivljenog ve pored njega). Pored toga, postojanje odluke o
284
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
lienju poslovne sposobnosti ne eliminie potrebu da se u postupku za primenu ove mere utvruje
injenica da je okrivljeni u vreme izvrenja dela bio neuraunljiv. Ta odluka nema nikakav znaaj
za ovaj postupak, niti ona moe imati uticaja na pravo okrivljenog da preduzima procesne radnje.
Nadalje, s obzirom da se procesna prava ne mogu deliti na postupak do pravnosnanosti pre-
sude i postupak po vanrednim pravnim lekovima, to se okrivljenom koji je neuraunljiv ne moe
uskratiti ni pravo na preduzimanje radnji za ponavljanje postupka.
Prema tome okrivljeni u postupku ove mere, iako je neuraunljiv, moe vriti svoja procesna
prava kako do pravnosnanosti presude, tako i kod vanrednog pravnog leka ponavljanja krivinog
postupka.
(Naelni stav br. 1/84 - zajednika sednica Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vr-
hovnih sudova i vrhovnog Vojnog suda - 17. i 18. maja 1984. godine)
Povreeno je naelo zabrane reformatio in peius (lan 378. ZKP) u sluaju kada prvostepeni
sud na novom glavnom pretresu osudi optuenog po stroem krivinom zakonu, nakon to je drugo-
stepeni sud, povodom albe nadlenog tuioca izjavljene samo zbog odluke o krivinoj sankciji, po
slubenoj dunosti (zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka) ukinuo prvostepenu presudu.
Obrazloenje:
Povod za razmatranje ovog pitanja su nejasnoe odredbe lana 378. ZKP, koje su se pojavile u
njenoj primeni.
Zabrana preinaenja na gore (zabrana reformatio in peius) predstavlja zatitu okrivljenog od
preinaenja prvostepene odluke na njegovu tetu, ako je samo u njegovu korist izjavljen pravni lek.
U krivino-procesno pravo ovaj pravni institut je uao prvenstveno iz razloga pravinosti, branjen
argumentima od okrivljenog, koji nezadovoljan sudskom odlukom ne sme strahovati da li e njegovo
obraanje sudu vieg stepena imati pozitivno dejstvo ili e mu pogorati poloaj, ako vii sud preinai
takvu odluku na njegovu tetu. Iako na prvi pogled izgleda logino da se okrivljenom moraju pruiti
procesne garancije da u sluaju upotrebe pravnog leka ne pogora svoj poloaj, o ovom pravnom
institutu ne postoji jedinstveno miljenje, kako u pogledu njegovog zakonodavnog konstituisanja,
tako i u pogledu obima zatite koju okrivljenom treba obezbediti.
Miljenja o ovom pravnom institutu kreu se od onih koji smatraju da je dovoljno samo po-
stojanje albe nadlenog tuioca na tetu okrivljenog da bi se presuda mogla izmeniti na njegovu
tetu, pa do onih koji smatraju da se ni u jednom delu oalbena presuda ne moe izmeniti, ako u tom
pravcu ne postoji alba ovlaenog tuioca.
Dosadanja praksa sudova ukazuje da je prilikom primene lana 378. ZKP u veini sluajeva
preovladalo miljenje da se po albi izjavljenoj na tetu optuenog moe doneti odluka na njegovu
tetu samo u pogledu dela presude koji se albom pobija i samo iz razloga iz kojih se pobija.
Razliita miljenja prisutna su i kada je u pitanju primena zabrane reformatio in peius na
novom glavnom pretresu, posle ukidanja prvostepene presude i donoenja nove presude, kao i u
pogledu uticaja albe ovlaenog tuioca na novu presudu.
Prema jednom stanovitu nije povreeno naelo zabrane reformatio in peius u sluaju kada
prvostepeni sud na novom glavnom pretresu osudi optuenog po stroem krivinom zakonu nakon
to je drugostepeni sud, povodom albe nadlenog tuioca izjavljene samo zbog odluke o krivinoj
sankciji, po slubenoj dunosti (zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka), ukinuo prvoste-
penu presudu.
Suprotno stanovite je izraeno u dispozitivu naelnog stava.
Radi potpunijeg sagledavanja ovog instituta potrebno je poi od osnova zbog kojih se presuda
moe pobijati i s tim u vezi od granice ispitivanja presude.
U smislu lana 363. ZKP presuda se moe pobijati zbog: bitne povrede odredaba krivinog
285
Slobodan Stanii: Sudska praksa
286
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
Iz obrazloenja:
Na utvreno injenino stanje prvostepeni sud je pravilno primijenio krivini zakon kada je
naao da je okrivljeni, na nain opisan u izreci pobijane presude, uinio krivino djelo iz l. 366. st. 1.
KZ FBiH, jer i ovaj sud nalazi da je on, iz razloga detaljno navedenih u obrazloenju pobijane presu-
de, kao slubena osoba svjesnim krenjem zakona oigledno nesavjesno postupio u vrenju dunosti,
uslijed ega je nastupila povreda prava drugog. Neosnovan je navod u albi branioca okrivljenog,
istican i u toku postupka, a koji prvostepeni sud pravilno nije prihvatio, da je za postojanje oigledno
nesavjesnog rada u slubi potrebno da postoji izvjesna trajnost, pa i sistematinost u neurednosti u
slubi i da bi u svakom konkretnom sluaju trebalo obuhvatiti itavo djelovanje uinioca u njegovom
poslovanju kao slubene osobe da bi se mogao donijeti zakljuak da se radi o oigledno nesavjesnom
postupanju. Naime, i jedno injenje ili neinjenje moe imati karakter oigledno nesavjesnog postu-
panja u vrenju dunosti, a ponaanje okrivljenog u konkretnom sluaju, i po ocjeni ovog suda, ima
takav karakter, jer priroda slubene dunosti okrivljenog, s obzirom da od njenog savjesnog vrenja
zavisi uspjenost procesa povratka, zahtijevala je posebnu panju, tako da je i prvostepeni sud pra-
vilno naao, a i ovaj sud nalazi, da se u radnjama okrivljenog iz izreke pobijane presude stiu sva obi-
ljeja krivinog djela iz l. 366. st. 1. KZ FBiH. Takav zakljuak ne dovodi u pitanje ni albeni navod
da, zbog toga to je G. J. u upravnom postupku imala mogunost i ostvarivala svoja prava (i na kraju
ih i ostvarila), nema jednog od bitnih obiljeja krivinog djela za koje je okrivljeni oglaen krivim, jer
se pravo ostvareno u tom postupku moe smatrati samo otklanjanjem ve uinjene povrede prava, a
ni u kom sluaju ne ukazuje da zbog toga nema jednog od bitnih obiljeja krivinog djela iz l. 366.
st. 1. KZ FBiH u radnjama okrivljenog. Stoga ne stoji ni albeni osnov povrede krivinog zakona.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: K-595/02 od 22. 04. 2003. godine)
287
Slobodan Stanii: Sudska praksa
Sudija koji je kao lan vijea sudjelovao u donoenju drugostepene presude, koja je po albi
okrivljenog ukinuta rjeenjem suda u treem stepenu, moe ponovo sudjelovati u donoenju odluke
drugostepenog suda, jer ta okolnost da je ranije ve sudjelovao u donoenju drugostepene presude
nije razlog za njegovo izuzee.
Iz obrazloenja:
U odredbi lana 35. taka 5. ZKP propisano je da sudija ne moe vriti sudsku dunost ako je
u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u
donoenju odluke koja se pobija albom. Iz tako koncipirane zakonske odredbe jasno proizilazi, da
je njezin ratio legis u tome da sudija ne moe sudjelovati u odluivanju o odluci koju je donio kao
sudija pojedinac ili u sastavu vijea. Dakle, naprijed citirana zakonska odredba se ne moe tumaiti
na nain kako to smatraju branioci okrivljenog I.B. u podnesenom zahtjevu za izuzee odnosno ona
ne zabranjuje da nakon ukidanja presude ponovo odluuje vijee u istom sastavu. Da je ovo zaista
tako moe se zakljuiti i iz odredbe lana 378. stav 2. ZKP /koju da je trebalo primijenio bi Vrhovni
sud Federacije rjeavajui u treem stepenu na temelju ovlatenja iz lana 384. stav 2. ZKP). U toj
zakonskoj odredbi je propisano da drugostepeni sud moe narediti, da se novi glavni pretres odri
pred potpuno izmijenjenim vijeem. To bi shodno takvom zakonskom odreenju znailo da je i u
konkretnom sluaju Vrhovni sud Federacije odluujui u treem stepenu mogao odrediti da se dru-
gostepeni postupak provede pred novim vijeem. Postojanje takve odredbe bi bilo apsurdno, kada bi
zakonska osnova iz koje branioci okrivljenog I.B. trae izuzee i razlozi koje su naveli onemoguavala
da u ponovnom odluivanju uestvuje vijee u istom sastavu koje je donijelo raniju drugostepenu
odluku koja je ukinuta. Imajui sve naprijed izloeno u vidu, mora se zakljuiti da zahtjev branilaca
okrivljenog I.B. za izuzee sudije Vrhovnog suda Federacije I.D. nije osnovan.
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Su-422/02 od 6. 11. 2002. godine)
Iz obrazloenja:
Prema shvatanju ovog suda primjena navedene take 4. zahtijeva odreeno tumaenje, koje
ima za cilj utvrivanje smisla navedene zakonske odredbe metodom logike. Evidentno je da je za-
konodavac propisivanjem odredbe take 4. stav 1. lana 183. ZKP-a, za odreena, najtea krivina
djela, u odreenim okolnostima determinisanim nainom izvrenja ili posljedicama izvrenja tog
djela, elio utvrditi poseban osnov za odreivanje mjere pritvora. Pri tome je zakonodavac u pravnoj
normi precizirao i krivina djela u odnosu na koja se po tom, specifinom, osnovu mjera pritvora
moe odrediti, meutim prema shvatanju ovog suda primjena navedenog osnova zahtijeva logiko
tumaenje pravne norme principom argumentum a minore ad maius (zakljuivanjem da je neto
doputeno za tei sluaj, kada je doputeno u lakem sluaju). Taka 4. navedenog lana kao jedno
od krivinih djela u odnosu na koje je mogue primijeniti taj propis predvia krivino djelo ubistva
iz lana 171. stav 1. KZ FBiH. Meutim, ta odredba se odnosi na osnovni oblik krivinog djela ubistva
dok su u lanu 172. stav 2. KZ FBiH predvieni kvalifikovani oblici ubistva. Pri tome je bitno ukazati
da kvalifikovani oblik krivinog djela ubistva u sebi uvijek sadri i osnovni oblik tog krivinog djela,
zakonski tekst kvalifikovanih oblika uvijek u sebi sadri definiciju osnovnog oblika djela - ko drugog
lii ivota, pa je stoga ovaj sud miljenja da lan 183. stav 1. taka 4. ZKP-a moe biti osnov i za odre-
ivanje mjere pritvora kada je u pitanju krivino djelo ubistva iz lana 171. st. 2. taka 5. KZ FBiH, te
288
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
lan 358. stav 2. ZKP u vezi sa lanom 276. stav 3. ZKP i lanom 6. stavom 3. (b) i (c) Evropske
konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Postavljanje optuenom branioca po slubenoj dunosti neposredno pred poetak glavnog pre-
tresa na kojem je donijeta presuda, bez ostavljanja mogunosti braniocu da se upozna sa spisima u
konkretnom predmetu i da sa svojim branjenikom obavi razgovor o nainu odbrane, predstavlja
povredu prava optuenog na odbranu uinjenu na glavnom pretresu koja je mogla biti od utjecaja na
zakonito i pravilno donoenje presude.
Iz obrazloenja:
S obzirom na navedenu sadrinu spisa u ovom predmetu i sadrinu zapisnika o glavnom pre-
tresu, ovaj sud nalazi tanom albenu tvrdnju okrivljenog V.S. da mu je branilac po slubenoj du-
nosti postavljen neposredno pred poetak glavnog pretresa na kojem je donijeta presuda, a kako u
spisu ne postoje podaci koji bi ukazivali da se, nakon to je postavljen za branioca po slubenoj du-
nosti okrivljenom V.S. advokat H.S. upoznao sa spisima u konkretnom predmetu, a niti da je obavio
razgovor sa svojim branjenikom, ovaj sud nalazi i da je na taj nain povrijeena odredba lana 6.
stava 3. (b) Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojom je odreeno da
svako ko je optuen za krivino djelo ima, izmeu ostalih prava u okviru prava na odbranu, i pravo
da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje odbrane. To pravo osobe optuene za
krivino djelo mora se posmatrati zajedno sa pravom na branioca, ustanovljenim lanom 6. stavom
3. (c) Konvencije, tako da ono obuhvata i pravo da se i braniocu osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni
za pripremanje odbrane, a to svakako podrazumijeva i pruanje braniocu mogunosti uvida u spise
predmeta i razgovora sa njegovim branjenikom u cilju pripremanja odbrane. Stoga se osnovano
albom okrivljenog V.S. ukazuje da je navedenim postupanjem prvostepenog suda na glavnom pre-
tresu povrijeeno njegovo pravo odbrane, a, s obzirom na sadrinu same povrede, i da je to moglo
biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude, te da je na taj nain uinjena bitna povreda
odredaba krivinog postupka iz lana 358. stava 2. u vezi sa lanom 276. stav 3. ZKP i lanom 6. stav
3. (b) i (c) Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K-623/01 od 26. 08. 2003. godine)
Iz obrazloenja:
Iz stanja spisa predmeta se vidi, da je pravomonim rjeenjem prvostupanjskog suda broj
K-90/96 od 06. 08. 1996. godine protiv okrivljenog E. . obustavljen kazneni postupak iz razloga
to je Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo Odluku broj 02-248-591/96 od 29.
07. 1996. godine o njegovoj aboliciji za predmetno kazneno djelo. Nakon toga kantonalni tuitelj u
Sarajevu (tada vii javni tuitelj u Sarajevu) nije izjavio albu, pa je navedeno rjeenje postalo pra-
vomono, ali je naknadno podnio zahtjev za nastavak kaznenog postupka koji je prvostupanjski sud
289
Slobodan Stanii: Sudska praksa
lan 176. i lan 13. Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH
Revizijsko vijee je duno raspraviti i prigovore revizije koji se odnose na injenino stanje, ako
su ti prigovori u vezi sa lanom 176. i lanom 13. Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH.
Tuiocu pripada pravo na isplatu plaa i drugih naknada ako mu je isplata nezakonito obustav-
ljena u sluaju kada je tuilac faktiki radio na radnom mjestu na koje je rasporedjen ili na drugom
(u konkretnom sluaju na radno mjesto radnika u Ambasadi BiH u Parizu), sve dok je radio i dok mu
radni odnos nije prestao po rjeenju o prestanku radnog odnosa poslodavca ( u konkretnom sluaju
tuene).
Iz obrazloenja
Drugostepeno graansko vijee je postupilo u skladu sa materijalnim i procesnim zakonom
kada je uvailo injenino stanje utvreno u presudi prvostepenog parninog vijea Suda BiH broj
P- 49/05 od 20. 04. 2006. godine, kao i materijalnopravne propise na koje se to vijee u navedenoj
presudi pozvalo, te odbilo albu tuene kao neosnovanu i prvostepenu presudu potvrdilo. Za takvu
290
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
odluku drugostepeno graansko vijee je u pobijanoj presudi navelo potpune i pravilne razloge, kako
u pogledu injeninog stanja, tako i u pogledu materijalnopravnih i procesnih propisa, koje u cijelo-
sti usvaja i revizijsko vijee. Revizijsko vijee ukazuje da se prigovori revidenta, uglavnom, odnose na
pobijanje injeninog stanja utvrdjenog u prvostepenoj presudi parninog vijea, koje je prihvaeno
i od drugostepenog graanskog vijea, iako se revizija ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno
utvrdjenog injeninog stanja ( lan 207. stav 2. Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH
), ali je revizijsko vijee raspravilo i neke od ovih prigovora i to one koje revident dovodi u vezu sa
lanom 176. i lanom 13. navedenog zakona, dok druge nije razmatralo, niti je imalo za to zakonsko
ovlatenje.
Drugostepeno graansko vijee je pravilno postupilo kada je prihvatilo injenino utvrenje i
ocjenu dokaza prvostepenog parninog vijea, a odbilo albene prigovore tuene, prema kojem i-
njeninom stanju, iz provedenih dokaza, koji su u prvostepenoj presudi detaljno navedeni i pravilno
cijenjeni u skladu sa lanom 13. navedenog zakona, a iz kojih, i po ocjeni revizijskog vijea, proizilazi
da je tuilac dana 31. 03. 1999. godine rjeenjem tuene od 07. 04. 1999. godine privremeno raspore-
en na radno mjesto konzularnog radnika u Ambasadi BiH u Parizu, te je po tom rjeenju, za rad koji
je obavljao, primao plau i druge naknade, kao i naknadu za iznajmljeni stan u Parizu sve do kraja
januara 2001.godine, kada mu je isplata plae i naknada obustavljena, iako mu je radni odnos po rje-
enju tuene prestao tek 24. 06. 2001. godine, do kada je tuilac i proveo na radu u Ambasadi u BiH
u Parizu. Pobijanom presudom je, nadalje, pravilno prihvaena i visina dosunih naknada utvrena
od strane prvostepenog vijea na osnovu nalaza i miljenja vjetaka finansijske struke Hodi Abida,
koji je izvrio obraun na osnovu Pravilnika o plaama i drugim primanjima i naknadama osoblja
DKP BiH i Odluke Vijea ministara o nainu obrauna plaa i ostalih materijalnih prava zaposlenih
u Vijeu ministara, ministarstvima i drugim organima BiH, kojem ni tuena nije prigovorila, izuzev
to je istakla prigovor na obraun zakupnine za iznajmljeni stan u Parizu. Pobijanom presudom
drugostepenog graanskog vijea pravilno je rijeen i prigovor tuene koji se odnosio na radni odnos
tuioca, uz navodjenje da tuena ni jednim dokazom nije dokazala da je tuiocu prestao radni odnos
prije donoenja rjeenja tuene dana 24. 06. 2001. godine.
Revizijsko vijee je odbilo kao neosnovan prigovor revidenta da su pobijanom presudom po-
vrijeene odredbe lana 176. i 13. Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH, jer je drugoste-
peno graansko vijee, kako je to ve navedeno u ovoj, a i u pobijanoj presudi, u cijelosti prihvatilo
injenino stanje koje je utvrdilo prvostepeno parnino vijee u presudi P- 49/05 od 20. 04. 2006.
godine, kao i ocjenu dokaza kojim je to injenino stanje utvreno, pa tako i ocjenu izvedenog doka-
za uvidom u rjeenje MVP-a broj 10921-02-3-12999/01 od 10. 07. 2001. godine, na osnovu kojeg je
utvrdio da je tuiocu prestao radni odnos u MVP-a sa danom 24. 06. 2001. godine i to iz razloga to
je tuilac tada odbio da radi na novim poslovima na koje je rasporedjen i od tada vie nije dolazio na
posao. Radilo se o poslovima tehnikog sekretara- korespondenta u Ambasadi BiH u vedskoj, na
koje je rasporedjen po rjeenju broj 10921-02-10330/00 od 12. 07. 2000. godine, a na koju dunost
tuilac nije nikad stupio, ali mu iz tog razloga ni tada ni kasnije nije prestao radni odnos, nego tek po
rjeenju MVP-a od 10. 07. 2001. godine sa gore navedenim datumom. Isto se odnosi i na injenino
stanje vezano za Instrukciju MVP-a broj 10921-01-16680/00 od 16. 11. 2000. godine o povratku
radnika iz DKP najkasnije do 01. 12. 2000. godine, koje je drugostepeno graansko vijee takodje
prihvatilo usvajajui sve, pa i ocjenu tog dokaza provedenog u prvostepenom postupku i injenino
stanje utvrdjeno u vezi te Instrukcije, prema kojem je tuilac, i nakon datuma donoenja navede-
ne Instrukcije, nastavio da radi u Ambasadi BiH u Parizu, utvrdivi da je ambasador te Ambasade
dopisom od 04. 12. 2000. godine ukazao MVP-a na specifinost situacije konzularnog odjeljenja u
Ambasadi, te odredjeno traio da tuilac nastavi sa radom u toj Ambasadi, to se ne moe smatrati
samovoljnim postupanjem tuioca, iz ega prvostepeno parnino vijee zakljuuje, a drugostepeno
graansko vijee pravilno prihvata, da se MVP sloilo sa daljnjim radom tuioca u navedenoj Am-
basadi i otkazao mu radni odnos tek sa 24. 06. 2001. godine, iako je imalo mogunost da to uini
291
Slobodan Stanii: Sudska praksa
i ranije, a ovo pogotovo to je tuiocu i nakon 01. 12. 2000. godine dva mjeseca isplaivana plaa i
druge naknade, to se svakako ne bi inilo da tuilac nije nastavio da radi, a tek je od 01. 02. 2001. go-
dine isplata prestala. To, i po ocjeni revizijskog vijea, znai, da je tuilac sve do zvaninog prestanka
radnog odnosa, nastavio da radi u Ambasadi BiH u Parizu, te da je, u svjstvu konzularnog radnika
u toj Ambasadi, izvrio i primopredaju dunosti dana 29. 06. 2001. godine, kada je predao zalihe
pasokih knjiica, bazu podataka i dr. sve navedeno u dopisu Ambasade BiH u Parizu broj 208-04-
164 od 29. 06. 2001. godine, pa je revizijsko vijee prigovore revidenta i u ovom pogledu odbilo kao
neosnovane, jer tako ne bi bilo postupljeno da je tuilac primopredaju izvrio samoinicijativno, niti
bi MVP-a uvailo tu primopredaju.
Suprotno navodima revidenta, drugostepeno graansko vijee je, pravilno cijenei dokaze pro-
vedene u prvostepenom parninom postupku, prihvatilo i odluku prvostepenog vijea da tuiocu
za utueni period pripada pravo kako na plau, tako i na naknadu za topli obrok i izdatke uinjene
na ime stanarine (zakupnine) za iznajmljeni stan u Parizu. Mjesena visina stanarine je utvrdjena
iz platnih lista priloenih za period za koji su mu isplaivane (do 01. 02. 2001. godine) u iznosu od
1.731,34 KM mjeseno, ija ukupna visina je utvrdjena nalazom i miljenjem pomenutog vjetaka,
kao i visina plae u mjesenom iznosu od 2.746,09 KM i toplog obroka u iznosu od 4,00 KM dnevno.
Logian je i zakljuak drugostepenog graanskog vijea naveden u pobijanoj presudi, da tuilac, za
kojeg je utvrdjeno da je radio u Ambasadi BiH u Parizu sve do prestanka radnog odnosa (24. 06.
2001. godine), boravei i radei u Parizu, morao da ima i odgovarajui smjetaj kao i do tada, te da
plaa zakupninu, prihvatajui kao dokaz u tom pogledu i iskaz tuioca sasluanog u svojstvu stranke,
pa su prigovori revidenta istaknuti i u tom pravcu odbijeni kao neosnovani.
S obzirom na iznijete razloge, revizijsko vijee je ocijenilo da je revizija tuene neosnovana, pa
ju je odbilo primjenom lana 215. Zakona o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine,
jer je utvrdilo da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena (i zbog kojih se moe izjaviti), kao
ni razlozi na koje revizijsko vijee pazi po slubenoj dunosti.
(Presuda revizijskoj vijea Suda BiH broj Rev- 16/07 od 18. 12. 2007. godine)
Iz obrazloenja:
Revizijsko vijee je ispitalo pobijanu presudu drugostepenog graanskog vijea u smislu odred-
bi lana 208. Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 36/04),
tj. u granicama razloga navedenih u reviziji, pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog
prava i povrede odredbi parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje,
pa je odluilo kao u izreci ove presude iz sljedeih razloga:
Drugostepeno graansko vijee je postupilo u skladu sa zakonom kada je, prihvatajui inje-
nino stanje utvreno u prvostepenoj presudi, kao i odgovarajue materijalnopravne i procesno-
pravne norme, to je sve u pobijanoj presudi u glavnim crtama i citiralo, dajui pravilna tumaenja
materijalnopravnih propisa, te odbilo albu tuioca izjavljenu protiv prvostepene presude i tu presu-
du potvrdilo, odbijajui albene prigovore tuioca kao neosnovane, uz navodjenje razloga zbog kojih
je tako odluilo.
Odredbom lana 10. stav 1. Zakona o radnim odnosima i plaama slubenika organa uprave
292
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
FBiH (Slubene novine FBiH broj 13/98), koja je bila osnov za donoenje rjeenja o prestanku rad-
nog odnosa tuiocu sa danom 06. 12. 1999. godine, propisano je da se ne moe primiti u radni odnos,
niti biti u radnom odnosu lice koje samo ili lan njegove ue porodice (roditelj, brani drug ili djeca)
u mjestu ivljenja tog lica obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje obavlja vlastiti
obrt ili ima vlastito preduzee, ako se prima na radno mjesto za obavljanje inspekcijskog nadzora
ili nadzora nad zakonitou rada u oblasti obrta, odnosno djelatnosti tog preduzea. Niestepena
vijea su u svojim presudama, polazei od odredbi Pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistemati-
zaciji Carinskih uprava u FBiH od 01. 10. 1996. godine, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka ovog
spornog odnosa, a na osnovu kojeg je tuilac rasporedjen i koje poslove obavlja, uz obavezu da vri i
druge poslove koje odredi ef ispostave, a koja obaveza je utvrdjena za sve radnike Carinske uprave
u Federaciji BiH u skladu sa lanom 37. navedenog pravilnika, te odredbe lana 16. tog pravilnika, u
kojoj je odredjeno da carinska ispostava vri i poslove carinskog nadzora i carinjenja robe, te prima
robu pod carinski nadzor i izdaje je ispod carinskog nadzora, kao i druge poslove poblie navedene
u tom lanu, kao i odredbe lana 40. istog pravilnika, koja propisuje da se u pojedinoj carinarni-
ci usljed poveanja obima poslova i dr. unutar pojedinog sektora, odnosno odjeljenja, moe vriti
preraspodjela radnika poveanjem, odnosno smanjenjem broja izvrilaca u pojedinim odjeljenjima,
izvode pravilan zakljuak da se i tuilac, zavisno od potrebe poslova, u svakom momentu mogao
rasporediti na poslove koje mu ef ispostave naredi, to je potvrdila i svjedokinja Safeta emdin, pa
i one koji ukljuuju i poslove nadzora nad zakonitou rada u oblasti djelatnosti koju obavlja predu-
zee tuioevog sina. Naime, prema utvrdjenju niestepenih vijea, tuioev sin obavlja peditersku
djelatnost, a pediter kod uvoza robe nastupa u ime i za raun uvoznika (nalogodavca), a postupak
carinjenja uvezene robe vre radnici Carinske uprave, uglavnom carinici - samostalni referenti, koju
dunost je tuilac obavljao. Carinici, takodje, vre nadzor i kontrolu onoga to su pediteri uradili,
pratei da li su postupili u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, zbog ega se prigovori revi-
denta istaknuti u ovom pravcu ukazuju neosnovanim.
Revizijsko vijee, stoga, smatra, da je u pobijanoj presudi pravilno zakljueno da ono to tuilac
radi i ono to mu se moe staviti u radni zadatak, smatra poslovima nadzora nad zakonitou rada u
oblasti djelatnosti kojom se bavi njegov sin (pediterska djelatnost), te da je zato pravilno primije-
njena odredba lana 10. Zakona o radnim odnosima i plaama slubenika organa uprave u Federaciji
BiH. Pravilan je i stav niestepenih vijea, koji se revizijom pobija, da miljenje Ministarstva pravde
BiH nema obavezujui karakter, jer se radi samo o miljenju tog ministarstva, a autentino tumae-
nje daje Parlament FBiH.
Drugostepeno graansko vijee, kao i prvostepeno parnino vijee, u svojim presudama su se
pravilno izjasnili i o eventualnoj povredi Ustava BiH i Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava,
koje razloge usvaja i revizijsko vijee, pa su prigovori revidenta i u tom pravcu odbijeni kao neosno-
vani i nedokazani.
Ostali prigovori revidenta predstavljaju prigovore na pravilnost i potpunost utvrenog inje-
ninog stanja, zbog kojih se revizija ne moe izjaviti (lan 207. stav 2. Zakona o parninom postupku
pred Sudom BiH), pa ih revizijsko vijee nije posebno ni razmatralo.
(Presuda revizijskog vijea Suda BiH broj Rev- 9/07 od 01. 10. 2007. godine)
293
Slobodan Stanii: Sudska praksa
Iz obrazloenja:
Neosnovane su revizione tvrdnje da se iz pobijane odluke ne vidi da li sud prihvata da je sporni
ugovor o doivotnom izdravanju, zakljuen 02.04.1997. godine izmeu tuene i majke stranaka,
apsolutno ili relativno nitav.
Tano je da se drugostepeni sud pogreno pozvao na odredbe lana 111. i 112. Zakona o obliga-
cionim odnosima (ZOO) umjesto na odredbe lana 56. stav 1. ZOO, na koje se pozvao prvostepeni
sud.
No, iz izreke prvostepene presude i injeninog obrazloenja obje niestepene presude nesum-
njivo slijedi da sudovi utvruju da je sporni ugovor nitav, a ne ruljiv. Prvostepeni sud tubenom za-
htjevu tuitelja udovoljava, a drugostepeni sud takvu presudu potvruje, s obrazloenjem da majka
stranaka u vrijeme zakljuenja ugovora o doivotnom izdravanju dana 02.04.1997. godine (umrla
je 11.10.1997. godine u 75. godini ivota) nije bila sposobna da shvati znaaj ugovora. Do ovakvog
zakljuka niestepeni sudovi su doli na osnovu nalaza i miljenja sasluanog vjetaka medicinske
struke - neuropsihijatra koji je izriit da majka stranaka uslijed demencije izazvane modanim uda-
rom, epilepsijom i eernom bolesti nije mogla da zna ta potpisuje i shvati znaaj ugovora koji
potpisuje.
Ne mogu se prihvatiti revizioni prigovori da je nalaz vjetaka suprotan svim drugim dokazima
- izjavama stranaka i svjedoka, a posebno svjedoka H. I. - koja je kao sudija ovjerila sporni ugovor
(lan 120. stav 2. Zakona o nasleivanju).
I po miljenju ovog suda jedino je vjetak medicinske struke, odnosno neuropsihijatar, bio
kompetentan da na osnovu medicinske dokumentacije da struno miljenje o stanju svijesti i psihi-
kom stanju nekog lica kod koga je, kako se vjetak izjasnio, u poetku ouvana fasada linosti koja
ponekad moe da zavede laika.
Prema injeninom utvrenju u niestepenom postupku majka stranaka u vrijeme zakljuenja
spornog ugovora nije bila sposobna da shvati znaaj ugovora koga potpisuje, a to znai da nije imala
poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje takvog ugovora. Bez obzira to joj poslovna sposob-
nost nije bila oduzeta, postojale su injenine i pravne pretpostavke za potpuno oduzimanje poslov-
ne sposobnosti. To je dovoljno da ugovor koji je u takvom stanju zakljuila, bude nitav po odredbi
lana 56. stav l. ZOO. Stoga drugostepeni sud nije pogreno primijenio materijalno pravo, iako se
pogreno pozvao na odredbe lana 111. i 112. ZOO koje govore o ruljivosti ugovora zbog mana volje.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj 070-0-Rev-06-001289 od 26. 06. 2007. godine)
294
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
Iz obrazloenja:
U ovoj pravnoj stvari tuitelj je podnio tubu protiv tuene radi naknade tete po odredbi lana
175. Zakona o izvrnom postupku, jer da tuena nije postupila u skladu sa rjeenjem Opinskog suda
T. broj Ilp-269/01 od 15.08.2001. godine pogreno obraunavi kamatu na glavni dug od 1,10 KM, te
je dunika iz tog rjeenja obavezala da tuitelju, kao povjeriocu, isplati zateznu kamatu na taj dug za
period od 23.01.1992. do 21.12.2001. godine u iznosu od samo 16,59 KM. Tuitelj je, nakon finansij-
skog vjetaenja, svoj tubeni zahtjev precizirao na iznos od 17.784, 82 KM smatrajui da obraunata
kamata na glavni dug za sporni period iznosi upravo toliko.
I po miljenju ovog suda niestepeni sudovi su pravilno primijenili materij pravo - odredbe la-
na 175. ZIP-a u vez odredbama lana 154. stav 1., 155. i 158. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO)
kad su ocijenili da je tuena odgovorna za materijalnu tetu nastalu tuitelju pogrenim obraunom
zateznih kamata prilikom izvrenja rjeenja o izvrenju Opinskog suda T. broj Ip-269/01.
Tana je reviziona tvrdnja da odredbe lana 279. stav 1. ZOO ne dozvoljavaju da na dospjele, a
neisplaene zatezne kamate tee zatezna kamata odnosno da se ta kamata pripisuje glavnici te i na
nju, uz glavnicu, obraunava zatezna kamata.
Meutim, u periodu iz koga potie dug izvrenika po rjeenju o izvrenju pa sve do
15.07.1994. godine zbog perioda velike inflacije koja je obezvrjeivala domau valutu, naa
sudska praksa je suspendirala primjenu odredbe lana 279. stav 1. ZOO, te je jedinstveno prihvae-
no da se svakomjeseno obraunata kamata po odredbama lana 1. stav 2. tada vaeeg preuzetog
Zakona o visini stope zatezne kamate (Slubeni list SFRJ, broj 57/89) pripisuje glavnici i daljnji
obraun kamata vri na tako uveanu glavnicu, kako bi se na taj nain glavnica revalorizovala i tako
donekle zadrala svoju realnu vrijednost.
No, kad je stupio na snagu, odnosno kada se od 15.07.1994. godine poeo primjenjivati Zakon
o promjeni vrijednosti dinara (Slubeni list RBiH, broj 16/94 i 33/94) i domaa valuta (BH dinar,
a od 11.08.1997. godine konvertibilna marka) postala stabilna valuta, nije vie bilo potrebe za sus-
penzijom lana 279. stav 1. ZOO. Od tog datuma odredbe lana 279. stav 1. ZOO su se ponovo poele
primjenjivati. Konformni pak metod obrauna zateznih kamata, propisan odredbom lana 1. stav 2.
preuzetog saveznog Zakona o visini stope zatezne kamate, ostao je u primjeni do 01.10.1996. godine
kad je stupio na snagu federalni Zakon o visini stope zatezne kamate (Slubene novine FBiH, broj
18/96) koji je konformni metod obrauna zatezne kamate, na novane obaveze iz ugovora u privredi,
zadrao samo za razdoblje obrauna krae od godinu dana.
Iz pismenog nalaza finansijskog vjetaka, u koji su niestepeni sudovi vrili uvid, se vidi da je
vjetak u varijanti pod brojem 2. obraun zateznih kamata na glavni dug izvrio upravo primjenom
tada vaeih odredaba Zakona o visini stope zatezne kamate (Slubeni list SFRJ, broj 57/89, te
Slubene novine FBiH, broj 18/96 i 27/98). Vjetak finansijske struke, sasluan u niestepenom
postupku, je za period od 23.01.1992. godine pa do 15.07.1994. godine kamatu pripisivao glavnici,
od 15.07.1994. godine kamatu vie ne pripisuje glavnici ali koristi konformni metod obrauna ka-
mata sve do 01.10.1996. godine, od kada kamatu obraunava prostim kamatnim raunom sve do
21.12.2001. godine kad je tuena postupila po rjeenju o izvrenju broj Ip-269/01, ali sa obrauna-
tom kamatom na glavni dug u ukupnom iznosu od samo 16,59 KM, umjesto u iznosu od 17.784, 82
KM.
Ne mogu se prihvatiti revizioni prigovori da drugostepeni sud ne cijeni odredbe novog Zakona
o visini stope zatezne kmate na neizmirena dugovanja, jer je taj zakon stupio na snagu 24.10.2004.
godine (Slubene novine FBiH, broj 56/04, 68/04 i 29/05), dok je prvostepena presuda, iju je
zakonitost cijenio drugostepeni sud, donijeta 18.06.2004. godine, dakle, prije stupanja na snagu tog
zakona.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj 070-0-Rev-06-000779 od 06. 09. 2007. godine)
295
Slobodan Stanii: Sudska praksa
Iz obrazloenja:
U niestepenom postupku je utvreno da je tuitelj dana 12.01.2002. godine u saobraajnom
udesu na dijelu magistralne ceste M-6 u mjestu D., Opina . oko 2.30 asova pretrpio totalnu tetu
na svom vozilu kad je neoekivano naletio na zaleenu povrinu desne strane kolovoza u duini od
12 m, uslijed ega je izgubio kontrolu nad vozilom, sletio sa ceste i udario u zatitnu ogradu i stub.
Pri tome je pretrpio materijalnu tetu na vozilu te tubom trai da mu tu tetu solidarno naknade
prvotueni i drugotueni.
Prvostepeni sud je svojom odlukom tubeni zahtjev tuitelja za naknadu materijalne tete zbog
unitenog vozila u odnosu na prvotuenog odbio smatrajui da je za konkretnu tetu odgovorna dru-
gotuzena primjenom odredbi tada vaeeg Zakona o putevima (Slubeni list SRBiH, broj 10/90,
te Slubeni list RBiH, broj 21/92, 13/94 i 33/95), te je drugotuenu Direkciju cesta FBiH obavezao
da tuitelju naknadi kompletnu tetu u iznosu od 36.052,48 KM sa kamatama i trokovima spora.
Drugostepeni sud, meutim, prvostepenu presudu preinaava i na naknadu tete u istom izno-
su obavezuje prvotuenog pozivom na odredbe lana 18. Uredbe o cestama HZHB koja je na podru-
ju gdje se teta desila bila na snazi od travnja 1993. godine (Narodni list HZHB, broj 8/93 i 18/94).
Ovaj sud nalazi da drugostepeni sud, donosei pobijanu presudu, nije pogreno primijenio
materijalno pravo, kako to neosnovano smatra revizija prvotuenog, i to zbog slijedeeg:
Tana je reviziona tvrdnja prvotuenog da je odredbom lana 60. stav 1. Zakona o putevima
predvieno da Direkcija puteva FBiH odgovara za tetu korisnicima koja nastane zbog neizvrenja
potrebnih radova i mjera u odravanju i zatiti puteva. Meutim, nije tana reviziona tvrdnja da tui-
telj svoj tubeni zahtjev nije mogao usmjeriti i prema prvotuenom i to pozivom na odredbe Ugovora
o zimskom odravanju magistralnih cesta u Federaciji BiH koji je prvotueni kao izvoa radova
dana 14.11.2001. godine zakljuio sa drugotuenom kao naruiocem. Radovi na koje se prvotueni
tim ugovorom obavezao nabrojani su u lanu 3. ugovora, a izmeu ostalih, to je i obaveza sprijea-
vanja klizavosti zbog poledice te nabavka, preuzimanje i deponovanje abrazivnog materijala i soli
za posipanje. U lanu 10. tog ugovora predvieno je da nastale tete prouzrokovane neispunjenjem
tog ugovora od strane izvoaa radova padaju na teret izvoaa, bez obzira da li se radi o direktnim
ili indirektnim tetama za naruioca ili treeg lica. Dakle, prvotueni je potpisivanjem tog ugovora
pristao da i sam odgovara za tetu treim licima nastalu neizvrenjem radova iz ugovora. Sem toga, u
vrijeme tetnog dogaaja na podruju gdje se teta desila vaila je Uredba o cestama HZHB iz 1993.
godine, pa je prvotueni tuitelju odgovoran za nastalu tetu i po odredbi lana 18. stav 1. te Uredbe
sve da nije potpisao ugovor od 14.01.2001. godine.
Odredbe ove Uredbe nisu u suprotnosti sa odredbama Zakona o putevima iz 1990. godine, jer
taj zakon na naknadu tete zbog neodravanja magistralnih cesta obavezuje Direkciju cesta FBiH,
a Uredba o cestama HZHB - Javno preduzee Ceste HZHB (iji je sljednik prvotueni). Stoga je
tuitelj mogao birati koga e od ova dva pravna lica tuiti za tetu, a mogao je tuiti i oba, jer u lanu
72. Uredbe o cestama stoji da se primjenjuju i zakoni i drugi propisi RBiH koji se odnose na oblast
cestovnog prometa, a nisu u suprotnosti sa tom Uredbom.
Neosnovani su revizioni prigovori da se u konkretnom sluaju nisu mogle primijeniti odredbe
Uredbe o cestama, jer prema odredbi lana 5. stav 1. poglavlja IX Ustava Federacije BiH, koji je
stupio na snagu 30.03.1994. godine, svi zakoni i drugi propisi koji su na snazi u Federaciji na dan
stupanja na snagu tog ustava ostae na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa tim ustavom dok
nadleni organi vlasti ne odlue drukije. Uredba o cestama nije proglaavana neustavnom, a organi
296
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
vlasti su odluili da je stave van snage tek stupanjem na snagu novog Zakona o cestama Federacije
BiH dana 22.02.2002. godine kad je u lanu 108. stav 1. tog zakona propisano da danom stupanja na
snagu tog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena zakona i drugih propisa iz oblasti cesta,
koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu tog zakona.
Stoga injenica to su tueni ugovor o zimskom odravanju magistralnih cesta zakljuili po-
zivom na lan 59. Zakona o putevima ne znai da se na konkretan sluaj nisu mogle primijeniti i
odredbe Uredbe o cestama, jer je u vrijeme tetnog dogaaja na podruju gdje se udes desio Uredba
vaila.
Dakle, prvotueni je, uz Direkciju cesta FBiH koja je za tetu odgovorna po odredbi lana 60.
stav 1. Zakona o putevima, i sam odgovoran tuitelju, ali po drugom osnovu - lanu 18. stav 1. Uredbe
o cestama HZHB te odredbi lana 10. ugovora o odravanju magistralnih cesta koji je zakljuio sa
drugotuenom. No, kako je drugostepenom odlukom tubeni zahtjev tuitelja u odnosu na drugotu-
enu Direkciju cesta odbijen, a tuitelj je od svoje revizije na tu presudu odustao, to se zakonitost
pobijane odluke u odbijajuem dijelu u odnosu na drugotuenu nije mogla cijeniti na osnovu revizije
prvotuenog.
Konano, ne mogu se prihvatiti ni revizioni prigovori prvotuenog da je tuitelj sam odgovoran
za nastalu mu tetu (lan 192. Zakona o obligacionim odnosima) jer da nije blagovremeno reagirao
na upravljaki mehanizam vozila i nije koristio pogodnosti ABS ureaja. Odgovor zato ovaj revizio-
ni prigovor nije osnovan dali su ve niestepeni sudovi - prvostepeni sud na strani petoj svoje odluke,
a drugostepeni sud na strani drugoj pobijane odluke. Ovaj sud prihvata zakljuke niestepenih sudo-
va da je iznenadna i nepredviena pojava leda na do tog mjesta suhom kolniku neposredni i iskljuivi
uzrok nastanka prometne nezgode dana 12.01.2002. godine.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj 070-0-Rev-06-000659 od 10. 07. 2007. godine)
Iz obrazloenja:
Zbog neizvrenja obaveze iz ugovora, neplaanja ugovorene zakupnine, tuitelj je prvotuenom
dana 2.9.2003. godine poslao opomenu kojom od njega trai predaju u posjed predmetnog poslov-
nog prostora.
Smatrajui navedenu opomenu izjavom o odustanku, niestepeni sudovi pravilno zakljuuju
da je do prestanka ugovora o zakupu poslovnih prostorija dolo na osnovu odustanka zakupodavca
od ugovora o zakupu poslovnih prostorija jer zakupac nije platio dospjelu zakupninu, a kako je pro-
pisano lanom 34. stav 1. taka 2., lanom 35, 36. i 37. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija.
Navedena opomena zakupodavca se moe tumaiti i otkazom ugovora o zakupu u smislu
odredbi lana 26., 27. i 28. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija jer je do donoenja presu-
de istekao i otkazni rok od est mjeseci odreen lanom 28. navedenog zakona.
Neovisno od toga na koji od naina predvienih zakonom je dolo do prestanka ugovora o
zakupu poslovnih prostorija (sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva - lan 53. stav 3. Za-
kona o parninom postupku), niestepeni sudovi su pravilno odluili kada su polazei od navedenih
injeninih utvrenja udovoljili tubenom zahtjevu tuitelja.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj 070-0-Rev-06-000654 od 19. 06. 2007. godine)
297
Slobodan Stanii: Sudska praksa
nine stranke.
Iz obrazloenja:
Iz obrazloenja prvostepene presude slijedi da sud utvruje da je tuitelj povreen padom sa
konja koji je uzrokovan susretom sa medvjedom na utvrenom uzgojnom podruju u umi M. - I.
K.. Okolnosti povreivanja i nastanka tete prvostepeni sud utvruje na osnovu iskaza tuitelja i
svjedoka A. . i D. . koje je tuitelj sreo neposredno nakon povreivanja i tetnog dogaaja i kojima
je ispriao kako je povreen, koji svjedoci su potvrdili njegov iskaz, te na osnovu miljenja vjetaka
veterinara koji se izjasnio o reakcijama konja tuitelja. Na utvreno injenino stanje prvostepeni
sud je pravilno primijenio odredbe lana 58. stav 2. Zakona o lovstvu (Slubeni list SR BiH, broj
7/77 i 30/90) kada je obavezao tuene da tuitelju naknade tetu zbog pretrpljenih fizikih bolova,
straha i umanjenja ivotne aktivnosti u ukupnom iznosu 8.500,00 KM.
Po albi tuenog drugostepeni sud je prvostepenu presudu preinaio i tubu odbio.
Po ocjeni drugostepenog suda izvedenim dokazima tuitelj nije dokazao da je do nezgode i te-
te dolo na nain kako tvrdi, odnosno da tuitelj nije dokazao uzrono-posljedinu vezu izmeu tet-
ne radnje i nastale tete. Drugostepeni sud zakljuuje da tuitelj niim nije dokazao da je jaui na
konju kroz umu ugledao medvjeda, da se konj uplaio medvjeda i da je zbog toga prilikom pada sa
konja zadobio teke tjelesne povrede zbog kojih potrauje naknadu nematerijalne tete od tuenih.
Iz navedenog obrazloenja drugostepenog suda slijedi da drugostepeni sud ne prihvata iskaz
tuitelja i sasluanih svjedoka, da vri drugaiju ocjenu dokaza. S obzirom da je pobijanu odluku
drugostepeni sud donio u sjednici vijea, a ne na osnovu odrane rasprave, drugostepeni sud nije
mogao drugaijom ocjenom iskaza parnine stranke i svjedoka utvrdititi drugaije injenino stanje
nego to je utvrdio prvostepeni sud. Na taj nain drugostepeni sud je povrijedio odredbu lana 229.
stav 1. taka 3. Zakona o parninom postupku kojom je propisano da e drugostepeni sud na osnovu
odrane rasprave preinaiti prvostepenu presudu ako na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvoe-
nja ve izvedenih dokaza utvrditi drugaije injenino stanje nego to je ono u prvostepenoj presudi.
Takom 2. stava 1. lana 229. Zakona o parninom postupku propisano je ovlatenje drugostepenog
suda da preinai prvostepenu presudu ako u sjednici vijea nae da je prvostepeni sud pogreno
ocijenio isprave i posredno izvedene dokaze. Uslov za primjenu ove odredbe je da prvostepeni sud
nije neposredno izvodio niti jedan drugi dokaz sem itanje isprava i zapisnika o posredno izvedenim
dokazima, a to u konkretnom predmetu nije sluaj, jer je drugostepeni sud drugaijom ocjenom
neposredno izvedenih dokaza utvrdio drugaije injenino stanje odnosno izveo zakljuak da tuitelj
nije dokazao injenini osnov nastanka tete od medvjeda.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj 070-0-Rev-06-001064 od 23. 08. 2007. godine)
Iz obrazloenja:
Kada na graevinskom zemljitu u drutvenoj (dravnoj) svojini postoje graevinski objekti
sa vie suvlasnika, pravo korienja zemljita koje slui redovnoj upotrebi tih objekata ne moe se
izraavati u idealnim dijelovima obzirom na veliinu idealnog dijela na objektima, jer je to pravo za-
jedniko i nedjeljivo. Trajno pravo korienja zemljita vezano je uz pravo vlasnitva na zgradi (ovdje
na porodinoj kui i tali) koja je na njemu izgraena i dijeli sudbinu tog vlasnitva. Prenosom prava
vlasnitva u zemljinoj knjizi na zgradi koja je izgraena na graevinskom zemljitu u drutvenoj
(dravnoj) svojini prenosi se i trajno pravo korienja graevinske parcele, bez posebnog upisa u
298
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
toj knjizi lan 11. stav 1. i 3. Zakona o graevinskom zemljitu u drutvenoj svojini Slubeni list
SRBiH, br. 13/74 koji je bio na snazi u vrijeme izvrene diobe, a sada lan 40. stav 1. i lan 42. stav
1. Zakona o graevinskom zemljitu Slubeni list SRBiH, br. 34/86, 1/90, 25/90, te Slubeni gla-
snik RS, br. 29/94 i 23/98).Ono se u zemljinoj knjizi ne upisuje na odreenog vlasnika zgrade, ve
na neodreenog odnosno svakog vlasnika zgrade, tako da se na svako lice koje upisom u zemljitu
knjigu postane vlasnik zgrade, automaski prenosi i upis trajnog prava korienja zemljita pod zgra-
dom i koje slui njezinom normalnoj upotrebi.
Vrhovni sud Republike Srpske, Rev-177/2000 od 23.03.2001. godine
Sticanje bez osnova pravo na naknadu za rad u kui i na imanju treeg lica pravne pret-
postavke za ostvarenje tog prava
lan 210. Zakona o obligacionim odnosima.
Kada neko lice obavlja rad u kui i na imanju treeg lica sa kojim nije sklopljena ni izriito ni
inae pogodba o radu za platu onda to lice ne moe iz najamnog odnosa potraivati naknadu za
takav rad. U ovakvom sluaju to lice ima pravo da u skladu sa odredbom iz lana 210. Zoo potrauje
naknadu onog novanog iznosa za koji se druga strana neosnovano obogatila njegovim radom. Mo-
gunost postavljanja ovakvog materijalnog zahtjeva postoji pod pretpostavkom da je viak vrijed-
nosti takvog rada koristio drugoj stranci u jednom od ova dva pravca: 1. U pravcu uveanja imovine
druge stranke i 2. Ako uveanja ima u pravcu ouvanja imovine druge stranke.
Iz obrazloenja:
U ovoj parnici tuioc trai da mu tueni naknadi iznols koristi kojim se tueni obogatio njego-
vim radom uloenim u imovinu tuenog.
injenino stanje, kako ga je uzeo utvrenim prvostepeni sud, a prihvatio i drugostepeni sud,
jeste slijedee: tuioc je od 1980. godine pa do 1989. godine, kada je otiao na odsluenje vojnog
roka, a iza toga u Vojsku Republike Srpske, iviio sa tuenim koji mu je stric, i za ovo vrijeme je po-
haao kolu, a i istovremeno obavljao sitnije poslove na imanju tuenog. Za ovo vrijeme tuioc se
hranio, odijevao i povremeno stanovao u kui tuenog. Tuioc nije uestvovao u izgradnji bilo kakvih
graevinskikh objekata u korist tuenog. Izmeu stranaka nije postignut ni izriito ni inae bilo ka-
kav sporazum o radu uz naknadu. Na osnovu ovakvog injeninog stanja, a imajui u vidu rodbinske
odnose izmeu stranaka, niestepeni sudovi su zakljuili da tuiocu ne pripada naknada iz najamnog
odnosa, niti iz drugog osnova sticanje bez osnova, da je tuioc za svoj rad na imanju tuenog dobio
adekvatnu naknadu u besplatnoj ishrani, odijevanju, pomoi u kolovanju i drugoj pomoi od strane
tuenog i da ovakav njegov rad nije doveo do uveanja imovine tuenog, te da je time iskljuen nje-
gov reparacioni zahtjev po bilo kome pravnom osnovu, pogotovo to je tuioc, s obzirom na njegove
rodbinske odnose sa tuenim u okolnostima konkretnog sluaja izvravao moralne dunosti za koje
mu u smislu lana 213. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO) ne pripada naknada za takav
rad, pa su sudili tako to su odbili tubeni zahtjev.
Ovo su u bitnom razlozi niestepenih presuda.
Presude niestepenih sudova nije mogue sa sigurnou ispitati u pogledu pravilnosti i zako-
nitosti njenih odluka.
Prema injeninom stanju, utvrenom u niestepenim presudama, kako ga prikazuju i obje
strane, meu njima nije sklopljena ni izriito ni inae pogodba o radu za platu, pa tuioc ne moe iz
najamnog odnosa potraivati naknadu za rad u kui i na imanju tuenog, kako to ispravno uzimaju
niestepeni sudovi. Tuioc ima pravo, u skladu sa odredbom iz lana 210. Zakona o obligacionim
odnosima (dalje: ZOO), na naknadu onog iznosa za koji se tueni neosnovano obogatio njegovim
radom.
U konkretnom sporu odluno je bilo utvrditi ne samo vrijednost tuiteljevog rada u kui i na
imanju tuenog i vrijednost koristi koju je on dobijao, nego i utvrditi da li je i u emu imovina tue-
nog uveana odnosno ako uveanja nema da li je i u emu imovina tuenog ouvana ta je to to
299
Slobodan Stanii: Sudska praksa
bi tueni izgubio da je izostao tuiteljev rad. injenica da je tuioc radio u kui i na imanju tuenog
i da je postojao viak vrijednosti tuioevog rada u odnosu na koristi koje je on time dobijao u vidu
ishrane, odijevanja i druge sline koristi, sama za sebe, ne moe da opravda tuioev pravni zahtjev
iz sticanja bez osnova. Mogunost postavljanja ovakvog materijalnog zahtjeva postojala bi samo pod
pretpostavkom da je viak vrijednosti tuioevog rada koristio tuenom u jednom od ova dva iznijeta
pravca. Sama injenica da su stranke u rodbinskom odnosu ne iskljuuju mogunost postavljanja za-
htjeva prema tuenom pod pretpostavkom da se tueni tuioevim radom obogatio, ali to obogaenje
treba da postoji i treba da se u postupku utvrdi. U konkretnom sluaju, naime, tuioc, nije po ocjeni
Vrhovnog suda, izvravao prema tuenom neku moralnu dunost koja je na njemu leala kao po-
sledica nekog moralnog pravila, pogotovu ako je opstojana tvrdnja tuioca, koju niestepeni sudovi
nisu uzeli u obzir, da je sve poslove u kui i na imanju tuenog obavljao u oekivanju da e mu tueni,
jer da je tako obeao, prenijeti u svojinu odreene nepokretnosti, a pokazalo se da to obeanje nije
ispunjeno. Zato nije bilo mjesta odbijanju tubenog zahtjeva pozivom na odredbu iz lana 213. ZOO.
Prema tome, za rjeenje stvari je od bitnog znaaja bilo potrebno uzeti u obzir odnos u cjelini
i ispitati odnose stranaka ne samo u pravcu uveanja, nego i u pravcu odravanja imovine tuenog.
Za razjanjenje ovog pitanja u stvari u cjelini, bilo je potrebno utvrditi pod kakvim sve okolnostima
je tueni prihvatio tuioca u svoju kuu i da li mu je obeao prenijeti u svojinu dio svoje imovine, te
uslijed ega je dolo do prekida odnosa meu strankama, zatim utvrditi koliki je bio posjed tuenog,
koliki je bio obim poslova na njegovom imanju, ko je sve te poslove i u kom obimu obavljao i da li
je tueni, da nije bilo tuioevog rada morao angaovati tuu radnu snagu. Dok se u ovom pravcu
stanje stvari ne raisti ne moe se sa sigurnou suditi da li je zakonita izreka drugostepene i pr-
vostepene presude. Niestepeni sudovi nisu ovako posmatrali stvar i niestepene presude ne sadre
potrebno obrazloenje iz kojega bi se moglo vidjeti da tuiocu ne pripada pravo da u odnosu na
tuenog istie pravni zahtjev iz sticanja bez osnova predvien odredbom iz lana 210. ZOO. Nedo-
statak niestepenih presuda u ovom pravcu predstavlja bitnu povredu odredaba parninog postupka
oznaenu u lanu 354. stav 2. taka 13. Zakona o parninom postupku (dalje: ZPP) na koju revizija
osnovano ukazuje i koja predstavlja dovoljan razlog da se obje niestepene presude ukinu i predmet
vrati prvostepenom sudu na ponovnoo suenje (lan 394. stav 1. ZPP).
U ponovljenom postupku prvostepeni sud e otkloniti nedostatke na koje je ukazao ovaj sud, te
nakon toga prema konanom rezultatu rasprave, donijeti odgovarajuu odluku.
Vrhovni sud Republike Srpske, Rev-172/2001
Povreda nunog nasljenog dijela redukcija ugovora o poklonu zbog povrede nunog
dijela vraanje poklona od poklonoprimevog univerzalnog nasljednika.
lan 29. stav 1., 30., 37., 38. i 41. Zakona o nasljeivanju.
Kad je poklonom u cjelini povrijeen nuni nasljedni dio nuni nasljednik moe u smislu
lana 37. Zakona o nasljeivanju (dalje: zn) traiti vraanje poklona i od poklonoprimevog univer-
zalnog nasljednika bez obzira to je poklonoprimac umro prije ostavioca (poklonodavca), bez obzira
to nije in concreto, zbog svoje smrti prije ostavioca, pozvan na naslijee.
Iz obrazloenja:
U ovoj parnici tuitelji trae da se izvri redukcija ugovora o poklonu zbog povrede njihovog
nunog nasljednog dijela na zaostavtini njihovog oca pok. N.G.
Utvrujui da je sada pok. N.G. (dalje: ostavitelj) na osnovu ugovora o poklonu ovjerenim kod
Osnovnog suda u B. pod poslovnim brojem Ov-2028/84 od 26.6.1998. godine sporne nekretnine
poklonio svojoj supruzi iz drugog braka N.G. (majci tuenih), da su ove nekretnine, kao ostavin-
sku movinu njihove majke koja je umrla prije ostavitelja, naslijedile tuene, svaka sa po dijela,
da je ostavitelja na osnovu ugovora o poklonima ovjerenim od Osnovnog suda u B. pod poslovnim
brojevima Ov-299/98 od 25.7.1980. godine i Ov-301/80 od 25.7.1980. godine poklonio svome sinu
300
GODINJAK FAKULTETA PRAVNIH NAUKA Godina 3 Broj 3 Banja Luka, jul 2013 pp. 281-302
sada pok. N.D. i svojoj keri prvotuenoj odreene nekretnine, da je navedenim raspolaganjima
ostavitelj rasporedio cijelu svoju zaostavtinu, zbog ega je ostavinski sud rjeenjem O-516/96 od
28.2.1997. godine odluio da se ne raspravlja zaostavtina, da su tuitelji, jednako kao i tuene, nuni
nasljednici, jer su svi djeca ostavitelja, da ostavitelj za ivota nije nita dao tuiteljima na ime njiho-
vog nasljednog dijela, niti im na bilo koji drugi nain (testamentom, legatom) ostavio individualno
odreene ostavinske predmete prvostepeni sud je zakljuio da je tuiteljima navedenim raspola-
ganjem u cijelini povrijeen nuni dio, i to svakom od po 1/10 dijela, i da se poklon koga je ostavitelj
uinio majci tuenih ima smanjiti radi namirenja nunog dijela tuitelja, te pozivom na odredbe iz
lana 28. stav 1. i 29. stav 2. i 41. Zakona o nasljeivanju preien tekst (Slubeni list SRBiH, br.
7/80 - dalje: ZN) sudio tako to je usvojio tubeni zahtjev.
Okruni sud je djelimino uvaio albu tuenih, preinaio prvostepenu presudu i tubeni za-
htjev odbio. Drugostepeni sud se sloio sa injeninim stanjem koje je naao prvostepeni sud, me-
utim, smatra da je prvostepeni sud pogreno primijenio omaterijalno pravo jer da se prema sta-
novitu sudske prakse u postupku utvrivanja vrijednosti ostavine radi izraunavanja nunog dijela
u raun ne uzima poklon koji je ostavilac prije nastupanja posljednje godine ivota dao licu koje nije
pozvano na naslijee iako to lice spada u krug zakonskih nasljednika prema lanu 9. ZN. Kako je
ostavilac na osnovu ugovora, iju redukciju trae tuitelji, sporne nekretnine poklonio svojoj supruzi
iz drugog braka, a majci tuenih, prije nastupanja posljednje godine svoga ivota i kako ona nije
mogla biti pozvana na naslijee, jer je umrla prije ostavioca, drugostepeni sud smatra da ne postoje
uslovi da se vrijednost poklona uinjenog majci tuenih doda vrijednosti zaostavtine ostavioca
G., pa je sudio tako to je odbio tubeni zahtjev tuioca da se izvri redukcija navedenog ugovora o
poklonu radi povrede njihovog nunog nasljednog dijela.
301
Slobodan Stanii: Sudska praksa
raspolagati, uslijed ega tuitelji, pod uslovom da su dostojni za nasljeivanje, imaju pravo da u
cjelini zahtijevaju vrijednost svojih nunih nasljednih dijelova. Kako je ostavilac rasporedio cije-
lu zaostavtinu odnosno obraunsku vrijednost zaostavtine poklonima to se onda ne primjenjuje
pravilo sadrano u lanu 31. ZN prema kome se utvruje obraunska vrijednost zaostavtine tj. ona
vrijednost koja slui kao osnovica za izraunavanje vrijednosti nunog dijela svakog pojedinog na-
sljednika, a samim tim i za utvrivanje ukupnog nunog raspoloivog dijela nego se odmah pristupa
izrauna vanju i utvrenju da li je i za koliko nekom nunom nasljedniku povrijeen nuni dio.
Ovdje je poklon, ija se redukcija trai, uinjen pred smrt ostavioca i to licu koje je u vrijeme
uinjenog poklona imalo kvalifikaciju zakonskog nasljednika in abstracto, a tuene su zakonski na-
sljednici poklonodavca, jednako kao i tuitelji. Ovim poklonom tuitelji8ma je u cjelini povrijeen
nuni nasljedni dio uslijed ega mogu u smislu lana 37. ZN traiti vraanje poklona i od poklo-
noprimevog univerzalnog nasljednika (ovdje od tuenih) bez obzira to je poklonoprimac (ovdje
majka tuenih) umro prije ostavioca, odnosno to nije in concreto, zbog s voje smrti prije ostavi-
oca, pozvan na naslijee. Svako drugaije rezonovanje vodilo bi izigravanju nunog dijela i prava
na nuni dio. U pitanju je, naime, imperativna zakonska odredba po osnovu koje se u vezi sa ranije
navedenim zakonskim propisima ostvaruje pravo na nuni dio koji pripada nunim nasljednicima i
sa kojim ostavilac ne moe raspolagati na bilo koji nain, jer je on garantovan nunom nasljedniku
(lan 29. stav 1. ZN).
Kad je povrijeen nuni dio, prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko nuni
dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni (lan 38. ZN). U konkrtnom sluaju, kao to je ree-
no, nuni dio tuitelja povrijeen je u cijelosti besplatnim raspolaganjem ostavioca poklonom. U
ovakvoj situaciji ZN je u lanu 41. odrdio vraanje poklona radi namirenja nunog dijela (tzv. resti-
tucija). Prvo se vraa poklon uinjen neposredno pred smrt ostavioca, a zatim ostali idui redom ka
onom koji je najprije poklonjen. Restitucijom proces se zaustavlja na onom poklonu ija je vrijednost
konano dovoljna da se nuni dio u potpunosti namiri, a ako je vie lica istovremeno primilo poklo-
ne, oni se vraaju srazmjerno njihovoj vrijednosti (stav 2. lan 41.ZN).
Drugo je, meutim, pitanje da li su se tuioci koji trae da se izvri redukcija predmetnog ugo-
vora o poklonu zbog povrede nunog dijela tee ogrijeili o obaveze izdravanja ostavioca, to su
tvrdili tueni u albi protiv prvostepene presude odnosno da li su tuitelji dostojni za nasljeivanje.
Drugostepenii sud zbog pogrenog pravnog stava da tuiteljima ne pripada pravo da zahtijevaju re-
dukciju ugovora o poklonu nisu ocijenili ovaj albeni prigovor iako je od odlunog znaaja za odluku
o sporu.
Vrhovni sud Republike Srpske, Rev-75/2001 od 20.11.2001. godine
302