on MIODRAG HAMOVIG, profesor LIVE BEB ELEKTRICNE MASINE ZA Il 1 IV RAZRED ELEKTROTEHNICKE STRUKE T indanje /SVJETLOST, OOUR Zavod za udibenike i nastavna sredstwa, Sarajevo, 1989.Odgovorst ured mr MUHAMED SARATLIC Recenzent = DOBRIVOJE MENJIC, dipl cl. nt, tdovni profewr Elektretehaithog fakulets ws Tusls SEVKO BULIKO, dipl el, it Hlekwomainl eentar, Hlkasotehitha Sola Mestar URO ZMIJANJAC, dipl. el. ink, Podjemitea.transportea organizaci}s Bibae Letwor ANDA VLASRE MUSA REHIC setae STJEPAN BZIK ‘Tebnithi usedalk RUZICA RIOROVIC Korektoe BRANISLAVA VARIGAK Inlajo: ,Svietloet", COUR Zod 25 odBhenske + evtevnd eredetn, Soren) a insaat: ABDUSELAM RUSTEMPASIC ‘Tiras 2 $00 primers Seana: Bizogrtika — Suboticn Za Sampara Pear ind. Popowié Pedagoiki saviee Hoane 4 Hlereegovine ody ie indevanie Spotrea owe primis ealakom bro) 0723/89, 04°16 ‘majo 1989, godioe- CP — Krulogiacia w pabltacit Norodnn f univerdietsia bitiotha Bosne | Hercegovine Basieve Be | Bickerigne maine : ea JEL { TV sazzed cleertehnithe sake | Miodrag Memovie; [lusster Sepan Je). — pied "sabre" Seetnt, B89. 30": tt ISBN 86-01-02400-9 ISBN 86-01-02400-9 ~ SADRZAT ‘TRANSFORMATORI 1.1 PIZICKE OSNOVE NA KOJIMA POCIVA RAD TRANSFORMATORA, Bojar, evtha i primjena cansformatora DPnncip rade tansiermatore 13 Olnoy eemsformacies Indukovati aapon ipo aaveja i paraocra 11 Prides hongtantoost magnetskog tobe, magnethe induicje) magico napona F"gubstaka seage v ahem PRAZAN HOD TRANSFORMATORA. 4 Metode proufevanje rade tanaformstora 2 Necin tada'u pramom hod Yettonks djagram prezzo bode 5 mapons w preanom od ' Guhl soage w praeaom hoa 6 Pokus praatog hed RATAK SPO} TRANSFORMATORA 2 Napon rathog spose 5 Gebel sage we Heatkaes spate 3-4 Gans} aponn tela Sto sai % Vektcrst sijagnam reducirazog transformatore © soatkons fpoi 5 Pokus kawtog ops, 1.4 TRANSPORMATOR OPTERECEN LA.t NaS sade opteratencg transformstors 13 Odnos! sapona 1 stiuia opterctenoe. (nsformetoed ILA Vektorkt djgram opterosencg tinalonmators ‘Kapow jar 1.5 Gubiot sme? stepen Rovsaow delovania 5 KONSTRUKTIVNA IZVEDBA TRANSFORMATORA 5.) Magneto kolo eagr) transformatora £3 Damas: dele! eansformutote : 54 Tindesje tanstormators 6 FORMATORI (6.1 Trofaess transformactia 182 Noein! apaunja + conatavania napsotls tsi’ saaformatorn 163 Grape spate namotayn tation Cinsforsters ‘$4 Simeuitno | mesimetcino opteeeenie 165 Parle sad transformatore {46 Regulaciie napona trantoemaiocePOSEBNE VRSTE TRANSFORMATORA “Autotarsferwatel onacicens tamer ASINHRONE MASINE 24 ELEKTRIGNO | MAGNETNO KOLO ODRINUI FLEKTRIGNIE MASINS 2 Qsnovn! pomost 313 Viste sndutacs : 2355 Osnowat point i peal’ evade nama : of Elementi vste | prize nasota : o “ Namotal ¢ ctiienle. pomsevima . {b Namatat © miesoomn paseo F Sagneias smote feene Care . {Obes maeseon polie . . Bh Bh Bi 2 BH 2 FICIOKE OSNOVE NA ROJIMA POCIVA KAD ASINHRONDY MOOI 1 Bojem, seis | primjens asinzonihy aioeare Princip rade sinrcnoe motere : BES Kitame'ssintuonas muons 32; Mbhdaloncinan absincgingnttoe ha, agate indie pbiosiae a ‘22.5 lndukovant taped, frkvcacia ¥ gubiel snag W beicau naa : 226 Gail gage v Ease notes 220 Stepan korisuog. cheats usabwesig molar 23 ASINHRONA MASINA SA ZAKOCENIM (MURUIUCIAY ROTOROM, 254 Praia tied stinhwone musine +4 aakotenim sotarom : 253 Rost spo, asinrone masine st zikocenm totter 3353 Peters aninirune mane aabotenum dotoeest ss... 24 POIAVE, SVOISTVA I KARAKTERISTIKE ASINHRONIH MOVORA U POGUNU » 24.1 Pracan bod saloon mounie - 343 Ont Catron Remoting stork Se 243 Suolnse sas ssiarong “actor © PDD . 245 Radne doratzcristike snnbronog, motos ° 28 Keown ayageam munhrong mere 25 KONSTRUKTIVNS IZVEDUA ASINHRONIN MOTORA 25 Se. 253 Rater 253 Pomucat diel Wiecnog autre . 26 PUSTANJE ASISHRONIH MOTORA C RAD ce Bod Pusanje u ri asalonih motor + tlimim pesteqovina - . 203 Pultane & ad Snohromie mowoss 5 Hrkeapofeain torch EOS Auntrond wopses Keathapojenin eaten apsctane tovedoe br pobolinin Ea ‘least pe pustaniu rad ° 27 REGULACUS ILI PROMJENA BRZINE OKRETANIA ASINHRONUN MO- ZI Regulachs breine okretunia promienom napona mreze 222 Regulssis brane ckretanja promiensm akthcoy oxpors Koll hao Stabe. 375 Repulicia teaine obreania poomjonom fecmunste saree : E54 Repulse Wine ghrtanle promaum Wola ts! paisa 4 ra 2 os ts 130 ceed Bn as ry ia = os 28 JEDNOFAZNT ASISHRONT MOTOR cece 224] Netin rade jedncfaznoe ainiwonus moter : 22 Pawo faa jetnadaenng winitonng moschs : 283 Rul ustatsoy dinkronog tmuters hay iednclosies, ne MASINE ZA ISTOSMJERNU STRUJU M4 EIZLGKE OSNOVE NA KOJIMA FOBIVS RAD SASINA ISTOSA)ERNE SERUPE sees 1 Tatorisk azvoj, siden peimjent i daljna perepet 2 Generar ma maine 3 Mes ra ane : ' Tednatine Sonos velling valine itosnine sige : 2 RONSTRURTIVNATZVEDBA MASINA ISFOSMJERNE STRUTE. «0-20.00 324 Dileeo mating itoemjeeae steyie oo... . SI Name matine ioumjenne stuie. 3.4 VASE 1 OSOBINE GENERATORA ISTOSMJERNE STRUIE 2.4 Ponty { nin putin . 333 Onobide genemcen bourjerne true 235 Getestor ws neamismoa pubedon - S35 Genesee of paralelnam Gobadom 00000000} 2 SMG Generar seven pooudon : S3 Gepcatar Se duseneen gobwiene 000000 a Sa VRSTE 1 OSOBINE MOTORA ISTOSM/ERNE SERUIE . 34 Viste motora istosmjerae sje vee usaenseensee . 342 Onatine motors texan stra : 343 Mote sa peraeloom pobudam - S403 Mote «a Eerjetom pobudon =. 00000077 S'S Moto Szenom aoudom B46 Pastane (eakeeanje) motors intoumderne neue w tid vt SA Regul byeine cisetange matore toejorne sete . ° Sel Promena sme okeetenje motora itomlenie ste § RAD 1 ZBIVANTA U MASINAMA ISTOSMJERNE STRUJE. J Magica veakclie armature rotor £3 Remus $50 Gable saage 1" Sepay Taeiemog’Sjelovaais w!amatlautie eee’ pauje" Me SPECDALNE MASINE 28 ISTOSMJEMNU STRUIE . 3.6) Tstsimignce maine sa popeséni eaagnetutes tt . SOLEKTORSKE MASINE ZA NAIEMJENTEN 4 JEDNOFAZNI KOLERTORSKI MOTORE NALZAYENICNE STRUSE 444 Rouels 1 holstorsam muting navanyemsne sere 412 Jedntanah serif Eoleklonei moter snes nns ious viata 213 Cnturain folektor motor on SEES Repulinl mote STRUJU 1 PRETVARACT 42 PRETVARAGE ..... - 22:1 Jednourmatuaa! presvana® 160 161 ieSINHRONE MASINE 4 FIZIGRE OSNOVE NA KOJIMA POCIVA RAD SENIIRONIT MASINA 1.1 Zrataj sinhronih eatina u clektropevredi 2 Natin sada sahronoe geverstora 3 Generators motors rosin sada 4 Tndukovant ‘sapen w fednern fammorh‘samiotaid stators Wiahiong genertora 'S Magoetn! napoa! rots | sucrn { Magnet taker! 1} Magnetna reaess aamavire Saidea dukes) 52 KONSTRUKTIVNA IZVEDBA SINHRONIH GENERATORA 524 Stator. 522 Recor ~ 533 Hindenje snronis ‘ 5 5 5 5 5 5 s 4 Promjone nepone pei optereéeniu sahonog generators 2 Uopste'g karsbscstikans sinbrmon, gencrtors 3 Kerakseristits peamog bode “4 Vanjoks kareena 5 Korakterstnn repulse PARALELNT RAD SINHRONIH GENERATORA, 1 Opie napomnene 2 Unloes as perailas sad 5 Smnnronizatia pomcen dnivoniiacionih saliea “4 Sinbroniescie pomoss sabroneskepe $s Stmosinhoninacin 3 3 2 x 3 3.6 Gull amage stopen orn dielwania 4 4. a ‘5 SINHRONE MOTOR S.1 Opite sine i primjena sinbranih motors 52 Natin aca ‘4 Sinton! (fuen kompenaccr ELEKTROMOTORNI POGONI I ELEKTRICNA YUCA, 61 ELERTROMOTORNI POGONI Gilt Opite o elebrromotornim pogoniona ‘G12 Raniseritisne omobine radsih mehaniaa G13 Karakteristiéne onobine eskaremonera, 6.1.4 Stlapo elektomotornih pogane. 8053 Taber moore 62 ELERTRIGNA VUCA S24 Onin ots wt 623 Vesta vozila a S24 Sitcol edeaie ve Bod iin LITERATURA ass 2s 2s 2s 2s? PREDGOVOR ELEKTRICNE MASINE 2 Wi TV +r pisane si prema v ba obrazeane profile 4 clohorosehwite rake com Nastacnoms planus i programa strucnog obvasovanja — tohnidar eleheroonergetite (IV sepon rvusnoset — elektromelianifar (111 sper strutnosss) i = elekeroenergetifar (11 stepen struénoss) Post su planoei é programs’ 2a cua} mastery predmet raiivii Ps ‘ransformaciiu wit vie pu. 53Kv Osim ove glavne uloge u osu i raspodjelielektriene enersiie, transformstori se primjenjuja E30 ' pomoéne napiave za pustanje ‘ fad asinhronih motora, za mjetenje apona i struja (napenski struini 63 KV 6,3 KV transformator!), 29 reeuluciju nape- na u razdjelnim mrezame (indukei- B Te Sairagltton) w spectitae sere, 400 400 V npr. za elekrritne pedi, za clekerie- ‘no vacenjs, ispravijatke uredaje, w medicinske svibe ied. Naretive je Siroka primjena uw tehnici slabe Struie, poéev’ od najiednostavniieg, nama svima pozatog telefonskog aparata do slozenijih uredaja (ea Sh tal, Wega jana eansonnatora a prenosy lo, televizor, rdio-relejni “uredaft. 1 ruspodelleehtiene enerese turedaji uw telefoniji itd) Kako se vidi, podrutje primjene ransformatora veoma je Siroko, pa otuda i mnogo Konstruktivnih oblika transfarmetora. No, u svim sluisjevima, osnevne pojave koje se dogagaiu w transformororima | koje odreduju njihov rad w suiting Su ite, Ubudaée, ica budemo govorili o sransformatorima, imacema w vid osnovni tip, ti. jednofarni, odnosno trofazni enersetski transfermator. rit pita fret Frosiia Trosita 1.1.2, Princip rada teansformatora cniji transformator sgstoji se cd dva odvojena namotajo koji ino pevezani (sl. 1.2). Cersta induletivma veza postize se smijettajean ba namotaja na zajed thu Zeljeznu jezgru koje treba da ima oblik &to bolieg zatvo~ renog magnetikog kola, Namote prikljusen na generster, odnosno elekrifai 19 ‘nvor naizmjenitine struje naziva se prinar, Sto anati prvi, glavni, a namotaj aa koge ‘se prikljudena troiila Zove se sekimdar, to anaci drugi, sporedn Rad transformatora zasniva se na pojavi cloktromagnetske indketie. Ako pri- marai nemots) prikljutimo aa elekerien! iavor naizmjonienog mapona Ui, onde ce tim namotajem poteéi naizmjeniéna straja Koja stvara maznetski tok ®. Ta} tok &) Primar SL 12, Peincipisina shoma najednortamiies iednofaznog vansfarmatess pprolazi kroz oba namotaja transformatora i medusobno ih veze elektromagnetsht On je nerazdvojivo vezan za struit, tj, postoji dak ona teve, raste 1 opada zajedno s njcm i iSeezava Kada struje nestane. Znati, magnetski tok # javifa se Fao postjeticn seruje, a eavisi jo8 od magnetske provodnnsti sredine koe koja prolazi (Zeljezna jezgr}. Pobto je primarna struja promjentiiva, i magnets tok ée bi promisnliv Kao posljedicd toga. u navoju (2avoju) Kofi ga ebubvata indukovaée se napon s3- amjetan ne sa vojednosen samog toka, nego 52 breinem niegove promyene so At coe OE x aay Prema Lencovora zakonu indukevani napon te4i da stvor! indukovany serajy takyog smjera Koja se svojim magnerskim djelovanjem provisi wzzoku koli ju fe tzazva0, 1}, prorivi se promieni magnerskog toka. Zate je niegova viliegnest srazmjerna 83 negetivnom vijednaséu brzine promiene roks apo indukovan uw oamorajima transformacor proporcionaian je. broju navja svakng Nojedinog namoraja. Ako byojeve aavoja primarnog | sekuadarno snamoraja cencimo sa Nz i Ns, onda ce vrijednast sndakocians napons primaenos namotaja £; i indukowanog mapona sekundarnog namataia Fp biti wa? & 12) a ao yao vet ee 13 a rc) Indukovani napon Kofi je nastao uw primarom mamotaju pod uticajem pro~ jene magnetskog toka nazivamo indukyvan! napen samcindukcije. Po Lencovern zakenu on se protivi uzroku struje, naponu dovedenom a stezaljke primarnos namotaja i sa njim é¢ bit) u raynotedi. To je, dalle, andutucan? procaunapon prinara Fol vie nego orpori u primamnom emotalu ogranicuva primarna Strwk. E hada je negeve Kolo orvucenn, za vsiteme promjene magaetshes tok. ‘usekundatnom aamorojut uviick postoll indukovanl noyon kof nauvame indukovgnt hapon medusobme induieije. ale sexandueno holo zareorime preke aekog trosils hinr sluice, ajegovim namoiaism porede siruja pod utiesjem evox indukovanoz aapons. Oni ce po Lencovom zakonu imati u svakom momente tukew smjer da Ge stvoriti magaetski (ok suprotan chem u 2elicanol jezgri, po oe sali ode2anka ‘ranstormaciie primanai namocay iz iavors aa Rov ie pulicen pow vlike veca srruju da se mignetski tok u jezeri ne chenji, j, da ve ade w pevobiunom stant. Prema tome, indokovunim poten duo je do rrunsformacije clektritne enersite koja see dove w primarat mamotoy « elektsicno enersiit holy iskoristavernn w ‘roid 1.1.3, Oduos transformaciie, Indukevani aapon pe naveju i aamotaju Kada je sekundumi pamota| otvoren (fs-20), a ksvz primami aamotaj rete seruja, Jasno je da se magnetski 10k @ lovbs jedine pod usicaiem primamne struje. On se mijenia po harmonicnom zikoau, 31 niegove promjene su sinusoidalne, Fie takin incukaje i svakom naveit kroz Koji pracie tipom Fo}! fe takeder Rar rmonigna funkeija vremena. Prema tome. efektivna vellednst indukoranog AOR jednog ncvoja izmost Ba$44 1d. us die f oanateva felvenctiu, a By muksimalnu vafiegnest maynetskog tka Kole inisi @=Bo Sm. Ba preiuvljs neisinalne vijainest gustine masneskor oka, odnasno maynetske indukcijc, a Sry tist presjek gelicanih limova kroz Koil mmagnetski tok prodite. _Magnetski 60k, bake smo ved kamal, ie usieUnith, jes prodie i keez pri 4 kroz sekundaent namotaj, Prema tome. u svakem gaveiu, pripadse on primary Hv sekundaru, zajedaithd wok indukuje isi mpou cs) ob seme vee su Ny oanatili bea} mun apon biti: primar, wad é@ u gjeme indukovani 4 (Ova) indukované nspon Bs po Lencovirn zak, fake smo vee kava, bide suprot mapana made Th, pod clim se-aticajera javidy sees uw primara. ‘To fe, da (prtuauapion, On © rvslikuje od prmscags napus va saijednos omsion 4 indulstiv= nog pada napona uw ametaiv primar. Lnpeimainim okolaostiins (od prasnog husks Ue nominelnng opterecenya) oba paca napona shape ianose sans ackolike postacala mapons, pa je EX cha Esl, ay Analogne prethodnom, 0 nomotaju sekunderu Sofi se sestoji eel Ne broke savoja ‘Stearn se indukovani aapon Ee us) 2 Ovi) indukovant nepoa Ez je wok strufe w hol sekundaenog namoraia ako je cone zatvoreno, Napoa na kisievima sehuncara Ue mzlihuje se od indukovanog nae ona £. 2a vaijednest omskog 1 induktivaoy pada nupoua u namotaju sekundara Pri nominatnom opterevenju padovi napoad Janse sumo koji pustorak sekunda rmog mapona, Be je Eyal E) Posts ssfednick! maznerski rok # induaje ict nspoa Eu svakom macoju, ripadao on poimaru ili sekundaru, jasno je da Ge ednos zajedaithog indukovaneg Rapona Feimara £; i vajenithog indukovanog maponn sekundare Ey biti salun i jednak adnestt brojeva nave: 44 fy NeW, BN cto Odnos beojeva navoja SP=k naziva se ostuor eransformacifelli prenosnd odnos avant Ne formatore. Braj # pokazuje da li transformsmor podize ili spuita mupon, Ako je ‘odnos trunslormactje vedi od jedinice, onda se radii © Kor Koji upusa rrapon,2ako je odes mj od jediniee, onda je to trasformatar koji podize mapas, ‘Kod nominelnih upterstenja padost napona su srle mali, pa mozemo kazaci da su AU) 1 ESTs odnosno uN Ua Ne ‘Kako se vidi, naponi an stezalikams primara i sekundasa y ssazmiernom su cxinose 8 brojem aavojn. To znaci da sc prikladnim edabiramicn brie aavois moze od bilo Kojeg wipana ne primary dobit Zeljeni napon no sekuncaru. Jedno- sarno reteno, namot} koji ims vie naveja ima vedi napen | obraiRo, Kod, nominsinih opterecenja wansformatera modemo zmemariti gubithe je se viijesinast zuista male u odnecu ne dovedeny snagu primamom namotajy, Cinimo samo anal pogrestu (do 4%.) keds seavimo da je smago primamog nametais puibliano jedanke sui awmotaja’ sekundare aan Ol eos ns Ueh cvs 92, (ayy Kan Stu demo fusnije vidieti, tkion! snage $8 primarne i sokundame stiane se pri ominainom epterevenjur yrlo malo ruzlikuju, ps ih mozenio iajodnacikt ene pa 08 Tada ie Ch lye Us be see (EB) Sto madi da su priciihue snage prinurnog f sekaloonoe wamotaie pribiténe jeduabe Prebacivaniein mapona nd jedau suisny, a sttuje na cruge strape jodnutine i uz primjenu jednatine (1-11), dobivamor B‘Te forrmule nije teSko zaktjutiti da se naponé primara i sekundara edness srazmjemo rema nliovin brajecima mavoja, a da st obrmatom odnosn previa ridhavin strain Drugim rijetima kuzino, ukoligo je sekundseni napon aiZi od primarnog utoliko je struja sekundera veda od primeme. 1.14, Pribliina konstantnost magaetskog toke, magnctske indukeije, magnetskog napona i gubitaka snage uw Jeljers U postrojenjima 2a prenes i raspadjelu clektriéne encrgije predvideno je da tramsformatori mide pod Kenstantnin (Stainim) maponem 4 fekwencijom. On Se, marino, mijenia sinusoidaln® s vremenom i kad se kage da je kenstantan, mi- lise na Konstangnost njegove efektivne vaijednosti. Ovo se ednesi i na indukevane nnapoae i struie. "NaS zadatak je de proubimo osnovne osobine transformatora na fie smo krac jeve primara doveli napon konstantne efektivne vaijednosti (U=const.) i konstantne Srekwencife { f=const.) ‘Ranije smo ustenovili da je protunapon primara po vrijednosti priblizno jodack. napons Koji je doveden na krajeve primara. Posto Je primami napon konstantsn, jasno je da Ge j procunapon pri stalnoj frekvencij biti pribligno konstantne vrijed- pst Fy =const (1.5) Signo je § sa indukovanim naponom po navoju B, die je vrliednest pribti¢no kon- & a8) Kako je, pak, prema formuli (1.4) indukovani napen pe navoje pri Konstantno} feekvenciji proporcionalan s magnetskim wokom in, mje tekko izvesti sljededi aakljucak: had se primarni napon # frekoonciia Ronstantne erijednost, maksimaina Criiednoer magneesbng rok ima pritlisno fan svijadnoxt pri rau rariformatora of prasnog hoda do nominates eprersenia ©q=const, aay Poitoiemedu magnerskog toka i magnetske indukciie postojiodnos = Bw Srey jasno je da Ce i maksimalna vrijednost maanetske fadukiie Bu ostatipribliano kon stantne vrijednosti pri svim stanjime tronsformatora ed praznog hoda do nominsinoz optereéenia Bysveonst, (1.48) Kako je maksimalna vrijedaost magnetskog oka im pribliéno Konstantne vrijednost) u transformtore Kofi radi pod stelnim naponom { stalnom frekvencijom, mova! maksimalina eriiednost magnetskeg naposia (magnecopobune ii magnsremose”ne Sle) Mm, porrebnog 2a vdrEuvanje toga uoha, biti priblitne konscanme erijesdnose Maconst at) \Viijednost magnetskog napona 1 momenta kad je magnetski tok meksimalne vaijednosti data je Kap-Hopkinsonovim zikonom om Mom (1.20) 4 i \ | | | Xo fto je pounato, magnetska provodnestnekog Kola koje je naprastiono od ateiala dobre magnetske provodaisr! savisl od siijedneh tegnersen, Yoke Ono sew oka ede period mijcja sa magsesiintohotn po elo slosenomy sao Alf ned odedeau veljedaovt mazneskor tok, pt. bey magnets provadneee imate stain ista vijednast-A-=const. Ie tog ilai a Gel mabsimalna erosioss magretsog sare i reprobed Reena ciblizna Konstonena vojesnos megnetskog tok | mognctske indukelje w delicenom jezsro tranvormater,piiuteney fa maeda Lagerana a 8 Konsantne fekvensije porerdijeHnjencu drt gubies age Selene Pre proeta stain evijome vasa trasformarora, pri ma hoje opterecone al proarog hada to romano oprere-onia reerecen a prose, hoda Prseonst aay Zaista, gubici snage w deljem, ako se radi 9 odredsnoj visti trensformatorskih limova, zavise od kvadrata magnetske indukcije £4 i ou trekvencije f. Kako st ove dvije veligine staine, odinosng me mijenjajt se"w normalnim uslovima tds, nije tetko zaktjutiti da é& gubiet snage Pp, estati nepromijeneni od praznos hoda do nominalnog oprerecenia * PITANIA 28 PROVIERU Sea je eranaformator? ahve se loge transformatora pri prenosu_elestrsne ensegiie na daljiow? Gpikie lckenomsks anata) entzgetkoy transraters pel preaoe CENGIENe EDeTgHe ope ° IektHine eneraie ne 3 Chjaant natin nada tapefocmnatorat uSCOrmaOr” 1. Exe! preanmi canoe tranatormatora | utvedi tales je aos iamsedu yligine sapons i Broa ‘Roto havoia fe potwsbno a ekundarnom namotshs tcangfermators za. rian elektro fo piemnika 6 4'V, ko fe apoien no lek moves 250°C. ako pemarat eto) akav Je cdo izmedu strgia | brojs navoja namical taneformatore? 3: Saf st strum pr nspromsenieny saa ko ra sek) ser povetamo bro nasa? 16. See aapomont nt thunder serena preiarm Peta Davee sa ‘Gbjornt priblizme stainost magnetkog tok, mazuetke indukcie 1 magnetskog aaponn! 1.2, PRAZAN HOD TRANSFORMATORA, 1.21, Metode proutevanja rada transformatora sangha ade wansformarora ned operon, © em Ge bit gover jr podrazumijeve dobro pornevanic Cvsja gumicnlh redima ‘eget mala praznog hoda i kratkog spoje. a 1na redima rad translormacora vaoo jet dea razioga, iki zetim trinsformatora Kio medurezimn na sltbale njeo™ ion) aptimalni rezim putes superpoziije fnichog efits me drugi. U tome je teodlska vrijedmust ovih regina rad mn omogueavaje da odredimo sa stanoviste ekeploaracje tronsformatona, Na peimfer. ania transformmatora kao jedau od na} ibitke snage pmuznog hodu wit granitnih rezinss velicine koje su yeoms va Teisme wdrediby stepep Lorisnog liek Velriiih eksploatacionsh velitina, more ustaneviti Fntkog spoja eransformators. U tome je praktioma vriiedno: rada transloematora 1.22, Nadin rada wu peaznom hodu Pod priunin hodom tionstormatora pecrazumijevame vakav granites redin sade pei kojem se aa pjegove primame keajeve dovodi neki oapon, npr. wominslak i clektvitnog lavors (opr. generatora}, 9 krajevi sekundarnog. namotaje si otvoreni Gl 1.30), a) >) Sh 1.3. Jedaosaun trnsiormstor praznom bod ino mijenia s vremenom, a odreden je efekivmom fiaziva u primarnom namataja ona se krece @ SEW fo Ce ser mans SHletnow od 3 do iO! nomignine se Glavaa hemponentasteule pianos hod kaj ncivamo strom iggetiranjo uh! napon Acedia ova magnetite ya nm ew fh ko fe narianpo jaivon komponentent Toni Se ir ssn odavunje subsea sage {Sbilezsvamo fe sa he To ie aitiona kemponenca enost oko 10", vaiedaost stale prusnog hada, pr je Ces peilikom prowcavanis. mozemo i zaaemarit Magnetské manos “sk tuk haji se avojim najvecim Wamola} niteg napone SL. 131, Clindisas ‘Skoslsin names Sl. 1.30, Kencestiicamotali — namote peikssan sae ‘io Ba eden Stuby 40 Kod Konceotrignib namotjs blize jezsru smjesten je namotaj nizeg napona, jer se lakie izoluje prema jezgel. Za izolaciju jednog uamotsie oc diusgog upotted= Tavaju se izolscion! cilindsi, Preko izolovanog cilindsa Koncemtitno je smieken samota) viSex napona Koji je podijelien na vide sekcia, ‘Nejiednostavniji oblik Koncentritnog namoraja je eilind: int oamotai naprav~ lien od bakarnog pravougiog ii okruglog profla namoca u obliku spirainog svitka Kada imuno malo navoja, cilindritni mamota} se izvesi ao dvosTojal, a kada ih imamo vite, onda se izvodi lio vigeslojni. Na sl. 1.3L. predstavijen je cilindritnt dlvoslojni namots} nizeg, napona. On se fzvodi taka sto se na dva Koncentriéna valje a od specijainog Kartona namotaju bakreni pruvougli profli. Ovakav nsmota) uporrebliva se kio namoto) neg napom za trofszse trunsformatore nominalnih snags oko J000KVA i za mpone od S00, Kod transfcrmacora znatsih snaga ‘moranto poboljfati ulove odvodenjs toplote, To tinimo tako tke namots) iavoctioo Woblifas ploéastih svitaka izmedu kojih se ostavljaju venslacioni kanslt Sirine ed 5 do 8mm (si. 1.32). _-Namotai olteg ae Namotaj videg =a ~~ Rapene = = ono fs) es nnn ee) aw. Ea = [Ni 2 7 Stub St. 132 Cindi Si 13%, Napor am jefe ogmatog tan Shaler asa etal 22a uapona ives ol plotatik Shika ot fentiact: ‘ins kanal Napirede navnoije jo8 nazivamo Roleiné i prsenase, jex su ima prime i sekundar u vida Palataes iIt protena nalamjoniéne proredan, oko jexgee edn po red drugeg, kako je to prikazano na sl. 1.33. Prilikom ievedbe vodine fun da su Koluti niveg napona biize jaramu, aps. ako imamo ti koluta viseg i eri nigex apons, onda kolut nizey napona dijelimo na dva dijela i opi su najblizi jarmu, Nopored’ namo.sji_ pr'menjuiu se kod ogmutib transformaora, a njihov oblik je prougsoni ili Kruéni. Tz razloga Sto maogo bolje izdréave naprecanja koja astaju pli Krackim spojevima transiormatore, ceite se upotrebijava keuzni oblik namotaja od pravouguonog, Uperedujuci Koncentritne namotaje se naporedim, dolazimo do sijededin vaktjucake 41U pogleda izolacije namorsja, Koncentriéni namozsji su sig lacioni cilindar mote izraditi iz jednog kemada bez nastavka, do rnamotsja izolaciia se sastoji od vise dijelova (izolacionih pstenova) izmedu ko- Inrova { izolacionog cilindra (valjka) izmedu jezgra i namotsia, UwoSak iaolacije je vedi Kod naporedih nemorae, jer ve svaki ket ea susjednne izoluje za puni aapons Sto se tite hladen‘a, koncennritni namotaji se pogodnij jer prastor! Sxmedu pamotsja omoguéavaju pesmetanu priradne eirkulaciiu ulja i vazcuha, dake je od naporedit namotaja polorsj prostora izmedu kolueova okomit na prirodni smjer cirkulactje ulja lt venduha, dime se smanje sporobnost hladenia nimott Kod Koncentsitnih namotaja rasipanje magnetskor toke je veee, 9 time veéi i induktivni pad mapona, pau tom pogiedu naporedi namerals maja precast, Te owih uporedenia nije tesko zobliaeii da te Roncentrieni mamotsjt 20 i2~ radu jednostavniji, u radu pouzdaniji, ai jeftiniji, pa se zato namotaii transfor tora uglevnom tzraduju Keo koncentitni. Zbor slabites hladensa upotrsba naps redih namoraja ogruniéena je uglownom ng traniformatere sa stubovima x vodo- fsvnom poloju hao kod "egulacionsh trnsformatera * Kod ransfesatora 22 velo vetike sere ‘Maerijali Koji se upotrebtjavaju 2a igradu_nameraia su sti elektrobitsi bakar j aluminijum. Aluminijum se riede uposrebjova, jer je neekonomisan, Naj- Geige upotrebljavamo meki bak, jer je njime lako radii, dok se kod transforms- ‘tora vesih snaga upotrebljava evrdi baker veée tvrstoce da bi se izdrale welike sile koje se javijaiu prilikom kratkog spoja Najéeice se upotrebliava bskar u oblikn krusnog ill pravougaonog profile, Promjeri bakrene dice su normirini 5 kreéu se od 0,03 do 6 men. Pravough presjeci ssisu_normironi, Okrugia bakrena #icy izalovans pamukom ili Iakom upotzebiiows se § promjerom uslasnom do 4mm. Ako Jslimo vote presieke, koristimo prave- ugle bakrene profile izolovane pamukem ili papirer, Za medusobne jznlaciju namotaja kao i prema Zeljemoj jeegri upotsehlia- vamo pamuk, sinteridhi lak, silt, kvalitedan papit, devo, minerelna i secitka sulla ied. Ovi matesfjali moraje biti otpor! i na transformatorsko ulje, odnosno ne smiiu uticati na smanjenie njegovih izolactonib sposobnost, ‘Tako Kod 0 miatora koji se nalaze w uliu 22 namoea} ne sdjemo uporrijebist toga Ho on kan karalizaror stvara talog u ufiu, 8 t0 smanuie ni sposobnost. Tolacione sposobrosi tih materijala zavise 4 od temperature. Gra- nitna temperatura najuisa je dovoljena temperatura zn neki izolacioni mates npr. kod aljnih transformmtora za izolacija upotr=bfjavarma Span), slojavizo devo, ulin’ ‘uljno platno ite., cia je gruniena tempers ture 105°C, dok je 2a sintericke Zine lakove, bakit, rekstolit, pertinaks, lak pplamno i druige grniGaa vemperttuse 120°C, Ked sukih transformatora 2a izolacij uportebijavame stuklena ~vlakn, mikanit, mikafoliju, azbew 4 druge kod koja je gronitne temperarurs 130°C. ‘Postojancst mineralnih ulja koje upotrebijavazno 2a ttansformarore avelikn zavis od temperavare a Kojo) se nalaze. Nihowe ero~ nina temperatura u gornjim lojevima iznosi 95°C. Prekoraéenjem dozeoljene temperature ulje se moze zapalisi, pa se time ogranitava uperreba aljnih teansfor~ imaora. Zsro se umjeto mineralnih ulja upotrebliavaiw sinveticka ulja, t2v. waska~ roll, lofi su neaapahivi, a imeju izolicione osobine slicne mineralnim ulima. Posto su transformatori sa sinteutkin uljima skuplii za oko 25% od transforma tora s minerataim uljina. w posljednje vrijeme sve Ceige se za ieolactlu namorata subi ransformatora upoizebljavaty silikonski lakovi Koji doavotiavayu } vise radne Temperature a 1.53, Pomoéni dijelovi transformatora Pored dra glavna dijel, Zeljeznog fezgra 4 aamotsia. encrgetski transformatosi majo i pomoéne dijelove. To 9a koran, kenmservaror (cilalaciota posuie!, precedi fzelasori, Bubolceo rele), pokaziva’ ula, termometor, suiionik ousduka. saxvtanj Bi vest Sa senljone | dtUse, Kotao, Transfermature vecih snage smjestamo uw kotao naprovl bd Gliénog lime. Njegova debljira zavisi od velitive trunsformatorn + keete se od 0,8 co 8 mun. Kota je rapunjen uljem Koje sluri kyo izola fa (eri puta veea od vazaua), a siuzi zahiladenje, 0 ome ce kasnife biti £°- —pemore, vvora, Na sl. J.34. prikazan je principi- Jelno kotao i van. niega’rastav}jent Zzeljexna jezgra } ramoteji nizeg i vi- Seg rapona. Kada odredenim redom transformatorske dijelove smjestime uu koto, napunimo ga uljem i oder go poklopeem zatvorime, Poklopae tora = kkotla, Kojs je napravijen od deblieg Seliéaog lima, mehanieki je vezan sa transformatorom, tako de se u shut kkears ili remonta zajedno sa njim mo- de invaditi iz kowls. Poklopac se za Ikotao priterievje zavrenjima, a izmedy jth. po vel pdje su zavrenje strvtia se zapuvac od kartonita, wjestatke gu me i drugs. Na poklopsu kotla imame po- seban jdzep” 8 koji se stalin ¥ mometar (obitan zivin od 0 do 128°C) Gi fe zadatak da meri temperaturu uilje'a gornjim slojevimna Kotla. U do- jem dijelu kotla nalazi se ctvor 7a), 1.6. Ketan wail isputanje ulja, zavrsan) za uzerlienie asa tockovi ze lake manipulisanic Konzervator. Transiormatorsko topic ullc ae simiie cost w sa varduhom, posebag ne velika povrsiny. ic ngln oksidirast 4 ovladit se. Unriva je funkcija Konzereatory da. sprifes: prodiranie viage te vazduha smanju inéi povrtinu izmedu njth. Ako bi, ipak, dosio de dodira wia i vazduhs, onda 3 bnidi g znatna menjal porsini, 9 nize} tempered nen a hotlia, pa fe MepawalSaN tunics} vazduba pa ulje y keel peznaran Kanzervaror je wiljkasta posirds desetal: puta manje zapremine od ov smjeitena na poklepeu Kotla, Pomncu tanke cijevs 1e spajen © Kotlnm teanstorma: ‘om, 4 visint aivoa uljg postrarramo na poSarivary tie ke)l je na mje ageaden (Sl. 135). Cijee koja spaja Kotao i kontervanoe wlazi nate tamad cine kenz: Psevijena je tako da ajen orvor bude iopod nivor ijt 4BPei angriiavanju ulje se sisi t reve raga se ating w ko 2a promi vax fade a kon osiaje ist, nlaat vazdut, Si AS, Kenzer fpreme konzervaton, a kau se ohladi, : ». Konzervaror 4 kome je ulje uvijek bladao omogueava de prt Svakoj tempesteurt kotao bude ispunien njime. Konzervator je din u zapzemine ulin pri temperuturi wlia od 25°C do 100°C. Ukoliko stor om oviazi* olin sm OS Ga Kademo in Konzervator ima otvar kroz kaye ispusta gasove, 8 “io alja, dok lie orl De zabdjudimo: Konzervaror odvaia ulje at kotia od yladnog vazdulsa svana ii eventualnu viagu # prliav Ushijed promjentjivog ope i mupremina ulia u konzerva SL 1.36. Butuio il gad rele) 44 imu nvstale usliied oksidaciie prikuy recenia mijenia se weimperatury itans forte, pa populteno kagemo da ,crsnsfermater die Ruholeov sete}. a clini koja Catoeapostatia seeulitna maprava Hoja naliamo Biller va. 8 8 poe Sedge eijme Sesto tga pa emu oat se : fn il ava. plo prsina poldopew pestle. Kako ta that mate elekrint tuk used Soli do purwanis ula, Posto inhale mie masa enna tone da idu prem gore, tt daa fa vos peoo Konzert, Na tom pur milage ua Duholeay selei i svojim pritishom sinanfujy nive tia w posud:, SHijededi opadanje nivoa ulja, gomi plovak ie nanize iw jed~ nom (eautku zutvara kemtalte Zivine sklophe, odnosno clektsiéne kolo scleja koje odmah komanduj> uzbunu (syjetlosai i zvuéai signs) | upozorava na neki kar ‘Ukoliko v transformavoru dode de neko veéex Kvara, npr. keatkog spoia pa dode do pozara deliezme jezare, nivo ulja jos vise opeda zbog naclog mastajanja vece olitine mjchuriSs gasa. Tada dragi plovak preko Zivine sklopke zatvori elektritno Kole w Kcjem se mulazi prekidat koji odmah iskliutule transformaror i pogons. Provodni izolatoti. Kod vijnih trensformasers provodni izoluvori(avodnice) izoluju kmjave namotaja ii lzvode koji vous od stezaliki namotaia w kyehy, kroz W poklopac na stezatike za vanjski odvod. Da prt visokora napont nz bi dosto do probes, u pralaza kroz poklopac Kotla provedni izolacor mora biti dovolina vist nc same mehanichi veé i izalaciishi, Provodai izolator je napravljen od por ‘eulana (sl 1.37). Niegov vedi dio je van Kotla, 2 mani uw kodlu, To fe zbog toga S10 je ulje bul iolaor of vazduha. Porculan Bokelitat popic ye Poxlcpac Poke Poslopac kotle SU 1.57, Provodal iolatris a) do 28 HV, bp sie od 35 WY provaxinih izolators zavisi od napona 2a Koji je namijenien. Ukotiko sSnjast provadnog ivalatara ispunjene ie vazdun hhom, a baksena Sing ili cijev obulvacena je citindrom od bakeliinog papisa debljine 456 do Smm. Pri naponima visim od 34KV, unutrainjost provodnag izolatora ispu- rnjana je izolacijskom mosom, npr. jer, SL 1.38, Provodnl iolate! smiestens na pos oe ‘Klope kote Nu poklopcu kotla se provodai izolatori smieStuju tako da se na jednoj strani ralaze oni Si vi8im naponom, a na drugo) oni so mizim naponom, kako se vidi na si, 1.38, 154. Hiadenje transformatora Te dosadoinjog izlagania je jacno da se pri mada transformstor zagrije, Do zagrijavanje dolazi usljed daulovih gubitaka w mametajima primara i sekundora FT gubitaka wi Zeljemoj jezgr koji nastalw usljed bistereze i yetlodnih struja. Da ne bi bin ‘slogan oftecenin Hi eventualnor unistenit, izolacijski materijal namotaia ne smije imetimaksimainu dopasrena temperatura, Kod suhih transiormatora 95°C, a kod rransformatora w ulja 100°C. Ukolfko je transformaror uw svom radu nominaln optereden, 1. snagom 20 kkojt je graden, onda to opterecenje moze biti trajno, a da mu temperatura narnotaja ne poraste izmad dozvoljene granice. Na najvetu dozvotjenu temperatura wtice i temperstara okolnog vazduha, npr. ako je 20°C, onda temperatura opteresenog ‘ransfommarom ne smije preéi 75°C. Zbir vemperature transformatora puje opte~ retenja (20°C) i porasta opteresenja (75°C) Simi najvecu dozvoljenu temperatiir In ovega inlozenog ale tebko nakdjutiti da moremo opstjctisi eventwalno prs koravenje porasta tempemture, 4X0 je opasno po upetrijebljene izolacione meter jale, a i sami tansformator. Iz tog rezlosa, osvbitu paznju moramo posvetiti hladenju transformarora. U prvom redu, njegova kenscruktivaa izvediva w znatnoj ‘jeri zavisi od natina ajegova hladenja. Na osnevu toga razlikujemo: — transformarore Refi se blade privadinion erruianjem vazduha ili ule 4 = rransformarore haji se Blade primudnim (pojatanim} srujanjem tit ubja dha 46 | ‘Transformatori koji sa otvorent i hjade se samo sronsformatorima, Kod njih se stvara prindina strain powrtine asmetaia i zeljeznog Foofiiient od ES lenient. trastormatera che Dritcnim siruhonient vastus aie St, 19, Hladenje: shia ransfor- sk 140, ‘ino privocim sane sformator S142. “Tiofvent lini transfoemator Enh Se zidovima od lowhog bina Snaae toe Zo KA Sh, 24, ‘Trofeen mal ull 9 Wkaihs se rasnim decrease 301A 47bladenjem obicno gendimo za male snage i 21 napone od 6 do 10 RV, Dabismo pobolsoli hladenje, izmedu namotaja koje dijelimo stavliamo aluminijske Jimove, pe time pavecivsmo povrsinu hladenis, tj povesian 20 odvodenie toplore. Danas su najznataiaiii transtoemacori & pivamo ih niin teansformarorima. Ulje ima oke desetak pata vedi kocfcijent od vodenja toplote od vazduha, pa és se wimoraja za toliko puta bize bisi odvodena toplots, Na sl. 140. prkazano je bladenje transformscora w ulju pelrodnim stru- janjem vazduha. Naime, namocaji | jezaco transformatora zagifavanfem postaja ‘toplif od ulla, usljed cega dolazi do njegovog straanja unutar Kotla, Na taj nadia, tulle prenesi toploce sa toplih pavesina transformatera na blacne zideve Kotla Usljed nastaie saulike tempeentura izmedu idovs Kotla i okelnog vazcuha, oko povrSine kotia se javija priradno strujanie vazduba, Naraeno, toplota sa povesina oda cdlizi { zsutenjem. Korao sa rivnim zidevima primienjuje se 2a transforma- tore manjih snagu (do 30RVA) (Sl [ 41). Za transformatore veeih snaga povesina orla se mora vjestack poveesti, To se cini a ts} nacin sto se bond zidovi kata Qzruduju od valovrtog, lina za transformatore do. S0 VA (sl. 1.42). Kod transfor- smarorasrednjiy sraza (od 50 do 000 KVA) poveenne sit povrsine hiadenja elie ofi se stavljgju u kota ¢ uljem. X. SL 1.43, Troftent uli transormetor whetlu Sh. 44, Teofuenh aljnk craneformaor Sr ugradenim civitna 24 hladenje —tropest ys gcadenitn xaiftotioa shades Up ze augrfunost Ulolipe ian 35°C. sage a0 vima u nekoliko redova cije su boéne stane zavarene u kotlove. Kroz nevedene cijevi de strufati ulje (1. 1-43). Promjer th cijevi je oko SO mm. I majzad, da bi se joS vide poveéals povstina hladenja, aa zidove korla ugraduje se aadieton, 48 su Kotlovi tv. radijacorskog tipo s prirodnim strujanjem zraka, koji se upotreblia~ vaju 21 Lansformatore vecih snaga (Vige od 1000 KVA) (Gl. J.) ‘Sve ovo &to smo do sada na- reli odnosi se samo na. povesanje porrsine hladenja, dok je povssina Zradenja neznstno povecant, Pose strujanje vazduha ime glavna wlogu uy odnosenju toplote sa transforma vorskog lntla, kod transformatora velikih sega (vibe od 10 MVA) \ ‘mioramo primijeniti prinudna (po- | jatans} Srujanje. To postizemo ventiletorima snage od 150 do 200.W, koji se smjestaja na pri- Nadna’ miesta w radijatorskom a= | sbladnom sistemu. Prostoriia g Kojo} se ralazi transformator treba j da'ima owore 7a ulazenje hladnog 4 tzlazenje toplog vazduha, kako je to prikazmo na sl. 1.45, Kod transformatora velo ye- likih snaga (ise od 10 MVA) pri- mijenjuje s= narotiti sistem blade nja. Njegeva je suitina w tome so se lie pumpom prinuduie ma struc inoje Koo spiralny cijev Koja je 1, 3.45, Prostorja za uansformator se otvoriins senjeStena u hladmy vod gdje se Sr ula hlainogt ialas loplog vecdab 4k Wk ly t Voda a Ss Sh 146. Hlogenje eranforestorn tk saga (preko 10 MIVA) prinadaim struenjem aie ulje bladi i tako obladeno vrata w transformator (s1. 1.46). Ovakey natin bla denja je slo pouadan, ali it skep xbox primjene dopunsith uredsja sa pumpom ww sistemu za hladenie. 4 Wlektriéae masine a9PITANIA ZA PROVJERU 1. Koff dijelov! eunsformaters akteno wert w tankfermacié clekritue enecle? 2S obaicom ma chk magaeiskog hala (lieene fray, taka mmo ial pagel sanfor- 3. G3 Sopa je napreijens jesgre narafoematona? 4 Koj Obl imaja trastorratos limort's kako oo 08 satan jargne? 5. Roje cbt: presiela felonae jengee iano? & Gale so amictaie weatilclon anal 5. Kole sete namotsia mame? & Roe su predaostiy a toll pedosesi Koncentéath sameala? 5. Koje Su prednosts¢ Sols nednetaci naporeaih mamerain? fo. Ke material se upotebdjacsu aa jez, 8 kph ms wads ramotla? Hi Sa spade © pomogne. djetoce antfornace® 1D! Kale loge dng Ronseronrer? 15. Keer anata) ima Bubelone rele} | na Rom peisine mai? 14! Rare ‘Mloga tmje.provodal lzlutor! hod jms wansformators? 15, Zattoo tiene bls teanaorrstor? 16. Opitt bisdenje transfocmatora pred stujaniem varduba 1 a) TT Opiti hlstenje tamstoraror prinusnim stratajer vez i ult 1.6, TROFAZNI TRANSFORMATORE LGL. Trofazna transformacije Do sada smo uglavnom govorli ojednofuanom transformarama, Koji je trans- formisao jedan apon i jednu struju. Kol trofuani sistema potrebno je da eansfor= sigemo cri napona i tr straje, Najjednestavniji nacin ostvarivanja trofvzne transfor ‘macije je da w svaku fazu trofazang sistema stavimo pa jedan jednofuzni trapsforma- {oF i ajthove namotaje spojime u zvijezdu, kako je predstavljeno ne sl. 1.47. Ovakow A 8 natir, trofazne transformacije majéeiée se primieniuie u Americi, pa ga gest ma zivamo .amerigka transformacfja“. Kako se sa slike vidi, svaka fsa ima magnetski tok nezavison od maznecskih tokova dmuge due fize, pa ejslokupan magnetski sistem qolazne transformacije muzivamo neaavisnl masnerski sister ‘Ako tr jednofazna transfermatora Giji je po jedan stub vesan «jedan zajed- niki postavimo kao na sl. | 48, dobicemo sitmetriéna trofxeno jeggra, Poste namo- sa SHS, +5-0 : s u=0 Si 18 Simesriéna totina fongra taii postavljeni me stubove Si, Sz i Sy immaju jednak bro} navoja, struje koje teks ‘namotajima biée jednake, a prema tome i njihovi mgnewsii rokovi, Pawo magnetski ‘okoni dine simetritan sistem (fazno pooaknuti za 120°), izhxzi da je 2bir teu mag newkih tokova u svakom momentw jednak nul ¢ Oe yt Or Poste w zojednitkom stubu S nema magnetskog toka, odnosno jednak je ‘nvli, onda taj stub mozemo izbaciti, falko je prikazano na si, 1.49, Na ta} madin bili smo jezsra trolaenos tronsformators samo ra eri stuba, Roi nazivaano si smeiriéna jezgra, Odstojanje od stubova do tacke 0) je za sva tri xraka jovo, 4 tadhea 0 zavemo’ zvjezdiéte ilz mul-tatka, Posto bi simetsiént jezzru ea sl, 1.49. te5k0 bilo 3 SL 147, Tovedba trofernog transformatora pomety wi jedaofeis trmsformetore (amerika ‘uansfoemecia 50 I. bb ol, Sk 10, Sinai tatoo jagm'b ‘Lf, Bmp ota ten ra, ee Senator tte: . 5upr tsi stubs smjeste u jedny raeninu Gt 0}. Kako se sa slike vidi na takvu jezgru smnjeSteni su namotaji j takav natin, téinsformaciic mazivame yevropska twofaand cransformactie"™. Kod cvropske z= edbe jeagra trolaznog Teansformatora nije simetsigna zbox” toga tro masnetski tokovi do 2vjenisia nenuju iste duziny puta, pa ce i za nove stvaranie biti porebne raziiire veijednosti struja masnetizicanja. Uporedujuci sa ameritkom trinsfermacijom, kod evropskog, sistem: transformacije. maunetski. tokovi nist nezavisni. Oni, koko se Sa sl, 1-50. vidi, prolaze zajadniekim maynerskim Kolo, (pa takav sistem ageivamo zavisni magnersis sister ‘Danas se v svijet upotrebljavajtr oba nacina teanstormactie. T jedan 4 dnugi imaju svoie prednosti, a i medostatse, Spomenimo neke od njih. Amecidki natin sransformacije je shupiji. ali prednost mu je u tome So ako se jedan transformaror ‘pokvwasi, osala dva nesmecano rade. To je bog toga So svak) transformator radi potpune samostelne, jer je njegova primarne sirens spojena aa jedan od vanjskih Reuvtalnih provedaiks, To iste voti i za sekundas. ‘Takoder, evakt jednolazai Traasformator grupe (22°. ,faza"’) maniih je dimensija i transportne mase od tre- Stubnog tranormmara za pony snagu gYupe, sco je Yeoma tw2ne pri momtazt tesa: Za gupu feofazah ransirnstrs za teas jedovljn sro jedan teanslozmator 8 40 je Teesina snage seu) Prednost eveopskos nadine transfomnacife fe w come So 94 soi namorji md jesinojleljenanj ese p jsut zeicea tin mun ol amnerckos mins ten Hfommacije. Necomvrake pul, predstalia teze manipulisoje trofaanio. transtorms~ foro, aire ie skapo Gebid ga nezerds Ako wporedalem po sai, cnda ame- TEA main tamsformacie ana stanovice prssnose kod vo velbib snag géje SU Sigursst v salu | aniovi(eansporta veome vain "Tranaformason!sruiie | male nage invodima gotovo uve, kao trostabne 1.62, Natin spajanja f ozaatavanja namotaja trofazaih transformatora Kod trofamnih transformatora namotoje primora i sekundara mozemo spo- fiki ma Ui antin u avijezdu, w trougao 1 u avijezdu cikecak (slomliena zvijeada) Ganalka 2a aps’ zviieaduy je veliko slovo Ya namotoj vileg aapona, © malo 29 namots} nizee aapons, Zs spo) tougao oznaka je veliko slovo D 2a namaotaj Wises aapon, a malo d zi nanaeta) nizse aapona. Spo) zeijezia cik-oak, kako Gemo po- Ste vide upotebtova se smo zu splane mots ides napan. ps ne aoe ‘Trofaan! tranefoematori imajy pe tH) mamoteia (faze) wifey i po tei namorsia (faze) nlzez sapont. Seas namoraj ima dva saved, sv) pogerak i zavelerak, Po eck namotaja oanacsvaiu se potetnim, e zavrseci zavzinim slovima abecede, ako se pocetak nametaia viseg napona oznatava velikim slovima 4, 2, C (stare oznake U, P, 1), w zavescuk sa X, 3, Z. Namotali aldeg napona imaju iste omnake, sano se’ upotrdbtjavaju mala slova, tj, potetak oanscwamo se a, b. ¢ (stare oamake 1, ©, ai), @ zavrietak sa x, 9, 2 Tavod mulce tatke ili avjezdisea transformnatora ozmaéavamo sa 0 i 0 ili N'j Kod trofznih transformarora izvode se samo potect namotaja vikeg i nites napona, dok se zivrieci spoje unutar cransformatora u jedan od vet poznatib spojeva Spo} u zvijezdu Y. Na sl 1.51, presistavljen je spoj w vvijezdu: a) skicom sa oenakama namotafa veg napona i 6) shemutski sa conakama namotsjs ne rnapona. Kako se su slike vidi, zavrsect faanih namotaja spojeni mu u jednu tadien koju nazivamo nul-tacke Hit zvjeadifte, dok su pocect namoraja spojent aa vanjsku. clektriena mrea AW) avs =terw! Zz, a» 4 Si 1, Sp; seeds Ys 0 hc oma nama ins apo, hema Kod tofianih sistema razlikujemo fuzne i linijske (nedufuane) napone i sutuje. To isto veijedi kod spoja u avijezdu ako ix zejeadista izvutemo multi vod. Odeunije je poznato da su u ovom spoja linijski noponi veci od fwmih za pura, ada su lintske i tazne scraje ietnake, ¢f UVB bole cesses (70) ‘Spoj u trougae D. Nu sl, 1.52. predstavijen je spo) u trougac: a) skioom sa ‘oznakama nanmotaja vies napona i 6) shematski sa oznakama namotaja aide ne pons, Kato se sa slike vidi, sva tri namotaja su medusobno spojena su kao i lod spoja zvijeada poteei namotaja spojent an vansiu el f AW sijsid, dok P qr g a) SU 1.82. Spo) w troup £9 8) shi sa sename marotais stanotls nizep bapon,Kod ovog spoja linijski napont jednaki su faznim, dok su finijske struje vege od faznih 22 JF puta, tj, mt, H=V5H am ‘Spoj u zvijexdu cik-eak z. No sl. 1.53. predstavijen je spo] u zvijeadu cik~ ~cak: a) skicom i b) shematski sa oznakama namctaja nizeg napona, Kako se takoder sa slike vidi, svaki namota) podijeijen je na dva jednaka dijela, od koji je jedan nna jednom, a drugi na drugom stubu 2eljezne jeggre. Od Sest poloviénih namoraia jedan pripada jedaom, a drugi drugom namoteju (tuzi). ror ro ou a » Si, 1.53, Spoj w aviiced cik-eak =.) Skiea 5 seme st onnslamse ramotsa niieg napona, ‘diagram incakowonih aepoms Kod ovog spoja fuzni mapon dobiGemo veluorskom ruzikom poloviénih spona na da maiicita sta, Ne sl, 1.536, prikazin je dijagrem indukranih aa pont avijezde cli-eak i na esnovu njega mozemo.pisa a Ia vekworskog dijagrams proizteai any Ako Zelimo imati isti napon u spofu zvijezda cik-eak kao wu spoju zvjezda, ‘bra navoja moramo pavedati za 2// puta. To madi, ukupna masa bakra poveéava se 22 oka 16°. lak je ovaleay spo} skupif, ipa ea upotrebliavamo 2a spo} namotaia izes nopona, jer moze da podnese velika nesimetricna opterséenja 34 1.63. Grupe spajanja namotaja trofaznih transformatora Kako smo vide, namorat trofemih trensformatara mogu se spojtt na natine, Svaki od ovib spoieve moze se primijent Ko! mamoraja si8eg kao # kod pamaaja niger napena, pa se tako vif Vise Kombinacis. Ako 80 wane w obsit Saxe spo} zviezds keen favla samo na seaandeino) sani tase taka homes racia pojviiie uviek-dva pita, praitieny je moguce sett fest Lombincte Tov. Vp, Dé, Dy, Yd, Ye, Der Ove Komibinacie coveme erupe (sprese) SPa> janis. Nojeiee upotecblavane gripe sur djencn-mjerda, Ys, trougao-zvteada [byt aajendacrijenda occa: Ye Spo} zvijenda— zvijezda, Nal koji ima sliedece -prednovt predetavljan je spo} avijenda-zvijeada, so : : = | a0 Sh 84. Spo} siezdaceiends Vy SL SS. Sp tougascanjends Dy sa strane viéeg napona postoji multe tadka, Ko tivnog ili induktivnos otpora moze spojiti sa zemaljom radi ob Jktno ili preko ak- jedenia sa strane nizee napona moze se j2vosti multi provednile (move se spojitt 1 zeraliom), pe tako mosemo koristiti dva mapona, fazni linishi Slabe strane ovog spoja su. = ako je semo jedns faza opteredena, no ostalim fazama javliz se napon vveéi ed nominalnog. asijed cepa steacaja trate prikijucena ma te faze. Npr. ako lopteretimo samo sredaje fam, onda co situia te faze Jay, preko nulsog vods i rosila zawonti eleitrieas kolo. Kako smo vee odranije asucii, vec seruia sektandar arate iets toliku straja u primarnom nemoraju (Q isto) fazi). Ta struja srednie fize primara fp wt evoristy $e grans na ostale dvije faze iw ayima ce test polo viene sruje fap/s 6 negativnom smjeru, Ove struje etvaraju svoje magnetske tkove 55koji indukufa u svofim fazama (a ro su faza A i faza C) vete mapone ed nominainib, nusijed Sega stradaju trosila prikljucena mi te faze; — promienljivost (neravnomiernost) opteredenja na sekundoru prenosi s© {ina primar, © proko elektricnog voda ina generator w elektrant Spo} trougao — zvljezdda. Koc ovog spola (5). 1.55) promjenliiva optere= éenja sekundarnih fiza ne prenose se aa pcimar, jer se u njegovim narnotajima spoie~ im u_ wougao pojavijuju lokalne stroje ‘Nedostatak ovog spoja jeu tome sto na strani viSeg nepona nema nulte taoke, ‘Vkaliko bisma je 2bog obezbjedenja htjeli imati, moral bismo je izvesti na vjeStagki atin pomoéu otpors Spoj zvijezda — avijezda elk-cak, Ovim spojem, koit je predstavtjen na st 1.56, eliminisemo slabe strane naprijed navedenih spojevs, a zadrzavame njihove prednosti "AKO izvrsimo poredenia osobina wansformatora uw spoju zvijezda cik-cak sa eeansformatorom u spoju zijezda, dolazimo do slijedetity zakljacaka = kod transformstora uw spoja zvijexda-zvijeada cik-cak sekundar Ge imati za 155% vedi broj navoja nego w slulaju zvijezde A c sua SL 1.56, Spo} mliextoestceda ceak Ys — eaulova toplota i akcivni pad napona u sekunduru su povetani za 15,545 — masa baka potrebaog za iaradu vekundara povedave se 29 15,5%, ‘Kako se iz, ovih iskustvenih podataks vidi, transformator u vor spo je scuplfi, aj gubici su nesto veti. Meducim, vrlo je pogodan za mreze sa rasviernim frosilime, gdje su faze nejednako opterstene. Tako ako je opterecens sumo jedna fuze sekurvlara npr. srednja, seruje Ts tebe kroz polunamotaje obje faze smjedtene nna scednjem i desnom stubu magnetskog kola, Sto u primary izaziva odgovaraiuce seruje ¥ srednjem i desnom faznom namotaju. Posto primacne struje potpuno ponistavaja magnetsko djelovanje sekundame struje, i u ovom spoju ne postojt pamnest of nstajanja dodanog mignetskog tka time f veg mipona od nor- zalnog, Grupe spoja Yy, Dy i Ys, 0 kojima smo goverili, nisu odzedene samo spo~ jem mamotsis primate i sekundarne strane. Naime, izmedu fazniln mapona iste faze primarne i sekundame strane moze dod do faznog pomaka. Razloz tome je smtisuo namatanja i nacin spajania namotaja primara i sekundara, Ako je npr. sel aoe ‘ re el oy ute zeal | oak TT OT te a) b) Su 157 Dita voktors napons sy zavisnosti of smlsta Gmlere) namatane yams 2 it ino amet) a he poet) supeosan eno mann map {sti smisay mamatenje faznog numotaja primar i solundara, fazni pomak ne postesis ‘oxinosno jednsk je nula stepeni. Medatim, ukoliko je sekundar namotan suprotno ima drugi smisao samatanja}, onda fezat ugae iznosi 180° (sl. 1.57), Proizvolino Cemo odrediti da je gornji namota} transfarmatore na stubu pri- mami mamotss, « don seluundar, Isto €o Came uradici sa pocecima { zavesecima, fumotala. Susvim Je sporedno Koj cemo stranu mamotja odrediel za. povewsk, fe koju 23 zavrietak. No vaino je da se tog odredenja draimo. U anagem slucaju zonaje stezaljke namotaja emo wzeli za potetal i aznatene su slovima A ta, a donje Stezaljke Xi 3 su odzedene za zaveietak namotaja Se s1. 1-57. vidimo da oba nametaja (primar i sekundar) imaju isti smisao (senjer) muniotanja. Posto su oba namotaja smjestena nu isel stub i obubeatena su stim magnetskim Tokom, u nage siucaju indukovani naponi u ngmotajima imaju tu svakom momenta isti smisto u odnesu na stezalike namotaja, npr. od pocetka 4 prema zavréetku X'u primamom i od podetka @ prema zavrsetku x u sekundar~‘nom namotsju, U skladu 5 time, naponi Us i Uy na stezaljkama primamog i sekun~ dsmog namotaja transformatora podudaraju se u fizi i predscavijeni su sa dv vektora O14 Oa, eiji je smier ist Ako aumotofi primara { sekundara imaju suprotan smisac (smjer) namatanja (moraju zads2ati iste oznake!), onda sa, kako Se vidi sas, 1.57b, indukovani napont u odnosu na stezalike primamog i sckundarnog namotaja supromiy mpr. pti marnom namotaju od 4 prema X, au selundarnom nomotaju od ¥ premd a Zoati, aaponi Uy i Up predstovijent vektorima Oi Os imaju suprotan sinjer, Kako se sa slike 1.53b. vidi, ako se radi © vezivanit pohinomotaja w spoja zvijeata cik-cak, faznl pomak izmedu npr. feznog napona Ui i feanog mapona Us ‘sa promijenjenin smjeram iznosi 60°, Kako éemo to vidjeri kasnije, 29 pstalelsn rad transformatora, pored grune spoja, vazan je i ugaoni broj Koji pokazuje koliko geometrijskih stepent (atosi fezni pomak. Tzrazavanje faznog pomaka geometciskim stepenima nie praktieno, pa je usvojen interacionalni sistem satne metode predstaviianis, Odranije je poznao da su vektori napona u trofuznom sistema medusobao pomisnuti za 1/3 \periode, odnose zs 120", ii, pak, mozemo kazati da je media nijima pomalk za Getiri (4) sana broja. No'sataom brojéanikw 12 sash cdgovsrs 360", pa tako 360°:12=30° odgovara jednom satnom broju. Da zakljucimo: sath lugao je fkeni pomak izmeda vektora primamog i sekundarnog napona iste Lane npr. 4 i @ ioraden u satnim Srojevime ed 0 do £2. Pri tome, kato smo vee ustanc- vil, jednom satnom broju odgovare ugso od 30°, Ova) sutni sistem predstavlien jena sl. 1.58. Poscavimo li veiku kazaljku aa broj 12, #to wjedno enaéi multi polo SI. 1.58, Sat sintom predstentinie prupa span tofarnif caneformatora ona predstavlja vektor strane vies aapon, dok mala kzaljkn pokanuje sate fd Odo TI i predstavija vektor faznor napona iste faze all steane aizeg mapont ri odresivanju) sainog gla morame se pridsdavati sjedecih pravila — iaivojiti vektore fiznih mpone iste faze (redowno faze B), { macreati in ‘ako da ida iz Svorita ili iz sredine trougia prema saglasno odtredenimn stezalikarnas 38 = satni ugao se meri izmedu dva vektora i to od vekvora koji pripada strani videg napont do vektora koji pripada strani aizeg nepona, (to u smjeru kretanja Keazafjke na satu, PREGLED GRUPA SPADINA TROPLENIN ENERGETSION THANSEORNATORR Wee | vor | vst abane lei! vas ic ice} Sh 109, Pret mala pon pupa aie onli hematite prea bas PERE Poledem hone 58Svi spojevi kod Koji je strane nites mapona pomaknuta za isti ugao prema stra viter nopons semtavame u jednu grupu. Take dobijeme II grupe, ti se prakcicki primjeniuju grupe spoja § tznim pomacima 0. 6,31 11. Ne sk 1.59. prikaan je pregied ozmila pojedinih grupa spaja po IEG i VDE propisima, nie hhovo shemaisko predstavljanie kao 1 vektorsi polegs) aapona SL. 1.62 Grupe susie Ban SL. 1.63, Grupa spola ¥=1s Da bi nun vektorska slike mnpons primum { selsundumne strane bila jasaija {narotito fuzni pomak), prikazacemo nekoliko grupa spojevs adie se vektor! napons primatne i sekundarae strane nalaze na istom ertezy (sl. 1,60, 164, 62.1 163) 164, Simetritne i nesimeteiéna opterecenje ‘Transtovmator Gjt je primar prikdjuden no iaver elekttiéne eneretie (gene Wor ili elektricna mreza visokog napona) sa sekundarne strane moze biti optereccn, raanim vrstama trofila kao sro Su: jednofazna i trofanna, velike i male saage, vie= menski ukljutera neravnomjerno itd. Sva ta opterecenia svrstavamo u dviie grupe ~ simetsitna optereéenia i — nesimetsitna opteresenie. 6 Simetrisno oprerecenje mustaje onda ako je avoka {azn ravmomiern> ope ena, ¥. na svaku faza prikljudeno je trosilo koje je sa ostalima isto po velid faznom ‘uglu, Naponi na stezaljkama su jedmiki i Simerriéni (medusobno pomake fA: 28 120°), Struje tu takoder jedaake + medusobny ou pomakmute 22120) Niihow 2bir crenuimh vrijecinosti jednak je uli, Ovakwvo opterecenie & praksl so sjetko poavijule Nesimetritno opterecenje mistaje kada su faani mamotaji nerevnomjerno optereceni, t), kroz njih reku struje nsjednake po velitini i taznom uglu, To uglav- nom nastyje kada su no sekundarnu stranu tansformatom prikljucena jednolazna niskonapanska troiila kao Sco su: sva trobila elektcitne rasyjete, sva eroSila seoskih 3 gradskih domadinstava, jednofuzn’ motori u poljoprivredi, zanatstwu itd. Zbir aiihovin tenwinih vijednosti nije jednak muli, pa otuda izlexi da kroz multi vod tote neka vrijednost steuie Nuincpoveljnifi sluga} nesimerritnog opteredenia je kada je samo jedina faza optereéent, To smo vee ruumotrili Kada smo povorilt 0 spoju zvijezda-zvijezda Yy. Povelino ponssanje spoja zijezdacrnijezda cikecak Ys pai mesimetrienom opterecenia, takoder, smo ebjasaili ranije Da aktjutimo: Za poverivanie mecza visokos napons upotebljavaju se transformarort Git su namotsii spojent u grape Yy0, Dys i Yds. Oni sa uglavaom simetricaa optereden.. Spoj YD upotrebtiavano za vrio visoke mapone, a manie snaze; spo} DyS upoueblavamoe zi visuke mapone i velike snage (250 do. 1600 kVA); spo} Ye5 upouebljava se Kod transformmora w efeksranama Koji zwpsjaju prenosns elekeritny mrez, Kod nesimetricnog opterecenja upocrebliavame ove grupe spoja ¥y0, DyS ‘Spo}_¥y0 primjenjuje ve kod transfoemacora an rasvjeta (inaju multi yod i'sn Sekuncame steine); spo} Ds'5 upateebl ‘matte vesih snage (u tom slutaje je ekomomicun); spo) Y25 upotiebljava se uspje- ino za svi nesimetricna opterecenja gdje je transformacija 10/0,4 kV. LS. Paraleloi rad transformators Pri prenosu, saspadjeli i snabdilevanju clekeriénom cnergijom, javlia se, bilo zbog.ekonomitnijes odriavanja clektsitne mrede, standandizovanih sniza ‘ransformatora bilo zboz neravasmjernog daevnog optereéenia ili opterecen|a Szackih deugih sacloga, potteba da za jedawy mue2u rade dv ii vise transformatora. Ovakay rad ima yeoma velike prednosti, Npt. unotrebom veces broja paraleing spojenih transformatora mozemo pojedinatne imanjim trunsformatarima prenosttt like snage koje jednim yecim ne bi bilo moguée, Nadalje, u slutaju pocrebe ma- nieg opteieéenja moze se jedan broj transformatora otkapcati, pa to onda w iexje- sno} mijeti smanjuje gubitke elektridne energije, T as kraju, dode Hi do kvara na jednom paraleino spojenom transformaxoru, ostali nesmetane i dalje rade. 12 ovog izlazi da pod peralelnim radom dva ifi vie wransformatora podrazu- mijevomo slutaj Kade su im krajevi primamih namovaja spojent 2a zajednicki ievor eleltritne encraie, odnosno za zajednitku elektsitau mreza (za iste sabimnice), a Krajevi sckundara takoder spojeni ma yajednicku mrezu, odnosno zajednicke 6sabienice, Znaci, cransformatori se nepajaju sa primame strane iz iste elekarigne smrede i vale zajedniehu teansformactja 22 istu sekundarmu mredu (sl. 1.68) a ispmavan, paralelni sad § dobrw transformactju jedne elektriéne enersije uu drug transformatori Koji rade gajednicki moraju ispunjavati oredene uslove L. Nominalai asponi pri- mam i seleundara svih transfor | fmators moraju bist jednak, & —_— Un=Uime=..Uire «(173 5 roxy a7) 7 Unr=Usrs~. Vane «+ (1.78) Novedeni uslov svodi se_prok- lle HEvi nw aajev Jecnakoreh pre~ c nosnih odnose “sin sur : rors r 2 kn=bae= «hw 7s) : ” 2. Attn finduicni pae i P dost mipons sib tnsformarora t ‘moraja itt isti, pa prema rome i maponi Kratkog spoja moraju 04K bith jednald, 4. t TT teri =te2=. thera « (1.76) Sh 1.64. Spaj dea trofaens tranefnmatore re parades 3. Sui trofuzni transforma ral tori u parilelnom radu moraju pripadest isto} erupi spoja, 4, sti redostijed fia, da na iste sabimnice budu medusobno spojene iste faze svih poratelno prikljucenih transformatora sure 5, Nominaline enage moraju biti ite, ukotiko to nije moguée, postisi raza da ne prelazi adnes 1:3. Pacaleino mozu raditi i jednofsoni i trofieni transformavori. Soi uslovi 2a rnocmalan parsielng rad ist? inizey onog treceg, Koji jedaniaznd transformatce nema. Ukoliko prot ustow nije éspunjen, sj, ako sekundarai neponi pri pramom hhodw nisu jednzki, izmeda paraleinn spojenih trunsformarora pojavige se lokatne struje. Koji je ajihov wzrok nastanko? Pretpostavimo da je Ayr Fore. Zakljutujeme de je doslo de pojave nulike indukovanih aapons obs wansformatora ARs Ban—Fore aan volijed Gega u zntvorenom clektritnom koh sekundarnih strana transformatora rastaje struja. Nju naaieamo strujom izjednatenja tije je proticanje pokazano ne sl. 165; 2 ‘Sa slike se jasno vidi da su oba transformatora u pogledu aapona AE kratko spojena i zanemarujuci aktivne otpore Kratkog spoja. debivamo formulu ze iaca~ Cunavanje vrijedaosti strvjeigiednadenia a Serujg ijednatenia y erams= formatoraT koji ima vedi nopon seen a pina Zar sa doh Tako se rat oto) suit on cle Seo djeluje na wonsformatore Seinowu ne eraasformacor Ti Je in taktima, ma transoomatcr To Lapsetiva) “Stuie.denacenia Thm i fire lzeivaja padove napona rutransformmriont iraSor ee ‘Kers Koil presniase zu" odyovarat= mm strujama 2190" Pad napona dimers ema sopeosen sien ae oni Bisa pastod go Soke ped napena Jing Nae ms asta ga ppovecti, No ooaovu ransionds, aaponi aa selcndamim sabinnicams svakog transe Tormetora odveden su tlachana Sk 1.65, Struc ixednateola hoe paraleinog sada Srslerstort po eli oct en inser Sam (ea cranstormator 11) (1.79) «1.80) no osnavu oli eramo vsktorsi diagram parlelaog sada uansformatorau praznom hodu kada kosficijenti transformaciie nisu isti (sl. 1.66a), » Ui~ Exp ilar: Sure (2n uransformator 72 "2 a b) 5. Vektorse iiageam paraleinog sada tranformators pei eledntims odnotime tansfor- facie’) u prasnem heau, b) pl opterecnya 6Pri opteregeni naponi Hep: | Bury se prakeitno mijenisiu podiednakos preme some fuslika AF —Fer,—Fory struja izjednacenia J,ostaju gotovo ist: kao praznom hhodu, Poita je strusa jedaasenia, kako smo vidjel, ijednacila sekundarne nepone ‘ansfocmacare, seruja opterecenia Ce se raspodijelitt ravnomjerno izmedu ba trans= Formatora, ti fazs~ lore ‘Ako geomertisla saberemo te strujama figs ¥ Jipe (sh. 1.66) dobis smo rezuleantne seruje Zr) ipa. Prva suruja veta je od Jaga, & cttiga mania od Tons Prema tome, ako je transformetar 1, porpuno opterecen, tranclormator Te bige redovolino optereven: obmuto, pri punom optereceniu’drugog wosstormatora ypivi je preapterccen. Normalnim se smetra pevi slusaj, jer je preopreresenie w pravilu nedezvolieno. Na te} matin pri asiednakom odnosu transformucije struja ujednssenja ne dezvoljava da Se porpuno opterete svi patalelno spojeni transtor~ Ako se odnos transformacije matno razlikuje, struja ijecinatenjo Ji ne samo so predstavija tist gubitak elektriéne enerzije nego mode postati toliko veliks da lopeinoguduva nozmalon rad traneformtors. Zeto je propivimma odredeno da razTike U prenosnim odnosima transformacije ne prelazi 0.5" ‘Ukoliko drugi ustov nije ispunfen, rj, saponi keatkog spoja nisw ist, raspodtjela ‘opterecenja na transformatorima tnrsige se sntamajerno svejim nominalnin snag, fobeauro srazmjeme njhovim naponima kratkog spoia. To znati, crunsformator # manjim naponom kratkog spojs prewsama na sebe veel veret od drugog. U slucaja a je teres jedmak rbiru njshovih nominalnh snaza, translormaror cy e mapow Kraleos spoja mani bio bi preopteresen, a drupi padoptereven, Ukoliko bi mazivne snige transformatora u paralelnom radu bile nejednake, ruzlika w opteretenju bila DI foS veda. Zato propisi zahdievaju da naponi kratkog spoje transformatora kojt rade Parulelno ne preiase griniey od 10, nominalaog aspoad katkog spo;8 ‘Treéi uslov bez tolerancije mors biti ispunjen, tj. trofazni transformatori za normalan paruleini rad momju pripadati isto} grupl spoie ‘Ako ipak: ova} uslov nije ispunjen (pzva dva ispuniena), x. xofazni transto: tori pripadaju razlicitim gropoma spajanja (npr. erupa 5 i grupe 6), 4 tom slussja sekundarni mapont iste faze obadva transformarora biée medusobao pomaksnats 7 50", ito caje nedopustivo velike roulike mapona vee w pramom odd SM crsinis 2 aE ABS2E sin 15°=0,528 Ls!) Ova) znatan napon AF koji se pojavliuie uw kole wransformatora reda veliSine faznih papona namotsja Erg (sl. 1.67) iaaziva struja ijednatenia koja premaSuje vtiiednost nominalae struie, jer A S = Zuri i Zars u kolu struje ziednaceniz malene, Dakle hae 1.82) Zar fare Sk_167. Pome, eokane Semi mapona, Fada trams. One su opranigene samo padovima napons pe bi FIERY SURES SIS transformotori vee w pexanom hodu bili aedopustive apt gpa tiene 6) preopteredeni. 64 NEOBAVEZNO ZA II] STHPEN STRUCNOSTI — NEOBAVEZNO ZA II STEPEN STRUCNOSTE 1.66, Regulacija napona transformatora Kod prenosa clektritne energije u_prenosnim mrozama i mrefama gdje se veSi saspadjela nastaju padov! mspona. Oni dovede do toga da trinsformator na _primarnoj strani ne dobiva nominoini napon, Kaliko manji napon ce dobiti trunsfor~ ‘mator zivisi na kom miestu du elektritnog voda se nalazi. Na él. 1.68. predstavljen je Tuspored teansformstora prikijuéenih na slektricn’ vod, Q KD) 10/0,4 eV Oo 10/040 35/10 RV 10/04 kv SI 1.68, Raspored cransfrmators pikjudenih dvd elekttdaog vous __Nile tetko zaktjutiti da de zbog pada napona v vod msini#i napon biti ma issjevima transformatora T, koji je Aajudaljeniji od izvore elelaciane enereie, 4 ajvti kod transformatora 7 lofi se malasi w2 genenitor. Iz ovog proiziri da ei selamamnd naponi bit rite, a to nije dobro 2a tril, ‘De bi veljednost napona na krajevima sekundara vis transformacors dudinoim voda ocraavali stalnim, potrebno je napon regulisat. ‘To vadimo promicnom odnosa ‘wansformacije. Odranije poenaa rlacia U.— Ui NalNi pokazuje nam da sckundarnt rapon modemo regulisiti promjenom broja. primaxaii ili sekundarslh. mavoia. Redovito o vrimo mijenjanjem broja navoja pritmacnog namotaje, odceno namota)s z Rapant. jr se rt o maniim serjamo, pa je povolinje isa stanovsta Kontakt, te se aranvformator pri graunj snabalieva sa 5% veeim brojem mavoit nego So fe otrebno 2a ostvazenje nominalaas napona. To pastiemo pomaee fvoda Coscia) Na sl 1s, shematshi je prikazaa peebacivat (preklopka) sa izvodima trofiznog ‘ansformators, Tzvodi se rade Kod 575, ~2,5% 1 Ronaéno 5% ukupnog broja navoja, Ako je poimarni mamots} spojen ti zvijezd, Kako je prikaanno, iavodi Uaioe mavoja jt su blize matte racke (2vjendita). To madimo zavo da izbjeene= ‘mo visoki aapon ma preklophi, Ukoliko je primar spojen u trougao, savodi se wzimaja od mivoja Koji se nalaze na seeding namotain (3. 1.698). «Za penser sa sl 1.68, kod cransformators Ts koji se nalaziu elekerani prebaci- vat ube da bude u polozaja + 5%, tako da je ro] avojaza 5, veGi od aomminalnog, 5 Elekiritue masine 6sjer jena mjestu gdje se nlazi transformaror 71 napon visi od nominalnos, Kod transformatora Ti, kod koga je nepoa manji od nominalnos, prebacivad treba stati 1u palozaj —5%, tako da primar ima za 5%, manji bro} navoja Cove Kenstaraciie pro vjeri ar osmotw formule Us=U Ny/N4"), ‘Da zakljutimo: svakim povetaniem broja primernih navoja smanjuje se napon rna sekundammom namotaja i obratno, smanjenjer broja navoja primara povecava se sekundarni napon, SL. 1.69, Laos (teeph za 4 do S27 mapens spe preRopke: a) w peje mijeada, 6) w spo Na pokloncu transformatora nelasi se rubica peebacivata kojom vrsimo upray~ Jjanje. Oznacent su 1 polozafi prebacivaca Koji predstavlisju pripadajuce neponsko stanje, th od 5% do 3%. ‘Troha zapemtiti da se prebacivanje iz jednog polotsja w drug vsti samo ‘kada je transformator iskijuten sa elektrigne mreze, kako se © populsmno naziva 1 ,bezmponskom stanjur De bi se w mrezama visokog mapena odeZavala sala muponska stenia, Kod trankformatora mora postojati mogucnyst promjene niihevog sekundarnog napona Za veijeme regulacije napona trensformatore ne iskliuéujemo iz pogons (raznowrsns 66 roti selikog po el nucia bi ostats bes vssi pod opiereceniem, U momentu preklapania pod sp taja 24 fratko vajeme bio bi a kratkom spofu, Na ta Zato nam slush mprava Gia shema ie preset faprawa se sastoii od dviesklonke Si jesu spojene sa krajevima namotaia sata preklopke) P. Ogr nnigenje struje pri prelazenia Kleznog kon- taka prebacivaca preko komaksra 12-3 3 4 ors se u:hudemjom zaseitiaih oxpornike Rui Re. Nasi ielan spo ove regulacije i xo 2a polozi U kamestryjs reve pralze ew klizng Keon TY. U tom polezsiu ukoptant su 8 sve tei faena memoroja. oni navel! kojt ‘renmno pripadaiu podzutin X-—6. Ako ‘ogemo preci na slijededi stepen pomecu koga dobivamo magje aavoja (u mesem, slutai ne Komtakr 5), pomicemo prebs- civaé P udesno, U jednom momenta hada prebicivat dod: w polodaj 2” 3°, spoiice obactpomila Ry i Rekojima ée teti struja Gia je vriiednost rolika da nebe Seta dje~ Jovet! ng trunsformater. Pomicaniem jot vile udesno prebacivae Pdolazi w polos) WU Kome struja tece same orpornizom | Konainn, dolazi w polezay 3 4° w kojem. pa € stnija teé same. provednikom, Ukoliko je poerebno pomitemo alijevo, sick datinie tna Rentake 4. Postupak penavtiamo kao # pre, keviene enessiie). Zaprave regulaciia se in, nasrals struje heats sis Bt Sh 11.70, Shemstakd prikme omprove se regoiacins napons es epaceeers © prebacivaé P premostiti otposnik Re, ivanie, postavliamo sklopku S: rom rulikom So prebacivae P Sui ori pokteei preonciveca i skiopt izvade se pomosa mehenitke naprive Nalaat Se ma pomeén servoenotora, Osien ox 5) patera } njome so moze uprsviitt raene ili sa daljine haprave, a segulisanje_napone teunsformaroma pri_epteredenia a postiednje vrijeme sve teSce se uporrehliava sklopa s prigusmicon, Zacatak pri= xxi prigusenje od 20 da 20 4 prespajaniem namoraia = promjenom spoja aamotaje i = dijetjeniem naroraja Do sada smo. nud a Se amoral prim: spojitl w zeijezcu ili ougao. Zari da transton napons Koji se medusobno rastikuj 2a -y ice je da u odredenom moment, kaca je jedan «io namota'a w kratkom spoj, raje krarkoz spoja, Qvom aapravorn nopen se tezulise u raepom nominaingg nepont, a kraju da katsmo da se repulisanje napona transformatora mode viSiti Tose vod! rane transfoematora moat jator moze da radi na dva primarea Puta, « da prt rome napon selmandara orostane ist. Npr. ako je primar transformatora spojen u trougao i graden za papon od GEN, ist taj Drimar Kad ga prespojinio u spo} 2Xijeada, mozemo spojiti na napon Wish za VF pata, th VFOa10EV. Pei tome vrilednost napona sekundara stale acpromijeajens, Promjenom spoja namotsia nopon mogemo regulisuti ¢ nu selsundarnos “Transformatori se grade i sa mamoxajima primara koji se sostoje iz dvo ib vide jednakih dijeloxa spojenih w serija ili puralsino, Nusl. 1.7la, prikazan je primar transformatora spojen v zvijend za nominalat upon npr. 204V. Ukolike zelimo da primar radi se pola nominalnog napona, a) S171 Resa arom us elas aa gx sat pon pena 2 i. sa 10K, nicgove mamotaie izradime tako de aa svakom jezgrut imamo po dva jednake poluaamotaia. Gomiw polovinu namotaja gdje smo izvrSili presiacanje Spujamo u zxjeadiste, doh krajeve presietene donje polevine namotaia spaiamo sa posecima mumotaia, tako da dobivamo dvije zvijezde Koje su spojene paralelno (i170). Akoje aupons po navoiu prije Nu bro} navoja pximara,a Ui f2zninapon po faz, vrijednostindukovaney prespajania. bce: uy M 83) « postije prespajanja (188) {2 dega proizlazi da je indukovani napon po navoju ostao ist, a to znati da ée sekun- dari napon ostati Bepromijenjen 6s Prema zatjovy narutioca, orice ovo prspune ivode prsklonkom Kia ima rugion izvan Kotla trensformatora ili prespajanjem prikliueaks bilo lemljenjem ili stezaljtama. Da se uradi ovo posljedaje, pottebno je owveriti transformator PITANJA ZA PROVIERU |. Objesni amet natin toftane teeters! (Objasn} neveopski natin olaane teancormacie| Kako mazema spolti narotne trofsenih tansformstoca? . Nasi) spo} mamotaia srnstoraatorazvicada — ijesda i watanord dabei . Nacttajspoj aamaais ansfosmat Kako wetatavane spojove narotsa trofizait tensors Sta nazivama fozaim pomakom # hako se om edkedule? Rada zal © grupi spoia Ys . Sea palamie oxtals grupe sola Yo? 1 Nusa} grupaspoja Yzti! Sua zaail pualelni rad twansformators 4 Aoje uslore mossy apts I utpetne edna 12, Zato je pouebuo Stl regulaciy napony criaformatera? 23, Kako imo sepuliclia,napona seansformators u_ berms ‘Ganefoumatr tu pogsit? 14, Objasni regulacu aapona transoemstore respi sausotla! sieeda — i ikea | ustanov’ dobre i foe rstacatoci da som tani 1, POSEBNE VRSTE TRANSFORMATORA Koji se upetrebijaveja jt fe Case srunsoe~ aatora pestbne viste hoji se po radu ne swulikuiu ad do savia izueavanth sramsfor- ator, ali je njihova Konstruktivna izvedba prilagodens 2a specijalns upotreba. “Tu spadaju transformotori s jednim aamotajem (autotransformatosi), trans formatori 2a, zavarivanje, mjerni trunsformatori, zegulacioa! wansformatocl Kao i tronametni transformatoni, koji spadaju u enemgetske tsansformatote. Osim ovih Kojima éemo posebnn govarit, imamo transfotrnacore za induke cione i lutne peti, za ispravljate, raze viste tragsformatora u tehoici slabe str unsformatore koji se uporrebijavaju za rezna ispitivanja U laboratorijima 9174, Autotransformater Tr dosadainjeg izlagania 0 jednofseim i trofunim trensformatorime vidjeli smo da primarni i sekundamni namorali nemaju nlkakvos elektrituog spo)a. Medusim, postoji jedna vesta transformatora (i jedaofamnib i trofuznih) Gju primar i se- Kandanaa stranu Gini samo jedan mimora} sijesten na ist Zeliezn fezgru. Zhox toga &o imaja samo jedan namotaj po svako) fazi, Gobili su neziv autorransformatori Slikako cemo kaenije uotiti, transformetor! u stednom spoju. Na sl. 1.72. predstav= SL 172, Sheme autotrasformstors alt sara oapon jena je shema jednofumos autotrensformarom. Koji slu3i za snitavanje napona. Natavno, ukeliko bi na kegjeve sadainjen sekund.enoe namotaia a ih dovel: napon iz clekeriene mreze, on bi imao uloza primsea, « sekundae ) bio cijsli namotaj Ai B, U tom slusaiu be imali sutotrapsformator koji podige napon Sa slike se jasno vidi da je A-B primomi samoral sa_Ny brojem nav naponom UJ. Selantaroi nomata) predstaclia jedan dio primarnog amotsja fax medu tadaka iC & bepjem novoja No i naponcm Kako se ponaia aurotrunsiormaror pat rhenim tezisnima rade? Pri pramom hodu doveden’ mapon Uy kroz primarni mimota) tjera struju J. One stvara masnerski tok @ koii marvarnjuel se kez Seljeemu jezgra stvsrs indu- ow Gino saeiniava indukowan)apon primarne Ni), samo jedan svojim dijsiom indukovani wapon 22 (N, V2). Ova dea ipdakovana napona, buduci da su nisisla od istox magn toka zavise samo od braja navoja Koll satinjavaju strane aansformatora (Ea Ey 1 Bac E,). To 2naci, da ée prennsnd ednos, kag j kod transformatora sa elektrickt ‘odvojenira namotapmia, bit uss) de je Ay odnos transformaciie auratransformatora. Autotransformater se w pra nom hodw ponaie isto kag Gvemamotni transformator, - PH optersseniu “ako na sckundar prikljuéime neko trofile), pemaganje auto ‘runsformatera je naito drukélie. Poito je struja sekundere wvjek po smjera suprotna struji primara, a a aatem siucaiu jet vece po svojoj vriiednost? od primarne, £0 1 e dijelom namotaja AC te raaika stuje Jef, u smieru vece suuje Je, Nie feuko sahijitt Ga se presjek provodnita zajednictog dla mamowsi ocedule oma as ty pt in ste Kamora ot mea Tao 2 powtte nanos uitedau balou, atime mah gubteal. nage |akivn pad papers "Yo je ming io se ovaive st tanslommnteriaziva jt teanforrmater u edna spo Suu da je festa koja ransformator oe proc soe selandame strane, 4 Alz= hf, stra Koa sonrno tte Leos navoe sekundary tsansformator oe ‘moze biti zaaino mani, lak i jeftinii, jer on, u stvach transformige samo snagu a APi=UzMle (1.86) jako sekundarna strana odaje snagu Py Usk, «st Razlika ove dvije saage Pre APs Wale UrAle (1.88) predstaviia u stvari elektri¢au snag Us/a, koja se ditektno prenosi se primeme na Sskunarme strat, Ako vee poznati odnos Jy=J5 Ne/Ni uvestimo w formal za transformirane smizu ABs, dabisamo: jobivenog sarazs vidi se da Ge cutotransforator kotim se prengsi 2 snilavanjem primarnog napona biti sve manji a0 je odaos Ny Ni bilgi jedinici M Posto je UU, jednating (1.87) moze dobiti i ovaj oblik (1.90) asp Da zakljutime: Prilikom prenosa neke odredene snage potsehen je eutotmansformator 2a mnogo maniustazu od one kojt bi, prema velicini prenosne smage, teeba0 iat wransformater Shi st) namotaji elektrithi odvojens aI pored veé pomenutih prednosti, aurotransformator nem Sirokw primienu, odaasne ste upottebljavame g2 umjesto dvonamotnog transformators, Zasto? Nomotaji aiskog fvisokigg nepona su elektritkt povezani, Pri normalnom radu visok apon se nece polaviti u namotaju niskog napona. Medutim, u prelaznim stanjima, koja mastaju iznenadnim promjenama opterecenja (ukljuceaje iit iskliucenje veceg ‘broja suaznih trosila) ift uslijed atmosferskih pragnienja (grom, munja) posto vyelila vjerovstnoca pojave visokog napona u sekundaru. To bi izazvalo unistenje ronsformatora, a predstavlja i opasnost po ijudski zivos, Zato se u mee2ama srecnjeg visokeg aapona upotrebljavaju aurocransformatori Kod kojih ruziika izmedu primamog i selundarnog napona ne prelazi granicu od 25%, odnosno prenosni ‘dnos nije vesi od 1,25. U nuscéama iskox napona autotransformatori se upotre- Dljavaju i za vese prenosne odnose, ali ne vece od 2. U mretama srednieg i visokog napona aurotransfurmateri se upotsebliavaix ‘kao regulacioni, ¢. 22 podesavanje napona, dk se u mrezama niskos napons upo- srebljavaja 21 posianje u rad sinhronih i asinhronth motora kao djlitelt napons wu ispitnim stanicama | laboraroriiama, kao oni koji povisuju i snizuju mapone u prenosnim linijama, ‘Vilo su interesantai awotransformatori za snizavanie mapons, Tako je pomoéa antotranstormatora # prengsnim odnosom #,—1,5 napon jedne od prenosnih Linija bio povesin sa 150 aa 220 EV. Ii, prilikom zekonstrukeije elektrene generator za IDLY bio je prikljucen na miezu ‘od 22 kV preko autotransformators snoge od ‘oko 60 000 RVA. Da magnetsko rasipanie bude So manje, dijelovi namocals oli pripadaiu -nigem i videm noponn izvocte seu dva sloja (I. 1.93). Oko jezgra se stavljsiu polovine 2ajednickog dijela namotaja, 2 oko nfih po polovina dijeta Koji pripada samo vise, (Oke svakog jazara startjaiu se posebni namot fag na slick. Sh 173. Nadia invedeaia nmamotsa jednoteag tutttansormaiare Sk 1.74, Natin jzvodeaia namotis to facasg awtotanatormatare 2 enoeineeaiiy | | | | 1 | 1.72. Tronamotni transformator U mnogim slutajevima potrebno je iz ete elektmne ili teansformotorske stance eguvesti eleitricna energiju u toznim praveime pod saponime rauliste veijedmosti Gosto seu takvim slucsjevima umjesto veeeg broja transiormacora sa éva namora uupotrebljava trunsformator § tri nimotaja. Npr. elekeriému energiju koju proizves generator u clekerant pod neponom od 6EV treba usmieriti u eva razlisita pravea pod naponims od 351 110 kV. Unjesto dva dvonamotna transformatora upotrjebi- emo jedan tronamnotn} transformator sa jednim primarora (6 RV) i dya sekundara (G5 i TIOKV), kako je predstavijeno na si. 1.75, [Nije ijedak sluts} da iz dva elektritna jzvora (dva yeneratora) trebamo usmje~ iti elekrsigou energiju u jednom praveu. U ovom sluéaja opet cemo upetrifebiti transformator sa tri namotaja, oc Koji su W avom slutaju dva primarao jedan sekun- ‘dar ($11.76). sky 25n take Si, 175. Tronamitai naneformuioc se jednim primarcen i dea ssvusdara Na Zeljezou jezera seavtjaju se tri namotyja: namotsj nideg napona (NN), sredajeg napona (SN) i viles napona (VN). Prvi smo oanatili sa 1, ciugt sa 2, a trees sa 3, Rad tronamocaih transformatora_ 29- sniva se na istim fizithima osnovama Kao i rad dvommomih transformatara, Medutitn, ojava mugnetskog asian kod tromsmor= nih trapsiormacors mnogo ie slozenija. Nei sie, po zakonu iadalklje namotaji medusoo~ zo dieluju jedao na drugi, ednosno pored rasipnih mognetskih tokova oko jednoz od tri amouaja ‘mamo i one koji se 7atvaratt oko bilo hoje dva namovsja, Ne ulezeti u te coretska_ examatranis, rasipanje, a prema tom tivnog pada napona bide ako se samocaji smijeste ma zeljezmu jeggru proms rasporedt, kako je cato na sl 1.77 Si 4.77, Raspored pamotaja trosamoneg "sansfeematora BZa nominainu snagu tronamotnog ttansfortasor9 wszime se snaga ajegovog pafsnaénijeg namotaja, 1j. snaga namotaje koji ims wlogu primare ili sekundern, ‘Kod rransformatora sa tri narmotaja pastoje itr ralicita adnosa transtormacie diag iameda namoraja NN'3 SN, hy iameda nemotaje Ni VN i fy med aamotaia SN i UN. Sv ovi odnasi odzeduju se iste kao i kod dvonamocnih tzansformatora i iz pokusa praznog hoda i slase: M qyaZiN BN is Tia Pokus krurkox spoja kod tsonamotnog transformators — izmedu namotaja NN i SN, = iamede namowaja NN i VN, — iamedu namoraja SN i UN Pri svakom ovom pokus jedan od preostali namoceja ima oworens krajeve. Naponi kratkog spois dobivent na ova} natin aavise od pologsla namota}a sna jezgma. Naime, najvi8i napon keatkor spoja bice iznedu namotaia koji so na udaljeniji jedan od drusoza, jer su rasipn! tokovi u ovom slufaju: najvedi Prema s1. 1.77. najveci felatieni napon kratkor spoja w semen taj NN PN, odnosna 143, au dragom sluéaje (sl. 1-776) tamed namoteja PP odnosns 24 3. U oba slucala on iznosi oko 17%;. Naimangi relation aapon Jkratkog spoja u (%4) dobiva se izmedu namotaja NN i SN, odnesno 1 i, i fmori ‘oko 6%. Ovo pokazuje da cu i padavi napons tzentunotnih eransfermatora well ego ked transformatora 9 dea mamaria, Poraleint red tronamotnih ceansformatora iavedi se pod istim uslovima koji vais i aa traneformaare # doa namotaia Nojgesée srupe spoja tronamamnih transformatora su Vaio i YD Tronamotai trensformareri imaju velo Sirol primjeny i grade se obiéno 2a velike snage, Jednofazni tronamceni transfermatori snaze od $000 do 40.000 EVA, a wofwznt of 6000 do 60 000 kVA. Stepen Kerisnog djelovania Kod tsonamotnih tsansformatora je valo visok i rove 50 04 0.98 do 0,98, Na Ns ce) zonal 90 tok ta NEOBAVEZNO ZA IY STEVEN STRUCNOSTI — NEOBAVEZNO ZA INL STEPEN STRUGNOSTI 173, Transformatori za zavarivanje Konsirukcija transformaroms za zavarivanje zavisi od toga Kakva je operaciia zavarivinia (Iuens, favns ili tatkasta). Ove como govoiti sama o transformatoriia ya elekrroluéno zavarivanje, éija je shema predstavljena na st 1738 iq jedan Kern} transtormatora direkene je spojea predmer Kofi tba zavacits, dok se dcugi kro) Spaja preko priguinice 2. na metalnu clektrodu E 28 vareni, "4 Priguénica ima zadatak: da soizava nopon, odncsno ogranitaes struju u efetriénam, keolu, Spajamo je seriski sa transformacorom samo onda kasia je tnurrasnji pad. _napons transformacors malen, pa alime nije mogués postici poteebnu vanisku karak= ceristke, a) 1. 1% Shera epoisSednofsan ‘aniske kavakieesike Yrijednost napona prizog oda transforma ora za zavariva za paljenie elektritnos luk krece se u granicama od 66 d0 70 \ luk, adje se elekariena enerciia pretware u toplony, bio stabilon, mora magi padi, kako je 40 prkazano LARD. UspostavTianie elekeritnag tka osteasulemo ki poems transfeernatora (dodir elekirode sa predanerom koji zavarojemo}, ito wovern slucaju sanacrame ar= imainim pagonskim staniem tnanctormaroza. Ovi iraje vila ksaik ssiieme | odgovara taki $a vunisko| kamakverisiet ransformacora kada sekunsazniss, namota em ete struia Te, Ako milo udolimo clektrc od predmeta, Tuk. Gvon pogoa-kem scanie na vanjsko} Karakesi je strvja mania i adgavara vrijednost fs 2a sekun fleksiiéni i F zave se aapon Iuka. Uz, Ukoliko udallavanie e ‘od predmera 4 do gasenia Tuka i tom momenta 73 exe nal Sraniu proznoz hoda, To stanie na vanjskoj karukteristisi adgovara tacki 1. Jasna je da kroz sskundamni mammal nece 1201 sereia (Sektnara’ Rraiewi ofvoreni) fake sha nicgovim krsjavima pastaji napoa, Uy. Njegova vrednost ne sme presi gewniew Jinja moze biti opasna po divin’ varioes, ‘Ta granica je 7 Da bi clekwiéat pk hazabteristba Kady je ux stormator 2a zavarivanie optereéens du, "isl se nia odrzavanie eleksrienu padove napona na akcivnim i induktivaim vip. ormaor ima spojent # peigusmicu, oaca se drugi do mayona wiell i m= padeve napora mastate na njentin osperima. Napon Ur, ko} ve creil na odkzavanje elekisionog aka brece se U Eranicame oc! 40 do $5", nanon Uh. Sckundarn straia opterecenoe ransformarara bez prigunis eno je | stra elekritnos luk, ti J=/5 i njena vrifedinost je ‘Ghee rane (1.93)die ie Nv indulsivni otpor sekundamos namotaja trinsfermarors, 1U kearkom spoju nema clektricnog luke, pa je struja u sekundamom Kol a ‘Xr usa) Da bi se dobile potrebne vaniske karakteristike, cansfosimatori za zwvarivanie grade se s veleivno velikim rasipaniem magnetskog toka koji se deSsva ili u saanom Erunsformatora ili -u-posebno} priguimici Regulacija straje zavarivana mozemo vebiti na dvs nadine — stepenasia, prespaianiem dijelowa (sekelja) jednog ili vie namotja. satko reeno, promjenom napona Up i — Kontinuizano, psomienom mazactskog ospora_u samom transformatera ili u pelgunici. To postizemo promjenom velicite zatnog raspors. Na oonov nadinn regulactie struje zavarivania, wansformstore 2a zavativanic sljelimo u dvije grape. To su: ~ uansformuiori za zavativanje st notmalnisn sasipanjem magnetskog toka i priguinicom 1 — ‘uansformacori ze zavarivanie 5 vedim rusipaniem magaetskog toke Rade ni principu o kome smo ved govorili Jot du spomencms da se 2a specijlne zavarivanje u velikim zvavivackim pogonims (fabrike kodova, brodogradilia itd.) upotreblavaju trofazni crunstor~ Iatoci za clefaroluno zavarivanje velo velikih naga Stepen Korisnog dielovanja transformstora za elektroluéna zavativanje U odnosu na enesgetske tsansformatore je mnozo mani iznosi oko 65%,. To je mazum ive, jer se pei zavarivanjo stalno smjeajuju petiodi optereceaje i praznog hoda. ‘Transformatori za elektroluino zavarivanje izeadaju se za snaze od nekotiko stocina voltampera do nekoliko stotina Kilovoltampers, Vrijednost struje keoée se a granicama od desetale ampera do oko 2.000 A. 174. Mjerni transformatori Zadatak mjeonih transformatora je da veoma visoke napone (vise hiljada volti) ili velike naizmjenine straje (ise stovina « hibada smpera) trunsformiiu ina takve veijednost: koje edgovaraja opsesa (padrucju) momulnih mjernih instru ‘menata i brojla, odaneno signin vifjedaostioa zaftitnih i slidnih seleja. Naime Spajanje insteumenata mp veonia Visoke aupone dovela bi do toss da instrumenci ‘udu veoma giomazni i skapi zbog potzebe deblie izolucife i volikia presick svitaka Veoma vozin zadatsk (galvensko edvajanie). Ovisno o rome da Ii se upotrebljavaju za indirektno mierenie napons ii stu mjaine uansformatore dijelimo na, = naponske mjeme transformatore L = strujne mierne mansformacore, nit transformatore je zastita od mapona dodita 16 Micmni transformatori, dable, u podrutju naizmjenitnih struja imaju ulogu koja je emulogna ulodi seziskih otpora (predotpors), donosno paralelaih otpora (Ganrove) u podrutju istesmjernib straja Naponski mjerni transformatori, Primar ove vrste transformatora spale se paralelro s trotilom tiji napon Zelime mjeriti, 1 na Sekundar se vezuje mjerni insirumen: kako je prikazano na si, 1.79. Zbog taenosti mjerenja naponski mjerni ransformicori treba da budu Sto manje optereseni i po tome su vslo slisoi energet- skim transformatorima u prazmom hodu. SL 79, Shema spoia maponskog mjernog tansformetora Ps optereeniu, uw mmoalina maponskog cansformtora nastaja padovt snapona (ath indivi ko remete et port prenosa! ods Ux: Or-=Ni: Nix ‘cesno sekundarn) mapon bie mani nero pri prionom hoc. Isto tak, femieda primamog gapona I napona na sekindarc, 4, asda napona tol Sin matt Frapona iol voltmeter a selundsene) sean! tansformaterssvaone mee pneu Se isni pomak. Ugao Sto go zatvaravektorpeimarnog napona Lyi vkaoe maps Sckundam Uz predsoule fazna (Ogaoat) pogseibe 6, koje babavamo uenonizn minutama, Nafonatu poplthe pages posasteg odes detiisene jonsesnomn MeO 109 ¢0:3 195) P= die je Ay nominaini pronosni ednos naponskog eransfermatera, Tz ovoga vidimo da pogreske mustaju zbog padova naponn u namotajima izsevane opteresenjem transiormators, Prema Masama tatnosti Kojih Kod naponskih mjemih transformatora ima pet (0,1; 6.25 0,55 1,0 13,0), propisima su odredene dozvoljene naponske (2:0,1% 5 ”02%) 0,59 | fume iti ugaone (45; £10; 4201 240) pogretke pri opreretenju ized 24 7 (00%, nominilne smage ‘kod sekundamnog faktora snage cos 90,5) Posto padow! napons zavise od velicine otpora unuiar eransformatora, da bi navedens pogretke sveli aa najmanin ralers. izvedba naponskih mjeraih reanstor- matora nesta je specifica od onecgetsiin cranstormmorn, Naime, namotail ovih transformators izvode se su smaniensm custinom struje i do 0,3 A/mm? u odnosu za energetske transformatore kod kojh se gustina struje kreée u granicama izmedu Da bi rasipanje magnetskor foka bilo So manic jednofazni atpoaski seanrformatori imaju Yeljcanu jezgea egmtog tipa, dok je ked trofaznih naponsish rranafomuatora Zeljezna.jezaea petostubna ‘Nominalni nsponi mjernih transformntoes normirani su, im primame strane (od 1 do 400 RV), dok sekundarni napon fenott 10 Vou now ‘Wo Naponski mjerni transformaori sa aaponom sekuntdare 03 200V upotzeblievein se za velike transfonnuvorske stenice (za vo visoke napone), adje se mjemni instrame fod micrnih transformetora, Inserament ke ‘matore imaju micral opseg 120 V, dok je skala oznatena u jedinicama primara tran formatora. Naravno, w over siutsju na skeli mora biti ozoaten prenosni odnos cransformacora, ‘ominaine smga neponskog mjemog transformatora je najveta dozvetjena pprividna snaga koju mote tzansformaror dati (az faktor snage opteresenja cos 7=0,8), nme pogresie me pred dnavasien granica pripadajuce klace vacnosth ‘nominalnih snaga su prema pronisima standardizicone i kreéu se od 5, 10, 15, 30, 60 ind. do 1.000 VA. Naravno, neminalna snaga trofaznog. anjemn Hransfosmatora je TP 'S obwirom ne izvedbu razlilayjemo: © Snaponsie anjerne tranciormotore sa suhom izoleeijom, koji se upotrebljavajt uglavnom za nize nepone (do 1OKV) i ore § uljncm izolacijom (od 10, 35, 110 KV) ‘S10. Nepanski miemi cpsksicni tansformators va aaist pogoassi nanan elefeleae meee TEWr is) eGhepoine ianksual Tip 408A id bs aropelae daslovens Tip #VPA— Td Droistodat ade Kanter” Zi 8 Levode se kag jednopolne i dvopoino izolowani, Naponskt transformatoe! jednopolno izolovini imaja m. sini visnkox aapona jedan pol dixektao uzesnljen Kod trofeznih petestubnils transformeiora uinjesto pola mose biti wemljeno 20} iste Naponski mioini transformatosi s uljem smjeiteni su u koeae malih dimenztia napravTjenog od celitnog Tima koji je ispunien trasfarmuxorskim uljem. fa sl. 1.80. prikszan je jedmopelno i dvopoino izolovani maponsli eranafor- mazor zaliven w epoksidme masu za najeisi pogonski napon mreze od 12 RV. Tzzader, jeu Tvomnici Rade Kener” v Zagreb Naponski mjerni transformatori za vrlo wisoke napone smjefteni su u posude fd pereulanskog izolarora Strujoi_mjerni transformatori, Ovi mierni transformateri spajaiy se primero seria sa troéilom i srebo co transforms mierena st-uiu u stainom rencenom odnosy hee fatmog pomaks na vrijesnos mesic prikladae 22 micrenie, kako prikazano ne sl. L.8T Generator SL 181, Shema epoia suinog miernog transfarmatore Za racliku od napenskih miernih transformatora kod koji sizuja w transfor snatone zovisi od opterecenia ne sekunslam} strani, od macow primomoj strani struia je nametnuta i Tete u dovodnim vadovimns prema srosilana, Nena jatinu odreduju tosils, 2 ne optereéenie na selundamaj serani Primerni napon kod srojnih mjernih transformarora nije nista drugo nego pad apora ma oxporima primers izazvan proticanjem primame strole Na sekundarna stranu strujnog mjemog transformatora mogu da budu spojeni jedan iit vide insiramensia upr. ampenmecar Ili strujni namotl Drojila, odnesno ‘atmetra itd., ig €ega proiglaz) da je prakciekl sekundar kratko spelen. Ova) Krk Spof ae utlée, Kako smo vee kazali, ne struw primar ~T kod suai meri ceisfoematon, kako smo vee rane nai, nos tcoja je'm potmag i ockunata doeamtoje proporcioaaian strana, 3. fe Ze SNeM Pl ovome zanemarujio stay maemo i oj w Heo) ie cemnetuje Prenoent odaos, odnasno pojliuju se pogredke. Port otal rac steuinog mnicohes tansformarora kroz primar tee scr 1h kof sa prmasnim pavojia such niasnetnd napon koje saznstizie Sciex jdagras into cin sekundamna stsuls Zsa sesundarnim brojem navoj, Posto strug Tiina suprotan smjer u) odnostl na steUju priman Z uspostav lj se odvedens Fienoteda odnasno ostaje. smo vrlo. Malt bro) ampernavofe (magtein!-mapon) Foil mymentu aejenna jezpra. Zato je magnerskeindukelle u 2eljerne! fer! steu- Sih cramsformatora slo ml 1 iznost neKOUiRo stotink esl. “Uholiko bi daslo do smanjeniasrujeseuindata 1, (used povedsnia whupnog rvividhog orpors © sekundamom ‘Kelu), 2bog poremiecene ravnoteze, mije teSK0 Bete dn bina prmarno) stan! tail povetane struie fo, odnoeno mapnetske Jagucje Us faainfem slucafay so br acktndarau strana stow reno formatora itil svoren had bi se ransformacor misao w pence od (1y--0), esto DFap vetinog porta magneake incultje sijeamol fergr. Naime, masneisanie Buijs ease vise samo ammperavoll iatgnetski napon) primes koje wzz0kule Salomupts Strain 2 -Ustijed toga, pored porusta snagnetske indukcte, asta 1 gUDiCl Oyslcano] jexgrh, cdnoano dolani do pavecanog 2agtfaan Koje bi moglo da oft elastin Osine tome, abog anatnn vece magnetske indukele dolezt do indukovea ‘eg napons Roi inoze ata probo) iaolacl aamoria | unistenfe transtormeor “Preba aipataiti: seondarna srs strjnag mternog tanaformacona ne snije nikada bit oreorena Pilkom transiormacije stra, i kod stmujnog mjemog tansformatora nastafu ogres, Ponte ve ralika izmedu sua primars # sekunder 1 po velit Porta Reslka je mstala 2hoz simuje priznog hoda Jy, odnoeno, balje kazano, ZHoog stiuje magnetiaranjs fe, Babi on bila fo mana ators biti So maja mance Skellie woetcenol jest Sto man zmént aazor, Struni mjetn tansfoomato Se'Zbog toga wile sa velativag velixom delcenon jesarom bee 2A2N03 242003 Ci mutotaia se schon poseenoas. posmesbilnoice ‘sao fo Ba zatvara vektor primame strufe Uy i vektor str Te predstavtia, fuznu jugaoni, peurstlar 5, kaj znramo ganna muni. Racli \sedno~ fu volaora su fyi la setuje srainn pagredtar it pogrthe pronowag ssc oj definaiemo jecnadinom by 100 (%) 4.96) i gdje je hy mominaln? prenesa’ odnos struinog tvansformarora, Iz izraza (1,96) lake zakliutujemo da Ge pogretka bisi veta ukoliko je strajs sekunidara J maa, Iste se to defava ako je uguo famedu steuja vesi. Do bi stryjni erumsformator bie u granicama propisima odvedene Klase tatnosti, potrebno je esigurati veliku veijednost struje /2, To pestizemo dozvoljenim prividnim otporom Gmpedancom} spojenim ma sckundarns krajeve. Taj prividni ocpor (ieraden w omima) zove se prividat oxpor ili impedancita tmunsfocmators, ‘Kako se sa sl. 1.81. vidi, primase krajove strujnih cansformatora oznatavamo velikim slovima Ki Z, © vekundarne malim slovima Ff, Spajanje steujnik transfor~ 80 maton izvodimo uvijek tako du struja kroz transformasor tste od K prema L. ‘Dakle, kes) K je na strani generatora, kraj L na strum 308 Struini mijerni transiormavori upourebliavely ui nisko i visoko- aponskim elekuidnim Kolima. Za mjerenja u visokonaponsiim elektricnim kolim ‘eral trmeformator treba da su odgovarajue fasfovan, Pat wome hue basen wemljujemo. U clektritnim mediums dolazi i do kratkih spoiew scruje taatno poraste, pa se izmedu provodnika stvarsje valike mehanicke sile, To elie tna mjere transformatore, pa mosame voditi swCuna ne same o njibovim elektricnim vee i mehuniciom osobimanta, Sa vslo visokim vrijednostima straja dlolazi do ramijanja vrlo velike daulove toplaze, tako da ie mijerni transtormator Him slucvjevima izloden i vermickim opterecenjinu Steaju koju struini transformator treba da dasa, ¢ obdirom na dinamigko opiereienje, nuzivame nominainom dinamickom strujom, « seraie Roits sreba da irérzi, » obzirom ne termitko opteretenje, maziva se noftinalna vermicka strula Oba podatke upisans su u nutpisau plolu trunslormacore Prema procentualno} vrijednosti maksimaino dozvoljene struine pogretke, kod nomiaalne primame struje strujne mjesne transformarore dijelimo u Set Kissa votnosti Gl, 0.2, 0,5, 1,37 5, Nominalne snage strujah transformarors 2a miarenja propisima st odredene do 30 VA i ianese 2,5, 5,10, 15130 VA. Osim oblik nomi ale snaze, Sesto se opteredenje steujnih tminsformavora larva Koo nominal prividai o.por (impedanca). On direkeno pokazuje koliki etpor mora imavi sekundar~ xo eekorine Kolo, Nomina privigns qpor apreresenia Za oredu'e se fz nomi- pri eemu vrilednost Ante asp die je fig nominalna sehundame stra $ obzicom na izvedbu, sect mainuititije vste suujnih exansfornator evode se kao subi, ulin i320 Suh strujnt transformatori apotreb= ‘uvaju se samo 2a unutrignja ron, grace se za napone do 35 kV ‘Uljni strujai ransformatori upotreb- Jjavaju seize unutradnie i vanjsku monte 24, a izraluju se za napone do 60 KV. Ov- Sle Ubrajame rambases, Seapac F porpes stiujne imnsfomacore za nupene do 30KV. Nel 1.82. prikazan je serujni trans Joumnsior Koji je zaliven epaksidnom m: som dobrih ‘olacionit” i mebanighi svojstava. 1.8%, Swuini epobriat tanaformatort : SAMS auinrze Gates. mapons al 3.6 lini serujei transformstor za more~ Go 39 EY an ule ad) du 800, Be rajvideg mpona od 38 do 420KV i ‘atale Renae Zagreb ie maine st2eljezna jezgra pola L oplst niger matin ad KKakva wlogu imafa tronamocni tranformatori a & \Nacraj shems tansformatora 24 tavacnane Fe Kot aaa ono enn transformants icra} shea spoie raponskey meme Koje nasine sreedbe naponskih eri Koje natine ieee sevuinih Sie 1.83. Sern wis transtormatoe 4 fed 10) do 2000 3, Rage Ki sa.cteuje od 100 do 2 000 A prikazan j Pkratkorrajna dinamitko-termicka 0; i uporeebti ni na wdesne nopone (og spoja u razed a strajni eransformatori, Koji oma Jo da kakemno da se u provodatkom, § ino cfitasumo vrliedasst rege provodnikem, | | | | a | | | | | | a 83ASINHRONE MASINE 2.1. ELEKTRIGNO 1 MAGNETNO KOLO OBRTNIE, BLEKTRICNIN: MASINA 1 Osnavni pojmovi Maguetsto kolo souke sickuriéne matime cous ont disloet hres koje prolasi borin magnctseh wk (flubs) nanuienjrinduocanin napona. Poted korisnea (t2v. giavnog) ctskos rola, n masini se pojavijulu 1 sips: magivelski tokovi, koi se satvaraja arto unuar magnetskog Kola ves i karan njaga. Xa sl. 2... prikauni su esnovnd Uijelovi magnetskog Kola, Svaka vrsta elaine masine nema sve dijelove magnet- og Kola lako je priliaaino na slict. Neime, avinhrong masina, nps. nema ferazenth Paine jezgre Mamota} potoea orm lows magoetskog ols 3 sf nage vaknutih) polova ni jarma pelova vec ima da pojasi (zone) utora i zubaca i dv rma Koji pripadau cilindri¢norn rotoru i stnoru. Siinice glavnog magnetskog toka omacene ssa We, a sitnice msipnog toka sa On} Ors, Ekehuriéno holo svih cleheriénih wating éine nfihovt uamotali. Kuoe, afl tebe struja bilo da je dovedena iz efekarignog favors ili je nastale indukovaniem same} 85matin. Seruig hoje tela namotalima stvarajn magnetski tok w masini, Namotait Ej ie osnovni zadacak da stvaraju i odreaaju masnetsko polje u matin’ anzivaju se phan is wchda! namotafi, Bored mii, imamo aamotaje kojima je prvenstvena rnamjena da sev njima indukuje napon. Kroz takve namotaje protive energija koja se pretvara a mehanicki obfik ili obrutmo, mastala je od talovog obiitka, Ovi namotej Spojeni su sua iavor Ii wos elekuiene energije 1 zovu se ermaturnt namoray _bier ted) statara 7 Nameta} stotore ‘Sh 24 Oenovai sity csinbenne matine SL 23. Omiovni stay sinhrone maine ‘Na sl. 2.2. 12.3. predstaviien je osnovnl sastaw istosmierae i sinhrone masine, ‘Kako #2 a4 elke vidi, pobudni namotaii kojima procige istosmjema struja su namo ‘ji polova koji ce kod istosmjemih maging nalaze na nepokretmom dijels masine {tatort), 9 kod sialronih mazina na pokretnom dijelt (rotor). Sa istih slika je vid= Yivo da ee armaturni namotaji kod istosmicanih matina stolaze nz rocoru, = kod sin hhronih ma starer, ‘Na sl, 24 predsaviien je oenowni sastay asinkrone matine iz koga se vidi Gio su oba namotaia i starors i rotorski armaturai. Zoataino je kazaci da armatarni fnamota) statora ssinhrone masine doje osnovaa pobudw magnetskog polja, @ a hniemu se wjedno vrei indukovanje mapona | protive energija koja se pretvara Ww imchanithi oblik ili je nastala od tog oblika. Zbog toga je ova namota} i pobuni armaturn, pa je po ssojoi Fi2iSko] namjeni nejslignit primamom namotaye transfor ators 2.1.2, Veste induktorz Saka eiektriénn mann, kako smo veé vidi, sao seo cn glovno (kt se) ica ou start rprs Sto je none Fern ben lp mae. Dhednom i's drager dijeia tmjeteni sw nametai Namota saroro sl roora ome se swam privat magnets sok (pobeduje magnetsio Kolo) nexivamo bre {hutor, Namnorai w hone se pod uceaem maznetsko tok induktora Wrst ndUkcia Gadukaje mpon | stra) sove se ncuke Uporedojel gas tansformaterom, inde {or im loca priming. cineikr sckundarnog neenoei mame dhije wrote induktors, To st wnt © doraenim (bnin) polio — induti? ¢ ntarateni ili neisabatim (int inetor)_ poecine. 1 | | NBOWAVEZNO ZA IIL STEPEN STRUCNOSTI — ‘BOBAVEZNO ZA TIT STEPEN STRUCNOSTE Induktor © izraZenim polovima. U aamoisje indoksora fzraPonim polovima, Gi ja shematski prikae predswijen na sl. 2.Sa, nsjSesce downdimo isto= smjema struju. lzmedu polova i hupljes valika (indukta) nalazi se mali zat zagor (meduéeljezo). Okomito mastojanie i2medu pola i mtsuprome posing inlukta zovese duina ziaénog zazora i omatava se st 3, Kaa kroz pobudai namotaj induke Inuuletor & dra ieaien Taepod sora tebe steuia, stvara se masmerski tok Koll iad iz 5 micti zazor, ulaai w indukt. zaivam se kroz niece ‘raéel zazor i ulazi u jgdai pol S induktora, Post 8 tatki zragnog zazora, Rake je in slici predsiov pretnika), kasemo da je w zraGnom mazort Na sl. 2.50. prikazan je dijagram koi nam sstavlja svou nsivect viljednost wie foo se wea “sui ekomaito ma sev poiovs AS, seanska je saslien induksor ¢ & asa se igh dam wi zratnoin z2zeru ima pod poloviena, fd polovs. Kada dode w zavniaw ko) Svoj isan ena Na si. 2.6, shomatski je oF pola i cljagram prosconme mis coo indy Ae vidi da se promjena vrijecnoes masntake ia Ty. ponavijanfe #2 vesi oaolike pata Rolike inva Sa slike se vidi da svak ons harab § onnsevame aradnow saaert Jarno or ima pari polow en 87‘Ukolike obi polni horak % SL 26, Endubur seus ie else inh JJosno je da dvosteuki polai korak ima dvs polna koraka, 14. 2 Indukior mod: i vide polove (ovijek pa indukorom (samo $9 ne} vazoe) genemitori, #40 ils, bom). Sa ovakevim gadeni su sinhron Induktor co acizrazenim polevima. Kod ovog indoltore polovi ais isukeuti, onf cue indultors silsivend (orminsa se pomocy mumotaja, © Sema 6: biti rit Kasaije), po se ces ovahay indultor naziva | pun! induistos. Raspodiela magnetskog napont dadinom uboda induktera move biu ravnoajerna it horme~ nicencen raspodielom maze pene imajur pobudai Lovo oj! su smijesien’ w utore rasporedene 2 je Ist. Ako ozaatime de pobuda spas bon) puovodnike Ny @ vrijednost sti o ukupat magaead napan indukeora usenet sapen imice onolike arapers helo ence ua Sutie Abe ubuphi maanetn) nupon podijeliawe se venvtn napon anagncte napon po jedi Pi formula 2.1) dobivame NA 1 jedaoma prosse tearna gustine struje po ebimu indubtors 88 Na sl. 2.7, shematski je predstavlien indukcor sa dva neizzatena {ncistakanta) smayactsks pola i dijagramom prostome raspodiele mugnetske indukcije u zrachom zazocu, Lineama gustina struje po obimu indukors je staine vrijednosti ‘| vecangt -=1187 awn ++ Acconst ‘1,27. Tsubo + dea nezeutera (ocstanuts) pol: ) whem prikas 8) disigeam prostorne sjele muaghetste Incubje Guz zec30g B20 Posmatrajmo zamisljeau cijey magnetskog soke oama’enu ag slici entkama 1,2, 314, adje je u tadkd M apscise x presiek eijevi S, a magnetska indukeja B. vidjedemo di ma ovu eijey djeluju sve struje provodnilaa koje ona obuhvata, dal sve one mi luk Mugnetski tok posmatrane eijevi, kako se sa slike vidi. prolazl Fue 2eljezna jeagea indukworai indukta i va puta kroz zratai zazor. Magnetsk ozpor Sto ga raga améat zaizor je glavni div otpora (otpor Zeljemog jezgia induiora i indukta je zanemarlj- ve mali) jatuna se na aj natin Sto Se umjesto stvarnog zatnog cazora $ posmatra newto vedi ekvivalentnd atin’ zazer 5, Zoos utienia Utors, Weimajuci wow albu, Imuwnesski otpor posinetiane eijevd je Ry a ne oops 2 oS odakle dobivame jzmz 22 magnetsky indukeiu 89Kako se sa dijagrama vidi, promjena magnetske indukeije duzinom zratnog zazora visi se lineamo, Takoder, nije tefko wositi da Ge magnersisa indukcifa imati svoj maksimum (pozitivnl ii negatival) w onim tackama zraénog tazora gdje lineama _Bustina struje mijenia smer (oznaka © ili ©), Posmatrajuéi porast luenng odstojanja & od 0 do 7, ustanovijujemo da je aojmanja vrijednost magnetske indukeije 22 fa mijveda an xA/d, Uvettavanjem x=2/4 u formula (2.2) dobivamo Ad “ya \Vetenjem zamjene za 1 A foemule (2.2. 1 2.3} dobivame 2p Posto teraz Nh/2p predstanlia bro} amperprovexinika po pols, 2 s obzirom da navo- jak ima dea provodnika, izraz ée oznatevati bro) amperprecodnika po para polova ‘To je wiedno i vrijednost magnetskog napona po part polovs RPP gdje je Ne ukupni broi navojakce w induktora, Modemo zakljutiti da najveta orijed~ fost magnetske indukcije zavisi od broja amperprovednika po para polova, ocinosne ‘magnetskog napona Mi, dakle’ 7 o. Peng, es Bunt ) ‘Sa ovakvom izvedbom induleora gradeni su sinhronl generator, ito turbogenera ‘Magnetsld tok pe polu induktora, Ho obziea po kakvorn se zakonu mijenja magnetska indukoija duvinom aragnog zizora, snagnesski tok po pelu iaduktora ‘yo modemo izracunat tako da stedaje viijednest magnesske induksije By maoziono Si. 24 Osredivanje magncisog toka po pola indubrova: «) koyiteajem, sed eles ‘nagnetsee indus Zin, 6) oriteniem moazinsine srjeanesst magnetake tate De 90 | 1 sa stvemnom povrsinom magnerskog pola Sp ili mnozeniem njene maksimalne vrijed= fost) By si umanjenom povesinom maznetskes pola ze neki bro} 2 puta od steame, feako je prikazano na si. 28a 1b. Dakle. po Bae Sie Bar 2.6) ale fe / osna dugina indukore 9 BretSer Byarl== Bezel QD czdje se umnovak auziva umanjeni point korak, 6 a koeficijent umanienja Valiednost koeficijena umanjenja debivamo po formuli oe Bue + Be Srednju veljesinost magnetske indukciie duzinom zraénog zazore, pri njenoj har- monieno} promieni. dobivamo: By Xa osnowt izraza za seedinju veljednost magneiske indukete dobivamo vrijednost magnetskog toka po poht i on inost (2.8) 2.3. Oxnovad pojmovi i pravila © izvodenju namotaja U prethodnom ilazania govorili smo o magnetnom # elekeriénom kolu, 0 mmanetskom tok Koji stvara straje proticasi kroz pobudac namorajs induktors Gi polovi su istaknuti il; neistaknus. Seruja koia je stvarala magnerski tok bile je istosmjerna, Prije nego Sto predemo ne caznatranie magneiskih rekowe w masinge ‘ma naizmjeniénih struja upoznacemo se 88 pojmovimna, pravilima 1 aatinom izvo- ‘denja namotaja tin masina. Ughiwnom ée bit} gavorn n suamotajioa incukta (arma jure) Kyl s¢ podjednako odqost Ra names} stators sihromih } asinrontlt Sina a primicra genemtora aaizmieniéne struje Sif je rotor induktor sa dva istaknata pola, a stator sazraden kao supli valjak sa eije unutmainje sane se feilaze utori ili Sjeboo! xa izolovanimn provodnicime, objesnicemo osnovne Po} move i pravila koji su veoma zuatajai a shvatanje iavedbe vibefezih aamotaja. Sn sl, 2.9. vidi se da silnice magnetskog toka stvorenog pobucmom strujom, induhtora (corora) izlnze iz sjevernog pole N, prolaze kroz zracni 2azor 1 wore indulta (ssatora) dijele se ns dva jednake dijela, idu jarmom starora i panovo kroz 9wore i zratni auzor vrataja se u judo’ pot S. Ove smo do sada posmatral w jednom rmorentu, Meducin, posto se indaktor orete (ebrce), slika Ce se izmijeniti. aime. OkreeUel se, iulukcor Nos! su soboin polove, pa magnetski wok stworen od nih sacia postaje obra. Ox vahears ili sieve provenlaike w torima statora oj muiruja tu dima po zakunu elekeromagnetske indukcije indukuje napone efit sunier odredajesno (pomnaio u elekeroiehnich) po pravilu dese ruke. Poxovime ga! Silnice mugnetsko woke ulize u Ulan, pul oanatava smjer kretania provedaika, » ISpruzeRi Prsti pe Jeazaju senjer indukoesnog napona. Provjeri ovo pravile ma sudem primjere 9 slike Prov jerend pravito c# potazats da ée u scim provedtnicim” koji se wjednom momenta nalaza ispod sjevernoe pola N indukovani naponi imati jedan smier, uw nasem prix Imjeru cunaven sz 7.2 & swim onima koji se nalaze ispod juznog pola S indukovani ‘naponi Ge imnati suptocen srujer oanaden sa Nie cedho zaldjuck ma osnovu pro- store fuapodiele magnetne indukije sl. 29) da Ge srijednosti indakovanih pond biti nejvese u provodnicima kofi se paloze u osama polova, ¢ da indukovamih apona nece biti (jedault nuli) u provednicimaa boii se U tem’ moments nada u esalao) ost Pots jeu maven peinsieru majvedi iadukowni aapon uy provodinikar & koji emoz pole i a provedaiky # koji se nalazi U esi juznes pola, emo da ako ih spoiime serinis, w njia ce ye indulvant naponi sabeati Nu taj nacin smo dabili pevi clerseny: homotaja, ‘To je nave) (raoojak) (sl. 210) On sey si, said eat des tok spon abriona procucea, od ajeh x fedan mala wom myjestitispod juéneg poks 1 sjeveraug polay 6 drugi ist stom ili priblizna Vile alsivnih navola spojenih medusobno u seriju, Si provodnict 1eze w iia Word, ne odstupaiaci od Yee naucenog Pravila, uvijek pod suprotnim ppolovima ebsazaje eiliaa, tav. nacwjnr die, Tai dip nazivame soitak, koji je prikazan Gevesater oaizenitas arvie ‘2.418, Nao (mariah na sl, 2.1, One suane svitha koje se aslaze w utorima nazivamo aktivain stra rama (U nfima se veSt Indukctia), a one koje su lzvun vxora zovemo neaktivnim ili feonint (ul niima se ne v1Si induketia). Zino westojimo da neaktivne strane udu Sto Krige rust wstexle w bakery, 92 Rastojonie izmeduy oltivnil strana svidha aseiva se notojai hovwh { oematava se sav. On je obitne jednak polnom hora (y=), muda u mekim slutujevima moze 4 Dusle | Yeti i manii od poldiog Koraka. Nije prulticno navojni koruk ierazavati U praks! se uglaynom ma ik izquava brolem utors, np ked vee jedin svitak i wl njegove prve strane poeneme brojatd utore G, 1, 2.3... dok ne dodemo do nje- we druge strane, npr. do utora 6. Prema tome =6 " 1=7, ito pokuwaje da je prva stra fa swith loro 2,\a drags w utoru 7. Ho opet poknale de je muvsini Korak 6 urors ‘Namotu) induiors ili indubsa sastoji se od gq fund pamotajs (Gr) sa edredenira Brojem Seriski, posulsino ili serijski-paraleine “spojenilh svitaka’ Bod svakim parom polova, odnosho’ pod. svakim dvostrukioy polniia ‘kerakom % mora se nulazid 9 tuznih namotaja. Namotej jeine faze pod svakios patom polova moze imatt 1, 2...m ‘altho strane itn ula, Posty svi svitak zauzima dva wor Gedun pod sjevemim, a drugi pod judnim po- Jom), nije teSko zakijuditida m svitake zauzima mi utara pod svakim polom. Znati, om predstaslia i bro} utora po polu i po fai Dé zakdjusimo: Sviei jedne fize smistieni pod svim perovima polova dine namotaj jedne faze ili, deugim rijetime karano, mamota) jedne faze sustoli se od ‘pm svitaks, Posto namocaii svils faz tine namotal muSine, a ako ona ints g fza, ada se namotaj njenog induktora sasteji od gpm svitaks Broj utora stators ili zotora ne mozeme po voli odubrati, On je odreden clementina + Kojima sme goverii, odngsie formuloin Z=2puin 29) ada mam je poznat kup bro} utoea Za Bro utera pa poly = avtiame ov az (2.0) 2» eo} ueora, odasino svitala po pola { foal ma iti, jednostavnije, = Quy 209 ¢ Bioj utara po polu i po fai moze biti cijeli ili raztomijeni bol sa cijelim brojem utora po plu i po fii je simetritan 1 pretezne se upaczebljava pri namaunju searora naizmjenitnin malina. Namorsji sa raziomtjenim brojern xrora po poli fezi npr. 4/5, 3/2, 8,9 itd, sa mesimetrieni i upotred java se samo od sinheonshy asin 93LUkoliko sa N oanatime ukupan broj provodnike po fazi starora ilt rotor, a sa Ny broj provadnika u jednom tora, mazemo postaviti ove relacje: ‘Ukupni bro} provednika jedne faze pod svim polovima, aN 2) 13) Napokon, fuéno rastojanje izmedu osa dva susjedna tore (odgowura jednom tora ! jednom zupea) neziva se ntorsht korak -y (GL 2.12). On se moze izraziti elektsiénim Stepeninna, ai je praksa pokazala da ga je bo- je staviti w odinos prem polnom korake izra- 2enom brojem utora, Tako dobivamo: 2, cccose & ous St 212, Vor om ‘Svski fazni mamote) pod svakim polom ima seoje miesto, To miesto namijenieno smjetcaju strana svitaka jedne faze pod jedaim polom zovemo pujas s. Dobivasno 8 maozegjem broja urota po pola 1 po fasi m $2 utorskim korakom “. Dakle’ (as) 2.14, Elementi, vrste § prikazivanje namotaja Prema broju fiza, namoraie maine mekzmjeniéne stoic dielime nas fae Jazne, dvofasne, rrofazne i vitefasne. Namots} je jednofazan ako je cijla matinn gradena 2a rad na jen fish Gednafentasinhroni motos). U tom slut stator soa naraot) como feene fae, pH Gem ov ato! ne morsiu Si ispanh ‘rofeoni mamoraj se velo sjetko uporrebliaes Za nae prokiéni nnsés) ima ene tofu nammotaj. Velo Figo we pee juju, porotove Kod snhonth generators. Terade im fe vio slozona. Nake panic demo tina poswett amor st vite od tel faze far se seth 1 samo 28 speciaine svehe Prema Ssiaisvtia, ednosno velicin’ navoinog koraka, namoteit most bit tamer | tte Ze namotay Kaomo da je djametraint ada mi je nant rah jeinak ponom (gas). 8 veto (namota 44 shraconie Bora) fe ona fi je ron ova man 2 pobig “ye, kako Je prikazano na sl 213 94 Novivi_pdijamerralai® i .cetivai primjenjivi su samo za dvopolne matine. Naim:, ako {2 y-~7, utori Koil pripadaiu svitku nalaze se na krajevimna dijametes a ako je y Selo samav Kako spaiamo seitke, numotsje dijelimo na raleoite i petlione. Tkonatno, prea vesti poiasa, odnosn prema broju utors po poli i po fesi, namoraje dijelimo na. namotase sa odiieljonime pojasevima, eduosne sa cielo: brajem awora po pot 2 po fast = namosaje sa mictovitim pojasccima, adnosne sx ¥ bo poly # pe fast Prije ncgu S.0 peedeme na decalina obéainienia ove posliednie podiele, moramo nanéict jas neke poimove. smijening brajom ora i grupo svitaka, Ovisno o broju utora Z aa statoru i « bro Baza g. Ackoliko svitaka mokemo spojti jedan ina je polno- Polno-fazaa grupa ili oxoru, © broie polova sm drugim da satinjavaja polno-fuzau grupe. Na sl. 2.15. predsta pe. isto kao f suituki, VzSi se na Sablonu, a da se ae aida poino-Lame Se sustali ou toliko elemenats pots preva red pola vitom, Sb I rotetak Lzovretaie i [Potetak (PevrSetak a 4) Si. 215 Shenssh pias ponies sre: a) Kone mama) pea att 96 i YORE Sl. 2.16 Vanski igglad polso-sne Si, 2.47, Femme geupe 4-polnop jedausojnon rupe choslinos pedirtog aacamafe TEenceneicbogmamotgia Sealine od fodoog Te sviaa * fd Kolko se sviteks sustoji polno-fazma grups. Oplti izgled polne fazne grupe 2a ‘dvosiojni peujasti mamoraj prikizan je nia sl 2.16 * Fama grupa, Jedna polno-fuzna grupe ili vide njih a fazi satinjavaju fezma zmipu. To} potno-faznity grupa u fazi u jednoslojqom momotaja jednak je broja polova p,4 u dvoslojnom petijastom namotaju broju_ polova 2p. Tako, ako cervoropolni jednoslojai namova} predstavijen na sl. 2.17, ima dvije poln-faze grupe u fazi (p--2),enda ée catveropolai dvosloini naiwota) imati ents polno-faane grupe u fuzi (2p—4), kako je peikuzano na sl. 2.18 Spahaje polne-faznils grupa u fizne grupe za obje viste namotaja Cedno- iol | deosojt) mode biti serisko,paraino { Romabinovan. Na sl. 2.19. pri kaanne su sve sri viste spajonja polnowiaznih grups dvoslojaog petliastog namo- taj. Serisko i paralelno spajanje polno-itzaih grupa jednostojnog oncentricnog samotaja predstavljeno jena sl. 2.20, B DS Qena= Lis ~- STIL D oS ne ey CN SILI te SL 218. Faaon grupa d-polnog dvorlojang petisstog namotaja 7 Elokteigne masine 7St. 219, Nati sane alain grape dvsness samc 2) seiko en ava se st o peers element Paraleine grane, Paraiina grane «fo oznatava se Sto semen sastavign od nckolike pono faanib rapa spojei w seria, Para se mode sano tS fe, Sue tt ie pari gana Nee meio] paren gana Nectfojneg Rumba Jednak ie boot polmwa 2p. naivecl mezuch bro) paralen See ie nt el cbs pnp. Za jrjome! to Kok Samora) ne mors ca ima proizvelan broj paracinihgrana. Kod évoslojath namotai [rien brojom utora po polt | po fal Bro paral grana odedujemo iarazom: 22 effet boo} (2.16) A x A x a 6) 2.20, Naini spatnia polne-femih_ grup jednelojnog koneeatritnog namotnn:» vero S220, Nani snails Palaces paalelon span os ude jf» prigodan beoj fn Nor. éetveropoini dvostojni namoraj. (2 ‘moze imati¢ 2 i g==T paraleina gran Kod jednostojnih namotaja sa eijelim brojem utera po pol i po fai bro} poralelaih grana odzedujemo izrazon: t cfjell broj un Za ist prienjer cerveropoini jednosiojni namoraj (p-~4). primjeniuiudl iesaz (2.17), Image @ss2.1 a1 paraieina grana, Vielfivo je da je broi mosucih paralcinih prune kod iednosiojnin mxmotaja dva puta manji nego kod dvesiojnih ‘ea istt priuales Iz svewa ovoga sa cime smo se upoznaliaije teko anki da éemo kompletne sumetaje masina naizmjentine stzuje predstavljati shemama. Postale dviie taste Shem. To su fratina (deena) i razzijona. Nojsesce primjeniujemo razvijent shana koja je preglednija narocito Kod dvosiginsh namotajo ‘Krwinom shemom namotai stitora predstavljeni ou onako kako lege w ucosiena skada se stator gleda sa eels (sprijeda) Razvijeru shen dobijamo zamisljenim presijecaniem statora duzinom jednos aba i swvtjanjem. uw ravnini, Utore prikazujemo okemitim finiiama koje su Oza Sene arapskim brojevima 1, 2, 3... td. Kod jedaoslojnih mimotain utor je oznaten igdnem punom tinijom, koe ujedno omnicava i stranu evitha simjestena U ucor Kod dvosloinih namocaja shematski prikaa ce biti nesto siozenli jer ce se w ator sivije strane svitks. Zato utor kod ovih namocain oanaeavamo sa dviie Tinie (jedm wz druzu) od kojih je jedna puna (obiene lijeva) | oenacava strane sites Koja je amjeftena uw gomji sloj utoro, a druga (sada vee desma) isprekidansa tozmacawa stant svitka smjestenu u donii slo} ora « odjeljenim pojasevima im brojem utora po polu i po faziy Kod ovih namotaja pojas je odjelien. To znaét, da su gvi utori { ove steane svi- ‘aks a niima jedan pored Grugog i da pripadaiu isto) fazi. Prema tome, pojasu pri- pada cijeli broj ators my Primjerima como pokazath kako se ievedi ova vesta. namotaja Primjer 1 Nacrajmo rezvijenu shemu trofuznog jednostojnog koncentiénog nam svicima jednakog oblike, Zadaci su shiedecl pocuct, Z=24, p=2, ¢ Riekenie Peije nogo Sto predemo na crtanie razvijene sheme namotaja mermo izrafunati osnowae podatke na osnovu kojih Gemo obrazoveti mametaj, Stakom pars polova, ednosie dvosirukom polnom koraka pripada n 99Svakom polu pripada, 6 ron ® Svakom pola i fai, odmosno jednom pojasu pripada 2 24) utora 2 sstoji od dva svitka, Uzimamo da je navojni Koral: jednak poinom koraku, ti.y=r. U maser primiceu v=6 uter Polno-faenih grupa w nalem prinjera ima pj=2-3—6 svita fazi psipadju po dvijo (6/32) grupe 6 4 Sada pristupame ertanju razvijene sheme, Potinjemo od peve faze: w wsore 1 42 smjestamo ljeve strane pave arupe svitakaya desne w utore 7 8. Utori $12 udaljeni sw od utora 77 8 a Aavoini Korak 9-6 (brojimo od prvog ili drugog wor. 0, 1,2, 3,4, 5,6). Kod jednoslojnib nametsja sa difamettalnim navojaim korakem ristojanje izmede susiesinis grapa svitaka jedne faze jednako je dvostsukom polnom, Koran, pa ce dmiga grip svitake peve faze zauzimasi 13.1 14, ce 19. i 20, utor. Da provjerimo: posto je dvustrubi polni korak 4=12 urora, Deolimo od ton. | 420,12, 3, 4.5.6, 7,8, 9,10, 11, 12) 4 tako dolasimo do utora 13 i 14, Ove dvije fprupe svituka spojamo w seriju, Tako je nbrmovana peva taza. Niezin potetak (ulaz) canazavarne ), a aaveserate (inlaz) sa X ‘To mati da se grupa svitak da svak aa i Hl | aw bz baie Soews ox Si 221. Tacos shema woitng jin kngeninag naman: Z=28 loo Prife nego sto potnemy obracovari druge i tredu faz, moramo odlrediti niiliove potetke. Zapamti: podetak prve faze udliljen je ad potetka deuge faze za ‘redinu dvastrukog polnog koraka Uzrazenog v utorims, tl, W3=12/3=4. Ista je ucdaljenost izmeds potctaka druge i potetka trece faze. Znasi, da bisme dobili pooetak druge i rece faze, brojimo od potetka prve faze (0, 1, 2, 3, 4), pa ustanoe= Jujemo da je potetak cruse faze u uteru 5. Dalje brojimo od uxora $0, 1, 2,3, 4) ustanovljujemo povetak trese fave. On se nalazi w uroru 9. Karistedi se svim ovim Sto smo do sada ustanovili, pa i odredenion navoinin korakom, obrazujemo (crtgmo) drugu fazu. Nije teiko zakljutiti da ée prva grupa taka druge faze biti smijestena u utorima 5, 6111, 12, druga grupa u worms 17, 18 123, 24. Ove dvije grupe svitaka spajamo u seriju{ tako je obrazovana druga fiza sa potethom w ucoru 5 i oznakom B (P) i zavrSerkom w utorw 23 | ganakom Y, Jako je prikezano na sl. 2.21 Za viedbu obrazuj trecu facut Poi obrezovanju mamotaja na ovaj matin, indukovani naponi koji pripadaju jexino} Swi bive istog smjera, pa dolizi do sabiranja. Upocrebljavaiu se za stacore Siabronia maSing manjih snag Primjer 2 Nacrtajmo razdjenu shemu trotanog jednosloinog koncentriénog namotgja 4 svicina nejednakog oblika, Zadat su sljedesi poduci. 2=24, p=2, g=3, yur. RjeBenje Dvosttuti polni kork iamen u utorima je: Poini kocak Earaen 1 utorima je: Bro} utora po polu i po fez je To znadi da ve grupa svitaka sqstoji od dva svisha, Polno-faenih grupa za oval pri msjoe ime py-od 36 svitali, To snast da evaiso} Sei pripadaju po delle (6/9 rape sitaka, a u evakoj ztupi imamo dva svithe ncjednake Sirine. Ako je nevojnt Korak wieg svitha yias5, a Siteg y2=7, sted navojni kovak jor bike Pogeci farm su 101‘Namotai se sastojé od svitaka 5 des razlitha oblika, Dijelovi svitake koji se nalaze ‘van rota t ovom primjeru pavijeai su u dvije revni, odnosno dvije etaze i zauzimaja ‘nalo prostora. Uporrebiiavaju se 2a statore sinhronih i asinhronih maging, Nedo- statak ovag namoraia je u tome Sto pri izradi napredujemo po obim wvijek v istom Smjera, pu dobijemo stator koji nije podijeljen no dijelove, ‘To kod veliki sinhroniht generators Kofi se grade iz vise dijelova (radi praktignasti i ransporta) predstavtia alike manu, Ukolileo palao-izzne grupe spojimo paraleino (svici su nejednalth tdimencija), dolazi do toga da kroz ni teku nejednake straje zbog sazlittih akcivnihy Pinduktvnih orpora. Na sl. 2.22. prikazane je razvijena shema ovog namotaja a theme wofamieg jetorsoines Son Scucitang nortaia sa ssioma sslstieg eblaey Sie Sstiiehgharane poviene wdtte mens eae)” 224, Pod end ono Primjer 3 Ne osnavu nacrtane razvijene sheme trofuznog jednostoinog Koncentrignos, namoraja sa svicima nejednakog olika (sl. 2.23) uevrdi sliedece podatke: — broj tore Kaji pripada dvostrukom pelnom koraku, pelnom Kosak i pojast, — odredi bro} svitaka Koji pripadsiu jednoj grupi. — odredi broj polno-feznih. srupe. — odredi navojni kovak Sa slike 2.23, uoelfive je da pod svakim parom polova namotaji sve tri fare obrazuj simecrigpa cjelina, Ovo nam cmogucuje de se pri izradi namotaja stator podijelt na vite dijelova, izes} namatanje i tako transporcuje. Sa slike se vidi de Se namota} sastoji od svitaka sa dest radisitih oblike die su boéne strane povijene tH ravi (eeaze), pa je a ta) natin izbjegmuro ukeSavanie. 102 Rervitena nhems trofaanvg jednosloiong konentri¢nag namotala a svicime Seite fie tl bodoe sane powjene vt sav eae) tee Primjer 4 Nacrtaimo razvijenu shemu trofamog jednoslojnog peviastox mamoraia sa svicima jednakos oblika. Zadett su sijedeci podacis Z= 24, p= 2, q=-3, 9 Riegenie Dvosteuki polnt Korat Poini korak Bro) toss po poli po fark app 2 ‘To ami da se giupa witaka sastoji od dva svitka Navojai korak 6 urora Pelno-feena grupa 29 ovaj pri mer je pq==2:3=6 svitaka To zi da svako} fai pripadaia po dvnie (6) Poteet pojedinih eis Te {Na osmowuizeaguantih podataka pacrtana je rarvijens shema ovog mamovaja na sl. 2.24. Ovakvi fnamoraji sa. svicima jedaakos Sblike upccietljavsiu se 2a ste fore asinhronih i sinbroai ma- Sin die sw snage male,Primjeri aa vieebu Primjer 1 ___ Nacrtaj ruzvilenu shemu trofamog jednoslojnog koncentriénog namotaia § svicima rucligitog oblilta Gije su botne strane povijene u dvije ravni (cade). Zadasi podaci su: Z=36, Primjer 2 Nucrta} razvijona shemu trofxenog jednosloinog petastog namotaja s svi- ima jedmakog oblika. Zadoti poduci su; Z=36, p=3, g=3, ¥=7=6, Do sada sme goverili o troftenim jednoslojaim koaccarrinim sametaiima sascavljenian od svitaka jednakil i razlititih Sivina i duaina, Keo i 0 teofwniin jecno- slojnim namotalima sa svicins jedaakog oblika. Na jednom primjeru pokazalemo kako se javodi trofwani dvestoini petiast ‘samotaj s dijametruinim aavojnim korakom, Zedati podaci su: Z—24 yara6, Rjesenie Poito se kod dvuslojnes namotaja tutor stavljaia dvije steane diva razltite svitka, nije tesko znkucit da Ge u masem paimjera biti ukupay 24 svitk ‘Dvostruki point korak je: sin 24 Poli kerak je ‘ ‘To znati da se grupa svicaka ss tot od da svitka, I: jednak polnom, &), 97-6 rors Broj polne-fezni grupa rudikuje se kod jednestojeih namotaja 4 jedmuk je broju poly pounder § brojem fan0, 1, 2p9=2-2: 312 seiaka. To anol dda svakoj fai peipadaie po cerini (12/34) geupe svitaka Ves smo kali da je naveini ko: Polno-fiemne arups se izraduju na prethodno nepravijenom sablona, sastar- fjenomn of coltko odvojenih jednakih clemenata od koliko svitaks se sastoji. Unaiem primjera th je Ulazne strane svitak | polno-fuunils gsups kod dvoslojng petlastog aume- taja imjesaia se u gomje polovine wtora, @ ilame w donje polovine wor Koil Su udaljen! za aavojat Kora um -o je predstavljeno na sl 225. 108 Pots smo nautili ncke nove poimove 2a dvesioine petljaste namotaje, pri- scupamo crtanju razvijene sheme prema koioj grupe svitaka stavliamo u urore, formiramo i spajamo polno-fazne grupe i Komaéao formiramo cijeli aamota} Potinjetno forminati pr= vu fat gomje slojewe utora 1 i sanjesamo lijeve strane pe ve arupe svitaka, a desne uw Gone slojeve utora 718. Kod Svosboinih namotaje sa. cije- lim brojem tora po pokt i fri w natem primjeru (=2) nistojanje izmedu poceaka Uvije susjedne grupe svitaka jedne faze jednakojenavojnom, ‘orakus uw naern primjeru 9” toracbrojimned 7 13 utor 6, 1.23.4, 5, 6). Prema to- me, u gomje slojeve utont 7 8 smjettamo Lijeve strane druge grupe svitaka, 4 desne u donje slojeve utora 13 414. Koristedi $e ovim sto smo nautili, u gornje slojeve utora L3 i 14 smjestamo, lijeve senate ereCe grupe svitak, a desne u danje slojeve titera 19 120, Le koncu, uutore [9 i 20 smiekame Lijeve strane cowrse (posljedaje) wrupe svivaka prve faze, 4 desne sajeStamo u donje slojeve utova 1 i 2. Spaiaiucl grupe svitaka w verijuy zayeSli saxo namots) peve faze, sil je podetak (alaz) w utoru 1 sa canakom 4 (U), a zavtsetak u utoru 19 sa cenakora 3" (vidi sliku 2.26) © Coin sie) © Bogj? stoj SL 225. Prodsavlionje neporeda wana osteka orima hed Ssoasinng amie Potetak: prve faze uslaljen je od druge, a poserak dauge od wrete za, Kako smo vaenog w utorina, 1} 2/3 12/34 SL. 2.26, Razviend shen (ofamnog dvosoinog pestug manus » dita maven Serakoms: 2524, pk g=3, 9Znati, da bismo dobili poserak druge faze, peojima od potetka prve faze (0, 1, 2, 3, 4) pa ustanovljajemo da je potetak druge faze w utoru 5. Dalje brojimo od tora 5'(0, 1, 3, 3, 4) i astanovljujemo podetak trece faze water 9, Za vietbu nacreal ostale dvije faze, povedi grupe svitake i odredi podetke i zavesetke faznih namotaja. Vidimo da se na ovaj natin dobija ramota) sa odijelje- faim poinsevima. Pojasu svake faze pod svakim polom pripada eljeli bro} utora w aie prinjeru dva ators Primjeci 2a vjedbu Primiee 3 ‘Nacrtaj razijenu shemma trofamog dveslojnog petliastog namotaia s dija- rmereainim navojnim korakom. Zadati podact su: Z=36, p=3, 2.1.6. Namotaji s mjeSovitim pojasevima (5 razlomijenim brojem tora po polu i po fazi) Kod ovib amotaja poias je miesovis. Nastaje pri skragenom mavojaom ko- taku, manjim od polnog (y=). To znaéi, pojasu stake faze pod svakim polom pripada jedan ctieli wtor i pe polovina susjednog urora. Druge polovine susjedaih, tutor pripadaju drugim fzama, Prema vome, pojsser) pojediaih fava nisw od jelieni (preklapaju se), odnosno pojasu pripada raziomljeni bro} ucora mm. Prednost namotaj sa mjetovitim pojasevima w odnor na namoraje sa odi- jelienim pojatevima je w tome sto se sa skracenjem navojnog koraka smaajuje Utica} Sitih harmonika na kofe se dijele aiihoo! magnetni nepon i magnetni tole Nea sl. 2.27, predstavdjons je sazviiena shems trofaenos dvosloinog petliassas ‘umotaja sa skragenimn muvojnien korakom. Zadati podaci su: 224, p=, 9=3, Rjelenie Dvostruki pol Kora je 12 wort Polini Korak je ‘To znati da se grape svitaka sastoji od dv svithe ‘Vee smo kazali da je novel Korak manji od polnos, ti. y7=$ utora Broj polno-faznih grupa jedntk je broju pelova pomnozenem s brojem faa, ti, 2pgen2-2-3=12 svitaka, To madi da svako} faxi pripadaju po cetisi (12) rape svitake 106 eatin SL 227, Rarnijens shewa cwofsenog dosteinog petlattor amos se siva Sorakorn £4, pode ged yes, verde med Kod dvaslojnih namoraio so razlomljenin brojem utora po pol i po fi rostojanje iamedu posetaka dvsie susjedne grupe svitaks jedne daze jedaako je fametetipom (polnom) Korakw, w nasem primera 7-6 utora ‘brojimo od 6 i 7 froma’ 0, 1, 2, 3,4, 5; 6) Razmaci izmedw poverska taza nalaze se na rastojaniu. reine dvostrukos ppoinog korska fzrazenog ws utorim, uw niem primera 7/3 [23 ator Za wjerbu Poita je raavijena shems veé nacrtama, provjeri tagnost iztatunatih vrijed~ nosti poredi ovt! suzvijemu shema sa prethodnom, u ojo} fe navoyni korak yednak, polnom. Primjeri za vjezbu Primier 4 Nacrtaj sazsijeme shemu trofenog dvorlojnoe petllastog amor enim pavojnim korakom, Zadati podaci sa: 2~36, pe2, q=3, y< Primier S| Nacrtaj avijeny shemu trofiznos dvoslojnog. enim nevojnim kerakom. Zadati poduci su. Z7=36, astos namoraja sa shea 107NEOBAVEZNO ZA IIL STEPEN STRUCMOST! — NEORAVEZNO Z4 IIT STEPEN STRUGNOSTT 2.0.7, Magnetai tok namotaja jedne faze Da bismo dobili maznatski rok jedne faze, radi jedmosarnosti, posmaue~ emo sluvaj kada pod parom polova svako) taxi pripads samo jedan svitzk, kako je prikazano na s1. 2.28. Nevoint Korak jednal: je polnom (y=7), Ne slit fe prikazano kako su svici prve faze emjedteni w urore i Kako gu medusobae povezani Anulizirimo momenat ks da kroz namotsj prve faze ete nalzmjenitny struja maksitnal- pe vniledposti. Ake ciektivn vrifedaost naizmjeniéne struje boenatimo sa Zea malssimalu st fy, dobivamo da je ta= fe Miksimolnn wrijednost steve oka sith sa mavoja stata imgnetni mapon TeNes koi U erucnom “a2oru debliine 8 obra auje magnetski tok 4, Veligina tox maznetskog toka zavisi, asim bod velitine magnetez nepons, jae ied ukupog mognetskog ocpora magnetshos Kola. Sraier 91.228, Magnets indubsiumamasisjedive lace oe 1) Inagnetshog taka za qunacene Smerore strule w svicima odx dujemo Amperovirm pravilom. Vidimo da sv u odvedenom momenta silnice thay netskih tokova izmedu utora 112 usinjerene prema dolie, # tzmedw uror 243 njihoy smier Ge biti suprotun, (, Bice usmijerene prema gore Tzewz 72 magnetsku indukciju By dobiceme oa taj natin So cemo posmarract zamisijens jee mazneiskog toka abcd iii je presjek Su aracnom 2azoew t Ci magnerski tok iznosi O=ByS. Ako bro) provodaiks y jednom urory aznatime sa Ng obnwac 21 magnetskt spon koié je vbubvaden sa posmatranom cijevi bike: Mg Tu Num Tea 2.18) ‘Magnetski tok posmatrane cfievi. hake se sa slike vidi, praluet kro 2eliemo jeagro stators. prolant kor zach zizo:. ute w elieeno jexgt® rotors, pOHOVe (prolazi kroz aiatni zazor i vada se u Zcliean jezgro stators, Nije teske zaklivci da ce od uktipaoe magnetskos atpore biti majuect u seutnom agora, manent dijelu mugnetsioe otpora u Zelieznom jezeru vodimo tacts mato} macin Sto uMjesto srvarineg ators 3 posmianiaim vos (ekvienlentni) sens zavor HY take da maegnetski ofpor went musnetskeg ole Koritedi Kap-Hopkinsonoy zekon, mugnetski rok? u posmacranom keugi bie 108 dale dobivamo izraz za magnetsku indukuiju Qs) Prema tome, bes obsita koju cijev magnetskop toka posisatramo, magaetsa in~ ukeijg ina stu veijednost w svakoj tack aracnog aazora od utora 1 do utora 2, feu zratnom zazoru izmedu tora 2 1 3 njena vrijednost ostala je ista ali suprotog Ssmjeta, Sa si 2.28b, se vidi da je magnecska indukefia prve faze nalzmjentens ne~ rarmoaltme funkeija, koja je predstavliena nsizmeniéno pocitivaim i negativaim pravougaonicina tije su osnovice jednake palnom korabu 7, visine saizmjeniine “Bi Bs ‘Ovakva neharmonitna provouyaona funkefia tija je valna dazina %. mode Wich ma veliki bro} sinusoids (harmonika), od koji samo prva ima valu + dok su ste ostile manje od 2. Prva sinusoids maziva se osnovns (prvi ), dak se ostale zovu huronici wiseg reda. Vala duzina osnovaog vala, Jako se jo naziva pevi harmonik, je %, a ajegowu ampticuda je 2.20) Vidimo dé je amplimda esnoynog vals 2a 1,275 puta veta od visine neharmoniéne funtlie Posmetmaime sada_jesno- slojai romani namota) sa_dva utort po polt i po fai, t. dva svitka po pars polova i po fazi Kojisu jedan od dragos udalieni za ucorskikorak “j kako je prt Razage na sl. 2.29. Svaki svitak stvorige w zratnom zazoru po jedan nepolreran raizmjeniéni mmagnetski tok, ta je jatine (magnesia indukeiia By) data izrarom (19) w momentu Kadi frre nigga ede struja nasi maine vriednosti. Ova dva may nerska tka, odaosno ajibove magnetskee induteije predsta- ene su evjema istim ‘naizmje- anitno pracougaonim funkeijama koje su medusobno udaljene 2a wtorsks kerak 7. Ovi magnetski tokovi m gragnom zazora se #8~ biroju i tine recultantai magact- ski tok prve faze, ij je magnet ska indulsija:palzmjenieno ste~ penasta Tinka luca upscisa x 109sirom zatnog zazora, Niens valna duvinea je ?, ¢ amplituds ima dvostruke vriied= ‘ost, tj. iznosi 2B), kako je prilezano na si. 2.29 Uoptte, ako se fiuni aamota) sastofi oe m svitaka po parw polova, ampli sudna vrijednost stepenaste fankeile. Kojom se sagmerska indukelja faze pred Stavija, bide m puta vec, tj. mB 2.1.8. Obrine magneto polje Respodjela magnesskog polia dutinom oboda statora neée biti sinasoidaina, ali kako smo yee ustanovili, radi jednostavnosti, bavigero se same prvim harmoni®” rim lanovima i ta polja éemo predstovijeci sinusoidalnim, imajuci na umu da se zaprave radi samo o prvom harmoniénom élant, odmosna osnevnom val Uximamo najjednostavniji sluésj da stmorski pobudni namots) ini, jedan svitak. Propustajact kroz njegs naizmjenignu struju koja se vremenski simusoi- aime mijenia, ona ée avojim magnetskim naponom sevorit: magnetsko pole induk- cie B, ali vremenski promjenlfive kao sto je i ons. Na ovakav natin stvorena mag~ aetsha indukeija bide duzinom oboda scarora ne samo prosterno promjentjiva nego i vremenski. Takvo imagnessko polje koje je prostorne i vremenski promjenijivo nazivamo pulzirajuée maunetsko pole Ako sada ma stator umjesto jednog svitke stavime tei Gil su poteci po obedu stators pomakauti 21/3 dujine oboda, dobisemo Stator si tv. trofaznim namotajem (s1. 2.30) ‘Drugim sijetima, crofazns matina naizmjonitne suroje na svom stator sma tri fazna naoteja, medusobno pomaknata u prostoma 22120", dnoano 1/3 dvostrukos polaog koraka / Pei simetriénom opterosenju sve ti faze, svaki svitek (Faani namota)) ngpaiamo strujama jedmakim povelitini i medusobne pomaknuim za 120", odnasno za 1/3 periode T. U svakom svitkar pomoéu magnetskog.mapona stvoriée se ulzirajuée magnetsko polje, tako da demo u ‘eofbzaro} unin lowed ts puleicajuca mmagmersk 51.220,Staorsatsifnansmetaia — polja medusobno pomakhurta prosterne i yre- Imenski za 120". Posto se 14 ti poljazatwaraja ‘kroz isto magnecsko Kolo, od aj é= nastati jedno reaultentno magnetne pol Jeako je predscavljeno na dijagramn (s1. 2-31). Palje stvoreno na ovakav natin nezivamo obrena (okretno) magnetsko polie. Nikola Testa je 1887. godine prvi dotso na ideju i pokusem dokezao da se pomocs vigefaznih sistema uw namotsjima Koji miruju moze proizvesti obreno magnetsko ppolje, ft je osmov za rad motors koji je Koastruisao iste godine, Teslin motor, 410. dana: poenat pod navivom indulscioni acinhroni motor, 2hog svofih iavanrednibs tehnidhin karakterisika ima gotovo sldjusivu primjeau w industeijskim pogontina kao pogonsiea mosins Da je cezulsamno magnetsko polje obrenog kasaktera, vjoriSemo se potmat- sajué al. 2.31, Uaimamo natjednestavnii trofaani jednoslojnt namnotaj starora sa va pola (pm i) kod koea se mmotai jedne faze sastojt od jednog svitka (or (sl. 231s) Stator fara Tfa__ rare a EE Viijeme emo ratunati od crenuika kada je struja pve faze jednake mali Posmatragemo promjene magnetskog toka duginem ziacnog zazora uv nekolko suclittih trenutaka, t. 61/473 = 147 +137 P= ta = 2/37, U svakom od posmatranih wenutaka struja w awnotaju jedne faze fe po: sivna maksimaine, dok su stmuje Gruge dviie faze po vriednosti pola manic ali nLPretpostavicemo da je seruja koja tee luznim namotaiem ad nisgovog po= etka do kesjs poritivna, npr. za prow faz od s1do X, a nagacivna ako teee obratmo, nor. za drum fazu od ¥ prema B. Na slikama ), cia prkazini su vektorski dif ami seh tj Paza get od nyih stvoreni osmaeni valovi magnerskih indakerla Ddgovaraist aepokretnim naizmienicaim eagnexskimn tokovia). Sade pristupame odredivanja smiera i pravea vektora rezultentnog mag~ netskog toka kao | krivulie rispodjcle niegove indukelje duzinam zratnog zazora a stemienski odabranim posmateanim trenucima, Sa slika &, cid vidimo da susjed= nim svicima, bee obaira kojim fazama pripadaju, teku steuje istog stajeta i one stvarait zie sk tok Ciji je smier ist kup i smjerovi tokova pojedinih svitaka. Smier vaiecnickor magnerskor tok dredujemo Amperotim pravilom. Tako smo dred prove 4 smjer rezaltanmnog magnetskog rok koji se, kako se sa slika vidi, obsce, 1 10 8 sanferu kxetania Kazalee ma satu Sa posmatranil slika nije tetko uodici da de osnovni val indukelje koji adigo~ vara r2euliantaicm magnerskom coku biti u svakom rrenutky jednak zbiru esnovnih, valova indukcia (By, By i Be). To je takoder sinusoida s amplitudnom veijednoseu. 3/2Bq i prikacass jv debliom linijom. Zac, reauantne magnetsko polie sa stal- om amplicudnom veijednosu putuje duzinom oboda starora tro fe jo8 jedan do~ kur ajegovog obranos karakters Brzina vrtnje obrinog magnetskog polja srazmierna je frekwencifi pulzicsio~ ih. polja f (cinosno trekvencije stuje), a obmuto smizmjema broja pari polow mavine p Tzewaivoluct brving vronje st beojem obetaja n minuti, debivume: ens nm O/emin) aan) ? ‘Ova beaina veeaje ms maziva se sinbrona bezina Da zakljucimo: Mulsimalna indukeija rezultanmnog magnetskog toka putuje duzinom zrut- zazora i nalazi se uvijek wos) ong favanos anmotaja w Rojem stra W tom 3 smutku ima Svoju najveeu veijedaost. Rezultanoni magnetski tok abrée se u smmjera Ikretanja kazaljke na satu i za vnjame jedne periode 7’ prede po ebodu stators dvo~ suki polni Lorak 2. Niegova obodaat braina je Matsimalns veilednost osnqenog vala inéuciie obrtnog magnerskog tots, proizvedenog pomodu trotuenog statora, vets je 20 3/2 puta od maksimolne vsi~ Jednosti osnornoz vala indokciie magnstskog toka jednog faznog namotai, Bay Say ‘koliko namotaj statora ima g fazaih namotaja (liad) prostorno pomaknutih za Xo 1 napajunih ¢-faznim natzmjenitnim scrujama, maksimalng indukeiia wakvos brenog magneiskog tok je (2.24) 12 PITANIA ZA PROVIERU 1. St Gin mamnetno, Sta elektitne holo cleus maine 2, Koji aula fan pobud! namotal matiae? 3. Kako se naziva dio antioe a fame se nei pobudai namota)? 4 Koj zack ime dio mine koi we nazivaindukor, a koji pada ma inde? 5 [Koje wste indutora poznales? Sta je aavojas, a St sta? Rake ¢ rubiks jemedu avsinog ¥ polnog hora Kad je mivoja} Borat cismeteaan, 9 Rad tiv? Kaka je rscika izmedu jednalojang i dvaoinog amet? 10, Kako mstje poloowfazna grupa? 1 Kate mete fama grupa? ko elredujemo purclelne grane kod jednoslajnog, © Bako Ked Gvosoinog namotsja? 13, Kako pesistariaro samotaelektitne mative i eteda? 14. Rado je reali iemedu namotaia = oielenln poisevims ¥ namotala $ met pote tho assis obrtno magnet pote, ke gue pronatas i kk sna ima a sinhione motore? 22, FIZACKE OSNOVE NA KOJIMA POTIVA RAD ASINHRONIH MOTORA 22.1, Pojam, svtha i primjena asinhronih motora Asigironi motor je mana koja pretvara elektritmy eneraiju wu mehanicke 4 mote da vrbi mehanickd rac. Blel-trisna onecgija dovodimo na stator, odakle se ‘ona elektremagnetskim purem prenosi na obrini dia masine (roter) i tako se protvers to mehanitsw energiu. Na njesove vratilo mogu se spojiti tazoviant radal stio- jess koji we koristan mehoniki rad. ‘To cu nami alauni strvievi, poljoprivredal sttojevi, strojevi za obmadu diveta, pumpe, ventilator! itd, Zbog svoja, kako Gemo safe vidjeti, fednostavae Konstrukciie, dobrils pogonskily usobina, visokog ste= pars hr scoj vais sguimosti radu inte vo Soka priment a cektro= ‘nosomnias pozonima, ii, rudarstv, poljoprivredi 4 Sitavorn nizu drugia Nedostaci asinhronth motora su u tome Sto pogoriavaju faktor saage elek~ tritne mreze ng koju su prikijudeni, &o im je ogranicena mozucnost regulaciie broja okrenja (aarosita pri Kentinuiranom regulisanj brzine obrianja) 1 $to si im loge kariteristike pri puitanju u rad, Pokusaji da se ovi nedostact otkione ostali ‘bez wap, au posledu regulacionih Karaktritia jo uvijek zaostaja 2a mo= otima istesmnjesne struje. U Giwvom nim industrijskih pogona relutivas male snage, gdje se ne zahti- jeva regulitnje brvine, ssinhront motor je nezamjenjiv. Prt tome sve veel amas) & Blekwigne a u3jz upotrebe (aa dobija asinhroni motor = keratkespoienim rotorom, fsciskujal ee 1eeh aR) med moter hierim pecenovima, Rashes su aac ser apafenin foro, vtsprnedets psteninn Nomseruksi je Bae, mounted anuj bo bear snaae &sespon kovsaog deen 22.2. Princip rada asinhronog motor: Dovodenjem troftane naizjeniéne struje w namotaje stitora twofkznog asin- hnronog movor stra se obrina Magnetsko polje koje se vrti sinhronom brzmom mi, Pretpostavime da se polie wri w emjera kreronjo Fazsbjke na satu i ima potari- 4%, kako je prikazano ne s1.2.32a, Radi jednostavnosti, posmatramo jedan, provod- ) 6) ‘ 1232: Princip mn seinhronag mevors 3) sm hrneg_magetsog pon w foam ae 51,22 Fa ee ee iy proved eedge woven eaeemapsetae se rik eororn, W momenta priktiaéenia motors na mrviu rotor mieaje. Silsice obrt= fos muncskeg olin ovojom Nomar rinom preset rovndalke era POR us indantje mapon koil G2: leolike je rorrsis mamava) zarvoren, proizves vem indukovanu struju, Znact, njen wzrok je indu- vant napon, pa se cvi motort masivata Jot i Indutcion, tallow roca fe proievoda® ele Hite enerzie Kako dota do vriie rotora? Posmatramno Li provodoik: koji se nalazi na rotor (sl, 2.326) Vidiegsmo da imamo situacfiu kada_provoda kom protiée indukevana struja, a malazi se pod ludcajem obrinog magnetskog” polls. Tako je ostvaren uslov 22 stvaranie elekromagnetne sile ja je veijednost bit (ND) (235 $1239, Dicirnieecromesnes;(apotijbijena se male slova zaro 5 90H nih sila ne provodnike rotors i jednosti magnetske indukeije i struje promjen- BEAMS cg falrne) —fednoett mazn ne Na jednoj strani provodnike koji posmatramo silnice obmaos ma polfai silaice poljo provodnika (sevorila ga indukovasn seruja Sto pyoti¢e hor pros vodnik) imaju istismjer i sabiraf se, a na druzo) strani smierov!silnica su suprats polje slabi ina toj strani dosi ce do iziacivanin provedniia (sl. 2320), Smjer € ‘tromsgnerske sile F odredujemo pravitom lijeve ruke, Kole glasi- ako silnice obste og ragnesing polja ulaze u dian i ako isprugend prsti pokarwh smjer straje w provedniku, isprazeni palac ce pokazati sinjer elektromasneme site. Vidimo da ‘ova sila rjora provodnik da se obrce u istom smjeru v kome se vrvi i obreme mag~ netsky polje. Ove viliedi za sve provodnike koji sa smieSteni po obodu rotora sl, 2.3), Sve ove clektromagnetske sile koje pojedinatns dieluiu na svaki prove. nik rorora sa frakom poluprecnixa rotora y stvaraja obrme (akeerns) moment pod dim se uticajem rotor vrei, Suma svi poyedinily momensta > Sim renule anti obrint (zakretni) momenar motors A Braine obrrania tarora n avijch je mania od buzine brings magnemog polja (wm), od bog potice nose aviabsoat Na ovaj natin cicinriona enetgija Koj smo doveli uw nametafe starara pomecu fame aaizmjenicne struje preteara seu mehanichy enersiiu obrianja rover Skog Klizanje asinhronog motors Okreéudi se, rotor nastoji da stiene brzinu vreaje obernog magnetskos pola, ali u tome ne uspijeva zbos trenja ut lezaievima, evpora vazduha | Konatno ot Senja. Zuto je bring rotora 1 uvijek mania oc) Bezine obrmnog maznetskog polia mj. Zaati, ona nije siatrona vee asinhrona i zavo se avi mocor nazivafe asinhcom! Raztika izmedu sinaro zine mj braine obstani rae brzina vetaie obrmnng mag Asm (2.26) Uli bi (teoretsis) roror svofom brzinom stigao brzinu obriaeg magnetskog pol (Anew), siinive obrimog magnetskox polia ne bi presijecale provecnike rotora i njima se ne bi indukorao napon, 2 rotor bi jedmactavnn prestao da se Vi, Odnos izmedu relativas braine vrtnje obra polja (As) sinhro~ ae brsine my maava ce relativno Hizanje roxore » (asinbrona brai- -kog polia i ona tzmosi Asm an Ukolike zelimo da ativan Klizanje izraima w peocemsima, poseebue je njegor valicdnost pos ® x vith sa 100, 15 100 (%4) - 2.28) Rada rotor minnie, tj, Kada jo n=0, selatione klizanje ima svoju najved vrijednost s—1, odmosno 100%, To ée nastati onda kada je orporni: momenat Koji mocor mora dis savlada veci od obstnog momenta Koji raza motor (resin, kratkog spoia), Px noainalnam opterccenja motors ‘rotor se wrt anmioalnom brzinom), rsiativno Klizanje je malo i prema snszi mozora (od 1 da 1 000KW) & 1s