Professional Documents
Culture Documents
Univerzitet U Tuzli Filozofski Fakultet Odsjek: Historija: Dolazak Osmanlija Na Balkansko Poluostrvo (Referat)
Univerzitet U Tuzli Filozofski Fakultet Odsjek: Historija: Dolazak Osmanlija Na Balkansko Poluostrvo (Referat)
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK: HISTORIJA
(REFERAT)
Dogaaji koju su se zbili poslije 1352 god. vrsto su utvrdili nadmo Osmanovog
bejluka nad ostalim, te su za 3 decenije ostale kneevine postale osmanski vazali. Presudan
dogaaj odigrao se kada su Osmanlije izvojevale uporite na Balkanu. Prvi prelazak preko
moreuza iz Anadolije u Evropu bio je teak poduhvat upravo zato to su se Dardaneli nalazili
u rukama hriana. Snage koje su Osmanlije iskrcale u Trakiji nisu mogle da se odre.
Kneevina Karesija, na istonoj obali Dardanela rijeila je taj problem u korist Osmanlija.
Borba za prijesto, koja je izbila u Karesiji 1345 god., pruila je priliku Orhanu da pripoji ovu
kneevinu.
.
Halil je bio osloboen 1359 god.. Sultanov sin Murat, komandant galipoljskog krila i
njegov vaspita Lala ahin,zapoeli su ofanzivu sa krajnjim ciljem da osvoje Jedrene. Prve
godine zauzeli su tvrave du Marike doline. U ljeto 1361 god. propao je konaan pokuaj
branilakih snaga i Jedreni, glavni grad Trakije, predao se iste godine. U novoosvojenim
oblastima Trakije primjenjivan je isti postupak kao u Anadoliji. Osmanska vlada je podsticala
stanovnitvo iz Anadolije da se nastani u novoosvojenim zemljama. Dervii su, isto tako,
osnivali brojne zavije sklonita koja su vremenom postala jezgra novih sela. Nije teko
objasniti zato su Osmanlije tako lako osvajali Balkan. Osmanska invazija se vremenski bila
poklopila sa politikim rasparavanjem, jer su tada mnogi nezavisni kraljevi, despoti i
namjesnici malih balkanskih kneevina bez oklijevanja traili pomo iz vana da bi rijeili
svoje unutranje razmjerice.
Poto papa nije uspioda po cjenu ujedinjenja pravoslavne i rimske crkve organizuje
krstaki rat ( svojom bulom 25.12.1366) kojim bi se pomoglo Vizantiji, i poslije poraza
srpskih velmoa u ernomenu 131 god. Balkanski vladari su jedan po jedan priznavali
Osmansko sizerenstvo. Nakon ove pobjede Osmanlija, vizantijski car je u pravom smislu
postao njihov vazal, dok su lanovi dinastije Paleologa traili sultanovu potporu ne bi li
sauvali prijesto. Najjai Osmanski protivnik u to vrijeme bila je Ugarska kraljevina, koja je
nastojala iskoristiti Osmansko napredovanje na Balkanu, kako bi proirila svoju vlast u
donjem Podunavlju. Osnovna slabost osmanske drave bila je nerazvijenost njene mornarice.
Hrianske snage su kontrolisale Dardanele, moreuz izmeu Rumelije i Anadolije.
Godine 1366 Amadeo VI Savojski zaposjeo je Galipolje, a ve sljedee godine ga vratio
Vizanticima. Osmanske snage u Rumeliji ostale u odsjeene od Anadolije sve dok, oktobra
1376 god., Andronik IV nije pristao da Galipoljsku tvravu vrati Muratu I, koji mu je
zagarantovao prijesto. U oblastima pod osmanskom administracijom i vlau imanja su
potpadala pod dravnu kontrolu i pretvarana su u timare. Osmanski reim je uspostavljao
centralizovanu administraciju umjesto feudalne decentralizacije. Za seljatvo je novi reim
morao znaiti napredak u poreenju sa starim. Valja jednostavno uporediti osmanske zakone
sa zakonikom srpskog cara Srefana Duana. Npr. Duanov zakonik propisuje da seljak radi za
svog gospodara 2 dana u sedmici, dok osmanski zakon nalae da raja radi samo tri dana
godinje na spahijskom imanju.