OPERATIVNI PLAN

Operativni plan intervencija u zatiti okolia

Operativni plan intervencija u zatiti okolia (u daljnjem tekstu OPERATIVNI PLAN)
dune su izraditi pravne i fizike osobe koje na odreenoj lokaciji proizvode,
skladite, koriste, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima
u koliinama jednakima ili veima od graninih koliina odreenih u Poglavlju II.
toki 8. Gradskog plana intervencija u zatiti okolia, odnosno u Prilogu 2.
Dravnog plana intervencija u zatiti okolia, uvaavajui kriterije iz Poglavlja II.
toaka 4. i 5. istog plana. Okvirni sadraj OPERATIVNOG PLANA sadran je
u Prilogu 3 Dravnog plana, te ujedno predstavlja osnovne korake u njegovoj
izradi.

U nastavku se donosi detaljnja razrada Priloga 3. Plana intervencija u zatiti

okolia, po pojedinim tokama kako slijedi u prilogu.

2.1. POPIS OPASNIH TVARI I NAJVEA OEKIVANA KOLIINA OPASNIH

TVARI

Cilj poglavlja: utvrditi za koju opasnu tvar treba raditi OPERATIVNI PLAN

Prvi korak u izradi OPERATIVNOG PLANA je utvrditi vrstu i koliinu opasne tvari na
lokaciji i prikazati na nain:
- tabelarni popis opasnih tvari na lokaciji (u dostatnim koliinama da mogu stupiti
u interakciju);
- za svaku vrstu opasne tvari odrediti najveu oekivanu koliinu izraeno
u tonama i ukupnu teinu opasnih tvari u skladitu izraeno u tonama;
- za svaku opasnu tvar potrebno je obaviti razvrstavanje prema Pravilniku o
razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasne tvari (NN 23/08),
navedenu u Prilogu I ovog Pravilnika.
Drugi korak je utvrditi za koju opasnu tvar treba raditi OPERATIVNI PLAN. U
Poglavlju II. toki 8. Gradskog plana intervencija, odnosno Prilogu 2. dravnog
Plana intervencija, uz uvaavanje kriterija iz Poglavlja II. toaka 4. i 5., nalaze se
vrste opasnih tvari, njihova pripadajua granina vrijednost, uz odgovarajui
indeks opasnosti. Granina koliina, odnosno indeks opasnosti ukazuju na to
postoji li obveza izrade OPERATIVNOG PLANA.
Za svaku predmetnu tvar obavezno se mora priloiti STL (sigurnosno-tehniki list)
proizvoaa. STL za potrebe OPERATIVNOG PLANA treba biti nainjen sukladno
Zakonu o kemikalijama (NN 150/05, 5) i Pravilniku o nainu ispunjavanja STL-a
(NN 111/06). On mora biti na hrvatskom jeziku, rastereen nepotrebnih i netonih
podataka, ovjeren u Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

SAVJET OPERATIVNI PLAN izradite samo za opasnu tvar koja je najvea oekivana
koliina vea ili jednaka graninoj koliini, a ne radite OPERATIVNI PLAN za
opasne tvari koje ne prelaze graninu koliinu na lokaciji.

U sluaju da na lokaciji imate vie istih ili razliitih opasnih tvari (vie spremnika),
a smatrate da meusobno ne mogu doi u interakciju, izradite OPERATIVNI PLAN
za svaku opasnu tvar (spremnik) posebno, uz uvjet da koliina opasne tvari
(spremnika) prelazi graninu vrijednost. Ako postoji vjerojatnost da mogu stupiti u
interakciju u sluaju izvanrednog dogaaja za utvrivanje ukupne koliine opasne
tvari na lokaciji, savjetujemo da prouite Poglavlje 1. u Opim smjernicama za
programe upravljanja rizicima (40-CFR-68), na web stranicama Ministarstva
zatite okolia i prostornog ureenja MZOPU (www. mzopu.hr).

2.2. OPIS LOKACIJE I OKRUENJA

Cilj poglavlja: dati itljiv i jasan prikaz lokacije imajui pri tome u vidu da prikaz
lokacije bude prvenstveno koristan sudionicima u intervenciji u sluaju
iznenadnog dogaaja. Takoer se od ovog poglavlja oekuje da se da prikaz
okruenja koji mora biti neto detaljniji ako se u poglavlju 2.5. utvrdi da zone
ugroenosti prelaze granice lokacije

Ovo poglavlje treba sadravati tekstualni i grafiki prikaz unutarnje lokacije

(mikrolokacije) i vanjskog okruenja (makrolokacije).

2.2.1. Opis lokacije (mikrolokacija) znai prikazati lokaciju s tonom

pozicijom potencijalnog izvora opasnosti. Osobito treba voditi rauna o aurnosti,
sveobuhvatnosti, tonosti i jasnoi grafikog prikaza za mikroolokacije budui da
je on od predsudne vanosti za snalaenje sudionika u intervenciji u sluaju
izvanrednog dogaaja.

Za grafiki prikaz treba koristiti aurni topografsko-katarstarski plan mjerila u

prosjeku 1:500, odnosno veem ili manjem, ovisno o veliini lokacije (parcele),
kompleksnosti prisutnih sadraja relevantnih za OPERATIVNI PLAN.

Topografsko-katarstarski plan moe se dobiti u Gradskom uredu za katarstar i

geodetske poslove, a auriranje (ako je potrebno preko ovlatenoga geodetskog
izvoaa.

Podaci koje je potrebno uvrstiti su:

a) oznaiti spremnike na temelju norme HRN U.J1.220., ogledni primjerak legende
koritenih simbola nalazi se u prilogu (Dodatak 2);
b) dati podatke o vrstama i koliinama drugih kemikalija koje bi mogle stupiti u
interakciju (opisati vrstu interakcije), njihovu udaljenost od objekta i njihov
smjetaj u odnosu na objekt (ne navoditi bezazlene opasne tvari ili one koje
dolaze u malim koliinama);
c) prikazati jasno sve putove za prilaz vatrogasaca, hitne pomoi i drugih
sudionika dogaaja (npr. logistika) te za druge svrhe (npr. evakuacija radnika),
ako je mogue oznaiti mjesta na kojima e se, uz najee smjerove vjetra,
tijekom intervencije smjestiti pojedine interventne jedinice;
e) oznaiti sve hidrante, prepreke za kretanje vozila i/ili ljudi (npr. ograde,
vodotokove ili kanale), kanalizacijske ahtove, oznaiti i mjesta na kojima se
moe obavljati dekontaminacija;
f) dati podatke o posebnim osobitostima objekta (npr. protuprovalna vrata s
alarmom, prihvatni spremnik s njegovim znaajkama (prvenstveno volumen),
postojanje neutralizatora plinovite kemikalije, smjetaj sredstava za
ograniavanje i obuzdavanje nesree (poput pijeska ili pjene itd.).

Ogledni primjer Prikaza mikrolokacije s nainom ucrtavanja putova i simbolima

dan je u prilogu (Dodatak 1.).

2.2.2. Opis okruenja (makrolokacija), ako se radi o subjektu kojega zona

ugroenosti prelazi granice mikrolokacije potrebno je detaljnije opisati
karakteristike prostora unutar zone ugroenosti. U tom sluaju vano je nabrojiti i
locirati znaajne javne receptore, npr. kole, crkve, sportske terene, obiljeiti
glavna naselja i slino (zone sanitarne zatite, vodotokove).
Za prikaz koristiti topografsku kartu mjerila 1:25.000, odnosno Hrvatsku osnovnu
kartu mjerila 1:5.000 i/ili ORTOFOTO u mjerilu 1:5.000.
2. 3. POPIS MOGUIH IZVORA I UZROKA OPASNOSTI

Cilj poglavlja: nabrojiti sve to bi moglo biti potencijalni izvor i mogui uzrok
opasnosti

Za ovo poglavlje treba izraditi popis moguih izvora i uzroka opasnosti na temelju
podataka iz prethodna dva poglavlja, uz dobro poznavanje stanja na lokaciji i svih
manipulacija koje se obavljaju s opasnom kemikalijom ili kemikalijama. Pri tome
je potrebno, tamo gdje je to mogue, ralaniti izvor od uzroka opasnosti.

Popis moguih izvora i uzroka opasnosti treba sadravati sljedee:

a) jasan opis postupaka s opasnim tvarima (npr. skladitenje, koritenje u nekom
procesu kao to su npr. kemijska sinteza, obino pretakanje ili razrjeivanje,
odnosno koritenje za posebne svrhe kao to je npr. dezinfekcija vode), poeljno
je da se u ovaj dio ukljui i shematski prikaz posebnih procesa (npr. koritenje
amonijaka kao rashladne tekuine);
b) popis svih kritinih mjesta u procesu na kojima se moe dogoditi isputanje
kemikalije (npr. na ventilu);
c) popis uvjeta kod kojih moe doi do izvanrednog dogaaja (npr. pretakanje
kemikalije tijekom nepovoljnih hidrometeorolokih uvjeta), prenoenja posljedica
nesree s drugog objekta u blizini i sve mogue ljudske greke tijekom procesa ili
za vrijeme vrlo malo vjerojatnih dogaaja, npr. diverzija na skladite i prirodnih
uzroka (npr. potres ili poplava).

NAPOMENA Podaci iz ovog poglavlja mogu biti korisni i uvrteni u INTERVENTNI

NAPUTAK.

2. 4. PREVENTIVNE MJERE ZA SPRJEAVANJE IZVANREDNOG DOGAAJA

UKLJUUJUI OBAVEZNO IZVJEIVANJE (brojevi, adrese, prioriteti)
Cilj poglavlja: prikazati to je sve napravljeno po pitanju sigurnosti na lokaciji da
do akcidenta ne doe, s informacijama o djelatnicima zaduenima za provoenje
preventivnih mjera zatite i kontrole

Ovo poglavlje podrazumijeva sve redovne i obavezne mjere, postupke i radnje

koje se koriste u redovnom postupku baratanja opasnim tvarima.

Za ovo poglavlje je potrebno:

a) taksativno nabrojiti sve propisane postupke i mjere koje se provode u
kontekstu zatitnih postupaka, redovite kontrole, odravanja, servisiranja i
drugo;
b) sistematski izraditi preventivne mjere zatite koje e osigurati da se rizik
smanji na najmanju moguu mjeru;
c) razraditi nain izvjeivanja o provoenju preventivnih mjera zatite i kontrole.

SAVJET Preporuamo da mjere budu konkretne, operativne i provedive. Ako ih

provodite vlastitim snagama potrebno je navesti i osigurati sredstva i opremu za
njihovo provoenje.

Zapamtite da se i najopasnija tvar moe koristiti uz male rizike, ako su

zadovoljene brojne mjere za spreavanje nesree.
Svjesni vanosti sigurnosti na lokaciji u daljnjem dijelu teksta navodimo opirno
sve to je poeljno uiniti za potrebe preventivnih mjera zatite u kontekstu:
postupaka za sigurnost, zatitnih sredstava i postupaka prve pomoi
unesreenima u sluaju izvanrednog dogaaja.

a) Sigurna i zatitna sredstva podrazumijevaju:

- opskrbljenost sredstvima za rad zatitnim napravama;
- osiguravanje od djelovanja tvari opasnih za zdravlje (ispitivanjem i mjerenjem u
propisanim razmacima utvruje se ispravnost provedene zatite o emu se
izrauje odreena dokumentacija te vodi evidencija);
- redoviti lijeniki pregledi za zaposlenike koji rade na poslovima u posebnim
radnim uvjetima;
- osobna zatitna sredstva (za svaki pojedini dio zatitne opreme navesti hrvatsku
normu, npr. zatitna maska za cijelo lice (HRN EN 136);
- posebni postupci prigodom uporabe opasnih tvari (postupci se mogu propisati
pisanim uputama za siguran rad s kojima moraju biti upoznati svi zaposlenici);
- znakovi opasnosti i oznake upozorenja te obavijesti (trajno postaviti znakove
zabrane, obveze opasnosti i obavijesti), a, ako to nije dovoljno, postavljaju se
pisane upute za siguran rad.

b) Prva pomo obuhvaa:

- postupak s unesreenima ili oboljelima do upuivanja u zdravstvenu ustanovu
(poslodavac je obvezan organizirati pruanje prve pomoi u sluaju ozljede na
radu i na radnom mjestu se mora nalaziti odreen broj zaposlenika koji su
osposobljeni i odreeni za pruanje prve pomoi navesti imena i telefone
navedenih);
- prvu pomo unesreenima uz vrste opasnosti (zapaljive, otrovne,
eksplozivne...);
- vrstu i koliinu opreme (osnovne i dopunske) za pruane prve pomoi, ovisno o
vrsti poslova koji se obavljaju;
- broj kompleta osobne zatite, kako se koristi i sl.;
- popis mjesta u prostorijama ili lokacijama na kojima se mora nalaziti osnovna i
dopunska oprema za pruanje prve pomoi (ukljuivo i eventualno mjesto za
radove na terenu) - stalno mjesto pohrane osobne zatite.

c) Redovita kontrola za sigurnost na lokaciji podrazumijeva:

- redovitu kontrolu ureaja i instalacija;
- redovitu kontrolu zatitne opreme;
- auriranje podataka o odgovornim osobama i izvriteljima u sluaju nastanka
- izvanrednog dogaaja ili pretpostavki nastanka izvanrednog dogaaja;
- popis odgovornih osoba, njihove brojeve telefona i adresa;
- utvrene prioritete;
- uspostavljanje sustava uinkovite stalne edukacije i uvjebavanja osoblja za
intervenciju tijekom izvanrednog dogaaja, itd. bilo tijekom kroz redovitih poslova
ili organiziranjem posebnih teaja i vjebi.
SAVJET Proanalizirajte preventivne mjere zatite iz poglavlja 2.4. te, prema
potrebi, uz postojee mjere izradite prijedlog novih kojima se dodatno moe
smanjiti vjerojatnost pojave i razbuktavanja nesree.To mogu biti mjere:
- osiguravanja objekta i ulaza u njega od neovlatenog ulaska (npr. posebne
ograde, stalna prisutnost uvara i/ili radnika, ugradnja protuprovalnih vrata s
protuprovalnim alarmom, video-nadzor, stalni prijenos podataka o stanju u
okoliu ili objektu do sredinjice, itd.);
- gradnja posebnih sustava upozoravanja na moguu pojavu nesree (npr.
protupoarni alarmi, detektori koncentracije para opasnih tvari u zraku opremljeni
alarmima, promjene u procesu poput poveanja tlakova u sustavu, itd.);
- ugradnja sustava za automatsko reagiranje u procesu (npr. ventili koji
automatski prekidaju proces i iskljuuju mjesta u sustavu gdje je dolo do
isputanja, ugradnja neutralizatora ili adsorbera osloboene opasne kemikalije,
gradnja prihvatnih bazena za prolivene opasne tvari, ugradnja posebnih sustava
za automatsko obuzdavanje dogaaja poput primjene vodenog spreja ili pjene,
itd.). Preporuka: Motorna ulja i zapaljive tekuine koje se skladite na paletama u
pakovanjima od polimernih materijala poeljno bi bilo skladititi u prostoru koji je
ogranien od razlijevanja po cijelom skladitu (npr. ograeno zidom ili da se
razlijevanje ogranii kontroliranim padom u jednu stranu ali opet na nain da se
sav sadraj s palete moe sakupiti u tako napravljenu "kvazi tankvani").
SAVJET Na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom izdvajamo neke
korisne preventivne mjere, propisane Pravilnikom o postajama za opskrbu
prijevoznih sredstava gorivo (NN 93/98 i 116/07), kako slijedi:
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o odravanju instalacija u "S" izvedbi
te popis opreme u "S" izvedbi,
- na postaji se treba nalaziti Upute za siguran rad i postupanje u sluaju poara i
eksplozije,
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju
zatite od statikog elektriciteta (naruito sustava uzemljenja te prekidaa i
utikaa za uzemljenje autocisterne koji moraju biti u "S" izvedbi vrste Exd (e) IIa
T3, mjerenje sustava uzemljenja),
- na postaji se treba nalaziti "Kontrolna knjiga" statikog elektriciteta s podacima
mjerenja (mjerenje najmanje jednom u est mjeseci),
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju
gromobranske instalacije (ispitivanje najmanje jednom godinje),
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju
elektrine instalacije izvedene u objektu postaje i to ispitivanje otpora izolacije
(izmeu faznih vodia i izmeu faznih vodia i zemlje), ispitivanje obaviti
najmanje jednom godinje,
- na postaji se treba nalaziti dokumenatcija o obavljenom pregledu i ispitivanju
neprekidnosti zatitnog vodia te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje
potencijala (ispitivanje vriti zajedno s ispitivanjem statikog elektriciteta),
- na postaji je potrebno najmanje jednom godinje vriti funkcionalno ispitivanje
tipkala za iskljuivanje elektrine energije kao i protupanine rasvjete (ako je
ima),
- servisiranje vatrogasnih aparata provoditi najmanje jednom godinje,
- ispitivanje hidrantske mree i drugih izvedenih sustava za dojavu i gaenje
poara (npr. sprinkler sustav, vatrodojava plinodetekcije i slino) potrebno je
ispitivati jednom godinje, a dokumentacija o ispitivanju treba se uvati takoer u
postaji,
- na postaji je svako tri godine potrebno vriti tehniki nadzor od strane Ex-
agencije.

2. 5. PROCJENA POSLJEDICA OD IZVAREDNOG DOGAAJA, UKLJUIVI

I ANALIZU NAJGOREGA MOGUEG SLUAJA I PRORAUN
ZONA UGROENOSTI

Cilj poglavlja: odabrati najprihvatljiviji scenarij u sluaju izvanrednog dogaaja

koji se moe oekivati uslijed prisutnosti utvrene opasne tvari u danoj koliini na
predmetnoj lokaciji i biti upoznat sa svim moguim posljedicama

Da bi se utvrdilo kakve se posljedice mogu oekivati na predmetnoj lokaciji rade

se analiza najgoreg mogueg sluaja (tzv.worst-case, EPA 40CFR68), odnosno
proraun zona ugroenosti. Rezultat takvog prorauna donosi vaan podatak koji
ukazuje do kuda se posljedice nesree mogu oekivati, odnosno hoe li
posljedicama biti zahvaeno i podruje izvan predmetne lokacije.

Zonu ugroenosti, tj. radijus zone ugroenosti unosi se u grafiki prikaz okruenja
(makrolokaciju), opisujui radijus od izvora opasnosti do granine udaljenosti
dobivene proraunom.
Analiza posljedica je vana jer o njoj ovise i mjere za sprjeavanje nesree i upute
o drugim postupcima, poput mjera primijenjenih u zatiti graana ili pruanju
zdravstvene pomoi, odnosno mjere zatite okolia ili materijalnih dobara koje se
obrauju u poglavljima NAPUTKA kako slijede.

NAPOMENA Ako se utvrdi da radijus zone ugroenosti znatno prelazi granicu

predmentne lokacije grafiki prikaz s ucrtanim radijusom zone ugroenosti mora
biti priloen i u INTERVENTNOM NAPUTKU.

Za bolje razumijevanje pojmova koji se koriste u ovom poglavlja mogu posluiti

objavljeni prijevodi na stranicama MZOPU-a pod naslovom: Smjernice za
programe intervencija i analizu izvan lokacijskih posljedica (40-CFR-
68) (www.mzopu.hr.). U navedenoj literaturi (u Dokumentu 40CFR68) opisani su
neki primjeri scenarija najgorih moguih sluajeva, to moe pomoi u odabiru
modela za analizu najgorega mogueg sluaja, ali je potrebno naglasiti da isti
dokument ne odreuje sve scenarije za sve opasne tvari. Za koji e se programski
paket, tj. model pravna osoba odluiti ovisit e, u prvom redu, o svojstvu opasne
tvari na predmetnoj lokaciji. Zbog toga jo jedanput naglaavamo vanost dobrog
poznavanja opasnih svojstava tvari (Poglavlje 2.1.), njihova fizikalno-kemijska
svojstva (npr. najopasnije je plinovito agregatno stanje, a najmanje opasno
vrsto) te procesa u kojem se opasna tvar koristi.

Nakon to ste utvrdili svojstvo opasne tvari (otrovna, zapaljiva, eksplozivna)

odaberite najprikladniju raunarsku metodu, odnosno kompjuterski program i
obavite izraun. Za izradu najgorega mogueg sluaja (worst-case) moe
posluiti jednostavna formula ALOHA ili besplatni program poput RMP*Comp.,
objavljen na web stranicama CEPPO
(http://yosemite.epa.gov/oswer/ceppoweb.nsf/content/rmp-comp.htm).

Uz izraun najgorega mogueg sluaja ponekad je poeljno izraunati alternativni

scenarij jer je vjerojatniji od najgorega mogueg sluaja kad posjedujete dovoljno
podataka koji vie odgovaraju stvarnoj situaciji.

Na temelju svojstva opasne tvari ponekad je potrebno/poeljno utvrditi i procjenu

posljedica izvanrednog dogaaja, tj. kako bi se spomenute posljedice izvanrednog
dogaaja mogle reflektirati na ivot i ljudsko zdravlje. Nadalje, u nekim
sluajevima za koje postoji dovoljan broj podataka mogue je iznijeti procjenu
vjerojatnosti, tj. kolika je ansa/vjerojatnost da se na toj lokaciji upravo dogodi
takav dogaaj, to je krajnja tenja u analizi svakog rizika.

Procjena posljedica i procjena vjerojatnosti pojave izvanrednog dogaaja izrauje

se prema metodama opisanima u dokumentima navedenima u LITERATURI pod
brojem 2. i 3.

Ako pravna ili fizika osoba smatra da niti uz pomo ovog NAPUTKA i navedene
literature ne moe sama izraditi analizu najgorega mogueg sluaja, tzv. worst-
case, te procjenu posljedica izvarednog dogaaja, moe koristiti usluge i pravnih
osoba koje imaju ovlatenje nadlenog ministarstva za obavljanje strunih
poslova zatite okolia. Popis navedenih pravnih osoba objavljen je u Narodnim
novinama (NN 34/07).

SAVJET Ako koristite usluge pravne osobe za izradu OPERATIVNOG PLANA

zatraite Plan i u elektronskom zapisu, to e se pokazati korisnim/ekonominim
prigodom auriranja i revidiranja.

Nadalje, nije potrebno za obine kemikalije traiti sofisticirane programe kako bi

rijeili svoj sluaj. Izaberite jednostavne i lako dostupne programe koji su na
raspolaganju i nisu potrebni skupi programi. Takve programe moraju imati i imaju
ih velike tvrtke s golemim koliinama kemikalija.

Nemojte raditi beskorisne scenarije koji nemaju nikakve anse da se dogode. U

tom kontekstu navodimo neke primjere iz prakse:
- nisu potrebna beskorisna izraunavanja opasnosti za ljudsko zdravlje za vrstu
kemikaliju koja je ekotoksina;
- nije potrebno izraunavanje poarne opasnosti za kemikaliju koja nema ni jedne
oznake zapaljivosti (poput npr. u sluaju dizel-goriva koje je po svojim svojstvima
slino vosku);
- nije potrebno raditi nepotrebna izraunavanja ili pak posljedice izlijevanja
nagrizajue kemikalije poput sumporne kiseline u tankvanu;
- nije potrebno izraunavati bilo to za eventualno rasuti jaki oksidans
poput kalijevog permanganata;
- nema nikakvog smisla raunati krajnji domet oblaka teko
hlapljivog perkloretilena koji je tek tetan za ljudsko zdravlje, a otrovan je za
vodene organizme (tu morate procijeniti samo tete nastale u okoliu zbog
izlijevanja kemikalije);
- u sluaju nesree s vinil klorid monomerom ne treba izraunavati bilo to osim
krajnje toke dosega eksplozije oblaka te kemikalije (unato tome to je on
dokazani karcinogen skupine I).

Razmislite prije nego to ponete raunati. Posluite se zdravom logikom i

poznavanjem temeljnih pojmova u kemiji. Valjani STL moe posluiti kao koristan
izvor informacija. Nadalje:
- povedite rauna o vrsti spremnika je li podzemni ili nadzemni. Ako morate raditi
proraun najgorega mogueg sluaja za podzemni spremnik ne koristite scenarij
formiranja lokve izlijevanjem najvee koliine tekuine iz spremnika, nego
scenarij izlijevanja tekuine iz cisterne prigodom punjenja spremnika. Vjerojatnije
je da e se dogoditi ovakav scenarij nego da e se sva tekuina iz podzemnog
spremnika izliti na povrinu i formirati lokvu. Koliina tekuine koju koristite
prigodom prorauna je koliina koja odgovara kapacitetu cisterne;
- u odabiru scenarija za opasnu tvar obratite panju na primarno svojstvo, tj. ako
je otrovna, a ujedno i zapaljiva (R 10), obraujete samo njenu otrovnost, isto
tako, ako je vrlo lako zapaljiva i otrovna u obzir uzimate samo njenu zapaljivost
(dakle nije potrebno raditi analizu za oba svojstva).

2. 6. USTROJ I PROVEDBA MJERA U SLUAJU IZVANREDNOG DOGAAJA

Cilj poglavlja: dati podatke o ustroju i prikazati mjere koje treba poduzeti u
sluaju da doe do opisanoga najgoreg mogueg sluaja iz poglavlja 2.5. jer o
dobro isplaniranom ustroju ovisi uinkovitost OPERATIVNOG PLANA. Dobar ustroj
potvruje koliko je OPERATIVNI PLAN uinkovit.

Prigodom utvrivanja ustroja i provedbenih mjera treba se uvijek rukovoditi

glavnim i osnovnim ciljevima, a to su: spreavanje gubitka ivota ili ugroavanja
ljudskog zdravlja, zatita okolia i izbjegavanje oteenja imovine.

Kvalitetan ustroj i provedba mjera u sluaju izvanrednog dogaaja obuhvaaju

postupke kako slijedi:
- razraditi postupke/mjere intervencije u sluaju izvanrednog dogaaja;
- odrediti osobu odgovornu za provoenje mjera te osobe koje sudjeluju u
provedbi mjera (informacije prikazati u obliku sheme);
- osigurati podrku i potrebna sredstva kako bi se razradili najkvalitetniji postupci
sprjeavanja;
- razraditi preventivne mjere i postupke intervencija u sluaju izvanrednog
dogaaja;
- odrediti osobu koja e suraivati s tijelima lokalne vlasti i odgovarajue ih
informirati o mjerama sigurnosti koje su uspostavljene na lokaciji i postupcima
intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja (kontakt osoba);
- uspostaviti komunikaciju i suradnju s interventnim jedinicama u lokalnoj
zajednici (policija, vatrogasne postrojbe, zdravstvene ustanove, civilna zatita);
- razviti programe informiranja javnosti o planovima intervencija u sluaju
izvanrednog dogaaja, bez neutemeljenih strahova od opasnosti;
- razviti stalnu potrebu za edukacijom i uvjebavanjem.

Ustroj je iznimno vaan dio OPERATIVNOG PLANA jer o njemu ovisi uinkovitost
samog plana, zbog ega predlaemo da bude prikazan u obliku jednostavne
sheme SHEMA OBAVJEIVANJA. Shema treba biti jednostavna, aktualna i
dostupna.

Praksa je potvrdila kolika je vanost aurnog reagiranja djelatnika u sluaju

nesree, jer oni su obino neposredno nazoni na mjestu dogaaja te se esto,
zbog njihove neuinkovite intervencije, dok ne dou interventne jedinice,
posljedice mogu razbuktati do takvog stanja da se vie nita ne moe napraviti.
Zato je vano naglasiti da SHEMU OBAVJEIVANJA treba istaknuti na vidnom
mjestu na lokaciji, a, prema potrebi, na nekoliko mjesta.

Mjere moraju biti provedive, operativne i moraju slijediti redoslijed operativnih

radnji kako slijedi prema potrebi:
a) u sluaju nastanka izvanrednog dogaaja OPERATIVNIM PLANOM utvrditi mjere
i postupke koji se moraju urno izvriti;
b) postupci i radnje koje sa provode u trenutku nastanka izvanrednog dogaaja za
sprjeavanje daljnjeg irenja;
c) hitno uzbunjivanje potrebnih snaga za spreavanje irenja izvanrednog
dogaaja i saniranje moguih posljedica;
d) hitno pozivanje odgovornih osoba;
e) hitno pozivanje redovnih snaga sustava zatite i spaavanja vatrogasaca i
hitne medicinske pomoi;
f) hitno obavjeivanje komunikacijskih jedinica upanijskog centra 112 i
Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave 92;
g) ako izvanredni dogaaj izmie kontroli, hitno, preko komunikacijskih jedinica
zatraiti obavjeivanje nadlenih tijela lokalne zajednice, odnosno obavijestiti
nadleni eko-stoer.

KOMENTAR Najvanije su upute o postupcima koje radnici moraju znati

napamet, barem one koje se odnose na njihovo ponaanje. U velikim je tvrtkama
poeljno da se osnuju interventne jedinice za djelovanje prigodom pojave
nesrea.

VANA NAPOMENA Vie nema telefonskog broja 985 i Centra za obavjeivanje,

ve je te poslove preuzela Sluba za sustav 112 Dravne uprave za zatitu i
spaavanje, odnosno upanijski centar 112.

2.7. ODGOVORNE OSOBE I POTREBNI STRUNI DJELATNICI U PROVEDBI

MJERA

Cilj poglavlja: imati na jednom mjestu potrebnu informaciju o odgovornim

osobama pravnog subjekta na koje se odnosi OPERATIVNI PLAN:
- napisati tone adrese i telefonske brojeve na koje se mogu obavijestiti o
nastanku izvanrednog dogaaja;
- navesti sve potrebne strune djelatnike i nain njihova pozivanja izvan radnog
vremena;
- navesti dinamiku revizije.

SAVJETI Nije potrebno deset odgovornih osoba ili njihovih suradnika! Odredite
odgovornu osobu i njezina zamjenika, koji moraju uvijek biti nadohvat ruke ili ih
se lako moe dobiti preko telefona, mobitela ili neke druge sprave poput pagera.
To moraju biti osobe potpuno upoznate sa stanjem na predmetnoj lokaciji, dobri
poznavatelji svih opasnih tvari na predmetnoj lokaciji i s temeljnim znanjima o
postupcima u sluaju nesree. Dobro je uvijek imati na punom raspolaganju dvije
osobe potpuno opremljene osobnom zatitnom opremom za onu prvu intervenciju
i spremne dati kljune podatke interventnim postrojbama, ako one dolaze radi
intervencije.
Poeljno je postaviti telefonske brojeve i brojeve mobitela odgovornih osoba na
svakom odgovarajuem mjestu u tvrtki, a posebno na portirnici ili slinom mjestu
sa stalnom posadom tijekom 24 sata. Zatim, osigurajte sustav pripravnosti za
odgovorne osobe tako da se zna koje dane moete dobiti kojega od njih ili na
telefonskoj centrali ugradite automatsko usmjeravanje poziva prema odgovornoj
osobi kad se radi o pozivu radi sumnje na nesreu. Ako se promijeni odgovorna
osoba ili njezin kontakt- broj ta se promjena mora odmah unijeti u dokumentaciju
interventnog plana i izvijestiti o tome sve one koji su ranije dobili te podatke.

2. 8. SUDJELOVANJE DRUGIH FIZIKIH I PRAVNIH OSOBA NA OSNOVI

UGOVORA U PROVEDBI INTERVENCIJA (prema potrebi)

Preporuuje se izraditi ugovore o zajednikom sudjelovanju u spreavanju i

obuzdavanju nesrea u svim onim sluajevima u kojima se posljedice nesree iz
jedne tvrtke mogu prenijeti na objekte druge ili tree. U takvim bi sluajevima
interventni planovi trebali biti zajedniki, barem u onom dijelu koji navjeuje
mogunost domino uinka.

2.9. NAIN ZBRINJAVANJA PROSUTIH OPASNIH TVARI (razlivenih, rasutih

ili zapaljenih) I SANACIJA OKOLIA

Cilj poglavlja: svjesni injenice da su u sluaju nesree uvijek na udaru prvo

djelatnici pravne osobe potrebno je da, u sluaju prosipanja opasnih tvari, na
jednom mjestu postoje informacije o tome kako postupati u takvim situacijama

Ovim poglavljem treba propisati i osigurati provoenje mjera i postupaka u

sluaju izvanrednog dogaaja koji bi za posljedicu imao razlijevanje ili rasipanje
opasnih tvari i potrebu saniranja okolia. Postupak se odnosi na:
- brzo i kvalitetno zbrinjavanje opasnih tvari;
- provoenje sanacije okolia;
- spreavanje daljnjeg zagaivanja okolia, odnosno ugroavanja ljudi i
materijalnih dobara.

Zbrinjavanje opasnih tvari u sluaju izvanrednog i nekontroliranog istjecanja tvari

u okoli provode interventne jedinice sukladno tokama 17., 18., 19. i 20.
Poglavlja III. i Poglavlja VII. Plana intervencija u zatiti okolia (NN 82/99, 86/99 i
12/01).

SAVJETI U dobrom sigurnosno tehnikom listu (STL-u) poslovi saniranja su jasno

opisani i treba ih samo prenijeti u OPERATIVNI PLAN. Meutim, dobar kemiar e i
bez tog dokumenta lako zakljuiti na koji se nain mogu zbrinuti plinovi (npr.
obaranjem oblaka vodenim sprejem), tekuine (npr. ograivanjem i
usmjeravanjem pjeanim ili slinim branama ili usmjeravanjem kopanjem
drenaa, prekrivanjem pjenom, itd.) te za vrste tvari (razliiti vidovi prekrivanja).
Meutim, kljuno je da se na odgovarajuem mjestu osiguraju takva sredstva ili
alatke (npr. lopata) te da osoblje zna kako se koriste.

Ukljuite prikupljanje (adsorpcija, prikupljanje u odgovarajue spremnike,

predavanje na zbrinjavanje ugovor s ovlatenom tvrtkom). Pogledajte dostupnu
literaturu o tome, npr. knjigu Hrvatskog zavoda za toksikologiju navedenu u
Literaturi pod brojem 6.

2 10. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA PRIMJENU OPERATIVNOG PLANA

INTERVENCIJA U ZATITI OKOLIA

Cilj poglavlja: OPERATIVNI PLAN ne smije biti papir koji samo zadovoljava formu
propisanu dravnim Planom intervencija u zatiti okolia, nego kljuni
dokument / udbenik za osposobljavanje i izradu programa kolovanja radnika

S OPERATIVNIM PLANOM potrebno je upoznati sve djelatnike, a posebno one koji

su sudionici PLANA, odnosno PLANOM imaju tono definirane zadae.

Programom mora biti obuhvaeno sljedee:

- poznavanje svih opasnih svojstva kemikalija, njihovih moguih interakcija (npr.
baze s kiselinama, oksidansi sa zapaljivim tvarima itd.);
- poznavanje fizikalno-kemijskih svojstava kemikalija o kojima ovisi njihovo
ponaanje kod isputanja i mjere koje treba poduzeti na sprjeavanju njihova
irenja;
- precizni podaci o osobnoj zatitnoj opremi za radnike, uz tono navoenje vrsta i
debljine specifinih materijala za zatitu tijela, te ureaja za zatitu dinih putova,
a to podrazumijeva i osiguravanje reenih sredstava te pravila njihova
zbrinjavanja. Svaka kemikalija ima svoju, manje ili vie, specifinu zatitnu
opremu. Nema vie univerzalnih gumenih rukavica! Posebno vanim smatra se
obuka o koritenju osobne zatitne opreme i vanosti individualnog koritenja ak
i one najuobiajenije zatitne opreme kao to su npr. rukavice, jer se i tu esto
grijei;
- mjere spreavanja nesrea s kemikalijama;
- postupci u sluaju izvanrednog dogaaja uz precizno odreivanje uloge svakog
radnika tijekom obuzdavanja i uklanjanja nesree.

KOMENTAR S obzirom na injenicu da se u veini tvrtki danas ne obavlja nikakav

program osposobljavanja za spreavanje i postupanje u izvanrednim dogaajima,
trebalo bi uvesti sustav voenja oevidnika, uz pohranu dokumentacije ispita
kako bi nadlena inspekcija, uz mogue miljenje strunjaka, mogla provjeriti
kvalitetu i uestalost odravanja edukacije. Zaposlenici zadueni za provoenje
OPERATIVNOG PLANA (a najbolje bi bilo kad bi to bili svi zaposlenici) trebaju biti
uvjebani praktino osposobljeni za provoenje postupaka u sluaju
izvanrednog dogaaja.
Sadraj programa osposobljavanja treba svakako sadravati i obuku koritenja
sredstava osobne zatite vezanih uz izvanredan dogaaj.
SAVJET Interventnim bi planom trebalo tono propisati nain dokumentiranja
dokaza o obavljenoj edukaciji, da se u svakom trenutku zna koji su zaposlenici
osposobljeni npr. za poslove mjere za sprjeavanje nastanka i irenja poara i
eksplozije te postupcima za gaenje poara.

2. 11. PROGRAM ODRAVANJA VJEBI

Cilj poglavlja: dati na znanje da se aktivnosti uvjebavanja OPERATIVNOG

PLANA na lokaciji pravodobno i redovito provodi

Za kvalitetno i uinkovito djelovanje tijekom izvanrednog dogaaja potrebno je,

uz osposobljavanje i upoznavanje s OPERATIVNIM PLANOM, provesti i
uvjebavanje. Stoga PLANOM treba tono definirati zadau vjebe, scenarijem
vjebe predvidjeti izvanredni dogaaj i vjebu provesti s planom utvrenim
izvriteljima.

U vjebi je potrebno provoenje osobne zatite svih sudionika vjebe kao

simulacija spaavanja i pruanja prve pomoi unesreenim osobama iz
ugroenoga (kontaminiranog, poplavljenog, opoarenog...) podruja.

Nakon zavretka vjebe treba analizirati provedbu zadaa i, na temelju uoenih

nedostataka, revidirati Plan u tim dijelovima.

SAVJET Vrlo je bitno u OPERATIVNOM PLANU predvidjeti obvezu odravanja vjebi

barem jednom godinje, s obvezom odgovorne osobe da izradi precizan plan
vjebe unaprijed nepoznat radnicima te da izradi izvjee o tijeku vjebe i njezinoj
uspjenosti. Sva dokumentacija mora biti uvana u pismohrani tvrtke i spremna
na uvid nadlenoj inspekciji. Vjebu treba provesti, po mogunosti, izvan radnog
vremena kad se veina izvanrednih dogaaja i stvarno dogaa.

KOMENTAR Radi se o bitnom segmenatu OPERATIVNOG PLANA u spreavanju

nesrea pa je zbog toga sasvim neprihvatljivo naelno konstatirati u
interventnom planu da e se odrati vjeba. Ako ve nije mogue u tom
dokumentu dati scenarije odravanja vjebi (ne pokaznih demonstracija s
unaprijed utvrenim i iroko poznatim scenarijem), onda mora postojati barem
grubi program s tematskim podrujima koja e se provjeravati vjebama.

2.12. INFORMIRANJE JAVNOSTI O SLUAJEVIMA ONEIAVANJA OKOLIA

TIJEKOM KOJIH POSLJEDICE IZLAZE IZVAN PROSTORA FIZIKE I PRAVNE
OSOBE

Cilj poglavlja: razraditi naine suradnje i obavjeivanja, odnosno informiranja

okolnog stanovnitva, da se vidi da postoji pozitivna suradnja pravne osobe i
javnosti.

Uz konvenciju o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odluivanju i

pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Arhuka konvencija) u RH postoji dovoljan
broj propisa kojima se regulira javnost podataka. Tako, npr., niti jedna studija ili
OPERATIVNI PLAN ne mogu biti tajna pred javnou, osim u posebnim
okolnostima za dijelove dokumenta (npr. vojni objekti).

Zbog toga je izrazito bitno naglasiti da javnosti moraju biti na uvidu sljedee
skupine podataka:
a) podaci o nainima spreavanja nesrea, ako nisu zbog posebnih razloga
proglaeni tajnom (npr. koliine opasnih kemikalija, tona mjesta njihova
skladitenja, detalji o posebnom mjerama kao to su video-nadzor ili mjesto
ugradnje neutralizatora, itd.);
b) opi podaci o vrsti i razini opasnosti od kemikalija, posebno za graane sa
stanom u blizini objekta. (nije na odmet unaprijed dati graanima upute o tome
to trebaju initi u zatiti svojih ivota i zdravlja u sluaju izvanrednog dogaaja).

SAVJETI Savjetujemo da pravna ili fizika osoba ima potpuno pripremljene ope
upute za puanstvo kako bi se, ve kod sumnje na mogui akcident, moglo
obaviti brzo obavjeivanje graana. Mora postojati jasan sustav davanja nunih
podataka i uputa preko sredstava javnog priopavanja ili na drugi nain (npr.
preko megafona temeljne policije). Korisno je da upute graanima ne budu samo
u OPERATIVNOM PLANU nego i u INTERVENTNOM NAPUTKU. Unaprijed mora biti
predvieno na koji e se nain upute dostaviti onima koji ih trebaju objaviti ili
distribuirati. Ovisno o opasnoj tvari, to moraju biti upute o evakuaciji i/ili sklanjaju
graana, bilo da se nalaze u zatvorenim objektima, na otvorenom prostoru ili u
prometalima. U njima treba jasno rei to se dogodilo i kakvi rizici prijete
graanima na razliitim mjestima u odnosu na objekt, kako se obavlja privremena
hermetizacija prostorija i kako se ponaa u takvom sklonitu, na koji nain i u
kojem smjeru se obavlja evakuacija, itd. Potrebne su i minimalne upute o prvoj
pomoi sebi ili susjedima, situacijama u kojima je potrebno zatraiti lijeniku
pomo, itd.

Informiranje javnosti o sluajevima oneienja okolia tijekom kojih posljedice

izlaze izvan prostora fizike ili pravne osobe:
a) ako doe do takvog oneienja obaveza je odgovornih osoba odmah
obavijestiti o dogaaju, nastalim posljedicama, planiranoj i provedenoj sanaciji i
zbrinjavanju, te o poduzetim mjerama za sprjeavanje takvih dogaaja;
b) to je posebno vano, zbog toga to takav dogaaj zahtijeva angairanje
redovnih snaga sustava zatite i spaavanja koji se stavljaju u funkciju preko
komunikacijskih jedinica i javnost je ve takvim aktivnostima upozorena o nekoj
vrsti izvanrednog dogaaja. Stoga bi bilo kakvo oklijevanje ili nedavanje
informacija izazvalo negativnu reakciju i lokalne zajednice i ire javnosti.
2.13. PRILOZI (Odluka o usvajanju i reviziji, Sigurnosno-tehniki listovi, sheme,
tabele, prorauni, adresari, popisi, procedure, veza s drugim planovima i sl.)
Cilj poglavlja: poeljno je definirati i priloiti one vrste podataka za koje pravna
osoba ocijeni da predstavljaju pomo operativnoj provedbi PLANA, uz uvjet da su
aurni i u funkciji

Odluku o usvajanju OPERATIVNOG PLANA pravne osobe dostavljaju zajedno s

OPERATIVNIM PLANOM, s datum usvajanja i potpisom ovlatene osobe. To je
dokument pravne osobe kojim se potvruje da je pravna osoba predala i da je
odgovorna za sadraj OPERATIVNOG PLANA prema kojem e postupati u sluaju
iznenadnog dogaaja.

Naknadno, prema napucima i sugestijama Strunog povjerenstva, pravna osoba

treba revidirati PLAN i donijeti odluku o reviziji OPERATIVNOG PLANA.

Odluku o reviziji OPERATIVNOG PLANA pravne osobe dostavljaju, zajedno s

revidiranim OPERATIVNIM PLANOM, na istu adresu, time potvruju da su obavile
izmjene i dopune prema napucima Strunog povjerenstva.

Redovita revizija OPERATIVNOG PLANA obavlja se jedanput godinje, a, prema

potrebi, i prije (npr. u sluaju znatnih promjena vrste opasnih tvari ili nakon
akcidentnih situacija poslije koje se operativnost plana mijenja). Detaljnije o
reviziji nai ete u sljedeem poglavlju.

SAVJET Oevidnici predlaemo da se u prilog uvrste prazni formulari oevidnika

za evidencije koje su potrebne (Oevidnik za reviziju plana, Oevidnik za
provedbene mjere, Oevidnik odravanja vjebi ..... i sl.).