MODERNIZAM U EUROPI

MODERNISTIKI ROMAN REALISTIKI ROMAN

Subjektivnost Objektivnost
Individualnost Unirverzalnost
Otuenost Intelektualnost
Psihologizacija (unutarnji monolog) Tipinost
Defabulativnost Fabulativnost
Subjektivni oblici pripovijedanja Detaljno opisivanje u 3. l
Impesionistiki pejza

u razdoblju modernizma doninira pjesniko stvaralatvo

posljednje desetljee 19. st
jaaju idealizam i metafizika ono nesvjesno u ovjeku postaje zanimljivo
i filozofiji i umjetnosti; pojavljuju se misticizam i spiritizam
dominantna je FRANCUSKA knjievnost -> A. de Lemartine, A. de Vigny,
V.Hugo
zajednika idela raznorodnih smjerova i stilova: uzvienost ljepote kao
jedine svrhe umjenikoga stvaranja
smjerovi unutar europskog modernizma: parsonovski pokret i simbolizam

LARPURLARTIZAM literarni pokret koji promie Theophile Gautier -> smatra

da umjenost treba biti samoj sebi svrha fraza umjetnost radi umjetnosti porie
drutvene osnove i drutvene funkcije umjetnosti, a time joj zapravo izmie
osnovni sadraj -> osnovno obiljeje larpurlartistike poezije savrena fprma koja
je sinonim za ljepotu, impersonalnost i detaljiziranje pjesnikih slika

PARSONOVCI
umjetniki pokret u Francuskoj izmeu 1860. i 1866.
godine 1866. i 1871. izlaze pjesnike zbirke Suvremeni Parnas
Parnas metafora uzvienosti pjesnitva, mitska planina koju su stari Grci
smatrali uzvienim i nedostupnim prebivalitem muza i bogova Apolonita
stilska i idejna obiljeja: kult savrenstva forme, depersonalizacija
pjesnitva, tematika udaljena od svakodnevnih i suvremenih
zaokupljenosti
predstavnici:
- Leconte de Lisle zaetnik i teoretiar parsonovskog pokreta
- Sully Prudhomme
- Jose Maria de Heredia

DEKADENCIJA oznauje fazu knjievno-umjetnikog razvoja simbolizma potraj

19.st
- stilska i idejna obiljeja: osjeaj nezadovoljstva, tjeskobe i beznaa,
spoznaja o propadanju i razorenosti zapadne civilizacije, uzviena briga
za formalna i stilska obiljeja pjesnikoga iskaza

SIMBOLIZAM
pojavljuje se 80-ih godina 19.st., a formalno utemeljenje doivljava 1866.
godine objavljivanjem prvog simbolistikog manifesta JEAN MOREAS
pretea simbolizma: Charles Baudelaire
stilska i idejna obiljeja: mistificiraju stvaralai in i nadahnue kojega je
ono plod, umjetnike proglaavaju vizionarima i upuuju na nadnaravnost
 moi umjetnikoga stvaranja, uz pomo simbola ele razotkriti sr (duu)
stvari, nastoje ujediniti pjesnitvo i glazbu, najuzvieniji ovjekov
umjetniki iskaz
predstavnici:
Arthur Rimbaud
Paul Verlaine
Stephane Mallarme

MODERNISTIKA DRAMA
sredinom 19. st doivljava vaan zaokret-> naputaju se velike herojske
traike fabule, graanstvo i proletrijat zavladat e dramskim priama
produbljuje se psiholoka inerpretacija, mijenja se scenski prostor
Henrik Ibsen i Antun Pavlovi ehov stvaraju graansku simbolistiku
dramu
u Ibsenovoj dramatici prvi put je obraena tragika naega vremena koja
proizlazi iz podvojenosti modernog ovjeka, pri emu se jedna istina
sukobljava s drugom, jedna pravda s drugom pravdom, a ne kao do
tada pravda protiv nepravde
sile se sukobljuju u ovjeku
nasljee romatizma jest da ovjek na kraju ostaje sam
ehovljeve drame bave se stanjem due a ne dogaajima; karakteristini
su lirski opisi, svaka drama ima neki svoj lajtmotiv koji se provlai kroz
cijelu dramu i tako zapravo postaje simbol
on naputa klasinu unutarnju strukturu drame (uvod-zaplet-kulminacija-
rasplet), nema ni glavnog junaka koji e nositi neku poruku, teret ili slino,
svi njegovi likovi su jedako vani i zajedno tvore dramu

Charles Baudelaire (Pariz, 1821. 1867.)

prvi moderni pjesnik pjesnik duhovne krize modernog drutva
prvi pjesnik velegrada slutnja tajanstvene ljepote, estetika runoe
prvi simbolist prehtodnik simoblista
prvi prokleti pjesnik pobunjenik, prognanik
prvi autor moderne zbirke pjesama u prozi - Spleen

CVJETOVI ZLA prva zbirka modernog Francuskog i Europskog pjesnitva

(oksimoronski naslov)
tragika pjenikova podvojenost
tematika zbirke: ljepota runoa, dobro zlo, duhovno materijalno,
tenja za spasenjem elja za propadanjem, boansko sotonsko, ideal
spleen (osjeaj tjeskobe, dosade i ivotnog zamora)
pjesma Albatros

SUGLASJA prvi credo simbolizma programatska pjesma simbolizma

potakla je sinestezijsku simfoniju simbolizma
1. strofa vidljivi svijet prirode krije nejasne simbole kojima se
pjesnikov duh divi
2. strofa sklad boja, mirisa zvukova -> duboki tajanstveni sklad
3. strofa sinestezijski doivljaj svijeta
4. strofa simobliki prodor u beskrajnu tajnu ivota
Arthur Rimbaud
njegova kljuna rije: eksplozija-poeo je vezanim stihovima, preao je na
ralanjeni slobodni stih, a odatle na asimetrino ritmizirane pjesme u prozi
ILUMINACIJE (1872./73.) i SEZONA U PAKLU (1873.)
pjesma SAMOGLASNICI
svaki glas niz slika:
A crno, spaljivanje, truljenje, raspadanje
E bijelo, kontrast, ledena koplja, bijeli kralji
I crveno, kontrast-krv iz usta i smjeak, jednistvo suprotnosti
U zeleno, panjaci, stoka
O modro mir, sredite boanskog svijeta
tema: pokuaj razumijevanja tajne ivota, proces ovjekova oduhovljenja

Rainer Maria Rilke

o pjesma Ja ivim u kruzima koji se ire -> eli obuhvatiti sve sfere ivota
o tema: trai svrhu ivota
o simbol krug savrenstvo bez poetka i kraja; simbolizira vrijeme, duh i
duu; sokol jasnoa vida, uspon; vihor kratkotrajna snaga, nestalnost;
pjesma spoznaja sebe i svijeta, duboki osjeaji, vjeno treptanje i
sluanje

Henrik Ibsen
norveki dramatiar, roen u siromanoj obitelji koja se raspala, odrasta u
buntovnu i senzibilnu linost; prva drama Catalina doivljava neuspjeh
Brand i Peer Gynt-> Peer postaje norveki nacionalni junak koji traga za
spoznajom samog sebe
drame: Kua lutaka (Nora), Sablasti, Neprijatelj naroda, Divlja patka, Hedda
Gabler, Rosmershlom
kritiki kometira aktualna moralna motrika i dvojbe, razotkriva graanske
dvolinosti i lano lice stvarnosti koja se stvorena
govorio je o braku, spolnim bolestima, samoubojstvu, o eni -> radnju
govotov svih drama smjeta izmeu 4 zida obiteljske sobe, dramske
sukobe gradi u likovima a dijalozi su mu u funkciji psiholoke analize
karaktera

NORA ili KUA LUTAKA

1880. prvi put izvedena-dobila je puno kritika i napada zbog morala

Nora protagonistica drame

Na poetku drame Nora se ini posve zadovoljnom. Prihvaa muevljevo

tepanje, uzbueno govori o dodatnom novcu koji e donijeti njegov novi
posao. Razigrana je, poput naivnog djeteta koje ne zna to se dogaa izvan
kue.

Iako je hrabra, ambiciozna i odluna, njezin se mu prema njoj odnosi

pokroviteljski, smatra da je nesposobna brinuti se za sebe, da je rastrona i
djetinjasta.
o, ve u prvom inu Nora pokazuje da nije potpuno nesvjesna da joj je
nain ivota u sukobu s njezinom pravom osobnosti. Ona prkosi Torvaldu u
sitnim stvarima, skriveki jede slatkie, a onda lae da to ne radi. Kako se
drama odvija, Norina svijest o vlastitom ivotu i vrijednosti raste, a njezina
 potreba za pobunom kulminira u naputanju mua i djece kako bi pronala
sebe i svoju neovisnost

Torvald Helmer Norin mu

Helmer smatra da je uloga mukarca u braku zatititi i voditi svoju

enu. On se prema svojoj eni odnosi kao otac, savjetuje je banalnim,
moralistikim izrekama, ne doivljava je kao ravnopravnu osobu. Zamilja
sebe kao spasitelja koji e svoju enu spasiti od neke uasne opasnosti
riskirajui svoj ivot, a ona e mu itavoga ivota zbog toga biti zahvalna i
ponizna.

Tema - ivotna sudbina Nore koja je odrasla u djetinjoj njenosti oca, zatim
mua, koji su je mazili kao divnu lutkicu, ali su je zapravo iskljuili iz svoga
i iz njezinoga ivota

Anton Pavlovi ehov

drame: Galeb, Ujak Vanja, Seljaci, Tri sestre, Drama bez naslova
novele: Sluaj iz prakse, Paviljon br.6, rtva, Stepa

TRI SESTRE ima 4 ina

vrsta djela: lirska drama DRAMA TROKUTA
tema: egzistencijalna dilema ivljenja, traganje za smislom ivota
vrijeme radnje: kraj 19.st.; IZMJENA GODINJIH DOBA - poinje poetkom
svibnja (proljee, sve se budi) na Irinin roendan, a zavrava u jesen etiri
godine poslije (sve umire) a likovi se oprataju i odlaze ->njihova izmjena
predstavlja krug ivota sestara
mjesto radnje: mali ruski provincijski gradi
1. proljee Irinin imendan
2. zima pohlade 1.g
3. poar 4.g
4. jesen
ehov u svojim dramama pokazuje kao ivot postupno deformira
ovjekovu psihu, dovodi do rezignacije
misao govori o ravnodunosti, pasivnosti, osjeaj beznaa
MOSKVA = LAJTMOTIV ->motiv koji se provlai kroz cijelu dramu i ima neko
simboliko znaenje
svi su junaci gubitnici-na kraju su sve 3 sestre nezadovoljne
OLGA=PLAVA (boja potitenosti,dobroinstva,odricanja), 28 (Andrej-
surova istina ivotnog poraza, Nataa-simbol ograniene
malograanke)
ona je neudana i preuzela je brigu o obitelji na sebe nakon smrti oca
Da nam je znati... -> pokuava odgonetnuti smisao ivota

MAA=CRNA (melakonija, sjeta, tuga, promaenost, praznina), 21

(Kuligin-mu za kojeg je mislila da je najbolji i najpametniji ali s
vremenom shvaa kako je on ne ispunjava i kako njen brak nije
ispunjen ljubavlju, Verinin-ovjek u kojeg se zaljubila jer joj je
karakterno slian)
 IRINA= BIJELA (dvostruka simbolika-nada, svjetlost, proljetna
simbolika; boja prijelaza, alost), 20 (Tusenbach-barun,
porunik,jedini lik koji eli neto promijeniti u ivotu,dri da ovjek
treba raditi za bolju sadanjost, Irina pristaje na brak ali ga Soljoni
ubije u dvoboju, Soljoni-asnik koji je zaljubljen u nju)

Andrej Prozorov od potencijalnog znanstvenika do papuara -> ena mu

je sa efom, on je nalije slike o socijalnom i duhovnom padu obitelji
Prozorov

U Moskvu, u Moskvu! -> sestrama je ivotni san otii u Moskvu, ona je

simbol promjene i boljeg ivota, elje na neim novim i drugaijim =
predstavlja neku vrstu utopije

HRVATSKA MODERNA

trajanje: 1892.objavljena Matoeva novela Mo savjesti-1916.

(1895.paljenje maarske zastave na Trgu bana Jelaia, dolazak cara Franje
Josipa 1914.smrt A.G. Matoa)
1891. Leskovar Misao na vjenost
sukob stari mladi
PRAKA GRUPA -> predvoeni Milanom ariem pokreu list Hrvatska
misao (1897.), urednik Stjepan Radi -> trae da je knjievnost izraz
zbiljskoga ivota jednog naroda i njegovih ideala -> narodnost
BEKA GRUPA -> Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi pokreu
svoj asopis Mladosti (1898.) -> individualnost due, moderna, moderni
umjernik
1900. Milan Begovi Zbirka -> Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta)-govori
o putneome, osjetilnome, erotinome, oivljava antiku, renesansnu liriku..
1900. Vladimir Nazor izdaje zbirk Slavenske legende vraa se u slavensku
mitologiju
Vladimir Vidri 1907. zbirka pjesama
Dragutin Domjani i Fran Galovi piu dijalektalnu kajkavsku poeziju
Janko Leskovar Propali dvori, Sjene ljubavi, Pripovijesti, Misao na vjenost

Antun Gustav Mato

on je Bunjeavc porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepanin odgojem
uzor E. Allan Poe (Crni maak, Gavran)
najvanija djela: novele Iverje, Novo iverje, Umorne prie
zbirka pjesama: Pjesme
putpisi: Vidici i putovi, Nai ljudi i krajevi
dva tematska kruga:
novele s tematikom iz zagorsko-zagrebake sredine, domae sredine
 novele bizarnog sadraja kojima su likovi udaci
novele mu esto nemaju logike, zavreci su nejverojatni, mnogo je ironije,
sarkazma, komike, groteske ali i finog ilirizma ljubav je osnova veini
Matoevih djela

1. RODOLJUBNO-SOCIJALNA POEZIJA 1909., Gnijezdo bez sokola, Stara

pjesma, Mora avangardna poema kaotina slika svijeta
2. INTIMNA POEZIJA Utjeha kose, Srodnost, Tajanstvena rua
3. PEJZANA POEZIJA Notturno, Jesenje vee
4. DIJALEKTALNA POEZIJA Hrastovaki nokturno

KIP DOMOVINE LETA 188*

novela pripada tematici zagrebako-zagorske sredine
smisao za otar humor, satiru, sposobnost poante
Pogaii prikazani kao simbol dvaju naina ponaanja Hrvata ->
upuuju na njihov jalovi otpor i kukaviluk Hrvata

1909.
prigodom godinjice Gajeva roenja
motivi runog sna: vjeala, suha, sram, uzniki zid, zloinaka jama,
ubojstvo, kobna ruka, krvavi znoj.. simbolika je propadanje
Hrvatske
TROLANA STRUKTURA SONETA
1. katren tema: ruan san (nizanje slika, reenice bez glagola,
stvaranje ugoaja)
2. katren vrhunac: osjeaj bliskosti (domovina-majka)
3. dvije tercine razrjeenje: rtva, oaj
UTJEHA KOSE
tema: smrt voljene ene
motivi: dvorana kobna, visoki odar, agonija svijea
oksimoron: smrt krasna, slijepa strava, u strasti muke
muzikalnost stiha (u tamni vokal, tuni ugoaji, ritam rijei, bez
glagola, ok, bol, kratkoa, konanost)
tenja u opem skladu i dosezanju vie ljepote iskazana ugoajnim
ili pejzanim motivima
simbolinost ili sinestezija
motiv ljubavi, smrti i cvijeta

OKO LOBORA
impresionistiki putopis

CAMAO
tema: nemogunost ostvarenja idealne ljubavi, sklada i ljepote
obiljeja: kratka prozna vrsta, 1-2 glavna lika, 1 dogaaj, omeenost
u vremenu i prostoru, poinje opisom lika, zavrava poentom
mo savjesti ljubav, ljepota, svijest, sudbina
simbolika naslova Camao -> mistina ptica za koju su panjoci
vjerovali da pogiba kada ena prevari mua
ptica je simbol tamnog i mranog u nama, izjedajui nas
Fanny fatalna ena, utjecala na sudbinu Foresta i Kamenskog;
nadimak Venera, voli glazbu i Poljsku, ne voli mua
Alfred Kamenski djetinjstvo siromani djeak s talentom;
studiranje; ivot doivljava kao dvojbe; Fanny predstavlja bijeg
 ljubav; tei da neokuivim, voli domovinu, nadimak po
srednjovjekovnom vitezu

Vladimir Vidri
PJESME 1907. poetna pjesma U OBLACIMA (ovjek se pdo teinom
ivotnog tereta odrie najbogatijih zanosa i uvjerenja) zavrava AIDEU
tuan oprotaj od zanosa
pjesnik ivotne radiosti i boli (Antun Barac)
unirvezalno i opeljudsko - vjenost odnosa ovjeka i prirode
pjesnik vizualnog pjes. slike temeljno izraajno sredstvo (najee rijei,
oblak, nebo, more, bijel, plav, svijetao)
impresionistiki stil
tematika: antiki (Pomona), bibilijski, ljubavni i pejzani motivi
pjesme=metafore/simboli ljudskog emocionalnog stanja
DVA PEJZAA
PEJZA I. statian, mir; boje: uta, zlatna, bijela, plava, crvena;
prezent
PEJZA II. dinamian, nemir; sve se ljeska, blista, iskri, no;
prezent, perfekt, imperativ, aorist
impresionizam ugoajni, pejzani motivi -> njima se dosee via
ljepota i opega sklada, slikovitost
simbolizam simbolima se eli otkriti sr stvari -> prividna tema
koja skriva stvarnu temu -> spokoj;mir / II. pjeza tajanstvenost,
nemir, nejasnoa
POMONA (Boni mores) dobri obiaji
snatriti sanjati, eznuti
bogatstvo i rasko besposlenih rimljana suprostavljeni su boli roba Clava

Milutin Cihlar Nehajev

BIJEG 1909. psiholoki roman -> intelektualac uro Andrijaevi u sukobu
s malograanskom sredinom i samim sobom (tragini nemir modernog
ovjeka)
psiholoki portret: neurotian, razdraljiv, strah od nepoznatog, preosjetljiv,
osamljenost, potresenost (ideal iste ljubavi grijeh puti), bijeg, mrnja,
nemo, bolest
pasivnost slabi, odustaje od borbe, odluuje se podavati ivotu, osjeaj
nevrijednsoti, bijedan
ZORA / TOA / VERA
osjeaj neprihvaenosti (Senj): osjeaj praznine ivota, osuda
malograanskog ivota, licemjerja
tragian kraj: GUBITNIK -> stid, ubijanje u alkoholu Postao sam propalica
da mogu pobjei od ivota, Treba umrijeti, propasti

Dragutin Domjani (1875.-1933.)

zagrebaka kajkavtina
zbirke: Kipci i popevke, V suncu i senci, Pod dragome kraju
slikar plemikih dekadencija -> tuga, prolaznost, nostalgija
pjesnik propalih dvora i starih krovova
pjesma: Bele roe ->intimni sukob sa stvarnou i ivotom koji rui nade
kajkavizam
Fran Galovi (1887.-1914.)
podravska kajkavtina
zbirke: Z mojih bregov
pjesnik sumornih, sentimentalnih timenga
pejzai rodnog kraja (Vinorodni bregovi, jesensko veselje, proljetni cvat
voki..)
pjesma Crn bel ->prolaznost ivota; ivotne krajnsoti
onomatopeja->glasanja crvrka, anakreontsko raspoloenje, elegija

Vladimir Nazor (1876.-1949.)

istarska akavtina
okavska poezija
pjesnik aktivizma (zbirka Slavenske legende)
nacionalne teme (ep Medvjed Brundo, zbirka Hrvatski kraljevi pjesma
Zvonimirova laa)
intimne teme (zbirka Niza od koralja)
akavska poezija: pjesma Goliotova pesan (pjesma iz pripovjetke Veli Joe)
tragina sudbina galiota
pjesma Seh du dan -> tragina sudbina ene i majke