450

Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inenjerstvu, Kem. Ind. 62 (11-12) 450451 (2013)

imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inenjerstvu

Ureuje: Marija Katelan-Macan

Hajka na
J. Macan*
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Maruliev trg 20/I i III, 10 000 Zagreb

Nema boljeg poticanja uenju i rjeavanju terminolokih neja-

snoa nego kad trebate savjetovati druge. Tako sam zahvaljujui Tablica 1 Primjeri starogrkih imena i rijei koja
pitanjima kolega i studenata, napokon zapamtila razliku izmeu sadravaju
vodljivosti (G, u simensima) i provodnosti (s ili k, u simensima po
metru) i potrudila se provjeriti koja je zapravo razlika izmeu Hrvatski Grki
polimera i makromolekule.** Te dileme je veinom jednostavno
rijeiti konzultiranjem prirunika, no jedna me odvela na dalek Aheja
put kroz nedosljednosti tvorbe rijei, da bi ostala nerijeenom. A A
Ahil(ej)
poelo je jednostavnim pitanjem: Ako piemo hitin, zato se
kitozan pie s k? Arhimed A
Hitin je polisaharid najpoznatiji kao gradivo oklopa rakova i Aristarh A
kukaca, dok je kitozan njegova kemijska derivacija dobiva se
deacetiliranjem hitina. Naziv hitin izveden je iz grke rijei hiton Bakho
(, vrsta odjee antikih Grka). Odakle onda k u kitozanu?
Eho H
Moda zato to se na engleskom ti nazivi (chitin i chitosan) izgo-
varaju s poetnim k. No problem je jo dublji kako u hrvatskom Eshil
transkribiramo rijei koje sadravaju grko slovo ?
Haron
Svi koji znaju alfabet proitat e kao hi, a pravopis za transkrip-
ciju sa starogrkog daje jednostavno pravilo: h. Kratko preli- Kolhida
stavanje rjenika i enciklopedija dat e brojne primjere takve
transkripcije (tablica 1), ali i dvije primjetne iznimke: kaos () i Terpsihora
Kron (, vrijeme). Izvedenice iz grke rijei takoer eunuh
piemo s k: kronometar, sinkrono, a isto vrijedi i za druge suvre-
mene rijei (tablica 2). Moda je to stoga to su u hrvatski jezik himera
dole preko latinskog, koji (kao i engleski) pie ch a izgovara k.
Dobar primjer je , koga Hrvati zovu Krist, a Srbi, pod utje- psiha
cajem grke (bizantske) kulture, Hrist(os). shema ~
Moe li to biti rjeenje problema? U starogrkim nazivima tran-
skribiramo kao h, ali modernije rijei piemo s k, jer je h srpski.
Naalost, ovakvo zakljuivanje ne dri vodu iako se dio primjera Tablica 2 Suvremene rijei i njihovi grki korijeni
iz tablice 2 na srpskom pie s h (hor, hrizantema), Srbi nikad nisu
uli za holu ili holeru. Nije ni hrvatski, imun na h: zadrale Hrvatski Grki
, su ga
tehnika (,
, vjetina), arheologija (, star), arhiv ()
i monarhija (, vladati).*** U medicini uz klamidiju i kolesterol karakter
imamo rahitis (), shizofreniju (, cijepati) i hipohon- klamidija
driju (), dok fiziari hipotetsku esticu bru od svjetlo-
sti zovu tahion (, brz). kolera
Stanje nije mnogo jasnije ni u kemiji (()). U njezinim osno- kolesterol (u)
vama uimo elemente, ukljuujui halkogenide (, ruda) i
sintetski element tehnecij (, vjetina). Zatim svladavamo ste- melankolija (crna u)
hiometriju (i, poelo). S vremenom upoznajemo kelate
kor
(, klijeta, aporak) i kiralne spojeve (, aka), razdvajamo
koreografija (vrst plesa)
*
Izv. prof. dr. sc. Jelena Macan, e-pota: jmacan@fkit.hr krizantema (zlatan)
**
Prema IUPAC-u polimer je makromolekulni materijal, a makromole- ,
kula molekula polimera. Dakle polimerni materijal je pleonazam. orkestar o
***
Entuzijastini itatelj bi vjerojatno uspio nai arkiv i monarkiju u stari- kola
jim tekstovima.

Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inenjerstvu

450451
Imenje i nazivlje u kemiji i kemijskom inenjerstvu, Kem. Ind. 62 (11-12) 450451 (2013) 451
sloene smjese kromatografijom (, boja) i shvaamo vanost
stohastinih procesa (, cilj, meta).
I tako se vraamo na poetak to emo s kitozanom? Kako nema
jednoznanog pravila kako transkribiramo grko u modernim
nazivima, ne mogu dati prednost ni kitozanu ni hitozanu. Hrvat-
ski znanstveni i struni lanci veinom rabe kitozan, dok svevidei
Google (i alternativna medicina) preporuuju hitozan. Kitozan
pak vodi po broju rezultata pretraivanja na Googleu: 39 400, od
ega 21 400 na hrvatskom, naspram 36 300, od ega samo
3850 na hrvatskom, za hitozan. Slijedei logiku pak, trebalo bi
dati prednost hitozanu, jer je rije o derivatu hitina.
Ostajemo li na shizofrenom pisanju spoja i njegovog derivata
razliitim poetnim slovima iako vuku porijeklo iz iste rijei?
Vlada li to anarhija u tvorbi znanstvenog nazivlja? Zacijelo se
Tekuine i kapljevine
N. Raos
Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada, Zagreb
O znaenju rijei tekuina i kapljevina ve se toliko, pa i u
ovom asopisu pisalo,1 da je teko vidjeti razlog da se jo neto
doda. Pa ipak, upravo zato to se toliko pisalo, mislim da je
potrebno vratiti raspravu na poetak: potrebno je dakle ispitati
znaenje obiju rijei, a usto jo i rijei fluid, koja je prema
nekima istoznana s rijeju tekuina.
Rije tekuina prevedenica je europeizma fluid, a ta je pak rije
iskovana iz latinskog pridjeva fluidus (tekui), koji ima isti korijen
kao rijei fluo (tei), flumen (rijeka, tekua voda openito), flumi-
neus (rijeni), fluvius (tekua voda) i dr.2 Isto znai i latinska ime-
nica liquor (koju M. Divkovi prevodi kao tekuina, tenost, it-
kost).2 S njom stoji u vezi glagol liquo (topiti, otopiti, pa i preta-
kati) i pridjev liquidus (tekui, rastopljen). Ovdje treba napome-
nuti da se imenica kapljevina ne pojavljuje u Divkovievu
rjeniku kao prijevod nijedne od navedenih rijei. To znai da u
njegovo vrijeme (1900., a mogue i 1881., kada je njegov Rjenik
bio prvi put izdan) rije kapljevina nije bila openito prihva-
ena.
No koja je razlika izmeu fluid i liquor? Fluid bi bila tekuina u
gibanju, u teenju. Liquor bi pak bila tekuina u mirovanju, u
nekoj posudi. Za rije kapljevina ne nalazimo, meutim, ekvi-
valenta u latinskom, a koliko mi je poznato, ni u drugim jezicima.
Latinska rije za kap, gutta ima, osim osnovnog, jo samo metafo-
riko znaenje, kao suza, pjega ili mrvica. Kap je oito odi-
jeljeni dio, komadi, tekuine, a ne sama tekuina.
Rije kapljevina nalazim u udbeniku za srednje kole iz 1864.
godine,3 iji je prevoditelj vjerojatno ulek (Voda je kapljevina,
koja se providi, kada je ista, a neima boje, niti mirisa, niti teka).
Ve sama injenica da je ne nalazimo u Divkovievu Rjeniku,
govori nam da rije kapljevina* ni u 19. stoljeu nije bila u opoj
upotrebi. Pa to e nam onda ta rije u 21. stoljeu?
*
Njegovan4 navodi da je kapljevina mast koja iscuri iz ivotinje, koja se
ispee na vatri; slino tumaenje nalazimo i u suvremenim rjenicima.5
Je li rije o proirenju znaenja ili o neologizmu, ne bih znao rei, no oba
moe nai neka shema tvorbe samo se ne smijemo prepustiti
melankoliji.
Literatura:
Hrvatska opa enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav
Krlea, Zagreb, 1999. 2009.
S. Senc, Grko-hrvatski rjenik za kole, Kr. zem. tiskara, Zagreb,
1910. (pretisak ITRO Naprijed, Zagreb, 1988.).
V. Zamarovsk, Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb,
1973.
Random House Websters Unabridged Electronic Dictionary 2.0,
Random House Inc. & Novell Inc., 1996.
Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org.
Po mome jezinom osjeaju postoji mala razlika izmeu rijei
tekuina i kapljevina. Imenicu kapljevina dovodim u vezu s
rijei destillo (lat. kapati), pa bi stoga kapljevina bila tekuina
dobivena destilacijom (destilat, kondenzat). U prilog tomu navo-
dim prevedenice rijei destilirati (prekapati) i destilirana voda
(prekapana voda). No sve sam te rijei uzeo iz spomenutog
udbenika.3 Ne znam je li se ijedna od tamo uvedenih rijei
odrala u hrvatskom jeziku (kemika sluenina kemijski spoj,
privislost adhezija, munjevna bojnica elektrina baterija, paro-
kruni atmosferski i dr.), pa zato bi kapljevina bila iznimka.
Odakle je dolo do zabune, dakle do upotrebe rijei kaplje-
vina? Rekao bih da to moemo zahvaliti prije svega tehnolozima,
koji veinu tekuina dobivaju prekapavanjem (destilacijom).
Tako shvaena rije ima smisla: tekuine dijelimo na otopine i
taline, pa i na kapljevine, ako ba hoemo rei kako smo ih prire-
dili.
Referencije
1. M. Katelan-Macan, Izvori hrvatskoga kemijskog i kemij-
sko-inenjerskog nazivlja, Kem. Ind. 62 (9-10) (2013) 346
351.
2. M. Divkovi, Latinsko-hrvatski rjenik za kole, 2. izd.,
Zagreb, 1900. (pretisak Naprijed, Zagreb, 1997.).
3. Dragutina uberta Prirodoslovje za vie puke i dvojake
uione, preveo jedan domorodac, Zagreb, 1864.
4. V. N. Njegovan, Osnove hemije, Nauna knjiga, Beograd,
1965., str. 114.
5. Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb, 2003.
tumaenja znaenja (ovdje navedeno i moje) ukazuje na tehnoloki
postupak dobivanja kapljevina (tekuina koja nastaje ili se dobiva kapa-
njem).