Professional Documents
Culture Documents
YE Bislama Manual
YE Bislama Manual
Genda mo Developmen Komiti lo Pis Kop ibin mekem manual ia. Spos yu wantem moa infomesen blo GAD o Pis
Kop, sendem wan email i go long contact@GADVanuatu.com.
Pej 2 of 126
TABLE OF CONTENTS
INTRODUKSEN ............................................................................................................................................................ 4
WELKAM LETA ................................................................................................................................................................... 5
TRENING BLONG KAMP LIDA ............................................................................................................................................ 5
LONG STAT BLONG PROGRAM.......................................................................................................................................... 6
HAO BLONG KAM WAN FASILITETA .................................................................................................................................. 7
AES BREKA MO ENAJAESA............................................................................................................................................... 10
OL DIFREN KAEN PLEI PLEI AKTIVITI ................................................................................................................................ 13
TAE DAE GAED................................................................................................................................................................. 16
LAEF SKILS ................................................................................................................................................................. 18
LIDASIP KOMPAS ............................................................................................................................................................. 19
HELTI KOMUNIKASEN...................................................................................................................................................... 22
PABLIK SPIKING ............................................................................................................................................................... 25
BILIFS MO VALUS ............................................................................................................................................................ 28
TRAS MO TIM BILDING .................................................................................................................................................... 31
MEKEM DISESEN ............................................................................................................................................................. 34
SETEM MO AJIVIM GOL................................................................................................................................................... 37
YUT LONG AKSEN ............................................................................................................................................................ 39
HELTI RILESENSIP ................................................................................................................................................... 42
AKT OLSEM MAN, AKT OLSEM WOMAN......................................................................................................................... 43
TAF TUMAS ..................................................................................................................................................................... 44
SELF RISPEK ..................................................................................................................................................................... 47
STRET PATNA................................................................................................................................................................... 49
BILDEMAP O BREKEM DAON RILESENSIP ....................................................................................................................... 51
ADOLESENT RIPRODAKTIV HELT...................................................................................................................... 53
STORI BLONG ARH........................................................................................................................................................... 54
PUBETI JENIS ................................................................................................................................................................... 55
OL PAT BLONG BODI ....................................................................................................................................................... 57
WANEM IA SEKS .............................................................................................................................................................. 59
SIKMUN MO PREGNANSI ................................................................................................................................................ 61
ROD BLONG SPERM ........................................................................................................................................................ 63
HELTI MAMA MO HELTI BEBE ......................................................................................................................................... 65
FAMILI PLANING.............................................................................................................................................................. 67
WANEM IA STI? ............................................................................................................................................................... 69
WANEM IA HIV/AIDS ....................................................................................................................................................... 74
WEI BLONG SEREM HIV................................................................................................................................................... 78
BLOKEM HIV .................................................................................................................................................................... 82
SAVE STATUS BLONG YU ................................................................................................................................................. 88
STIGMA ........................................................................................................................................................................... 91
HAO NAO BLONG PLANEM WAN KAMP GLOW/BILD .................................................................................. 94
OL WOK BLONG MEKEM KAMP ...................................................................................................................................... 95
OL PAT BLONG TAEM TEBOL BLONG KAMP ................................................................................................................... 98
APPENDIX................................................................................................................................................................ 101
Pej 3 of 126
INTRODUKSEN
Wan kamp GLOW/BILD long not Ambae wetem tufala PCVs Michelle Wong mo Joel Klaus.
Pej 4 of 126
WELKAM LETA
Kamp GLOW mo Kamp BILD hemi wan lidasip kamp blong ol yangfala. Kamp ia i trenem ol gel mo ol boi long
saed blong ol laef skil, komunikesen, helt, timwok mo hao blong ajivim ol gol. Kamp ia wan gudfala taem blo
yumi kam tugeta olsem wan komuniti blong sapotem mo leftemap paoa blong ol yut blong yumi.
Kamp GLOW mo Kamp BILD hemi wan program blong Pis Kop long planti kantri long wol, long South America,
Europe, Asia, mo Africa tu. Afta wik ia, yu tu bae yu wan sista mo brata blong famli ia.
Fastaem i bin gat Kamp GLOW nomo blong leftemap ol yungfala gel, be oli statem Kamp BILD blong leftemap ol
boi tu from hemi impotan tumas blong ol boi mo gel oli tugeta blong leftemap laef blong yumi. Long kamp ia,
bae ol yangfala oli kam tugeta blong sapotem mo enkarajem paoa we i stap insaed long wan wan patisipen finis.
Pej 5 of 126
LONG STAT BLONG PROGRAM
Bifo yu statem woksop ia, yu olsem wan fasiliteta mas faenem wan wei blong manejem woksop long wan fasin
we bae i no luk se yu stap kantrolem woksop tumas. Yumi wantem se evri tinktink i gud nomo blong evri
patisipan i harem gud blong serem aedia blong olgeta. Wan gudfala wei blong manejem woksop hemi blong
setem ol graon rul long stat blong woksop mo yusum wan Mango Tri tru aot long woksop.
OL GRAON RUL
Hemi impotan blong setem ol graonrul bifo yu statem woksop. Hemi gud blong yu askem ol partisipen blong
talemaot ol graonrul festaem. Alaoem olgeta oli singaotem ol stret rul, be spos olgeta oli mistem wan, yu save
kam insaed. Envaeamen insaed long woksop mas stap olsem:
Ol tinktink hemi impotan blong harem. Ol patisipen mas rispektem wan wan patisipen. Spos wan i talem wan
samting we ol narawan oli no agri, olgeta mas yusum kanstraktiv toktok blong fixim problem.
Ol patisipen mas stap long hol woksop. Strakja blong woksop ia hemi kat fulap aktiviti. Be ij aktiviti hemi joen
wetem ol narafala wan. Spos wan i mistem wan aktiviti, bae hemi mistem sam samting taem oli ko long nekis
aktiviti.
Fasiliteta mas rispektem taem blong ol patisipen. Oli mas yusum pesens wetem ol patisipen, be oli mas traem
stanfas long taem blong ij aktiviti.
MANGO TRI
Sam taem, maet bae ol patisipen oli kat fulap gudfala kwestin, be taem hemi sot mo yumi kat ol narafala aktiviti
blong mekem. Ol aktiviti blong woksop oli kat taem blong hem from hemi bildemap long nekis aktiviti we i kam
bifo mo afta, mo sem taem ol kwestin we ol patisipen i wantem askem, maet bae ansa i kamaot afta long neks
aktiviti.
Ol kwestin oli gud, mo yumi no wantem mekem olgeta oli harem no gud blong askem ol kwestin. Taem wan
kwestin i kamap we yu save se ansa bae i kamaot long wan narafala aktiviti, yu mas talem olgeta se hemi wan
gudfala kwestin mo bae yu putum andanit long mango tri blong yufala i save storian long saed blong hem afta.
Afta, bae yu raetem kwestin blong olgeta long wan pis pepa mo fasen long wan bigfala pepa we i talem Mango
Tri.
Long end blong ij dei, lukluk long mango tri mo askem olgeta se kwestin ia yumi ansarem finis o no yet? Spos
hemi wan kwestin we yu save se bae yumi no tokbaot insaed long woksop, long end blong dei hemi taem blong
ansarem. Be spos yu luk wan kwestin we yu no bin ansarem tedei, be yu save se ansa bae i kam, lego i stap nomo
kasem neks dei.
Pej 6 of 126
HAO BLONG KAM WAN FASILITETA
Stamba tinktink blong trening ia hemi blong tijem yu hao blong ranem ol aktiviti insaed long buk ia. Wan wan
sesen hemi gat lessen plan blong hem, mo tu oli isi blong folem. Be wan samting we hemi no stap insaed long
wan wan lesen plan hemi ol fasin blong yu taem yu wok wetem ol yut. Bae yu gat fulap samting we yu wantem
TALEM, be yu no mas mekem nois from maet oli gat sam gudfala save we oli wantem serem, mo sam save ia
hemi wan samting we iven yu yu no bin ting baot. Soem rispek long olgeta, mo bae oli soem rispek long yu. I gat
sam skil we yu save yusum blong kam wan gudfala fasiliteta:
AE KONTAK
Sam taem maet bae yu no lukluk stret long ae blong wan man from hemi blong soem rispek, be taem oli toktok
even spos yu no lukluk olgeta stret long ae blong hem, yu no lukluk olbaot. Mo tu, meksua se yu yusum ae
kontak blong telem wan wan man oli save toktok, from hemi wan rod blong telem hem hemi alowd blong toktok
noaia.
BODI LANGWIS
Taem yumi stap lisen, hemi had blong harem eni samting spos yu no tanim bodi blong yu blong lukluk man we i
stap toktok. Mo tu, yu save pusum hed blong yu blong soem se yu gat intres long wanem hemi stap talem. Sipos
yu yusum tufala han blong yu, hemi helpem yu bigwan blong mekem toktok blong yu I kam clia gud, olsem taem
wea yu sakem han blong yu from yu stap tokbout wan man we hemi runwe.
RIPITEM TOKTOK
Sam taem, hemi gud blong ripitem ol mein point we patisipen hemi talem from hemi soem se yu bin tingbaot
wanem hemi bin talem mo tu, sam taem maet bae toktok blong man i slo tumas mo ol narawan oli no harem
gud hem mekem se hemi gud yu talemaot bakagen blong evriwan i save harem tinktink. Yusum ol toktok olsem
Gud, yu talem se.., Stret, lukluk blong yu se.., OK wanem yu bin talem se..
Pej 7 of 126
TANEM TINKTINK BLONG KAM GUD
Sipos wan man hemi talem wan cranky tinktink, yu mas tanem toktok blong grup I kam gud be yu no save
mekem rao long hem. Sam metod yu save yusum hemi: askem open kwestin, askem tinktink blong ol nadaman,
o telem tinktink blong yu. Wan eksampol:
MAN I TELEM: TAEM WAN WOMAN I GAT SIKMUN, HEMI NO SAVE GAT BEL
Yusum metod ia: askem tinktink blong ol nadaman
YU SAVE TELEM: BE WANEM TINGTING BLONG OL NARAMAN?
Afta, sipos hemi no wok, yusum: talem tinktink blong yu
YU SAVE TELEM: MI TING SE HEMI WAN KIAMAN STORI LELEBET FROM HEMI HAF TRU NOMO, OLSEM TAEM
WE WAN WOMAN I GAT SIKMUN, JANIS BLO GAT BEL I SMOL NOMO, BE JANIS I STAP YET
Taem we yu yusum metod blong telem tinktink blong yu, yu mas mekem ol naes toktok nomo from yu no
wantem kilim faea blong hem. Ting is hemi takem fulap praktis, from hemi had lelebet blong mekem gud.
PATISIPATORI METHOD
Patisipatori method hemi wan wei blong tijim ol man long komuniti. Hemi difren bitim wan toktok we i gat wan
man nomo i mekem toktok. Hemi wan wei we evri man i save tek pat mo yusum save we i stap long komuniti
finis blong ting hevi long laef blong olgeta. Taem ol patisipen oli tek pat long rod blong laning, bae ol niufala save
i fas gud long hed blong olgeta. Wan samting we patisipatori method i ting hevi long hem hemi tinktink blong ol
patisipen save i stap finis wetem olgeta, be rol blong yu olsem fasiliteta hemi blong karemaot save i kam long
fored.
Pej 8 of 126
Patisipen oli no wantem toktok o pusum han blong hem i ko antap, nating. Maet oli stap bihaen long rum o
traem ronwei long woksop. O maet oli harem sem mekem se oli no wantem toktok. Sem hemi save kam long ol
difren ples tu, hemi wan samting yu mas lukout gud long hem mo traem faenemaot from wanem hemi sem
(maet oli no toktok semak langwis, o oli fraet blong toktok long foret long famli blong olgeta, olsem.) Yu, olsem
fasiliteta, mas maksua se yu no semem wan man mo tu meksua se ol nara man i no samem ol patisipen.
Mas yusum pesens mo tu no mekem hemi stap long medel blong storian.
Yu save talem, I gat eni moa tinktink long eniwan we hemi no toktok yet?.
Askem tinktink blong patisipen we hemi no toktok.
Faenem wan wei we evri patisipen i save tek pat, olsem raet long bod o seremaot ol pepa we oli save
raet long hem.
Wan we hemi toktok tumas, o hemi krosem toktok blong narawan (sam taem hemia ol bigfala lida long komuniti
tu!!).
Talemaot ol graon rul bakagen (mos taem bae yu gat wan rul we hemi talem pusum han blong yu i ko antap o
rispektem tinktink blong ol nadaman. Spos hemi no wok, talem tankiu long patisipen we hemi toktok tumas,
mo talem se yu aprisietem tinktink blong hem, be i gat eni nara tinktink long rum?
Sam patisipen oli stap toktok taem we fasiliteta o nara patisipen i stap toktok long grup.
Mekem ae kontakt wetem olgeta, o muv i go stret bihaen olgeta, o askem olgeta wan kwestin long saed blong
wanem yu o nara spika hemi stap tokbaot, olsem: Garae, wanem tinktink blong yu long saed blong wanem
Mary hemi jas talem?
Patisipen hemi ting se yumi muv slo tumas mo hemi mekem ol aksen blong soemaot se hemi redi blong muv i go
long neks aktivit iven spos ol nara patisipen oli no redi yet.
Jekem evriwan long grup evri taem mo yu no go long neks aktiviti kasem taem wea grup oli redi finis. Givim sam
moa wok long patisipen we hemi finisim wok blong hem.
Pej 9 of 126
AES BREKA MO ENAJAESA
Taem we yu luk se ol man i stap slak, i gud se yu yusum wan enejaesa o aes breka blong givim paoa long grup
bakagan.
SITDAON WETEM WAN NIUFALA FREN BLONG YU 10-15 MIN AES BREKA NOMO
Lida i askem ol man blong faenem wan man we olgeta oli no bin save bifo woksop ia. Tufala ia i sitdoan mo evri
wan mas faenem aot tri samting long saed blong fren blong hem. Afta evri wan i kam bak long bigfala grup blong
talemaot trifala samting we olgeta oli bin faenemaot long saed blong niu fren blong olgeta. Hemi wan aktiviti
blong introdusem grup.
Pej 10 of 126
HUMAN BINGO 20-30 MIN AES BREKA NOMO
Lida i pasem ol smol smol pis pepa we i talemaot ol difren samting olsem: Faenem wan we hemi bin luk volcano
long Tanna, Faenem wan we hemi gat 2 brata, Faenem wan we hemi save wivem mat. Lida i askem ol man
blong wokabaot blong faenem wan we hemi bin luk o hemi save mekem. Taem we olgeta i faenem wan we i
save mekem hemi mas putum nem blong man o woman insaed long bokis long pepa. Olgeta i save yusum nem
blong wan man o woman wan taem nomo truaot long pepa blong olgeta. Taem we wan patisipen i fulumap ol
bokis blong mekem wan laen bae hemi singaot BINGO! mo bae hemi winim wan praes. Afta yu save mekem se
fes wan blong fulumap evri bokis i save winim praes tu. Taem we yu finis, traem askem sam blong talemaot
wanem nem i stap long wanwan bokis. Gud blong faenemaot wanwan samting long saed blong niu fren blong
yu.
Pej 11 of 126
TAJEM BLU 5 MIN ENAJAESA NOMO
Ol man i stanap long wan sirkel. Lida i singaot wan samting we evriman i mas tajem, olsem blu. Afta evriman i
mas ronron blong faenem samting we hemi blu blong tajem. Afta lida i singaot wan samting bakegen, olsem
"Evriman mas tajem wud, evriman i mas tajem red, evriman i mas tajem glas." Gud blong kilim ded slakslak.
Pej 12 of 126
OL DIFREN KAEN PLEI PLEI MO AKTIVITI INSAED LONG KAMP
MEKEM NEMTAG
Long taem blong rejestresen hemi wan gudfala activiti. Taem ol patisipen oli jas kam, givim wan pepa blong
raetem nem blong olgeta wetem ol kala kala o maka. Askem olgeta blong flasem pepa ia dra dra o raet ol
samting we oli laekem olsem puskat spos oli laekem puskat o solwata spos oli laekem solwata.
KWESTIN BOKIS
Long fes dei blong kamp putum wan bokis i stap blong ol kwestin. Spos eni patisipen i gat kwestin be oli fraet
blong askem, oli save raetem i go insaed long kwestin bokis. Evri naet ol lida i luk insaed long bokis mo oli
anserem eni kwestin we i stap.
GEST SPIKA
Askem wan man blong kam givim toktok long saed blong topic o subjek blong yu. Spos topic o subjek blong yu
hemi helt, askem wan helt woka blong kam toktok. Spos topic o subjek blong yu hemi pablik spiking, askem wan
strong lida we hemi no fraet blong toktok blong kam toktok.
FLASEM JANAL
Givim sam taem long ol patisipen blong flasem buk we olgeta i yusum blong janal. Oli save yusum maka, stika,
kala, kutum magasin, eni samting.
MI LAEKEM YU FROM
Askem ol patisipen blong raetem nem blong hem long wan pis pepa. Hangem evri pepa long wal. Askem evri
patisipen blong mekem taem blong raet raet long pepa blong evri patisipen from wanem oli laekem hem (olsem:
"Mi luk se yu smat blong toktok" o "Mi laekem yu from yu i kaen.") Long end blong wik patisipen i save karem
pepa blong hem.
Pej 13 of 126
RAET LONG JANAL
Long fes dei blong kamp givim sam pepa o wan eksasaes buk long ol patisipen. Evri naet givim sam kwestin blong
ansarem long janal blong olgeta. I stap long olgeta wan wan spol oli wantem serem tinktink.
Putum ol patisipen i go long ol smol grup. Givim evri grup wan ples mo wan problem long saed blong topic o
subjek blong yu (Eksampol: Topik o subjek blong yu hemi hao blong mekem wan jois. Talem long smol grup se
"yu stap long wan lafet mo fren blong yu i wantem se yu smok. Bae yu mekem wanem?" Afta evri grup i gat jenis
blong presentem skit blong olgeta).
OL AFTANUN AKTIVITI
OL SPORT
Putum wan taem blong sport evri dei long kamp blong yu. I gud we yu gat ol difren kaen sport olsem volibol,
futbol, netbol, besbol, swim long solwata, athletics o yoga. From wanem: Hemi importent blong muvum bodi
blong yu evri dei mo givim ol patisipen jenis blong pleiplei tu.
GLOW/BILD OLYMPICS
Organaesem wan taem blong sport. Putum ol patisipen long ol smol grup blong mekem wan wan tim. Ol tim i
mas mekem wan tim nem. Mekem ol difren kaen event tri-leg resis, relay resis, sak hop, futbol, eni samting.
Tim we i kasem mos poen hemi win. From wanem? Gud blong muvum bodi, bildimap tim mo mekem pleiplei
HIPHOP DANIS
Ol patisipen oli gat taem blong mekem wan danis long stael blong hiphop. Spos wan patisipen i save gud hiphop
bae hemi lanem ol narawan smol. Putum ol patisipen long smol grup blong mekem wan danis. Afta evri grup i
presentem danis blong grup.
SKAVENJA HUNT
Mekem ol smol tim wetem 4-6 patisipen long wanwan tim. Mekem wan list blong ol samting we ol tim i mas
faenem. Ol tim i mas go aot blong traem faenem evri samting. Fes tim we oli kam bak wetem evri samting i wina.
(Eksampol blong list: Wan blu aelan dres, wan raep mango, wan namele lif, wan toti blong twisties, eni samting
olsem).
Jusum wan naet blong mekem wan bigfala faea. Faenem faeawud mo wan ples blong mekem faea. Evriwan i
sitdaon raon long faea. Askem wan patisipen blong karem gitar blong mekem singsing. Bifo yu go long kampfaea
askem ol patisipen blong raetem long wan pis pepa tri samting we oli tingse oli no save mekem. Afta karem ol
pepa ia i go aotsaed long kampfaea. Evriman i mas talemaot wan samting we hemi bin raetem we hemi no save
Pej 14 of 126
mekem. (Eksampol: Mi no save danis hiphop, mi no save toktok gud long fored long man, mi no save tijim
yangfala eni samting long saed blong seks) Afta patisipen i talemaot wan samting, hemi sakem pepa ia i go long
faea. Tingting ia we yu ting se yu no save mekem i ded long faea nao.
Spos yu gat video skrin mo dvd, mekem wan naet blong lukluk video. Yu save yusum ol video blong Wan Smol
Bag o wan we yu stap holem.
TALENT SHOW
Las naet blong kamp blong yu hemi wan gud taem blong
mekem wan talent show. Givim ol patisipen jenis blong
mekem eni kaen singsing, danis, skits o eni kaen talent we
oli save mekem. Spos yu wantem yu save mekem wan jaj
blong givim praes long wina, o yu save mekem se i no gat
wina, hemi blong gudfala taem nomo.
MEKEM OL SINGLET
Givim wan singlet o kaliko long ol patisipen o askem olgeta blong karem wan
olfala wan we oli save pentem. Givim wan taem long kamp we olgeta i flasem singlet wetem ol
paint.
KOLA
Blong mekem hem, mas gat sam magasin, kala pepa, niuspepa, o pikja. Givim evri patisipen wan pis pepa. Askem
olgeta blong raetem nem blong olgeta mo katum ol magasin blong putum long pepa mo putum difren kaen pikja
long pepa mo kala wetem maka blong mekem wan kolaj long pepa. Oli sud gat ol pikja we oli representem
patisipen we i mekem. Afta yu save askem ol patisipen blong talemaot from wanem oli jusum ol pikja we oli bin
putum long pepa.
TING GEM
Putum fulap difren sam samting i go long medel long grup. Seremaot grup i go long tufala tim. Afta, talemaot se
olgeta oli mas yusum ol samting ia blong mekem eni samting be yu no save yusum ol samting long stret fasin
blong hem. Olsem spos i gat wan bras yu no save yusum blong wasem klos. Givem wan poen long tim evri taem
oli mekem wan niu kaen aksen we narafala tim i no mekem yet. Aktiviti ia hemi gud blong givim plenti paoa mo
mekem ol patisipen i laf bigwan.
Pej 15 of 126
TAE DAE GAED
WANEM?
Tae Dae (Tie Dye) hemi wan wei blong flasemaot ol olfala klos we kala blong hem hemi laet (olsem waet o grei).
Hemi gud blong ol klos we oli gat doti long hem finis, from tae dae bae hemi kavaremap olgeta pat we hemi no
gud.
FROM WANEM?
Tae Dae hemi wan wei we olgeta patisipen oli save stori long wan
evaemen we hemi no gat strakja olsem tinktink blong olgeta mo
stori blong olgeta hemi save go olbaot. Samtaem bae yu harem oli
stori long saed blong wanem hemi stap hapen long laef blong
olgeta o maet oli stori long ol sesen we oli bin go thru long program
ia. Hemi wan wei blong mekem wan sef spes we oli save stori fri mo
oli no wari se tija hemi stap lisen long olgeta o ansa blong hem
hemi no stret.
Pej 16 of 126
OL DIFREN FASIN BLONG FOLEM:
SIRKEL FASIN
RANDOM FASIN
SPIRAL FASIN
FAN FASIN
Hemia sam stael we yu save folem, be ol taem meksua se finga blong yu hemi klin mo hemi no gat kala kala long
hem. Spos yu gat kalakala long han hemi oraet, bae hemi tekem 2-3 dei blong kala hemi kamaot.
Pej 17 of 126
LAEF SKILS
OL SESEN LONG LAEF SKILS BAMBAE I HELPEM OL PARTISPEN BLONG OPENEM TING-TING BLONG
HEM LONG WOL BLONG YUMI. MO TU, BAE I HELP BUILDEMAP KONFIDENS, ENKORIJEM KRITIKAL
TING-TING, INDIPENDENS, MO DEVLOPEM HELTI KOMUNIKSEN.
LIDASIP KOMPAS
HELTI KOMUNIKESEN
PABLIK SPIKING
BILIFS MO VALUS:
MEKEM DISESEN:
Pej 18 of 126
LIDASIP KOMPAS
OL DIFREN KAEN FASIN BLONG WOK
OL STAMBA TINGTING
Blong kasem gud wanem ol kwaliti mo fasin blong wok blong yu
Blong faenemaot wea ples yu wik long hem long saed blong wok mo hao nao yu save bildemap
Andastanem hao nao fasin blong wok blong yu i save bildimap o brekem daon wan tim
Karem ol kwaliti blong evri fasin blong wok blong mekem se yu save wok wetem evriwan
TEK NOT: Maet sam oli no wantem jusum wan daereksen nomo, from (eksampol) oli no
saot evri taem. Hemi oraet spos hemi harem olsem, be askem hem se wanem fes
samting we oli harem taem oli luk ol bigfala pepa wij wan hemi fit moa bitim ol
Pej 19 of 126
narawan. Tingbout bae oli lukluk ol nara daereksen afta, spos oli stap bitwin tu, oli mas
jusum wan nomo festaem.
1. Taem we evriwan oli bin jusum daereksen blong hem, askem wan wan daereksen grup:
Tek Not: Bae yu luk se spos sam pipol oli stap long semak daereksen, bae oli talem difren
rison from wanem oli laekem daereksen o no laekem. Hemi gud yu givim janis long
evriman blong toktok, hemi no sud wan man nomo we i toktok long bihaf blong grup.
2. Taem we evriwan i serem tinktink blong hem, askem grup blong komplitem wan task long daereksen grup
blong hem:
Planem wan trip i go long Niu Zilen (o wan kaen task we hemi no serious tumas mo hemi
fan from yu wantem mekem evriwan i harem se hemi isi mo no mekem eni rao eli tumas
long sesen)
Tek Not: Olsem wan fasiliteta, lukluk wan wan grup taem oli mekem task ia mo tek not long ol difren wei
oli stap mekem (olsem, ol Not oli stanap mo point mo plan? Ol Saot oli sitdaon mo wan i toktok mo ol
narawan i lisen?) Traem lukaotem ol difren fasin we i soem ol difren kwaliti blong ol daereksen.
4. Evri grup shud present, afta talem grup blong lukluk pepa. Askem olgeta blong lukluk ol steitmen mo askem
se wanem oli jas bin mekem hemi stret witem toktok we i stap long pepa blong Not? Saot? East? West?
5. Nao askem grup blong tingbaot hao nao ol nara daereksen maet bae oli faenem hemi had blong wok wetem
yu taem yu wok olsem wan tim? Taem yu askem kwestin ia, bae yu mekem aweanes long hao nao maet oli
stat blong wok wetem difren daereksen. Givem olgeta 5 minet blong tinkbaot kwestin ia:
a. Taem yu stanap strong long fasin blong wok blong yu, yu ting se ol nara grup oli tinktink wanem long
yu?
6. Bae oli tingbaot afta, prisentem tinktink (no bitem 10 minet long wan daereksen).
7. Taem we evri grup oli finis, putum Taem Hemi Strong Tumas bigfala pepa long wan wan daereksen.
Evriwan shud ridem bigfala pepa ia wetem ol nara bigfala pepa.
8. Yu save talem: "Luk luk ol niu pepa ia, sam yufala i bin talem finis, sam maet yu bin mistem.
9. Pat ia hemi wan gud introdaksen long nekis pat, hao blong balansem fasin blong wok.
Pej 20 of 126
1. Askem olgeta blong jusum daerekson we oli wik tumas long hem.
2. Taem we evriwan i jusum finis, long niu grup ia talem long olgeta se bae yu mekem wan aktiviti bakagen-
Wokbaot long savats blong was difren man. Taem oli mekem aktiviti ia, oli mas mekem wetem ol steitmen
mo aksen long wikest daerekson, olsem spos oli jusum Saot long wikest daereksen oli mas akt olsem wan
Saot blong finisem task. Talem olsem:
Yu wan yut grup long wan komuniti. Yu olsem wan grup blong ol yangfala wantem
bildem wan yut senta. Hao nao bae yu mekem wetem ol kwaliti blong wikest daerekson
blong yu? Mekem wan aksen plan wetem grup we yu stap nao ia.
RILESENSIP (SAOT)
Tim hemi bin wok tugeta olsem wanem? Hao nao wan wan memba i bin fit insaed long tim wok? Ol
memba oli bin harem olsem wanem long task mo hao nao oli bin patisipeit mo kontribut?
PROGRAM (WEST)
Yumi bin mekem projek ia olsem wanem? Wanem ol step we yumi bin tekem? Plan blong yumi hemi
wanem, hao nao yumi bin mekem? Hao nao yumi bin lukaotem projek ia, olsem manajmen mo
evaluesen?
Pej 21 of 126
HELTI KOMUNIKASEN
OL BES WEI BLONG TAL EMAOT MO HAREM OL TINKTINK
OL STAMBA TINGTING
Blong save mining blong helti komunikesen
Save hao gudfala komunikesen hemi impotan tumas
Talemaot ol difren kaen komuniksen
Save hao nao yu yusum ol difren kaen komunikasen
1. Tija i putum sam kala stika long baksaed blong evri man. Putum ol difren stika long wan wan man. Mekem se
ol man mo woman i no save luk stika long baksaed blong hem.
2. Talem long ol man ia se oli mas putum olgeta i ko long grup we stika i stap long baksaed, be ol i no save
toktok. Oli save yusum han blog toktok witem ol aksen.
3. Afta taem i finis, askem grup spos hemi wan had aktiviti o wan isi aktiviti. From wanem? Traem mekem ol
partisipen oli kasem ansa we oli talem se hemi moa isi spos oli save toktok.
1. Raetem wod ia komunikesen long wan bigfala pepa afta askem long ol partisipen Wanem hemi
komuniksen?
2. Samtaem wan man i talem se i menem taem ol man oli toktok. Askem grup se oli yusum wanem kaen
komuniksen long last aktiviti? Oli bin toktok?
3. Traem blong karem ansa olsem: Komuniksen hemi wan wei blong serem infomesen o wan mesej.
4. Askem long grup hamas pipol yu nidim blong komuniket? Traem blong faenem aot ansa olsem
komunikesen mas gat tu o moa man from i mas gat wan we i serem informesen wetem wan we i kasem
informesen.
5. Askem long grup wanem ol difren wei blong komuniket. Oli mas talemaot tri: toktok, aksen, mo raet raet.
6. Karem ol pepa blong helti komunikesen seson mo putum long ol ples raon long rum o nakamol. Afta givim ol
man long grup sam kala stika o maka mo askem olgeta long ridim evri situesen long evri pepa. Talem olgeta
evri kala stika o maka i minim wan wan kaen komuniksen. Red: toktok, Green: aksen, mo Blue: raet raet.
Situesen:
Invaetem wan jif blong kam long wan impotan miting
Yu wantem gel blong yu blong wasem ol dis
Yu luk wan man long bigfala grup long nakamal be yu wantem talemaot halo long hem
Yu wantem singaotem wan miting wetem tija blong boi blong yu
Pej 22 of 126
Yu wantem woman blong yu blong save se yu kros long hem
Yu stap long jioj mo smol boi blong yu i stap plei-plei be yu wantem hem blong stap kwaet.
Yu wantem talem long komuniti se bae yu mekem wan woksop
Yu wantem mekem man we i stap toktok i harem gud
Yu wantem man blong yu blong helpem yu blong wasem ol klos
Taem evriwan i finis bae yu ko long wan-wan stori mo askem evriwan from wanem oli jusum stika ia? I gat wan lo
grup we i no agri? I gat wan difren wei blong komuniket long ol situesen ia? Diskas from wanem hemi impotant
blong jusum wan gudfala we blong komuniket long evri situesen. Traem explenem se evriwan mas tinkbaot man we i
sendem informesen mo man we i kasem informesen mo mekem se taem we yu serem informesen hemi klia long
evriwan.
1. Bifo yu statem sesen ia, yu mas mekem wan man i dro dro fo o faev difren pikja lo pepa mo putum wan
namba i ko long kona long evri pepa. Be yu mas talem se ol foto i no had tumas mo i no isi tumas blong dro
dro from bae wan naraman i mas ripitem drawing blong pikja ia bakagen.
2. Seremaot grup i ko long tu long wan wan grup nomo. Givem wan pis pepa mo maka i ko long wan wan grup
blong draw. Sam eksampol hemi:
3.
4. Putum ol pepa witem pikja long wan ples we i no klosap long ol grup.
5. Talem long grup se wan man blong tim i kat 45 secon blong Iuk luk pikja. Afta, hemi gat 2 minute nomo
blong kambak long patna blong hem mo toktok olsem: telem man wea hemi no luk pikja wanem I stap lo
pepa. Afta man wea hemi dro dro sud mekem semak pikja long pepa bong hem.
6. Man we i bin ko lukluk pikja i no save yusum han blong hem taem hemi toktok long saed blong pikja. Mo tu
man we i stap dro dro i no save toktok nating.
7. Taem ol grup i finis, oli save lukluk tufala pikja tugeta.
8. Raetem long board o wan bigfala pepa: Wanem i mekem komunikesen i had? Askem wanem i mekem
aktiviti ia had? List blong yu, hemi sud olsem wanem i stap andanit:
Pej 23 of 126
PAT 4 AKSEN NOMO I GUD?
Mi lavem yu Tankiu
Mi kros long yu Mi harem mi taed
Plis, yu no mekem hemia From wanem yu mekem olsem
Mi no harem stret Mi harem mi sik
Yes, hemi oraet From wanem yu no mekem wanem mi talem
Mi no save Mi jalus
Mi no hapi wetem samting wea i jus hapen
3. Jusem wan man blong statem plei plei. Bae man i jusem wan aksen olsem wan drawing out long wan hat o
baskit, be hemi no save soem long grup. Man o woman ia mas mekem ol aksen nomo from hemi no save
toktok. Afta ol naraman oli i mas faenemaot wanem hemi stap traem blong talem.
4. Bae yu askem ol man mo woman blong partisipet long aktiviti. Askem ol kwestin olsem: from wanem i had
blong andastandem wanem man i stap traem blong talem long komuniti? From wanem yu save wanem man
o woman i harem taem oli toktok? Wanem problem o stret tinktink blong man we i stap? Bae i moa gud spos
man i save toktok?
PAT 5 - TELIFON
Yu save usem aktiviti ia blong reprisentem gosip, impotan messej, o helt.
Ol man i sidaon long wan circle. Afta, wan man i tinktink long wan mesej blong pasem long grup. Man i talem
mesej kwaet nomo long sorae blong nekis man long circle. Afta neks man i pasem mesej i go long neks man
kasem everiman long circle i harem mesej.
Man we i las blong kasem mesej bae hemi mas talemaot mesej long grup. Afta man we I pasem messej first taem
i talem first mesej mo comparem mesej blong las man.
Lukbak long lis blong Wanem I mekem komunikasen i had. Afta luk spos sam samting long lis i talem se wanem i
mekem komuniksen hemi isi o hard. Taem yu sendem wan mesej bae I save kambak difrent.
Pej 24 of 126
PABLIK SPIKING
YU NO FRAET BLONG TOKTOK!
OL STAMBA TINGTING
Lanem from wanem pablik spiking hemi impoten
Lanem wanem hemi mekem no gud pablik spiking
Lanem wanem hemi mekem gud pablik spiking
Praktisem pablik spiking
Bildemap konfidens long pablik spiking
1. Festaem, wan fasiliteta hemi mas go long fored mo mekem wan kiaman eksampol long pablik spiking we
hemi no gud wei i no gud (olsem: kwaet, kavaremap maot, lukluk long graon, olsem).
2. Afta, yusum wan nara fasiliteta blong mekem wan eksampol long gudfala pablik spiking.
AE KONTAK PRAKTIS TUFALA KAEN AE KONTAK LONG WAN WAN MAN MO LONG GRUP.
Pej 25 of 126
pusum han i go antap, stanap stret olsem wan soldia, slakem han askem olgeta oli harem olsem wanem taem
oli mekem wan wan aksen ia?)
Askem olgeta blong muv raon long rum, danis, wevem han mo leg taem yu talem stop! oli mas stap long stret
postur we oli stap mekem taem yu singaot. Mekem fiu raon mo askem olgeta oli harem olsem wanem taem oli
stap kranki o stret?
JESJA KOMUNIKESEN TRU LONG AKSEN HEMI KAM LONG TAEM BIFO OL BUBU BLONG YUMI
PROJEKSEN TAEM I NO GAT ENI SAMTING BLONG BLOKEM VOIS BLONG YU, AUDIENS BAE OLI
FOKAS LONG TOKTOK BLONG YU BITEM BODI MUVMEN, HEMI GIVIM PAOA LONG TOKTOK BLONG YU.
3. Wan hemi pulum wan kad. Hemi mas luk wanem topik hemi pulum, mo afta hemi gat wan minet nomo
blong tingbaot topik ia. Afta, hemi mas tokbaot topik ia blong wan minet stret long smol grup blong hem. No
mas gat eni interupsen.
Pej 26 of 126
Taem wan i toktok, evriwan mas lisen gud. Spos prisenta hemi stop long taem tumas o yusum interjeksen
olsem ummmm, be, uhh wanemia?, o hemi laf, EVRIWAN mas patem hed blong hem wan (o wan non-
verbal aksen we bae prisenta hemi luk save se hemi stap yusum ol interjeksen).
Afta evriwan i mekem long ol smol grup askem olgeta wanem oli faenem se hemi had long plei plei ia? Isi?
Askem grup wanem hemi mekem i isi o had blong lisen long ol prisenta?
Long wan buja pepa/waet bod/blakbod, organaesem ol ansa andanit long ol buletpoint olsem:
Sot mo stret long topik aktiviti ia hemi mekem mos impoten samting blong fit insaed long 1 minet. Yu
bin harem wan toktok we hemi go go go be hemi neva rili tajem topic? Yu bin harem olsem wanem?
Interjeksen oli jenjem fokas long audiens. Spos yu yusum tumas interjeksen bae audiens i tinktink
wanem? Wanem stret taem blong yusum wan pause?
Reit 1 minet hemi no long taem nating, so yu no go hariap. Wanem sam wei we yu save sloemdaon
toktok so evriwan i save kasem wanem we yu stap talem? Spos yu toktok slo tumas, audiens bae oli
harem olsem wanem?
Topik No yusum tumas difren topik long toktok blong yu. Aktiviti ia hemi gud from yu bin fokas long
wan topic nomo, mo hemi holem gud audiens long wan samting nomo. Wanem maet bae hemi happen
spos i gat tumas topik?
Olsem ol lida, yumi mas stanap mo toktok long fored long wan grup. Hemi no isi, mo
olgeta we oli konfiden maet oli faenem i had tu! Be spos yu praktis mo tingbaot ol kwaliti
we yumi jas bin go thru long hem, bae yu kasem sakses! Spos yu gat wan samting blong
talem, be yu no DILIVEREM klia mesej, audiens bae oli no kasem tinktink blong yu. Mo
spos yu harem se yu fraet, bae oli luksave se yu fraet mo mistem toktok blong yu. Be spos
yu praktis wanem yumi bin tokbaot, bae evriwan i kasem mesaj i klia nomo.
Askem evriwan blong mekem wan list long 5 kwestin wea oli maet askem wan strenja blong faenemaot laef stori
blong hem. Putum olgeta lo pea (pairs) mo talem se bae oli askem 5 kwestin ia long patna blong hem, olsem
wan intaviu. Talem se taem fren hemi intaviuem yu, traem yusum gud kwaliti blong pablik spiking. Spos wan we
hemi askem kwestin hemi mas raetem ol ansa, hemi orate nomo.
Oli gat 10 minet blong toktok wetem fren blong hem. Taem oli finis long ol pea, putum olgeta long ol smol grup
spos i gat taem. Oli save praktis ol presentasen long intaviu mo ol fren oli save givem fidbak long hem.
Taem we ol smol grup oli finis, askem wan wan patisipen blong kam long fored blong tokbaot wanem oli bin
lanim long fren blong hem. Evriwan mas harem fidbak blong grup, wanem oli mekem i gud mo wanem oli mas
impruv long hem.
1. Yu tink se bae yu yusum ol skil ia long wan taem long laef blong yu? Long wanem taem?
2. Yu tink se taem we ol man oli stanap mo mekem publik spiking, yu tink hemi gud o no gud? Oli stap soem
flas blong olgeta? Yu tink se yu sud enkorajem olgeta o shamem olgeta?
3. Hao nao bae yumi mekem ol fren i nomo fraet blong mekem publik spiking?
Pej 27 of 126
BILIFS MO VALUS
OL STAMBA TINKTINK BLONG YU
OL STAMBA TINGTING
Undastandem se evri man i gat ol bilif blong hem wan
Blong leftemap save se ol man i gat tinktink blo hem be samtaem i no semek olsem tinktink blong yu
Undastandem haonao yumi save janjem mo mekem ol bilif mo valu
Yu mas askem from wanem afta olgeta i jusum saed. Tokabaot hao sam statement i no rispektem ol raet
blong yu be tokabaot hao evri man i gat raet blong gat difdifren tinktink. Mo tu tokbaot difrens blong mekem
wan samting wan wan taem, o mekem akitiviti ia evridei (olsem drink wan wan sel kava/alkol v. drink kasem
taem we yu drank no gud. Or drink kava/alkol wan wan taem lo wan wik v. drink evridei)
Talemaot o traem askem ol partisipen:
Pej 28 of 126
Ol bilif i save jenj be hemi olraet
Tingting blo ol fren blong yu i save forcem yu blong talem aot samting wei i no stret long tinktink blong
yu
Yu save kat wan gudfala fren be hemi save kat wan tinktink wei i no semek olsem yu
Samtaem man i kat wan difren tinktink be hemi no min se hemi wrong
Yu no save forcem wan man blong jenjem tinktink blong hemi insaed long hart blong hemi. Emi mus
mekem disisen blong hem wan
Samting we i
jenjem/afektem
tinktink blong yu
Kastom
Famli
Ol Fren
amily
Yu karem sam tinktink we yu bin harem long jej. Sam yu bin harem long ol fren, be hemi impotan tumas blong
yu mekem bilif blong yu from se sam pipol save talem yu wan samting i stret be mebi mama blong yu i bin talem
hemi no stret nating. Yu mas mekem wan jois spos hemi wan stret samting o no.
Pej 29 of 126
Christian/Christmas, hip hop music, ownem man (slavery), fasem leg blong gel, katem tabu pat blong ol gel,
kastom blong maret, planem raes, ol calico mo stael blong dress, ol samting olsem.
Askem ol patisipan spos ol kastom we yumi raetem i stap yet long ol komuniti blong olgeta.
Mekem wan diskusen we i tokbaot ol kastom we oli glad blong gat mo eni kastom we i nomo liftemap laef blong
olgeta.
Kwesten olgeta blong listem ol samting we oli luk long laef blong olgeta we i no stap insaed long kastom (olsem:
mobael, trak, tank blong wota, stof/kuk lo gas, kristianiti, klos, i go.) Raetem daon long bigfala pepa.
Tokbaot: from wanem ol samting lo nufala list i kam insaed long laef. Group i sud tokbaot (be yu no mas
talemaot) se ol samting ia i liftemap laef blong olgeta.
Pej 30 of 126
TRAS MO TIM BILDING
WANEM YU NIDEM BLONG WOK OLSEM WAN TIM
OL STAMBA TINGTING
Kasem se wanem hemi tras
Bildem wan andastanding from wanem tras hemi impoten taem yu stap long wan grup o tim
Pej 31 of 126
Wok togeta
Tingting long ol difren man festaem
Training
TRAS FALL
Ol man i mekem tu laen. Ol man i krosem mo holdem hand wetem wan narafala fren long narafala laen. Afta
wan man i standap long wan hae ples lelebit olsem wan jea. Afta bae hemi standap we i no fasem ol man afta
bae hemi faldaon long han blong ol man mekem se ol man i mas kasem hem. Evri wan i mas go. Aktiviti ia i soem
aot se yumi stap long wan tim we i gat tras. Mi mas trasem yu se mbae yu holdem mi gud mo bae mi no save
faldaon.
BLIND WOKABAOT
Putum ol patisipen istap long ol grup blong 2 man o woman. Yu mas gat sam smol pis calico we yu save fasem
blong mekem se wan man o woman ino save luk. Afta yu mekem wan rod we man o woman we ino save luk
hemi mas wokabaot kasem wan end we yu mekem. Putum ol difren kaen samting blong blokem rod smol. Man
o woman long grup we i no gat calico long ae i mas toktok blong traem mekem se narawan i save ol ples we i
blokem rod. Mo tu, man wea hemi lidim nadaman ino save tajem hem, hemi mas yusum toktok nomo.
Pej 32 of 126
we i stap festaem. Wetem tras yu mas klirim aot ol hurt festaem mekem se i takem long taem blong winim tras
bakegen.
Afta blong klosem discussion traem askem olgeta blong talem sam eksample long ol taem we oli luk se wan man
o woman i winim tras gud o wan taem we wan man o woman i lusem tras be afta hemi no save winim bakegen.
Pej 33 of 126
MEKEM DISISEN
KONSIKWENS (FRUT) MO RISALT BLONG OL AKSEN BLONG YU
OL STAMBA TINGTING
Blong save hao nao ol wanwan disisen i save jenjem futa blong yu
Blong save se yu kat raet blong mekem ol disisen long laef blong yu
Blong save ol tinktink wei i save helpem yu blong mekem wan disisen
Talemaot se evri taem wan man i mekem wan jois hemi janis wanem mbae i hapen long fiuja blong hem. Evri jois
yu mekem mbae i putum yu long wan rod long laef blong yu mo yu no wantem folem wan rod we i no gud. Hemi
mimim se yu mas gat save blong mekem ol gudfala jois.
Talemaot bae yumi ko aotsaed blong mekem wan plei plei mo act olsem yu save jusum path blong yu.
Talemaot scenario hemia: Klosap yu flatem yia 8 lo skul mo yu stap ting baot nekis step long laef blong yu. Naoia
yufala wanwan i gat ol joises blong jusum blong folem wanem path.
Pej 34 of 126
Evri jois bae i gat wan difren consekwens blong hem, olsem bae i gat wan samting we i hapen from se yu bin
meken joisia, tinktink gud bifo yu jusum. Bae yu no talem long olgeta hamas wok oli mas mekem bifo oli mekem
wan disisen. Ol scenario oli stap long nekis pej.
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan komuniti lida. Wok blo yu hemi blo help mekem sam disisien wea bae i
afektem laef lo komuniti o vilij blo yu. Famli blo yu i stap gud mo yu gat inaf mani blo pem ol skul fi blo pikinini
mo eni narasamting we yu wantem.
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan vilij business man o wan vilij woka wea i gat wan stedi mani wea i kam in
ol taem. From ol had wok wea yu bin mekem yu karem ol gud skil wea i mekem se yu save gat fulap moa janis
blong leftemap laef blo yu.
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan woka lo vila wea i mekem mani be i no bigwan tumas. Wok blo yu i
minim se yu winim inaf mani blo yu wan. Be spos yu gat wan family bae yu trabol lelebet blo pem ol samting wea
yu nidim.
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan woka lo vila we i mekem bigfala mani lelebet. Wok blo yu i minim se yu
winim inaf mani blo stap gud lo vila mo yu no trabol blo lukaotem famli blo yu o pem samting wea yu nidim.
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan gavman woka olsem wan nas, tija, manager lo bank. Wok blo yu i
afektem laef mo fuja blo komuniti mo ful aelan blo yu. Witem kaen position ia yu save lukaotem fulap samting
wea famli blo yu i nidim mo kivim plante opportunity mo knowledge lo ol pikinini blo yu.
Pej 35 of 126
Witem ol jois blo yu, yu kam olsem wan bigman blo gavman. Wok blo yu i afektem laef mo fuja blo ful kantri
blong yu. Witem position yia yu save lukaotem evri samting wea family blong yu i nidim mo kivim plante
opportunity mo knowledge lo ol pikinini blo yu.
Afta askem olgeta:
Yu glad blong stap long ples we yu stap long hem?
I kat sam disisen we yu glad u bin mekem olsem, o i kat sam we yu no glad long hem?
I gat eni samting long laef we i save blokem or jenjem rod blong laef blong yu?
Yufala I tink se blong kasem wan gudfala ples hemi had semak o isi semak long ol man mo woman o
hemi moa had long wan bitim narawan?
Hao nao ol desisen blong yumi i save afektem ol nara man?
Spos I gat sam man we oli bin ko lo semak ples plante taem,
mekem wan smol storian long saed blong wanem I mekem
se I possible. Oli bin jenjem tinktink blong olgeta long medel
blong gem? Oli bin luk se wan samting I had tumas afta oli
bin go bak? Samtaem hemi olsem long laef o yumi folem
wan rod nomo?
Mekem wan storian long saed blong ol jenis olsem. Hemi
olraet spos yu mekem wan desisen we I no gud o jenjem
tinktink blong yu wan wan taem. Be tu, hemi impoten
blong yu no letem ol no gud desisen blokem rod blong yu
blong kasem wan ples we yu rili wantem go long hem.
Samtaem yumi mas traem sam difren samting bifo yumi
save faenem aot stret wanem we yumi wantem mekem
long laef blong yumi. Bakegen, nambawan samtimg we
yumi sud tink baot hemi spos ol desisen oli helti mo spos
oli mekem se yu yu glad long laef blong yu mo oli no
spoilem eni nara man.
Klos wetem toktok ia:
Long wol blong yumi, i gat ol kaen pipol sam oli stap wok long taon long wan ofis, sam
oli stap long vilij mo wokem karen, sam oli stap wok ovasi. No mata se yu bin endap wea
ples, evri ples hemi gud. Ol ofis job i gat sam gud samting, sam no gud samting; ol wok
long vilij i gat gudfala samting mo sam samting we yumi fesem had taem.
Blong kasem sam ples, yu mas wok had long skul. Blong kasem sam nara ples yumi mas
mekem wok we hemi had long bodi blong yu. Sam ples we yu save endap hemi no nidem
tumas wok nating.
Evri disesen yumi mekem hemi gat wan risalt o KONSIKWENS blong hem. Hemi minim se
ol jois we yumi stap mekem, bae oli afektem fiuja blong yumi.
Samtaem hemi had blong lukluk bigfala pikja olsem yu mekem wan jois be yu no save
hao nao bae hemi jenjem laef blong yu.
Taswae hemi impotent tumas blong tinktink gud long ol aksen blong yumi, mo seten wan
GOL long wea ples yu wantem kasem, mo wanem wok yu mas mekem blong kasem ples
ia. Long nekis sesen, bae yumi jas stori long hem.
Pej 36 of 126
SETEM MO AJIVIM GOL
MEKEM WAN PLAN BLONG LAEF
OL STAMBA TINGTING
Blong lanem wanem hemi wan gol
Blong divelopem ol objektev olsem wan rod blong sakses
Olgeta i save mekem ol gol mo objektev blong laef blong olgeta
PAT 1 GOL
Wanem hemi wan Gol? Hu ia i save eksplenem mining blong wod ia?
Waet kasem olgeta i save difaenem olsem: Hemi wan samting wei yu wantem acheivem.
Askem ol partisipen blong drawem wan pikta blong laef blong hem naoia.
Taem olgeta i finis, askem olgeta blong shutem ae mo no toktok long 3 minut. Talem ol partisipen blong tinkobat
futja blong laef blong hem. Olgeta i wantem mekem wanem wetem laef blong hem. Olsem wanem dream
blong laef blong hem.
Afta 3 minut i pas, askem ol partisipen blong drawem wan pikta blong futja wea i stap long dream blong hem. Yu
mas talem lo olgeta wan samting olsem bae i no kat wan dream wea i big tumas mo i no kat wan dream wea i
smol tumas.
Taem we olgeta i finis, askem olgeta blo stanap mo presentem tufala pikta.
Askem olgeta hao nao fes pikta i difren mo semek olsem secon pikta.
Supos i difren, bae yu talem hemi wan gol blong hem.
Blong divelop ol gol, yumi yusum ol samting ia,
mekem wan eksampol long bigfala pepa:
Wanem:
GOL: smol toktok blong eksplenem wanem yu
kam wan
wantem mekem. Hu ia:
From wanem:
nas
mama,
WANEM : mekem toktok we yu bin mekem from se mi gat
papa,
plante blo givim
fastaem klia blo helpem auntie we
nasen mo hemi nas,
HU IA: hu nao bae i helpem yu Gol:
komuniti fren blong
go long GLOW
WEA PLES: wea bae yu go blong mekem gol ia university
blong kam
WANEM TAEM: mekem wan taemtebol wetem Hao: mekem Wea ples:
wan nas
wan det kontak long nasing skul
skul, lukaotem long Vila, afta
HAO: mekem wan lis wetem ol tinktink blong scholarship, tok bae mi study
wetem famli Wanem taem:
kasem gol ia lo Fiji
apply nekis yia,
mas fulemap
FROM WANEM: mas sapotem mission blong yu application naoia
Pej 37 of 126
Askem olgeta blong yusum ol kwestin blong gol: wanem, hu ia, wea ples, wanem taem, hao, from wanem, blong
mekem wan plan blong kasem ol gol. Bae yu mekem wanem festaem? Bae yu tok long huia long helpem yu? Afta
askem sam partisipen blong serem plan blong hem.
4. Growth 1.Honeymoon
Yu redi blong Evri samting i
mekem moa gud we i gud
samting tumas.
3. Solutions
2. I Gat Problem
Mas open lo
Long taem ia,
niufala tingting
plante man oli
blong solvem
lego gol
problem
1. Dividem ol patisipen i go long ol tim blong olgeta. Askem olgeta blong tokobat drim blong wan memba blong
tim. Olgeta i mas tingobat bae drim i kat janjis bae wan problem i kam long hem. Bae olgeta i raet long wan
bigfala pis pepa o long wan notbuk. Afta olgeta i save ol problem, olgeta i mus findem ol solution blong
problem. Givim 30 minit. Oli save raetem long journal o bigfala pepa. Oli save dra spos we oli no wantem
raet.
2. Talemaot: Blong drim hemi FRI. Drim big, drim kranke, stap open long niufala tinktink. Eni samting hemi
posibol spos se yu rili wantem.
3. Alowem ol grup blong serem tinktink blong olgeta.
Pej 38 of 126
YUT LONG AKSEN
MEKEM WAN AKSEN PLAN
OL STAMBA TINGTING
Andastanem wanem hemi planning
Mekem voting we hemi inkludem vois blong evriwan
Mekem wan aksen plan blongkasem wan gol
Pej 39 of 126
Long ol smol grup, askem olgeta blong mekem wan lis long ol wei blong Mekem komuniti blong yumi kam
antap.
Go thru ol samting long lis, joinem ol wan we oli semak, karemaot ol wan we oli no rili long saed blong
divelopmen. Evriwan long grup oli mas kasem wanem hemi wan wan item long lis bifo oli vot.
Taem lis hemi finis, putum ij wan long prioriti metriks jat. Orda we yu raetem long row daon, meksu se orda long
row antap hemi go semak. Luk jat bilo olsem wan eksampol.
Talem se bae oli lukluk evri opsen blong ol projek mo lukse grup hemi tinkse wij projek hemi mos impoten.
Ridem fest jois. Eksampol, jat bilo hemi soemaot Bildem Yut Haos mo Klinem futbol fild
Talem olsem: Spos yu ting hevi long bildem yut haos bitem klinem futbol fild, reisem han blong yu.
Kaontem ol han we oli stap antap.
Afta askem olgeta Spos yu ting hevi long klinem futbol fild bitem bildem yut haos, reisem han blong yu.
Kaontem ol han we oli stap antap
Wan we i gat moa vot bitem narawan, hemi go insaed long bokis. So, long eksampol Bildem Yut Haos hemi gat
moa vot bitem Klinem futbol fild.
Afta evriwan oli bin vot long evri kombinesen, kaon hamas taem wan wan projek hemi bin win. Long eksampol,
Bildem yut haos hemi bin win moa bitem ol nara wan, mo Klinem skul hemi no win tumas nating. Hemi
minim se olsem wan grup, Nambawan samting oli bin nidem hemi blong bildem wan yut haos.
Pej 40 of 126
Wivem bamboo
Katem natangura
Kliarem graon
Katem bamboo
Mekem fanresing
Afta, askem ij patisipen blong mekem wan pikja long wan wan task lonlis. Meksua se no wan i mekem semak
task.
Askem ij patisipen blong tekem ol pikja mo putumo lgeta long orda we oli mas mekem, fes task go kasem las
wan. Askem olgeta:
Blong eksplenem from wanem oli bin putum olsem
Mo spos oli bin mistem eni samting
Talem olgeta proses ia hemi impoten tumas from hemi soem yu wea ples yu mas STAT. Spos yu no mekem
olsem, maet bae yu traem stat long wan step long midol, mo taem yu faenemaot se yu bin mistemf ulap step yu
harem no gud.
Sam taem yumi gat ol big projek we yumi ting se oli had tumas blong finisem. Be taem yu mekem wan plan, yu
no nid blong wori long ol step long wan taem. Yu tekem wan step long wan taem bifo yu muvi go long nekis
step.
Taem oli putum orda blong ol pikja, askem olgeta blong putum wan NEM long hu nao bae hemi bos blong
meksua se step ia hemi kam komplit. Meksua se evri step hemi gat nem. Hemi impoten from hemi mekem wan
hemi risponsibol long task ia, mo so no wan i save pointem finga olbaot spos step ia i no happen.
Sposi gat fulapnem long wan task, jasaskemolgetablongjusum wan lida long task.
Lida long task hemi mas talemaot hamas oli nidem long task ia olsem spos task hemi katem pos, lida mas
talemaot hamas pos oli mas katem.
Pej 41 of 126
HELTI RILESENSIP
HELTI RISELSENSIP BAE I HELPEM OL PARTISIPEN ANDASTAND DIFRENS LONG GENDA MO SEX,
ANADASTANDEM OL SAMTING YU NIDEM BLONG STAP INSAED WAN GUDFALA RISELSENSIP (
BOIFREN,GIRFREN, FAMILY, MARED MO FREN NOMO), MO HOW NAIO BLONG PRACTICEM GUDFALAL
TOKTOK MO FASIN WETEM FREN, FAMILY, MO MAN/WOMAN BLONG YU.
TAF TUMAS
SELF RISPEK
AEDIL PATNA
Pej 42 of 126
AKT OLSEM MAN, AKT OLSEM WOMAN
FASINI BLONG MAN MO WOMAN
OL STAMBA TINGTING
Blong kasem hao nao seks mo jenda oli difren
Blong kasem ol difren rol mo risponsibiliti blong man mo woman
Tinghevi long wij rol mo risponsibiliti i no save jenj mo wij rol mo risponsibiliti we i save jenj
"Nao bae yumi pleiplei "Ting Gem". Ol woman bae yu tekem pat blong man mo ol man
bae yu tekem pat blong woman. Bae ij grup i tekem tan blong yusum ol difren kaen
samting blong aktem aksen blong man o woman. Bae ij grup i gat 30 sekon blong "aktem
olsem man o woman". Bae mi raetem i go long bigfala pepa evri aksen yufala mekem mo
grup we i bin mekem hamas aksen (hamas point) bitim nadawan bae i winim.
Taem grup i mekem "Ting Gem" raetem i go long bigfala pepa evri aktiviti mo aksen ij grup i stap mekem. Putum
ol aktiviti mo aksen blong man mo woman long tufala buja pepa.
Afta ij grup i finis, kaontem point blong ij grup mo talemaot wij grup
i winim.
Afta askem ij grup wij aktiviti wea man nomo i save mekem mo wij
aktiviti wea woman nomo i save mekem mo to wij aktiviti wea
man yumi evriwan i save mekem
Mo tu, yu save storian wetem ol patisipen blong askem kwestin
baot ol jenda rol we yu bin luk long aktiviti ia mo bin raetem long
bigfala pepa. Traem pusum olgeta blong tinghevi long saed blong
ol rol mo risponsibiliti olgeta oli putum long man mo woman.
Helpem olgeta storian baot hao nao aksen blong wanwan man
o woman mo jenda rol blong man o woman i save afektem ol
rilesensip long laef blong olgeta - yu wan nomo, yu mo fren
blong yu, yu mo jioj blong yu o komiti blong yu, yumi evriwan
long komuniti ia.
Long storian ia hemi impotan blong klirem ol rilesensip we oli save
jenj long komuniti. Mo tu, meksua olgeta oli kasem hao nao wanwan
rilesensip i konektem wan man, ol fren mo famle blong hem, jej mo ol komiti blong
hem, mo komuniti blong hem.
Taem we storian i finis, askem ol patisipen blong tokbaot wanem olgeta oli bin lanem, wanem oli bin laekem
baot aktiviti ia, mo wanem oli no bin laekem baot aktiviti ia.
Pej 43 of 126
TAF TUMAS
HU IA HEMI RELI MOA TAF?
OL STAMBA TINGTING
Blong luksave ol fasin blong ol man mo ol fasin blong ol woman
Blong kasem difrens bitwin man we i "taf tumas" mo man we i wan "gudfala rol model"
Blong luksave ol mining mo mesej blong ol difren kaen aksen blong ol man mo ol woman
"Long las aktiviti, yumi bin lukluk wanem kaen aksen mo aktiviti we ol man i mekem mo ol
woman i mekem long Vanuatu.
(Givim wanwan eksampol blong wanwan aksen o aktiviti we grup i bin talemaot se hemia blong ol man nomo mo
hemia blong ol woman nomo).
Plante taem yu save lukluk ol fasin blong man o woman wetem ae blong yu, be ol fasin i no talemaot se from
wanem man o woman i mekem olsem ia.
Bihaen long wanwan aksen, i gat sam tinktink mo mining we i mekem se man ia i bihev olsem. Long sesen ia, bae
yumi tokbaot taem we yumi lukluk ol man mo woman, wanem ol kaen fasin yumi ting hevi long hem blong
mekem se, man ia i taf tumas.
*Bae yu witem fasiliteta i jas jusum se bae yutufala soem ol foto blong ol gel fastaem o boe. (Yu save folem
program we stap lo ples ia o yu save jenjem blong kompea ol difren wan)
Foto blong ol woman blong kompea Foto blong ol man blong kompea
Pej 44 of 126
WANEM BAE YU MEKEM
Long ol TAF TUMAS FOTO soemaot 2 foto long olgeta mo talem long olgeta blong lukluk gud tufala foto ia.
Afta, askem ol patisipen blong sarem ae blong olgeta mo askem se "Yufala tingse wij wan hemi moa taf? Spos yu
tingse Man/Woman A pusum han blong yu i ko antap." Kaontem ol han ale mekem bakegen blong Man/Woman
B. Man/Woman we i kasem moa vot bitim narawan i win.
Talem ol patisipen blong openem ae blong olgeta, be bae yu no talem long olgeta hu i win.
Soem foto we hem i bin winim smol vot nomo bitim narawan afta askem se, wanem i mekem hemi taf
tumas? Raetem evri ansa i go long bigfala pepa we yu bin raetem mo haedem "i No Taf Tumas".
Mekem bakegen long narafala foto we hemi bin winim plante vot. Raetem evri ansa i go long bigfala pepa we yu
bin raetem mo haedem "Taf Tumas" (olsem "hem i taf tumas from hemi save kangfu" o "hem i taf tumas from
hem i boss blong wol"). Bae yu no mas soemaot "Taf Tumas" o "i No Taf Tumas" kasem taem we aktiviti ia i
finis finis.
Taem we ol patisipen oli singaotem ol tinktink blong olgeta, meksua se yu talem long olgeta se I no gat raet o
rong ansa. Bae yu go tru long evri foto afta long end blong voting, bae yu jas talemout hu ia wea oli ansa hemi
win bifo diskasen long nes pat.
Mekem olsemia bakegen long evri "Taf Tumas Foto" (yu save folem program we i stap antap)
Taem yu mekem wan wan vot finis, bae i gat plante difren tinktink long tufala pepa we oli tingse i mekem wan
man o woman i taf tumas o i no taf tumas. Ko thru long wan wan tinktink we i stap.
Nao karemaot pepa we yu bin yusum blong kavremap "Taf Tumas" mo "i No Taf Tumas. Eksplenem long ol
patisipen se most long yufala i bin talem se hemia i mekem man o woman i taf mo hemia i mekem man o woman
i no taf.
Askem grup blong lukluk gud 2 lists, lukluk hao nao oli difren o oli semak, mo gohed wetem nekis pat.
Pej 45 of 126
HELP: Blong helpem olgeta blong oli luksave difrens, talemaot 2 difren kaen kwaliti we oli
bin talemaot sipos oli putum se man i save mekem vaelens long Taf Tumas be semak
taem Rol Model blong yu i mas gat tras be man ia i save winim trast blong yu sipos hemi
kilim yu? O blong ol gel, sipos oli putum se ol klos o laet skin hemi Taf tumas be semak
taem Rol Model blong yu i gat edukesan, yumi save luksave nomo tru long klos blong hem
se hemi smat?
Eksplenem se ol kwaliti long list blong "Taf Tumas" hem i tokbaot ol samting we yu save lukluk - i no insaed long
hat blong hem. Samtaem ol man oli mekem samfala aksen (olsem dring tumas alcohol, o smokem merawana)
blong hemi ting se hemi taf o man ia i gat plante mani mo gelfren/boefren o mekem flas blong hem. Maet bae ol
naraman oli lukluk hem se Man ia, si, hemi taf tumas be rili, ol fasin blong hem i stap afektem laef blong hem:
i save spoilem hem wan
i save spoilem tinktink blong hem blong hemi girap ale kilim ol narafala man o mekem seksual vaelens
(olsem rep)
i save mekem wan man I harem se hemi mas kontrolem ol narafala man.
Be ol kwaliti long "Rol Model blong Mi" i talemaot ol bilif mo valu insaed long wan man - insaed long hat blong
hem (olsem tras, honesti, kaen). Samtaem ol kwaliti ia i save:
Mekem man i wantem protektem narafala man mo tinghevi long ol rilesensip blong hem
Mekem man i serem paoa mo autority blong hem mo helpem ol narafala man
Mekem man i go akensem seksual vaelens (rep) mo vaelens akensem woman
PAT 3 - KLOSING
Blong tingbaot ol stamba mesej long TAF TUMAS mo talemaot ol mein toktok blong aktiviti:
"Taf Tumas" mo "Gudfala Rol Model" i no semak. Taf tumas hemi wan samting ol pikinini i lanem out long media.
Yu no mas mekem wok long hem, be ol kwaliti blong rol model, yu mas mekem bigfala wok blong serem save
long olgeta.
Wan gudfala rol model hemi wan man o woman we:
hemi gat hat blong helpem ol narafala man mo bildimap ol rilesensip blong yumi evriwan thru long kaeness
blong hem.
hemi no tinghevi long ol aotsaed samting, olsem dressing, mekap, mobile blong hem, mani be oli tinghevi long
bilif mo fasin blong hem.
Kaen man olsem bae hemi no save spoilem ol narafala man blong mekem se hemi save harem gud.
Samtaem ol man we oli flas mo ting se hemi "Taf Tumas", bae oli traem mekem yu harem no gud spos yu no
wantem folem wanem hemi wantem. Be honesti, olgeta oli fraet from se oli wantem tingse olgeta ia nao oli gat
paoa blong kontrolem yu, be yu mas save se yu strong mo yu no nidim olgeta. Yu mas stanap strong long wanem
we yu bilif long hem. Yu nomo i holem paoa long yu wan.
Pej 46 of 126
SELF RISPEK
LAVEM YU WAN FESTAEM
OL STAMBA TINGTING
Helpem wan wan patisipen blong tinkhevi long olgeta
Soemaot se hemi impotan insaed long eni relasensip witim nara man blong yu lavem yu wan festaem
Pej 47 of 126
laekem evri samting we yu laekem. Hemi impotan nomo se yu save gud se yu huia mo
laekem yu olsem wan human yu wan.
Pej 48 of 126
STRET PATNA
STRET PATNA BLONG YU
OL STAMBA TINGTING
Save se wanem kaen patna i stret long yu
Storian long saed blong hu yu save jusum olsem wan gudfala patna
Andastanem se kalja i save mekem i had blong jusum wan patna
OL SAMTING BLONG YUSUM
Pikja witem wan man (Appendix)
Maka
Pen
Bigfala pepa (A3)
PAT 1 - OL NOIS BLONG ANIMAL
1. Bae yu raetem ol nam blong ol difren kaen animal I go long wan smol pepa. Afta yu putum long wan hat o
basket (eksampole: dog, puskat, pig, buluk, faol). Bae yu gat 2 long semak kaen animal se i stap insaed long
basket mo bae evri patisipen i karemaot wan nomo. Wan wan patisipen i karem wan pis pepa be olgeta i no
save sarem witem ol narafala man se wanem animal i stap long pis pepa.
2. Talemaot long ol patisipen long klosem ae blong olgeta. Olgeta i mas mekem nois blong animal we oil
karem long hat o basket.
3. Olgeta i mas faenemaot patna we i mekem semak nois blong animal. Hemi impotan tumas se olgeta oli
klosem ae blong olgeta taem we oli stat singaot nois blong animal.
4. Taem tufala patisipen oli faenem patna blong olgeta, oli save openem ae mo stanap long saed. Aktiviti i finis
taem ol man oli faenem patna blong olgeta.
1. Givem long evri patisipen wan pepa witem wan pikja blong wan man wei i no gat eni samting wei i stap
insaed.
2. Talemaot se bae olgeta oli ting abot ol kwaliti mo fasin blong wan man/woman we oli wantem stap wetem.
Bae ol i drawem ol samting we olgeta i laekem i go insaed/aotsaed long aotlaen ia. Bae olgeta i tinktink
olsem wan patna wei i gud tumas (o olgeta i save usem husband o waef blong olgeta spos oil gat).
3. Given olgeta 20 o 30 minet blong drawem pikja (samting tu i gud blong gat music blong plei plei long
bakgraon taem oli mekem wok ia).
4. Askem long grup wanem kwaliti se i stap witem wan gudfala patna. Raetem ol ansa i go long wan bigfala
pepa. Bae yu luk sum ansa olsem:
Pej 49 of 126
Hemi luk naes
1. Askem From wanem ol kwaliti oli impotan tumas taem yu jusem wan patna?
2. Askem Spos ol kwaliti oli impotan semak o sam i bitem sam narawan. Spos grup oli talem se sam kwaliti i
bitem ol narawan? Bae yu putum wan star long saed long kwaliti wei i moa impotan.
3. Askem long grup spos i gat sam no gud kwaliti se olgeta i no wantem. Raetem ol ansa i go long wan bigfala
pepa. Bae yu harem sam ansa olsem:
Abusif
Hemi rao tumas
Drink tumas alkol/kava
Hemi les
No lukaotem gud family
Pas bihaen
1. Askem Spos ol kwaliti (gud mo no gud) oli isi blong luk long festaem o spos yu nidim storian mo save fasin
blong hem mo tekem taem?
2. Olgeta oli shud talem se yu mus save gud wan man bifo yu save ol kwaliti we i gud o i no gud. Eksplenem se
taem olgeta i jusem wan patna, olgeta i mas tekem taem mo save gud fasin blong hem bifo olgeta i mekem
sam disisen. Olsem plei plei witem ol nois blong animal, yu mas tekem taem blong yu kasem taem yu faenem
wan gudfala patna we yu laekem.
Pej 50 of 126
BILDEMAP O BREKEM DAON RILESENSIP
WINIM O LUSUM TRAS
OL STAMBA TINGTING
Blong faenem aot wanem i mekem wan rilesensip i kam helti
Blong luk luk ol difren aksen mo faenem aot spos oli bildemap o brekemdaon ol rilesensip
4. I gud blo yu lanem ol partisipen ol rul blong gem tu bifo oli plei. Wan eksampol, spos oli traem karem aot
wan pis wud be I fas tumas, oli save traem wan narawan we i no strong tumas.
5. Sam eksampol blong ol aksen I stap long lis ia be maet yu nidim mekem sam nara wan tu we maet yu bin luk
long vilij blong yu.
a. Papa i luk mama hemi taed tumas be hemi no helpem hem blong kuk (-)
b. Mama i ko long garen, mekem se papa i wash (+)
c. Papa i stilim mani blong mama blong pem kava (-)
d. Mama i sendem ol pikinini blong pem majes be oli go plei plei fastaem (-)
e. Mama mo papa i sel aot kopra tugeta blong pem skul fi blong ol pikinini (+)
f. Papa i kilim mama (-)
a. Bebe i krae from hemi hangre be mama i no go blong givim kakae long hem (-)
b. Mama i no wantem gat seks be papa i fosem hem (-)
c. Ol pikinini oli ko lukaotem ol kokonas blong skrasem (+)
d. Mama i wantem yusum kondom be papa i talem no (-)
e. Papa i ko wok lo garen be mama i no kuk (-)
f. Papa i tajem no gud long ol pikinini (-)
Pej 51 of 126
g. Mama i mekem seks wetem wan difren man (-)
h. Mama i ko lo garen evri dei be papa i lez mo hemi stap long haos nomo (-)
i. Papa i tekem mani blong skul fi blong pem kava (-)
6. Bae yu ridim aot everi aksen kasem taowa I faldaon. Taem taowa hemi foldoan, plei plei i finis, askem long
olgeta wij wan hemi moa had, bildemap taowa o brekem daon taowa?
a. Yumi bin tokbaot helti komunikesen, be tu yumi mas tokbaot ol helti AKSEN
b. Ol aksen oli afektem wan rilesensip bigwan, be ol smol smol aksen tu oli save mekem wan rilesensip i
foldaon taem i gat plante smol smol no gud aksen.
c. Aksen sam taem hemi moa hevi bitem ol wod we yumi talem long patna olsem patna hemi talem
se Mi lavem yu, be afta hemi go pas bihaen mekem se wod blong hem ino tru.
d. Sam taem yumi no minim blong brekem daon wan rilesensip, be yumi mekem wan mistek mo yu bin
spoilem patna blong yu o hem i bin spoilem yu.
e. Taem yu brekem daon tras, hemi had we I had blong bildemap bakegen, mo be spos yu rili wantem
bildemap, hemi no wok blong wan man insaed long rilesensip, be hemi tekem tufala tugeta blong
bildemap bakegen.
f. Spos yu pat long wan famili, yu mas traem bes blong yu blong mekem ol aksen blong bildimap ol
helti rilesensip. Mo yu bae olgeta i lukluk wanem yumi stap mekem mo folem ol aksen we yumi stap
mekem. Yumi gat risponsibilit blong mekem gudfala rilesensip long no jas patna blong yu, be famili
blong yu tu.
Pej 52 of 126
ADOLESENT
RIPRODAKTIV HELT
HELT SESEN BAE I HELPEM OL PARTISPEN BLONG ANDASTANDEM GUD BODI BLONG YUMI, SAVE
IMPORTSEN LONG WAN HELTI FISICAL, MENTAL , EMOSENOL MO SEXOL LAEF STYLE. MO TU HO W
BLONG MEKEM JANIS LONG LAEF BLONG OLGETA BLONG PREVENTEM SIK WE I SAVE KASEM OLGETA.
Sesen ia i gud blo mekem lo wan ples we ol partisipen i harem gud long hem o wea oli laekem tumas. Wan
eksampol hemi klosap lo solwata o wan ples long bus we ol man i stap go ol taem. Wan samting tu, sesen ia i
tekem tu ful dai so yu save mekem i go wetem wan rus o wan smol kaekae. Spos sesen ia i stap ensaed long wan
klasrum, bae oli no harem gud tumas.
From se sesen hemi wan long wan, yu save jusem wanem sesen bae yu includem i go long wokshop. Wanwan
pat i gud blong ol pikinni be narafala pat i gud long ol jungfala nomo. I gud supos yu readem evri pat faestaem,
afta jusum wanem pat I gud long ol yut blong yu.
Taem yu mekem ol sesenia, bae yu nidim ol pikta blong ARH manuel. Long wanwan sesen bae yu nidim bigfala
pepa, maka mo ol smol pes papa wetem tep.
STORI BLONG ARH
PUBETI JENIS
WANEM IA SEKS
SIKMUN MO PREGNANSI
FAMILI PLANING
WANEM IA STI?
WANEM IA HIV/AIDS
BLOKEM HIV
STIGMA
Pej 53 of 126
STORI BLONG ARH
WANEM I STAP HAPEN LONG KOMUNITI BLONG YU
OL STAMBA TINGTING
Blong brekem daon eni sem we oli gat long saed blong topik ia
Blong faenemaot wanem isu oli stap hapen long olgeta finis o naoia
Taem oli mekem ol stori ia, meksu se yumi talem se hemi wan stori we oli bin luk finis long
komuniti blong olgeta. Be yu mas meksu se yu no mekem wan i harem shem o harem
fraet from hemi tinktink ol fren blong hem bae oli jadjem hem.
Seremaot ol patisipen i go long 4 grup.
Pasem aot ol pikja blong ARH Stori i go long wan wan grup.
Talemaot olsem: " Evri grup bae i jusem 4 o 6 pikja we mi jas pasem aot. Yusum ol pikja ia, blong mekem wan
stori wetem. I no wan tru stori we i hapen finis, be I mas wan stori we i save hapen long laef blo yumi long
Vanuatu. Yu mas givem nem blong ol man we oli stap ensaed long stori mo yu mas talemaot ples we stori i stap
tek ples. Stori ia i mas gat wan begining, medel, wetem end blo hem."
Givem olgeta 15-20 minet blong mekem stori.
Taem we oli finis, askem wan o tu memba blong evri gru blo standap mo talem stori blong grup blo hem, o spos
oli wantem mekem wan drama, oli save mekem.
Ol narafala partisipen i save askem kwestin blong grup we i stap talem stori.
Taem we evri grup oli serem stori finis, askem ol partisipen ol kwestin ia:
Wanem nao ol main poin long evri stori blo yumi?
Samting ia i stap hapen naoia long vilej o komuniti blong yumi?
Wanem ol bigfala problem we i bin stap ensaed long stori?
How nao bae yumi save solvem ol problem ia?
Pej 54 of 126
PUBETI JENIS
OL JENIS WE I STAP HAPPEN LONG BODI
OL STAMBA TINGTING
Blong andastanem wanem hemi normal blong wan boi o gel oli eksperiensem taem oli go tru long
puberti
Blong andastanem wanem hemi mekem wan gel o boi difren
Taem oli mekem ol stori ia, meksu se yumi talem se hemi wan stori we oli bin luk finis long
komuniti blong olgeta. Be yu mas meksu se yu no mekem wan i harem shem o harem
fraet from hemi tinktink ol fren blong hem bae oli jadjem hem.
Pej 55 of 126
ANSA KI BLONG OL PUBERTI JENIS:
Boe Boe mo Gel Gel
Ol Fisikal Stat mekem sid (sperm) mo Gro longfala Titi i kam bigwan (samtaem i no
Jenis melek (semen) Bodi i save kam gro big tumas)
Sam taem yu gat wan wet bigwan Kasem sikmun
dream. Hemi taem we ol wota Vois i jenis Skin raon long vagina i kam bigwan
blong tabu pat (semen mo Ass i kam big wan Labia mo vagina i stat blong
sperm) i kamaot long bodi Hea is gro raon long wetwet from bodi i stat mekem
taem yu silip long naet. Hemi tabu pat mo bodi sam clia sticki wota (discharge).
nomol nomo. Smel blong bodi i jenis Samtaem yu luk sam waet clia
Hea i gro long fes, anda am, mo mo yu swet plente wota long tabu pat blong yu sam
jes taem long evri manis. Hemi nomal
nomo.
1. Ol boi mo ol girl, oli luk semak jenj long bodi? Si no, wanem ol difren samting?
Pej 56 of 126
OL PAT BLONG BODI
ANATOMI BLONG MAN MO WOMAN
OL STAMBA TINGTING
Blong andastanem wanem pat hemi mekemap tabu pat
Blong givem introdaksen blong ol vokabulari long fiuja sesen
Naoia mbae yumi lukluk ol pat blong bodi blong yumi. I gat ol pikja long hem i stap long
wan pael, wetem ol nem blong hem i stap long narafala pael. Wok wetem grup blong yu
blo matchemap pikja blong pat blong bodi wetem stret nem blong hem wetem wok blo
hem.
Rod blong Sperm (Vas Deferens) (Le Hemi wan long paep we hemi stat long haos blong sperm mo hemi go kasem behaen
Vas Deferens) long basket blong pis pis. Oli karem ol melek blong man tru long paep blong pispis be
taem we man hemi harem redi, waet melek hemi pus tru long paep ia blong ejakulesen.
Paep blong Sperm mo Pis Pis Hemi wan paep we hemi karem pispis mo melek blong man. Taem hemi mekem seks,
(Urethra) (Lurtre) pispis hemi no save kamaot from rod blong hem hemi blok so melek blong man hemi
save kamaot.
Pej 57 of 126
Haos blong Sperm Hemi wan long tub we hemi stap behaen long tufala testes. Wok blong hem hemi blong
(Epididymis)(Lepidiymis) mekem ol sperm we hemi yangfala mo mekem olgeta matur mo redi blong go faenem
eg. Taem blong seks, sperm hemi forsem melek ia i go long rod blong sperm.
Haos blong Melek blong Man Hemi luk olsem wan nangae mo hemi stap andanit long basket blong pispis. Hemi givem
(Prostate) (La Prostate) moa wota long melek blong man so sperm oli save swim gud blong kasem eg.
Ples blong Mekem Sperm (Testes) Tufala raon ting oli mekem sperm mo kemikal blong man (testosterone).
(Les Testicules)
Pej 58 of 126
WANEM IA SEKS
WOD IA HEMI MINIM WANEM?
OL STAMBA TINGTING
Blong andastanem wanem kaen aksen hemi minim seks
Tingbaot ol nara wei blong soem afeksen
1. Hangem wan pis flipjat long fored blong rum mo eksplenem se bae yumi mekem wan brenstorming.
2. Raetem wod ia, seks mo askem olgeta se Yumi bin tokbaot wod ia finis, be taem yu harem wod ia wanem
fes samting we yu stap ting baot? Raetem ansa blong olgeta long flipjat.
3. Bae yu harem fulap difren kaen tinktink we hemi long saed blong seks mo seksualiti, be yu stap lukaotem ol
ansa ia:
Not blong fasiliteta: Hemi from wanem hemi impotent blong mekem anatomi aktiviti
from hemi gud se evriwan oli save wanem pat hemi stap wea.
4. Eksplenem wanem mining blong 3 kaen seks ia. Sam taem bae oli no agri se olgeta oli seks (olsem oral o
anal). Spos hemi hapen, askem olgeta blong eksplenem wanem hemi hapen long taem blong seks ia. No
mata wanem oli talem, bae oli talem atlis hemi long saed blong penis o vagina mo wan nara person. Seks ia
nao.
5. Hangem wan moa flipjat. Titol blong hem hemi NARA WEI BLONG SOEM AFEKSEN. Askem olgeta, Spos yu
mo fren blong yu, yutufala no redi blong mekem seks. Wanem sam nara wei we yu save soem hem se yu
laekem o lavem hem?
6. Ex: holem han, kisem, storian, go wokbaot tugeta
7. Klos wetem toktok ia Spos wan person long rilesensip hemi no redi blong mekem seks o enisamting, yu no
shud mekem bak bakegen from bae hemi mekem person ia hemi harem moa shem o no gud o fraet. Long
wan gudfala rilesensip, rispek hemi impotent. Yumi bin tokbaot komunikesen mo helti rilesensip, so taem
patna blong yu hemi no redi o no wantem, komunikesen hemi ki, mot u rispek blong filing blong patna mo
bodi blong hem.
Not Blong Fasiliteta: Maet bae oli no askem, be hemi gud stil blong gu tru long hem. O,
maet oli no askem long sesen ia, be bae oli askem long nekis sesen o wan sesen afta. So
hemi gud yu ridem ol ansa bifo mo stap redi.
Pej 59 of 126
1. Spos mi wan gel, taem mi mekem seks long fes taem blong mi, bae hemi harem olsem wanem? Maet hemi
hurt from ol gel i gat wan thin skin, haemen (hymen) we hemi stap protektem vaginal opening, mo penis
hemi pus long hem mo brekem, so maet hemi hurt. Be fulap taem, skin ia, hemi strej long taem blong
puberty mo hemi save brok isi olsem spos gel hemi raedem baesikal.
2. Seks hemi shud hurt?
3. Spos tufala oli wantem, bae hemi no soa from woman hemi wantem so bodi blong hem hemi mekem wan
wota we hemi helpem penis hemi go insaed. Be spos wan hemi no wantem, wota ia hemi no kamaot mo
taem seks hemi strong tumas, hemi save brok brok ol skin insaed long vagina. Sam taem ol STI oli save
mekem se seks hemi no harem gud.
4. Wanem ia, orgasm?
5. Taem wan man hemi kasem eksaetmen long taem blong seks, melek blong hem hemi faerap mo kamaot
long penis. Afta, penis hemi kam slak bakegen. Taem wan woman hemi kasem eksaetmen, hemi harem gud
tumas truaot long bodi mo hed blong hem. Be sam taem man o woman oli no kasem orgasm, mo hemi
normal nomo.
6. From wanem sam man, penis blong hem hemi no save kam strong?
7. Sam taem man hemi faenem hemi had blong mekem penis hemi stanap. Sam taem hemi no gat wan rison,
be saem taem maet hemi from hemi drink tumas alkol o kava o kafin (olsem tumas kofi o ti), o hemi no gat
enerji from hemi wok had tumas, o samtaem hemi no save fokas long seks, o hemi fraet se be hemi no
mekem gudfala performans long taem blong seks.
8. I gat sam man we oli gat seks wetem man, mo woman we i gat seks wetem woman. Olsem wanem?
9. Yumi no save eksplenem, be sam man oli laekem man, mo sam woman oli laekem woman.
10. Wanem ia, faetem kok? Woman hemi save faetem vagina?
11. Sam taem, wan man o woman hemi harem se bodi blong hem hemi eksaeted, be hemi no mekem seks. So
hemi yusum han blong plei plei wetem penis o vagina blong hem blong kasem wan orgasm. Hemi normal.
12. From wanem yumi gat strong penis (ereksen) be ino gat wan rison?
13. Sam taem man hemi gat strong penis, be ino gat rison. Samting sam muvi o video oli save mekem man hemi
gat strong penis, o vaebresen hemi mekem penis hemi strong.
14. Wanem ia, wet drim?
15. Long taem blong silip, man hemi save gat ereksen mo melek blong hem hemi ron. Hemi from hemi stap drim
long wan samting, o penis hemi rab rab long bed calico, o basket blong pispis hemi fulap. Hemi normal
nomo.
16. Spos mi gat wan big o smol penis? Olsem wanem?
17. Saes blong penis yu no save jenjem, olsem yu bon wetem hem. Be saes hemi no mata long taem blong seks.
Penis hemi stat smol, be hemi strej ikam bigwan, mo even spos yu ting se hemi no bigwan, hemi save
mekem wok blong hem. Penis hemi no stret i go antap sam taem tu, olsem hemi tilt long saed saed. Hemi
oraet tu.
Pej 60 of 126
SIKMUN MO PREGNANSI
I LUK SIKMUN O NO?
OL STAMBA TINGTING
Andastanem wanem ia sikmun
Andastanem pregnansi mo from wanem yu no luk sikmin
1. Putum olgeta long 4 smol grup mo givemaot ol pikja set, wan long wan wan grup
2. Talem long olgeta se Evri manis, spos sperm hemi no join wetem eg, woman bae hemi luk sikmun blong
hem. Afta, bae sikmun istop mo bae hemi stat bakegen, olsem wan saekel. Luk luk ol pikja ia, ol pikja we oli
soemaot ol stej blong sikmun blong woman, mo putum long stret orda we yu ting se olgeta shud stap.
3. Taem oli finis, askem olgeta blong jekem wok blong nara grup, mo spos igat eni difrens, blong askem kwestin
blong faenem stret ansa. Givem olgeta wan janis blong ansarem kwestin, be spos oli no save o givem rong
ansa, yu save talem long olgeta. Yu sud telem long olgeta se taem wea wan man hemi sutum melek blong
hem insaid long woman, melek ia hemi save stap kasem 5 dei.
4. Givem olgeta janis blong askem kwestin. Meksua yu eksplenem long olgeta se igat 3 dei nomo we eg maet
hemi foldaon. Yu save luk luk long nekis pej long ol nara kwestin we maet bae oli askem.
Pej 61 of 126
mas tajem blad wei hemi gat sik we hemi pas tru long blad).
Janis blong gat bel hemi save go antap Tru: Long taem we ovary hemi lego long eg, janis blong gat bel hemi go antap.
long sam taem long wan manis.
Taem we woman hemi luk sikmun Kiaman/Tru: Mos taem, hemi olsem. Be sam taem long fes 3 manis we woman hemi
blong hem, hemi minim se hemi no gat gat bel, smol blad maet hemi ron.
bel.
Taem blong sikmun, woman hemi shud Tru: Ol taem hemi gud blong klinem gud bodi blong yu, even spos yu no gat sikmun.
swim gud wetem sop mo wota. Be tu, hemi blong meksua se vagina hemi no gat infeksen from blad hemi stap drae
long skin.
Woman bae hemi gat sikmun long hol Kiaman: Afta woman hemi kam olfala, olsem 45 yia i go antap, mo hemi no luk
laef blong hem. sikmun blong hem blong 12 manis mo hemi no gat bel, hemi minim se sikmun blong
hem hemi finis finis. Ovari hemi stopem wok blong hem. Hemi minim se bae hemi no
moa save mekem pikinini. Nem blong hem menopos (menopause)
Hemia ol kwestin we maet bae oli askem, be sipos oli no askem hemi gud sipos yu go tru long olgeta wanwan
kwestin.
Kwestin Ansa
Spos hemi fes taem we gel hemi gat Yes, spos hemi mekem seks within long 5 dei we eg hemi foldaon.
seks, hemi save gat bel?
Woman hemi gat hamas eg mo man Woman hemi bon wetem ol eg blong hem, raon long 1 million eg. Be taem hemi
hemi gat hamas sperm? kasem puberti, 300,000 oli stap. Aot long ol eg ia, bae 300-400 i foldaon long laef
blong wan gel. Ol nara eg oli kam no gud (olsem eg blong faol taem yumi no yusum
o hemi stap aot long taem tumas hemi kam no gud).
Wanem saen blong menopos? Evri woman hemi difren, be sam saen hemi sikmun hemi kam, afta yu no luk hem
long taem lelebet, o yu hot mo no gat rison mo yu no feva from sik, vagina hemi no
mekem wota, tinktink o atitud hemi jenj, bodi hemi go antap.
From wanem sikmun hemi hevi sam Sam taem hemi from stres o daet, be mos taem yumi no save.
taem?
Hao nao mi save daonem soa long bel Putum warm kalico long bel, swim long warm wota, drink warm samting, holem bel,
long taem blong sikmun? mekem laet eksasaes, kakae frut o vegitebol be NO KAKAE sol, suka, alkol, kofi o ti.
Pej 62 of 126
ROD BLONG SPERM
HAO NAO SPERM MO EG OLI MIT
OL STAMBA TINGTING
Blong andastanem hao nao wan sperm hemi mitem eg
Blong andastanem hao nao sperm mo eg tufala oli join blong mekem wan bebi
Kwestin Ansa
Hao nao yu save gat ol twin? Fraternal twin, hemi taem we ovary hemi lego long 2 eg long semak taem, mo wan
sperm hemi kilem wan eg, mo wan nara sperm hemi kilem nara eg. So taem tufala
oli bon, maet oli luk klosap semak be no rili. Mo tu, kaen twin ia hemi save gat wan
boi mo gel, 2 gel, 2 boi, olsem. Be aedentikal twin hemi taem we sperm hemi kilem
wan eg, be afta eg hemi komplitli divaed long tu difren grup. Be taem oli bon bae oli
luk semak we i semak. Yu no save gat wan boi mo wan gel, bae ol taem oli tugeta
boi o tugeta gel.
From wanem sam pipol oli no save Kwestin ia hemi had lelebet, mo yu no wantem olgeta blong shemem wan we hemi
mekem pikinini? stap fesem had taem blong bonem wan pikinini. Mo tu, sam taem hemi save tekem
longfala taem (9 manis i go antap) blong gat bel from yu stap traem traem gogo no
gat. Aot long evri 6 kapol, wan kapol bae oli fesem had taem. So hemi wan problem
we hemi stap hapen fulap taem. Rison hemi fulap, mo mos taem bae yu no save se
hemi fault blong hu, from tufala tu maet bae oli gat problem o jas wan yu no save.
Be sam isu hemi:
sperm hemi no naf o oli no save swim gud
ovari hemi lego long eg we hemi no redi
blad we hemi shud bildap long basket blong pikinini hemi no stap
long stret ples so eg hemi save kakae.
Spos yu no lukaotem bodi olsem smok o drink tumas, bae hemi
mekem se bodi hemi no gat naf paoa blong mekem bebi
Pej 63 of 126
klamidia tu hemi save spoilem bodi from hemi blokem fallopian
tube long woman mo vas deferens blong man so eg mo sperm oli no
save pas.
Sam taem hemi no gat rison, hemi jas no hapen
Wanem hemi hapen spos eg mo sperm Hemi wan kaen pregnansi we hemi ektopik. Mos taem ol ektopik pregnansi oli
oli no fas long wol blong basket blong hapen long fallopian tube, be oli save hapen long cervix, ovary, olsem. Hemi denja
pikinini, be oli fas long nara ples? taem hemi hapen, mo hemi mas go luk dokta kwiktaem.
Sperm mo eg oli stap laef hao long Wan Eg Hemi save laef aotsaed long ovary long WAN DEI nomo o 24 haoa. Be spos
insaed long bodi? eg mo sperm tufala oli mit within long taem ia, tufala tugeta oli save stap laef. Bae
hemi tekem 7-14 dei blong eg hemi travel daon long fallopian tube blong kasem
uterus.
Wan Sperm Taem sperm hemi go insaed long vagina blong woman, hemi save
stap laef kasem 5 dei. Sam taem, hemi save kasem eg KWIKTAEM, olsem 30 minet
from sperm maet hemi kasem fallopian tube mo weit long ples ia mo eg hemi
kamaot stret long taem ia. Spos eg hemi kamaot finis mo hemi no bin stap aotsaed
long ovary bitem 24 haoa bae hemi gat hae janis blong gat bel tu, be sperm hemi
save weit kasem 5 dei. Sperm, taem hemi stap long wan drae surfes olsem calico
blong bed, hemi ded long fiu sekon nomo. Spos sperm hemi stap long wan wota
olsem wan bath, hemi save stap laef moa long.
Yu save gat bel spos yu mekem oral o No, vaginal seks nomo hemi hao nao yu save gat bel.
anal seks?
Sperm hemi save go tru long kaliko? No, sperm hemi no save stap laef long taem aotsaed long bodi.
Wanem hemi hapen afta melek blong Maet hemi go go go kasem fallopian tube, o maet hemi foldoan aot long vagina.
man hemi go insaed long woman? Spos woman hemi wantem gat bel, hemi no shud gerrap long 20 minet o moa so
sperm hemi save go insaed mo stap.
Pej 64 of 126
HELTI MAMA MO HELTI BEBE
BLONG GAT GUDFALA HELT MO DIVELOPMEN
OL STAMBA TINGTING
Tingbaot ol helti fasin blong wan mama we hemi gat bel
Blong lanim gudfala fasin blong wan parent
Blong andastanem raet blong pikinini
Luk luk long ol pikja we yu stap holem mo disaed olsem wan grup spos pikja I soem
samting we I gud o we I no gud. Spos yufala disaed se hemi gud, putum pikja ia andanit lo
saen we I talem se HEMI GUD, spos yufala disaed se I soem wan no gud samting putum
andanit lo saen we hemi HEMI NO GUD
Wanem nao I mekem yu jusum blong putum wan foto long HEMI GUD o HEMI NO GUD
afta wan nara grup I jusum long wan difren ples?
8. Yu save yusum taem ia blong tokabaot ol difren samting we ol yangfala, mama, papa mo komuniti mas
tinkabaot. Olsem: Wan woman I sud gat hamas yia taem we oli bonem fes bebi blong hem? Hu I sud
lukaotem bebi ia? Hemi helti blong gat wan bebi taem we wan women I gat 22 yia, be long ae blong komuniti
hemi olraet?
Pej 65 of 126
Not Blong Fasiliteta: Maet bae oli no askem, be hemi gud stil blong gu tru long hem. O, maet oli no askem long
sesen ia, be bae oli askem long nekis sesen o wan sesen afta. So hemi gud yu ridem ol ansa bifo mo stap redi.
Mama hemi shud givem titi kasem wanem taem?
Long fes 6 manis blong laef blong bebi, hemi shud gat titi nomo. No formula long stoa o sop sop kakae titi
nomo. Mo long wan dei, bebi hemi shud drink titi 10-15min long wan wan titi.
Mama hemi shud stap kwaet taem hemi gat bel?
NO, hemi shud mekem laet eksasaes olsem wokbaot smol o swim long wota. Eksasaes bae hemi helpem mama
hemi sitdaon stret blong daonem soa long bak, bildamap masul so deliveri blong bebi hemi moa isi, liftemap
enerji.
Hemi oraet blong mekem seks taem wan Mama hemi gat bel?
Yes, hemi sef spos mama hemi wantem mo harem se hemi no mekem hemi harem no gud, be hemi shud stop
long last 2 wik blong pregnasi.
Mama hemi save drink sofdrink ti o kofi taem hemi gat bel?
No tumas from hemi no gud long bebi.
Wanem kaen kakae hemi gud long ol mama we oli gat bel?
Hemi shud kakae:
3 hanful long kakae blong bildemap bodi (protein) olsem eg o mit
2 hanful frut olsem tomato, aranis, pomplemus
4 hanful long samting olsem melek from hemi protektem mo bildemap bodi
3 hanful long grin veji olsem aelan kabis, pumpkin, popo, karot, olsem
3-4 hanful long helti bred o raes (brown raes hemi gud bitem waet raes)
8-10 glas wota
Wanem ia stik meresin mo from wanem bebi hemi shud karem?
Yu shud tekem bebi blong yu blong karem ol stik long stret skedul from oli blokem ol bigfala sik. Stik meresin BCG
hemi blokem TB, mo Stik Meresein Pentavalent hemi blokem diphtheria, tetanus, whooping kof, hepatitis B, mo
wan kaen flu (haemophilus influenza).
Pej 66 of 126
FAMILI PLANING
BLONG BLOKEM BEBI O STI
OL STAMBA TINGTING
Blong save ol difren kaen family planing
Save wij wan hemi mos gud blong blokem bebi mo STI
Evri grup i gat 2 samting we yu save yusum blong blokem woman blong gat pikinini.
Yumi singaotem ol samting ia famili planning or contraceptive. Toktok wetem grup mo
traem tinkbaot:
Wanem nem blo samting ia we pikja I soem?
Hao nao famili planning ia I work?
Famili planning ia gud from wanem?
Famili planning ia I gat ani no gud samting lo hem?
Famili planning ia I save blokem ol STI mo HIV/AIDS?
Yu save yusum family planning ia hamas taem?
Givem olgeta 15 minet blong tokbaot famili planning foto we oli stap holem.
Askem evri grup blo jusum wan o tu memba blong blo stanap mo anserem ol kwestin we yu bin askem olgeta
blong tokbaot.
Afta askem ol patisipen blong wok tugeta blong putem ol pikta long wan orda long wan laen. Supos famili
planning i nambawan method blong blokem pregnany i stap long left saed long laen. Afta putem ol we hemi gud
blong blokem pregnancy, afta I gat ol we hemi gud smol blong blokem pregnancy, mo lo raet saed I gat ol we
hemi no gud tumas blong blokem pregnancy.
Afta, askem olgeta ol kwestin ia blong tinkbaot moa:
Wanem ol difren method blong famili planing we ol man oli usem hem wan nomo, wanem ol method we ol
woman oli usem hem wan nomo, mo wanem ol method we oli mas agri tugeta blong yusum.
Wanem noa tinktink blo yu wetem agrimen, disisen I stap wetem hu?
Yumi bin tokabot ol impotans blo famili planing blo wan wan man o wan wan famili. Be from wanem samting ia
hemi impoten blo tokabaot long saed blong komuniti blo yumi, o nasen blo yumi?
Supos ol patisipen I kat ani kwestion olgeta I save askem!
Pej 67 of 126
PAT 2 GIVEM STRET ODA LONG OL FAMLI PLANING TUL
Wok olsem wan bigfala grup mo givem wan (FP) Pikja long wan wan patisipen.
Talem long olgeta: Evri grup oli gat 2 kaen family planing. Diskas wij wan hemi bes blong blokem bebi mo
mekem wan lada, stat hemi family planing we hemi no wok gud nating go kasem end blong lada we hemi wok
gud tumas.
Ansa:
Katem fallopian tube
Vasectomy
IUD
Deprovera
Pills
Male kondom
Female kondom
Givem titi long fes 6 manis afta mama hemi bonem bebi
Withdrawal
Askem olgeta blong putum long wan jat olsem Appendix I we hemi gat moa ansa moa toksave. Bae yu jas
tokbaot famili planing mo STI afta.
Pej 68 of 126
WANEM IA STI?
SAM SIK BLONG SEKS
OL STAMBA TINGTING
Blong save ol saen mo simptom blong bigfala STI long Vanuatu
Blong kasem se sam STI i gat kur
Blong kasem se sam STIs i gat tritmin, be olgeta oli no gat kur
Blong save rod blong serem ol bigfala STI long Vanuatu
Blong save ol difren wei blong blokem ol bigfala STI long Vanuatu
Klamidia (Chlamidia/Chlamydia) Hepataitis C (Hepatitis C/Hepatite C) Pubic Laus (Pubic Lice, Morpions)
UTI (Urinary Tract Infection) Jenitol Hepis (Genital Herpes, Herpes Trikomomaisis
Genital) (Trichomoniasis/Trichomonase)
HPV
Jenitol Wots (Genital
Warts/Condylomes)
Pej 69 of 126
Eksplenem se i gat 'NOISY/PAINFUL' STI (we oli gat plante saen mo mekem se man i harem no gud we) mo i gat
'SILENT' STI (we oli no gat tumas saen mo plante man oli no save se olgeta oli gat).
Bae ij grup i gat 30 minutes mo sam rules we oli mas folem taem oli prisentem toksave blong olgeta. Ol difen rule
i folem hemia (yu sud priperem sam kad festaem wetem ol rul blong wanwan grup o yu save jas talem wanwan
grup ol rule blong olgeta, be meksua ol narafala grup i no save harem).
KLAMIDIA (CHLAMIDIA/CHLAMYDIA)
Saen mo Simptom
Rod blong Serem
Plante woman mo sam man i no gat saen o simptom
Vaginal o Anal Seks (Taem we penis
Saen mo simptom i kamaot long dei 7 ko kasem dei 21 i go long praevet pat blong woman
afta man i kasem sik ia or hol blong Sitsit)
Long boe, bae i bon taem oli pas wota mo bae i got Oral Seks (Taem maot i go long
waet wota we i kamaot long Penis praevet pat blong man o woman)
Long gel, maet hemi bon taem oli pas wota, maet bae Gat bel o bonem bebi
wota i kamaot long praevet pat blong woman, mo
Sam taem hemi save serem spos
maet blud i ron long praevet pat long taem we i no
man i tajem sik long praevet pat
stret taem blong hem
afta tajem ae
SIFILIS (SYPHILIS)
Saen mo Simptom
Rod blong Serem
Soa we yu no harem eni samting long praevet pat o
Vaginal o Anal Seks (Taem we penis
maot we i kamaot long fes wik ko kasem namba 12 wik
i go long praevet pat blong woman
afta yu kasem sik ia
or hol blong Sitsit)
Bae soa i stap 1 ko kasem 5 wik afta hemi lus mo yu no
Oral Seks (Taem maot i go long
save luk hem iven spos yu no yusum meresin
praevet pat blong man o woman)
Spos yu no kasem meresin bae sekon stej mo namba tri
Gat bel o bonem bebi
stej pat blong sik Sifilis i afektem bodi blong yu bigwan
GRUP 1:
Konoria i 'NOISY/PAINFUL' STI, mekem se grup blong yu i mas mekem wan singsing, danis, storian, o drama we
hemi olsem pleiplei mo hemi talem stret ol toksave blong sik Konoria. Bae grup blong yu i gat 30 minutes blong
priperem presentesin.
GRUP 2:
Pej 70 of 126
Fulap taem Klamidia i 'SILENT', bae grup blong yu i yusum wan bigfala pepa blong droem ol toksave blong sik
Klamidia. Grup blong yu i no save raetem ol ansa, yufala mas droem ol pikja blong soem ol ansa mo toksave. Bae
grup blong yu i gat 30 minutes blong priperem ol bigfala pepa. Taem yu prisentem bae ol narafala patisipen
traem talemaot wanem i stap hapen long wanwan pikja, be grup blong yu i no save toktok.
GRUP 3:
Fulap taem Sifilis i 'SILENT' STI, bae grup blong yu aktem aot ol toksave blong yufala be yufala no save toktok.
Yufala mas talemaot ol toksave blong sik Sifilis tru long drama be no toktok. Bae grup blong yu i gat 30 minutes
blong priperem ol drama o aksen. Taem yu prisentem bae ol narafala patisipen traem talemaot wanem i stap
hapen long drama o aksen blong yufala, be grup blong yu i no save toktok.
Talem long ol grup bakegen se oli sud kavremap hemia:
Saen mo simptom blong STI
Rod blong serem STI
Hao nao blong blokem STI
Afta ij grup i prisentem finis, askem ol patisipen blong storian from wanem olgeta oli bin lanem mo prisentem ol
stret toksave long olgeta. Letem ol patisipen traem ansarem ol difren pat blong ij kwestin.
Pej 71 of 126
TRIKOMONAISIS (TRICHOMONIASIS/TRICHOMONASE)
Rod blong Serem
Saen mo Simptom
Vaginal (Taem we penis i go long
Bae oli luk saen mo harem simptom blong hem long 2 praevet pat blong woman)
ko kasem 20 dei blong man mo 7 ko kasem 15 dei Wanwan taem nomo tru long Oral
blong woman afta oli kasem sik ia Seks o Anal Seks (Taem maot i go
Man: Doti wota i kamaot long Praevet pat long praevet pat blong man o
Man: Rod Blong pispis i sikras woman o praevet pat blong man i
Woman: Doti wota i kamaot long praevet pat we wota i go long hol blong sitsit)
lelebet grin mo i smel Wanwan taem nomo tru long taj
Woman: pravet pat i sikras o soa taem hemi pispis
Woman: praevet pat i soa taem hemi gat seks
Pej 72 of 126
HPV (HUMAN PAPILLOMAVIRUS)
Saen mo Simptom
Rod blong Serem
Bae oli luk saen mo harem simptom long 1 ko kasem 6
Vaginal o Anal Seks (Taem we penis
manis afta oli kasem sik ia
i go long praevet pat blong woman
Smol wots long praevet pat, insaed long rod blong or hol blong Sitsit)
pikinini, raonem hol blong sitsit long aotsaed
Oral Seks (Taem maot i go long
Maet i gat sikras o maet i bon raonem praevet pat praevet pat blong man o woman)
Gat bel o bonem bebi
SIKRAS (SCABIES/GALE)
Saen mo Simptom
Rod blong Serem
Harem i sikras spesali long naet
Skin i tajem skin
DISCUSSION QUESTIONS:
1. Wanem ol STI I stap komoat long Vanuatu?
2. Wanem ol wei blong blokem STI?
3. Wea ples yu save ko blong jekem mo tekem test blong STI?
4. Wanem nao yu mi save mekem blong enkarejem fren mo family blong yu mi blong tekem test long STI?
Pej 73 of 126
WANEM IA HIV/AIDS
WAN STI WE HEMI DIFREN LELEBET
OL STAMBA TINGTING
Blong kasem hao nao imiun sistem i wok
Blong kasem role blong imiun sistem long faetem sik
Blong soem tru long drama hao nao HIV i afektem imiun sistem
Blong soem tru long drama hao nao HIV i save afektem laefstael
Blong kasem taem blong wok blong HIV
Blong kasem ol saen blong HIV/AIDS
PAT 1 - IMIUN SISTEM - BLONG TALEMAOT WANEM IA IMIUN SYSTEM MO WOK BLONG HEM.
Not blong Fasiliteta: I gud blong yusum bigfala pepa - droem long wan pis pepa o long waet/jakboard:
Outline blong bodi blong man
Insaed bodi, droem ol waet blad sel o mekem oli luk olsem ol soldia.
Taem we yu tokbaot HIV long namba 4, mekem wan X long ol smol pikja blong waet blad sel o soldia blong
soemaot wok blong HIV.
Spos yu gat blu tak, yu save mekem waet blad sel long difren pis pepa mo stikim i go long bigfala pepa. Taem we
yu tokbaot sik, yu save mekem smol pikja blong sik mo soem hao nao ol soldia/waet blad sel oli faetem, mo
taem we yu tokbaot HIV yu save karemaot waet blu sel. Hemi gud blong yusum blu tak spos yu wantem yusum
bigfala pepa blong yu bakegen long fiuja.
Insaed long bodi blong yumi evriwan i gat wan samting, nem blong hem imiun sistem. Imiun Sistem i stap
faetem ol rabis sik we oli kam insaed long bodi. Long imiun sistem i gat ol samting, waet blad sel, we oli akten
olsem ol smol smol soldia blong bodi.
Pej 74 of 126
Taem we yumi kasem sik, hemi minim se wan bebet o wan gem i bin kam insaed long bodi mo hemi stap kilim
bodi blong yumi. Spos flu hemi kam insaed blong trae had blong kilim Ann, be hemi no save fromse i gat ol waet
blad sel we oli stap blokem. Be spos flu i bin kam wetem sam fren blong hem, olsem 10 o 20 flu, bae i tumas sik
mo ol soldia i no save blokem. Spos i olsem, bae Ann i jas harem sik.
Taem we yumi bon, ol waet blad sel i no strong tumas, be truaot long laef blong yumi oli lanem blong luksave ol
difren kaen sik, mo oli save kilim ded ol sik hariap. Taswae ol pikinini i kasem sik plante taem be ol bigfala man o
woman i no kasem sik plante taem tumas.
Evri sik blong wol blong yumi stap tinktink had blong kilim bodi blong yumi. Be HIV i wan sik we i stap tingabot ol
waet blad sel nomo. Taswae, sik ia i no gud tumas. From se taem we sik i finis wok blong hem, hemi bin karem
aot ol soldia insaed long bodi.
Spos yu gat tinktink o yu gat inaf taem, bae yu askem ol partisipen ol kwestin ia.
Wanem yu ting se bae i happen spos we imiun sistem blong wan man i nomoa wok?
Wanem i hapen spos wan bebe i bon be hemi no gat ol waet blad sel?
Yumi save laef spos yumi no gat imiun sistem blong yumi?
From wanem?
Pej 75 of 126
Taem we HIV i tajem soldia hemi sud putum wan saen blong HIV long soldia. Afta, Soldia i mas go stap wetem
HIV mo Ann semak olsem HIV
Narrator: HIV i no mekem wok long Ann, be hemi mekem wok long soldia blong Ann. Naoia, fofala soldia nomo
i stap yet. Wanem yu tingse bae i hapen spos flu i traem bakegen blong kilim Ann?
Letem patisipen ansa bakegen. Taem we olgeta oli givem ansa, givim wan saen long Flu blong traem blong kilim
Ann. Flu bae i traem, be hemi no sud tajem Ann fromse fofala soldia i stap yet.
Narrator: Fofala soldia i stap wok yet blong blokem Flu. Flu i wok had blong tajem Ann, be soldia i stap wok yet
blong mekem se Flu i no save tajem Ann. Be wok blong HIV i no finis yet. Hemi wan strong bebet mo wok blong
hem i gohed oltaem.
Tufala HIV oli sud karemaot wanwan narafala soldia. Naoia wan soldia nomo i stap.
Narator: Naoia olsem wanem spos Flu i traem blong kilim Ann?
Letem patisipen ansa festaem. Afta talem Flu blong traem had blong tajem Ann, be Flu i no sud tajem Ann.
Narrator: Hemi had wok blong blokem Flu taem we i gat wan soldia nomo be soldia i mekem had wok mo hemi
save blokem Flu yet. Be spos HIV i mekem wok blong hem bakegen?
Sendem HIV i karemaot las soldia we i stap wetem Ann. Naoia Ann i nomo gat soldia.
Narrator: Naoia olsem wanem? Taem we HIV i karemaot evri soldia we i stap insaed long bodi blong Ann, Ann i
kasem taem we sik HIV i kam AIDS. AIDS i minim se wan man o wan women i no gat Soldia blong protekem hem
insaed long bodi mo hemi gat plante smol sik we oli kilim bodi blong hem. Taem we wan man o wan woman i
gat AIDS, klosap bae hemi ded fromse hemi isi blong sik i save kam insaed bodi blong hem.
Sendem Flu, TB mo Kansa blong tajem Ann. Afta bae Ann i aktem olsem hemi ded finis. Taem we ol narafala sik I
kasem Ann hemi sud putum wan AIDS saen raon lo nek blong hem
PAT 3 HIV/AIDS - BLONG TALEMAOT MINING BLONG TUFALA WOD HIV MO AIDS
Raetem nem blong HIV i go long waet/jakboard o bigfala pepa. Afta, raetem wanem ol wod oli minim.
Ridim long ol patisepen mo eksplenem ol mining blong wanwan leta:
Human = blong ol man mo woman (no narafala samting olsem puskat o moskito)
Immunodeficiency = blong daonem ol soldia blong bodi (Ol Waet Blad Sel)
Virus = wan kaen bebet
Acquired = yu kasem tru sik HIV
Immune = wei blong faetem sik (Ol Waet Blad Sel o Soldia blong bodi)
Deficiency = i nomoa wok
Syndrome = fulap sik
PAT 4 - TAEM LAEN BLONG ANN--BLONG SOEM LAEF BLONG WAN WOMAN WE HEMI KASEM
HIV MO BLONG SOEMAOT WANEM HIV/AIDS I SAVE MEKEM LONG BODI MO LAEF BLONG
WAN MAN O WOMAN
Putum rop/string long wansaed haos ko kasem narasaed blong haos. Afta putum ol saen we oli talem ol pat
blong laef blong Ann. Olsem: Hemi bon, Pikinini, Yangfala, Maret, Mama, Olfala, mo yu save putum eni nara
samting spos yu wantem flasem stori ia.
Storian se laef blong wan helti man o woman i sud stap long taem we oli bon ko kasem taem we oli olfala. Soem
laen blong eksplenem nomol laef blong ol man mo ol woman. Laef i sud go go long taem.
Be spos wan man o woman i kasem sik ia HIV, bae laef i jenj big wan. Blong givim wan eksampol, tingbaot laef
blong Ann, spos hemi bin kasem sik HIV taem we hemi gat 20 yia, yu tink se hamas yia bae i pas bifo HIV i
Pej 76 of 126
karemaot ol soldia insaed long bodi blong hem? Givim janis blong ol patisipen blong givim ansa long kwestin ia.
Taem we wan man o wan woman i kasem sik HIV, i gat 8 kasem 10 yia bifo HIV i stat blong soem se hemi bin
mekem wok insaed long bodi. (putum wan saen we hemi talem se 8-10 yia i go long laen).
Taem we HIV i karemaot ol soldia we i bin stap insaed long bodi, klosap bae man o woman i ded.
Spos wan yangfala i kasem sik ia, bae i no save gat wan long laef, maet bae hemi neva maret o neva gat pikinini
from se hemi ded finis. Afta katem laen mekem se bae laef blong Ann i foldaon.
Taem Laen Blong Ann
AIDS hemi gat saen blong ol difren kaen sik we yu kasem nao fromse i no gat fulap Waet Blad Sel o Soldia blong
protektem bodi.
Afta man i kasem HIV, hemi save stap 8 kasem 10 yia bifo HIV i kam sik AIDS, from se wok blong HIV i sloslo
lelebet mo hemi minim se i gat fulap taem blong serem HIV long ol narafala man
Taem we HIV i karemaot ol soldia insaed long bodi mo man i kasem plante smol sik finis hemi minim se man o
woman i gat AIDS
Taem wan man i gat sik AIDS, i no long taem bifo hemi mas ded.
HIV i no kilim ded ol man, samting we i kilim man i ded hemi ol sik we HIV i letem kam insaed long bodi.
Narafala nem blong soldia hemi Imiun Sistem o Waet Blad Cell
Meresin blong HIV i save mekem laef blong man o woman wetem HIV i kam longwan, be i no save aotem HIV
long bodi.
HIV i letem ol sik i kilim ded man, be i gat fulap narafala problem mo trabol blong hem, speseli ol narafala pat
blong laef blong man o woman we hemi gat HIV. Olsem tinktink blong famili mo komuniti blong man wetem
HIV/AIDS.
Be hemi gat ol fasin blong blokem sik HIV mekem se ino go long narafala man. Nekis bae yumi tokbaot ol rod
blong serem HIV.
DISCUSSION QUESTIONS:
From wanem hemi impotan lo karem wan tes blong HIV?
Yu tink se spos yu karem HIV laef blo yu hemi finis?
Wanem sam samting Ann I savem mekem blo preventem HIV/AIDS
Pej 77 of 126
WEI BLONG SEREM HIV
OL ROD BLONG SEREM HIV
OL STAMBA TINGTING
Blong luksave ol difren rod blong serem HIV
Blong kasem janis blong serem HIV tru long difren aktiviti
Blong kasem window period
PAT 1 - HIV I STAP WEA? - BLONG TALEMAOT OL WOTA BLONG BODI WE OLI SAVE SEREM HIV
I GO LONG NARAFALA MAN
Talemaot long ol partisepen se HIV i save stap long wanwan difren wota long bodi. Sam wota long bodi save
serem HIV mo sam wota i no save serem. Aktiviti ia i stap lukluk ol difren kaen wota. Bae yumi lukluk wanwan
pikja blong ol difren kaen wota, afta talemaot spos wota hemi save serem HIV o ino save serem.
Mekem grup i go long smol smol grup wetem 5 10 patisipen long wanwan grup.
Seremaot ol pikja blong ol difren kaen wota blong bodi i go long ol smol grup (Pikja blong wota i save serem o
i no save serem). Askem ol grup blong tokbaot ol difren kaen wota blong bodi mo putum ol wota i go insaed
long 2 grup. Grup 1 hemi Wota i save serem HIV mo grup 2 hemi Wota i no save serem HIV. Putum saen we i
talemaot i save serem mo no save serem long fored mo askem olgeta blong putum ol pikja i go long stret
grup blong olgeta.
Taem we ol grup oli putum wota i go long 2 difren grup, bae yu askem evri grup blong serem ansa blong olgeta
wetem ol nara smol grup. Letem ol nara smol grup askem kwestim o mekem koment. Afta askem ol grup blong
kam tugeta mo putum wan stret ansa. Afta olgeta oli mekem bae fasiliteta jas storian long saed blong stret ansa
blong aktiviti ia. Ol Pikja blong wota i save serem o i no save serem i sud go olsem:
Wota we i SAVE serem HIV
Wota we i NO save serem HIV
Blad
Swet
Wota blong praevet pat blong man
Wota blong ae
Wota blong praevet pat blong woman
Wota blong maot
Melek blong titi
Wota blong nus o kof
Waet wota blong soa
Sitsit
Pis pis
Pej 78 of 126
HIV i save stap insaed long wota we i stap long basket blong mama taem we hemi gat bel tu (amniotic
fluid) mo hemi save serem HIV tu. Hemi stap long yu olsem Fasiliteta blong tokbaot insaed aktivit ia o
lego i stap. Hemi no wan wota blong bodi we hemi isi blong wan narawan i serem wetem, so hemi no
stap insaed long activity ia.
PAT 2 - NO GAT JANIS BLONG SEREM/I GAT SMOL JANIS /I GAT BIGFALA
Samting ia hemi blong kasem gud hao nao HIV i save pas tru wan man i go long narafala man
Talemaot se bae yumi gat wan aktiviti blong lukluk ol difren aktivit blong laef blong yumi mo Janis blong ol
aktiviti blong serem HIV wetem narafala man.
Mekem grup i go long smol smol grup wetem 5 10 patisipen long wanwan grup.
Seremaot ol pikja blong ol difren aktivitii go long ol smol smol grup (Pikja blong Janis blong serem).
Talemaot gud evri step blong mekem aktiviti ia:
Bae fasiliteta i talem se bae wanwan smol grup i putum ol pikja long 1 grup aot long 3 difren grup: no gat janis
blong serem, smol janis blong serem, bigfala janis blong serem.
Tingbaot se wanwan man long wanwan pikja i kasem HIV finis. Hu i kasem HIV finis long wanwan pikja i stap long
yufala. Meksua taem yu serem ansa yu serem tinktink long saed blong hu yu tingse i gat HIV long wanwan pikja.
Afta wanwan grup i putum ol pikja finis bae wanwan grup i serem ansa blong olgeta wetem ol narafala grup. bae
ol grup oli traem kasem wan ansa tugeta blong wanwan pikja.
Afta bae fasiliteta i storian long saed blong wanwan pikja we hemi fasfas o we olgeta oli gat ol difren kwestin
baot hem.
Ol Pikja blong Janis blong serem i sud go olsem:
No gat Janis blong serem: Smol Janis blong serem:
Bigfala janis blong serem:
Dring kava Seks (yusum kondom)
Kakae Praevet Pat Seks (kondom i no gud o
Skrasem Kokanas expire finis)
Sekem Han Bonem Bebi
Seks long As (yusum Kil long bus knaef
Swim Tugeta (naraman i stap helpem
kondom)
Serem Kakae hem)
Kiss Seks (no kondom)
Jenjem Napkin Tatu wetem sem nidil
Hug Mama wetem Pikinini we
Serem Tutbrus blad i ron
Tatu wetem difren nidil Blad Transfusion
Silip Tugeta (no seks) Givim Titi
Moskito
Serem Toilet
Blak Majik / Nakaemas
Man i kasem kil long bus
knaef hem wan
Nas i givim stik meresin
Pej 79 of 126
Not blong Fasiliteta: Yu i mas tingbaot se wanwan patisipen i save luk wan difren samting long wanwan pikja
minim se samtaem i gat difren ansa we hemi posibol blong wanwan pikja. Fasiliteta i mas lisen long storian blong
wanwan patisipen mo storian gud long saed blong eni pikja we hemi fasfas blong klirim wanwan ansa mo
samtaem wanwan pikja i no gat wan stret ansa mekem se Fasiliteta i mas storian gud long ol pikja. Mo tu hemi
gud blong tokbaot windo period:
Afta yu kasem HIV bebet HIV i haed blong 3 kasem 6 manis insaed bodi. Afta 3 manis, spos yu tekem test blong
HIV bae test i save soem spos yu gat HIV. Spos yu tekem test bifo 3 manis i pas bae test i save talem stret spos yu
gat HIV. Maet hemi talem se yu no gat HIV be maet yu kasem HIV finis.
Hemia i fromse blong fes 3 kasem 6 manis bodi blong yu i no faetem HIV, be afta bodi blong yu i luksave se HIV i
stap kilim soldia blong bodi. Afta bodi i stap mekem soldia blong faetem HIV, be oli no gat stret musket blong
kilim ded HIV. Mekem se oli mekem wok blong HIV sloslo, be oli no save karemaot HIV.
Taem yu tekem test blong HIV, test ia i lukaotem ol kaen soldia ia blong faetem HIV. Spos oli stap, oli save se yu
bin kasem HIV.
SEKS
Taem we man o woman i havem seks wetem patna blong hem, oli stap serem wota we i stap insaed long praevet
part. Hemi inkludem seks we hemi stap long praevet pat, long as, o hemia we wan i yusum maot. Fulap taem, i
gat ol smolsmol kat o hol long skin blong praevet pat, as, o maot we yumi no save luk wetem ae blong yumi. HIV
i save pas tru long ol smol hol ia. Janis blogn serem o kasem HIV i go antap bigwan spos STI i stap from STI tu i
mekem soa blong olgeta. Bae yumi tokbaot moa long saed blong blokem HIV long nekis section: Hao Blong
Blokem HIV.
Ol bebi we i stap long bel yet oli stap serem wota long bodi blong Mama. Wota we oli stap serem hemi wota
insaed long basket blong pikinini mo smol blad tu. Taem we bebi i bon, i gat moa janis se ol wota ia i save pas
insaed long blad blong bebi, be hemi moa sef blong katem bel blong karemaot bebi. i Gat meresin we mama i
save dring blong mekem janis blong serem HIV i go daon. Woman we i gat bel mo HIV, i save mekem hemi: bebi I
ded long bel bifo i bon o bebi I bon eli tumas bifo hemi redi o taem we i bon bae fulap blad i ron mo mekem se
bae hemi kasem sik.
GIVIM TITI
HIV i save laef insaed long melek blong titi. Spos mama i dring meresin taem we hemi gat bel mo givim titi, janis
blong hemi blong serem HIV i go long bebi i go daon long 2% (i minim se, aot long 100 mama we oli gat HIV mo
dring meresin, bae 2 nomo i serem HIV long bebi. Spos mama i no dring merecin, janis hem i stap long 25% blong
serem). Titi hemi nambawan kakae blong bebi, mo hemi impoten blong givim gudfala kakae tru long titi long
bebi. Titi i save protektem bebi long fulap difren kaen sik tru ol gudfala samting we i stap long mama finis
(antibodies olsem ol waet blud sel / soldia we yumi tokbaot finis), i givim stret kakae long bebi, mo helpem
hem o protektem hem agensem sik mo bodi i drae bigwan tumas. Spos mama i no givim titi long bebi, i gat
bigfala janis se bae bebi i sik bigwan from sik bunbun mo soa. Insaed long bel blong bebi hemi sopsop, so spos
narafala kakae i go, i save skrasem insaed long bel mo mekem hemi moa isi blong HIV i pas tru long bel mo go
long blad. From hemia, fulap taem we ol bebi oli statem blong kakae long 6 manis, hemi gud blong leko titi long
sem taem. Wan mama blong bebi we i gat HIV sud toktok wetem dokta mo wan we i wok long saed blong kakae
blong faenemaot wanem i stret blong hemi mekem long laef blong hem.
SEREM NIDIL
Pej 80 of 126
HIV i save pas tru long nidil, olsem we yumi yusum blong mekem tatu, stikim sorae o o kaen we oli yusum blong
givim stik meresin. Sam man mo woman oli stap tekem drug tru long nidil. Spos wan man o woman i wantem
yusum nidil blong mekem tatu, stikim sorae, o karem stik, oli mas meksua se hemi niufala mo klin. Fulap narafala
kaen sik olsem tetanus, Hepatitis B mo Hepatitis C i save pas tru long ol doti nidil so hemi impoten blong yusum
klin nidil oltaem.
TAJEM BLAD
Hemi denja blong ol helt woka from se samtaem wan sikman i gat bigfala kat we blad i ron afta yu traem stopem
blad i ron mo yu dresem kat be spos yu gat smol kat i stap finis long han blong yu mo blad blong yu i miks wetem
blad blong sikman yu save kasem HIV spos sikman i gat. Taswae hemi impoten blong protektem yu wan yusum
lif, kaliko, plastic o glove (hanklap) mekem se i no tajem blad blong narafala man or woman. HIV i save ded
aotsaed long bodi spos yu putum bleach antap, sakem long sun o faea o yu weit taem we i drae gud.
BLAD TRANSFUSION
Samtaem ol sik man mo woman long hospital oli nidim blad blong naraman blong helpem olgeta. Taem we oli
givim blad hemi miksim ol blad wantaem mekem se spos oli givim blad wetem HIV janis blong kasem HIV i
bigwan.
SAM AKTIVITI WE I NO SAVE SEREM HIV (SAM EKSAMPOL NOMO, LUKLUK LONG AKTIVITI BLONG
FAENEM SAM MOA EKSAMPOL):
Taj, hug, mo kiss
Serem kakae
Serem bed
Serem toilet
Taem wea moskito i kakae yu
Nakaimas
Pej 81 of 126
BLOKEM HIV
HAO BLONG BLOKEM HIV
OL STAMBA TINGTING
Blong luksave ol wei blong blokem HIV
Blong kasem ol gud wei mo no gud wei blong blokem HIV
PAT 1 - OL DIFREN FASIN BLONG BLOKEM HIV BLONG KASEM GUD OL FASIN BLONG BLOKEM
HIV
Talemaot se bae yumi mekem wan aktiviti blong lanem hao nao yu save blokem sik HIV mo ol fasin we oli no
save blokem HIV.
Mekem grup i go long smol smol grup wetem 5 10 man long wanwan grup.
Bae Fasiliteta i givim ol pikja blong i save blokem mo i no save blokem long wanwan smol grup.
Talemaot gud evri step blong mekem aktiviti ia:
Bae wanwan smol grup i putum wanwan pikja long 1 grup aot long 2 difren grup: i save blokem mo i no save
blokem.
Afta wanwan grup i putum ol pikja finis bae wanwan grup i serem ansa blong olgeta wetem ol narafala grup. Bae
ol grup oli traem kasem wan ansa tugeta blong wanwan pikja.
Afta bae Fasiliteta i storian long saed blong wanwan pikja we hemi fasfas o we olgeta oli gat ol difren kwestin
baot hem.
Ol ansa blong aktiviti ia:
i Save Blokem: Gloves, Bleach, Condom, Go long Klinik
i No Save Blokem: Famli Planning, Kastom Meresin, Meresin
Pej 82 of 126
B Be Faitful (Yu stap witem patna blo yu nomo)
C Consistent Condom Use (Yu yusum kondom)
D Do it yourself (masturbation) (Yu lovem yu wan)
E Enquire if your partner has been tested for HIV (Askem patna blo yu blo tekem wan tes)
F Find other ways of giving and receiving pleasure (Tink tink blo mekem patna blo yu harem gud lo
anothafala wei)
G Get tested (Tekem wan tes)
H - Help those who are HIV Positive (Helpem olgeta we oli gat HIV)
Afta, yu mas talemaot se ol A,B,C hemi wan samting ol waet man i stap yusum blong rimemba ol fasin blong
blokem sik HIV. Afta, askem patisipen blong traem eksplenem wanem A,B,C i minim.
Astinence i minim se: No gat seks nating
Be Faithful i minim se: Seks wetem wan patna nomo (i no olabaot olsem faol)
Condom i minim se: Yu mas yusum kondom evri taem
Do it yourself (masturbation) i minim se: Masturbation o faetem kok / kan
Enquire if your partner has been tested for HIV i minim se: Askem patna blong yu spos hemi kasem test blong HIV
finis
Find other ways of giving and recieving pleasure i minim se: Traem difren movements o difren fasin blong havem
seks
Get tested i minim se: Kasem test blong HIV
Help those who are HIV Positive i minim se: Helpem mo sapotem ol man we oli bin kasem HIV finis
PAT 3 - STRING AKIVITI - BLONG SOEMAOT SAM FASIN (LONG SAED BLONG SEKS) BLONG
BLOKEM HIV I NO PAS I GO LONG NARAFALA MAN.
Bae Fasiliteta i askem blong 15 patisipen blong mekem 3 smol sirkel wetem 5 patisipen long wanwan sirkel.
Givim wan rol string long wan patisepen blong wan sirkel blong statem aktiviti ia. Askem patisipen ia blong
sakem string long wan narafala man/woman. Fes patisepen mas holem taet long end blong string yet. Afta,
patisepen we i kasem string, hemi mas holem taet string mo sakem rol i go long narafala partisepen bakegen go
go ko kasem taem we wanwan man long sirkel ia i holem string.
Afta askem man we hemi holem rol blong sakem string i go long wan narafala sirkel. Fes patisepen mas holem
taet long end blong string yet. Afta, patisipen we i kasem string, hemi mas holem taet string mo sakem rol i go
long narafala patisipen bakegen go go ko kasem taem we wanwan man long sirkel ia i holem string. Afta, mekem
hemia bakegen long las sirkel we i stap.
Pej 83 of 126
Taem we olgeta oli sakem string, Fasiliteta mas folem olgeta mo givim olgeta ol pis pepa we oli talemaot:
HIV hemi minim se hemi gat HIV
K hemi minim se hemi bin yusum kondom
X hemi minim se hemi NO bin yusum kondom
Fasiliteta sud folem string taem we olgeta oli sakem hem i go long wanwan patisipen. Fasiliteta mas givim fes
man we hemi bin sakem string pis pepa we hemi talem HIV. Afta hemi sud givim ol pis pepa we oli gat X long
hem long evri narafala patisipen we oli stap long fes sirkel.
Afta Fasiliteta i mas meksua fes man blong kasem string long sekond sirkel i gat wan X mo evri narafala we oli
kasem string ko kasem las man long second sirkel mas gat wan X. Las man long second sirkel i mas gat wan pis
pepa wetem K.
Afta, evri patisipen long las sirkel sud gat wan pis pepa wetem K long hem.
Afta, storian long olgeta olsem ia mo folem string olsem spos olgeta oli bin havem seks. Talem se:
Long fes aelan wan man i kasem HIV finis afta fromse ol man oli no bin yusum kondom
evri man long aelan ia oli bin kasem HIV. Afta wan man i bin havem seks long wan
narafala aelan mo olgeta oli no bin yusum kondom. Ale, HIV i stap long narafala aelan
nao mo hemi bin kasem plante man kwiktaem fromse oli no bin yusum kondom be hem,
las man, hemi bin yusum kondom mo hemi bin blokem HIV. Afta hemi bin havem seks
long las aelan be olgeta evriwan oli bin yusum kondom mekem se olgeta evriwan no gat
HIV mo HIV i no save stap long aelan ia.
Karem bak rol blong string mo ol pis pepa blong yusum long nekis aktiviti.
#2 - YUSUM KONDOM
Bae Fasiliteta i askem 5 patisipen blong stanap raon long medel mo mekem wan sirkel. Askem ol narafala
patisipen blong stanap raon long sirkel mo lukluk.
Givim wan rol string long wan patisipen blong statem aktiviti ia. Askem patisipen ia blong sakem string long wan
narafala patisipen bakegen. Fes patisepen mas holem taet long end blong string yet. Afta, patisipen we i kasem
string, hemi mas holem taet string mo sakem rol i go long narafala patisepen bakegan go go ko kasem taem we
oli i sakem string i go long everi patisipen we oli stap long sirkel.
Long end blong aktiviti, evriwan sud holem taet wan pat long string.
Semtaem olgeta oli sakem string faciliteta sud folem string mo givim ol pis pepa olsem ia: Fes man mas gat pis
pepa we hemi talem se HIV, afta nekis 2 man mas gat pis pepa we oli talem se X, afta nekis man i mas gat pis
pepa we hemi talem se K, afta las man i mas gat pis pepa we hemi talem se X.
Talemaot se string hemi stap soem rod blong HIV Askem olgeta blong lukim pepa blong olgeta. Olgeta we oli gat
wan mak long pepa oli mas talemaot wanem kaen mak i stap:
HIV hemi minim se hemi gat HIV
K hemi minim se hemi bin yusum kondom
Pej 84 of 126
X hemi minim se hemi NO bin yusum kondom
Stat long fes patisepen we hemi holem string fastaem mo folem rod blong string kasem end blong hem. Luk evri
pepa we yu bin givim long evri patisipen mo storian olsem ia:
Yu luk se fes man i bin kasem HIV afta hemi bin havem seks wetem sekond man mo
olgeta oli no bin yusum kondom afta hemi bin havem seks wetem nekis man mo hemi no
bin yusum kondom tu. Naoia trifala evriwan i kasem HIV finis, be afta yu luk se nekis man
i bin yusum kondom mo hemi no bin kasem HIV mekem se las man i no save kasem HIV
fromse man we hemi bin yusum kondom hemi bin blokem rod blong HIV. Spos yu yusum
kondom evri taem yu no save spos man i gat HIV, Kondom i save blokem HIV mo meksua
sik HIV i no go olbaot.
Karem bak ol pis pepa mo go long nekis aktiviti.
Askem 2 patisepen blong stanap long medel. Givim rol string long wan patisepen. Askem hem blong holem taet
long end blong string mo sakem i go long narafala patisipen. Patisipen we hemi kasem string sud holem taet pat
blong string mo sakem bakegen olsem bifo. Be, long aktiviti ia, hemi mas sakem rol string i go bak long fes
patisepen we hemi sakem rol string. Afta, tufala sakem rol string long tufala nomo go go ko kasem 10 taem o
samting olsem.
Talemaot gud mining blong aktiviti ia se taem tufala i sakem string long tufala nomo, rod blong HIV i no stap
ronron krangke olaboat, be hemi stap nomo wetem tufala. Spos tufala i no gat HIV, mo oli stap fetful oltaem,
bae oli neva wori long HIV.
Mekem sem aktiviti bakegen we tufala i stap sakem string long tufala nomo. Be wan taem, bae wan patisipen i
sakem string (pas bihaen) long wan narafala patisipen we hemi stanap long saed long medel blong 2 nara
patisipen. Afta bae difren kala string i kam bak long tufala mo tufala bae oli gohed blong sakem string olsem
bifo.***
Talemaot gud mining blong aktivi ia se man ia i mistem mo hemi pas bihaen wan taem nomo be spoelem patna
blong hem tu, fromse hem i serem HIV wetem patna blong hem.
Long second pat blong aktiviti ia yu save yusum wan difren kala string taem wan patisipen i go bihaen. Olsem
bae tufala patisipen sakem blu string go go, be taem we narafala man i kam insaed bae patisipen ia i sakem red
string bak long fes patisipen. Afta bae ol patisipen sakem red string nomo. Bae hemi soemaot se HIV i stap nao
long rilesensip.
#4 - NO MEKEM SEKS
Las aktiviti, bae 1 patisepen nomo holem taet string. Bae hemi no sakem nating.
Long aktiviti ia, fasiliteta i save karem rol string mo raonem patisipen mekem se bae fasiliteta i fasem patisipen
wetem string.
Talemaot gud mining blong aktivi ia: Man ia i no mekem rod blong kasem HIV tru long seks fromse hemi no stap
mekem seks. Bae hem i neva kasem HIV tru long seks fromse hemi no stap mekem.
Pej 85 of 126
PAT 4 - KONDOM PRAKTIS - BLONG TALEMAOT STRET FASIN BLONG YUSUM KONDOM, MO
GIVIM JANIS LONG OL PARTISIPEN BLONG PRAKTISEM HEM
Talemaot se i gat 2 impoten stamba tinktink from wanem hemi gud blong yusum kondom:
Blong blokem ol STI mo HIV
Blong planem famle blong yu o blokem pikinini / blokem gel i no gat bel
Storian smol long saed hao nao kondom i gud:
Kondom i save daonem bigfala janis blong kasem STI o HIV o blong gat bel.
i Gat janis se kondom i save brok, spos hemi expire finis o oli no yusum long stret fasin blong hem, be spos yumi
yusum ol kondom long stret fasin blong hem yumi sud harem i sef blong yusum kondom. Ol kondom blong
woman i strong bitim kondom blong man.
Givim long wanwan smol grup ol pikja blong step blong yusum kondom blong man mo woman.
Afta talemaot se bae aktiviti i go olsem ia:
Bae wanwan grup i putum wanwan pikja long stret ples blong hem long wanwan step blong yusum kondom
blong man mo woman.
Afta ol grup oli finis bae wanwan grup i serem ansa blong olgeta wetem ol narafala grup.
Afta ol grup oli serem ansa blong olgeta bae evri grup i traem kasem wan ansa tugeta.
Ale, bae yu storian lo stret fasin blong yusum kondom blong man mo woman.
Givimaot kondom blong man long evri patisipen mo talemaot long olgeta se bae yumi praktis hao blong putum
wan kondom olsem ia.
Askem wanwan patisepen blong holem tufala finga long fored blong hem. Ol nara patisipen bae oli putum
kondom long tufala finga blong nara patisipen (o banana o wud we i no raf spos i gat).
Oli sud folem ol step ia blong yusum kondom:
Jekem expiry det mo lukluk gud plastik blong meksua kondom i gud yet.
Skwisim kondom i go daon long plastik.
Openem kondom wetem han blong yu. No yusum maot.
Karemaot kondom.
Lukluk gud long kondom long faenem stret fasin blong rolem hem.
Skwisim top blong kondom mo rolem hem long penis.
Havem seks.
Karemaot penis long woman.
Karemaot kondom long penis.
Fasem kondom gud mo sakem hem long ples blong doti olsem toilet.
Givimaot kondom blong woman long evri patisipen mo talemaot long olgeta se bae yumi praktis hao blong
putum wan kondom olsem ia.
Givim wan plastik botel we oli bin katemaot top blong yusum blong praktis yusum kondom blong woman long
wanwan grup.
Pej 86 of 126
Askem wanwan patisipen blong holem plastik botel we oli bin katemaot top. Ol nara partisipen bae oli putum
kondom long plastic botel we oli bin katemaot top.
Oli sud folem ol step ia blong yusum kondom:
Jekem expiry det mo lukluk gud plastik blong meksua kondom i gud yet.
Skwisim kondom i go daon long plastik.
Openem kondom wetem han blong yu. No yusum maot.
Karemaot kondom.
Lukluk gud long kondom blong faenem stret fasin blong yusum hem.
Skwisim ring long hem mo putum hem i go long vagina.
Holem en blong kondom taem we penis i go insaed vagina.
Havem seks.
Holem kondom bakegen taem we man i karemaot penis long vagina.
Tantanem end blong kondom bifo yu karemaot kondom long vagina. Olsem bae i mekem se wota blong man bae
i no kamaot.
Fasem kondom gud mo sakem hem long ples blong doti olsem toilet.
DISCUSSION QUESTIONS
Wanem sam samting we yu tink hemi blokem man o woman blo yusum kondom?
Yu tink se hemi had blong toktok longsaed kondom mo family planning lo vilaj blo yu? From wanem?
Pej 87 of 126
SAVE STATUS BLONG YU
TEST MO TRITMEN BLONG HIV/AIDS
OL STAMBA TINGTING
Blong eksplenem mining blong VCCT
Blong luksave ol VCCT Senta truaot long Vanuatu
Blong kasem difrens bitwin tritmin mo kur
PAT 1 - TESTING
Talemaot long ol patisipen HIV i no gat eni stret saen blong hem. Mo tu talem dokta o nas i no luksave se wan
man/woman i gat HIV. Taswae oli nidim blong testem blad blong man o woman mekem se oli save meksua se i
gat o i no gat.
Talem se ol test...
Klosap i stap long evri hospital long Vanuatu, be sam hospital no wok gud long saed blong test yet. Test i mas
stap long Vila Central Hospital mo Hospital blong Santo, mo i stap long Kam Pusum Hed Klinic long Wan Smol Bag
mo Vanuatu Family Health Association long Vila.
Hemi fri mo isi
Hemi confidential (minimse hemia we i karem test nomo i save result)
Hemi blong eni wan i save kam mekem
Taem we yu mekem test, yu gat jois blong stap long counseling (toktok mo storian wetem wan nas/dokta we
hemi bin gat trening blong helpem ol man mo woman we oli bin kasem test blong HIV)
Talemaot stret rod blong karem wan HIV test long Vanuatu.
Go long klinik o go long hospital we i save mekem test
Askem test blong HIV long olgeta.
Oli mas storian wetem yu festaem, afta bae oli tekem smol blad.
Wan wik i pas finis, kam bak bakegen long klinik.
Storian long ol Nas se yu kasem HIV o yu no kasem.
Storian long ol patisipen from wanem nao hemi impoten blong karem ol test blong no serem HIV i go long
narafala wan long fiuja. Yu save yusum ol kwestin ia long storian:
From wanem hemi impoten blong faenemaot se yu gat HIV o no gat?
Spos evriwan long Vanuatu i karem test blong HIV, hao nao samting ia i save help blong meksua se HIV i no kam
fulap long Vanuatu?
Pej 88 of 126
Spos yu karem test blong HIV, hao nao bae test i save helpem yu wan?
Spos olgeta long vilej blong yu oli karem test blong HIV, hao nao bae samting ia i helpem vilej blong yu?
Spos wan man o woman i karem test finis, yu save askem hem blong kam storian long taem hemi bin karem test.
Fasiliteta i sud askem samting ia blong traem mekem olgeta tinktink strong blong karem test blong HIV.
Spos i gat wei blong mekem, traem askem wan Nas/Dokta/Ofisa blong kam storian long test long ol patisipen, o
long end blong trening ia, traem tekem olgeta we oli wantem karem test long ples blong test. Be no fosem
olgeta spos oli no wantem mekem. Yumi no gat raet blong fosem eni man blong tekem test ia. (Olgeta we oli
mekem test oli no save go long wanwan ples blong mekem test. Yu mas go luk olgeta spos yu wantem test.)
Pej 89 of 126
DISCUSSION QUESTIONS
From wanem hemi impotan lo save HIV status blo yu?
Wanem sam samting wea yumi save mekem blo preventem stigma blo karem HIV tes?
Pej 90 of 126
STIGMA
LAEF WETEM HIV/AIDS
OL STAMBA TINGTING
Blong kasem wanem ia Stigma
Blong kasem hao nao stigma i afektem pipol wetem HIV/AIDS
Blong kasem hao nao Stigma i save afektem tinktink blong wanwan Komuniti
Blong divelopem tinktink long hao nao blong daonem Stigma long wanwan Komuniti
1. Fes man hemi sud aktem olsem hemi wan olfala man we hemi stap visitem famle blong hem. Hemi gat 72 yia
mo hemi maret wetem tu pikinini mo tu smol apu.
2. Sekon man sud aktem olsem hemi wan smol boe we hemi bin lusum Mama blong hem mo Papa blong hemi
bin livim famle. Hemi stap go blong stap wetem apu woman blong hem.
3. Namba tri man sud aktem olsem hemi wan gel we i gat 28 yia mo hem wan i winim mane mo sapotem fofala
brata mo sista mo Apu Man mo Woman blong hem.
4. Namba fo man sud aktem olsem hemi wan medel man. Hemi stap kambak long wok mo hemi jas divos be
hemi no gat pikinini.
Afta ij patisipen i redi blong aktem pat blong hem. Havem olgeta kam long fored long grup.
Givim ij patisipen 1 minut blong mekem toktok blong olgeta se oli sud karem wan parasut. Afta askem ol narafala
patisipen blong sarem ae mo vot blong man we oli tingse hemi sud karem parasut.
Kaontem mo mekem ol vot long bigfala pepa mo askem samfala patisipen blong eksplenem jois blong olgeta.
Nao talemaot sam moa infomesem long saed blong ij patisipen:
Pej 91 of 126
Askem grup blong sarem ae mo vot bakegen. Kaontem mo mekem vot long bigfala pepa. Askem patisipen spos
oli bi jenjem vot blong olgeta mo from wanem. Askem olgeta blong eksplenem ansa blong olgeta.
Gudfala janis se bae oli jenjem vot blong olgeta.
Blong eksampol, olgeta hu i bin vot from Gel maet jenjem vot afta oli lanem se hemi wan seks woka mo hemi
tingse seks wok hemi olraet.
Eksplenem se taem tinktink i jenj olsem hemi kamaot from bilif, fasin, mo valu blong wanwan man.
Wanem yumi bilif mo olsem wanem yumi harem baot seks woka mo olsem wanem famle mo komuniti i bin
mekem yumi bilifim hemi afektem tinktink blong yumi mo hao nao yumi tritem seks woka.
Blong eksampol, taem we yumi jenjem vot blong yumi, yumi gat stigma blong seks woka we yumi no laekum
man o no sapotem man from bilif blong yumi.
Yumi mekem rabis fasin long seks woka from ol bilif mo valu blong yumi mo yumi no wantem save seks woka.
Talemaot se ol man we oli raonem hem long medel oli soemaot sapot long laef blong hem. Olgeta oli soem
famle, fren, komuniti, jioj, evri samting we i helpem yu long laef blong yu. Askem ol patisipen:
Wanem bae Ii happen spos yu lusum sapot long laef blong yu?
From wanem bae famle o fren i no sapotem man spos hemi kasem HIV?
Hao nao yumi save meksua olgeta oli no fraet long famle o fren spos hemi kasem HIV?
Hao nao yumi save helpem pipol hu stap wetem HIV?
Hao nao yumi save bilidmap sapot blong pipol hu stap wetem HIV?
Spos yu wantem, olsem wan fasiliteta, yu save stap long medel blong sirkel mo storian semtaem olgeta oli pasem
yu raon long sirkel. Antap long hem, yu save askem wan patisipen, bifo yu statem aktiviti ia, blong leko sirkel (o
mekem se bae yu foldaon) long wan pat blong storian blong yu blong soemaout wanem bae i happen spos sapot
blong yu i lus Spos sapot i lus bae man mo laef blong hem i foldaon.
Hemia end blong HIV Aweanes: Blong Save Wanem ia HIV/AIDS. Antap long hemia, yu save go long ples blong
test blong HIV test, karem wan Dokta, Nas, o wan man long ples blong HIV test blong kam storian long ol
patisipen, givim ol kondom fri long ol patisipen, givim ol buk wetem infomesen baot HIV/AIDS long ol patisipen,
mo mekem wan lafet o kakae.
Pej 92 of 126
DISCUSSION QUESTIONS
Hu ia i helpem yu lo laef blo yu? Olsem mama, sista, papa blong yu.
Spos yu no gat eni man blo helpem yu bae yu mekem wanem?
From wanem sam man or woman oli no helpem ol famili we oli gat HIV/AIDS?
Wanem sam samting yumi save mekem blo helpem olgeta we oli gat HIV/AIDS?
From wanem yu tink se i gat fulap stigma blo HIV/AIDS?
Spos yu gat wan fren we hemi gat HIV/AIDS, wanem sam samting yu savem mekem blo preventem
stigma blo hem?
Pej 93 of 126
HAO NAO BLONG
PLANEM WAN KAMP
GLOW/BILD
Pej 94 of 126
OL WOK BLONG MEKEM KAMP
TINKBAOT OL GOL
Nao bae yu tinkbaot ol nid we yu faenemaot blong mekem wan plan blong yu. Gol hemi minim se yu hop se
wanem bae i save kam aot long kamp ia?
Eksampol: Gol blong kamp hemi blong mekem wan gud kamp blong ol yangfala blong vilij we i givimaot
infomasen long saed blong helt, lidasip, komunikasen mo self konfidens. Bae ol yut oli kam aot long kamp
wetem gudfala knowledge. Mo tu, ol yut oli gat skil blong wok tugeta wetem wan plan blong mekem ol gudfala
wok long komuniti blong olgeta.
TINKBAOT OL PLANNING
Tinkbout ol samting long saed blong:
Planning blong Kamp GLOW o Kamp BILD?
Bae vilij blong yu i holdem Kamp GLOW long sem taem wetem Kamp BILD o bae oli stap long tu difren
taem?
From wanem yu wantem mekem kamp ia?
Wanem sam nid blong yut long komuniti blong yu?
Wanem sam gol blong yu blong kamp ia?
Bae yu toktok wetem hu long komuniti taem yu go bak long vilij?
Pej 95 of 126
Yu mas askem hu bifo yu plan blong mekem kamp ia?
Hu bae i stap long komiti blong kamp blong yu blong planning?
Hu i save stap olsem lida blong kamp wetem yu?
Hu long vilij o komuniti i save helpem yu wetem kamp?
Hu bae i kam long kamp ia, Gel? Boi? Evriwan tugeta?
Bae ol patisipen i gat hamas yia?
Kamp blong yu, bae i stap hamas dei?
Bae yu holdem long wanem deit?
Deit ia yu jekem hem wetem komuniti mo jif mo skul finis?
Bae kamp i stap wea?
Bae ol gel/boi i silip wea?
Kakae wea?
Swim wea?
Tekem wota wea?
Holem ol sesen wea?
Bae yu kakae wanem?
Hu bae i kukum kakae?
Bae yu askem ol man blong karem wanem i kam long kamp?
Mekem wan list blong ol kaen saplae we yu ting se yu nidim...
Bae yu faenem ol ol samting blong yusum ia wea?
Wanem sam lokol ol samting blong yusum we yu save yusum blong sevem vatu?
Ol samting we yu putum long list blong yu, i gat sam ples yu save pem?
Hamas vatu evriwan yu nidim blong wokem kamp ia?
Yu tingse bae yu faenem vatu blong yu wea? I gat eni man o bisnis we i save sponsa?
Spos yu gat tinktink blong mekem fundraising, bae yu mekem wanem?
Wanem sesen bae kamp blong yu i gat?
Hu bae i lidim ol difren sesen?
Bae yu yusum wanem kaen saplae blong ol sesen blong kamp ia?
Afta ol sesen, ol aktiviti blong yu (Olsem spot, handikraf, swim long sol wota)?
Hu i save kam olsem wan Ges Spika?
Spos Kamp BILD wetem GLOW tugeta, wanem sesen bae oli mas stap separate (ol boe wan ples, ol gel
naraples)?
Bae kamp blong yu i gat wanem kaen rul?
Bae yu mekem klosing blong kamp olsem wanem?
Bae yu envaetem hu i kam long klosing blong kamp?
Pej 96 of 126
Afta, yu mas tinkbaot ol narafala samting. Bae yu yusum pepa? Pen? Maka? Kala pensil o krans? Ol Ol Samting
Blong Yusum blong sport? I gat wan bisnis o oganesen we oli save sponsorsem yu? Bae yu mekem wan smol
fundraising o wan smol market?
OL MANI
Afta yu mekem list blong saplae yu mas lukaotem praes blong ol saplae evriwan. Mekem wan budjet blong yu
hamas mani yu nidim wetem hamas mani yu gat finis. I stap long yufala nomo blong ol saplae. Sam kamp oli
mekem we i no yusum vatu ol aelan Ol Samting Blong Yusum nomo.
Spos yu disaed yu mas karem smol vatu blong holem kamp blong yu yu mas mekem fundraising. Mekem deit
blong hem mo anaonsem gud mekem se ol man i save kam. Antap long hem, yu save salem handikrafts, salem
kakae, secondhan sale, tanem hair, singsing o sport competition. Meksua se yu rikodem evri samting yu
spendem hamas mani, yu winim hamas, hu i holem mani ia, evri samting olsem.
GEST SPIKA
Taem yu planem kamp blong yu i gud blong tinkbaot sam man we i save kam toktok smol. Wan man o woman
we i wan strong lida, wan bisnisman, wan lida blong VANWOODS, wan helt woka we i save kam insaed blong
serem save wetem ol patisipen. Toktok wetem gest spika
blong putum stret taem mo meksua yu gat
smol presen blong givim blong talem tankyu
(olsem wan flower o wan fan).
ADVATAESMENT
Meksua se ol yangfala i save se oli welkam blong
kam long kamp. Postem saen, mekem
anaonsmen long jioj, talem ol tija blong
enkarajem student blong kam. . Lukluk Appendix
N blong wan sampol blong wan saen.
Pej 97 of 126
OL PAT BLONG TAEM TEBOL BLONG KAMP
OPENING SEREMONI
Opening hemi taem ol patisipen i kam mo ol lida olgeta i mekem wan
smol welkam. Ol lida olgeta i talemaot se wanem bae i hapen long
kamp mo soem skedual. Olgeta i talem ol rule mo welkam everiwan.
Lukluk Appendix S blong wan empti rejistresen form. Mo tu, taem ia
askem olgeta blong saenem kontrak blong kamp, long Appendix R.
WANEM IA FASILITETA?
Fasiliteta hemi wan man o woman we hemi lida blong wan sesen.
Spos yu fasiliteta blong Goal Setting i minim se yu lidim sesen ia mo
yu mas mekem evri part blong hem.
WANEM IA PATISIPEN?
Patisipen hemi man we i tekem pat long sesen we olgeta i no fasiliteta.
Ol patisipen olgeta i olsem student we oli lan, be oli tekem pat long sesen tu.
OL SESEN
Wan sesen hemi olsem wan lesen long skul lelebet, we wan man i lidim olsem tija. Lida i traem talemaot sam niu
infomesen i go long ol patisipen. Lida i sud gat plan blong sesen bifo i lidim, mo hemi sud mekem se ol patisipen i
lan be hemi fun tu.
I no minim se yu mas mekem evri wan long kamp blong yu. Mo tu yu save mekem eni niu wan we yu luk se bae i
gud insaed kamp blong yu. Mo tu, hemi gud sam taem blong jenjem ples we yu mekem sesen ia. Olsem sam
sesen hemi gud blong stap insaed, be sam hemi
naes blong mekem aotsaed o klosap long solwota.
OL AKTIVITI
Aktivit i minim se eni samting we yu planem
insaed long kamp blong yu we i no wan sesen.
Aktiviti i inkludem sport, kraft, swim long solwota, o
eni nara samting yu gat tinktink blong putum long
kamp. Hemi impoetan blong mekem wan lida
blong ol aktiviti tu.
Pej 98 of 126
MONING MO AFTANUN SPOT
I gat fulap aktiviti long moning mo evening. Hemi impotent
tumas se yu patisipeit long olgeta from hemi wan wei we
yumi kam tugeta olsem wan tim. Long program ia, bae
yumi tokbaot timwok fulap taem. So hemi wan stamba
blong program ia.
Eksasaes tu hemi gud from hemi wekemap tinktink blong
yumi mo givem yumi moa enerji.
KLOSING SEREMONI
Hemia i sud tekem ples long end blong kamp. Hemi
blong selbretem finis blong kamp. Yu save askem sam man
blong kam luk o mekem smol toktok mo wan lida tu i sud toktok smol
wetem ol patisipen. Mebi yufala i wantem mekem wan singsing o wan skit, o mekem wan
kakae. Spos yu gat sertifikat blong givimaot, yu save givim long taem blong klosing.
Yu save yusum Appendix M blong planem kamp mo blong tingbaot ol smol smol samting. Luk Luk long Appendix
O blong wan sampol skedul, mo Appendix blong wan empti skedul we yu save filemaot. Lukluk long Appendix Q
blong ol rol blong wan wan fasiliteta.
Pej 99 of 126
PLANEM KAMP LONG SAED BLONG FAENANS
STEP 1: Introdaksen: Bae yu statem klas wetem objecktif blong yu (i stap antap).
STEP 2: Afta mekem se oli evriwan i stap tinktink hao nao oli save traem winim vatu blong mekem wan kamp
olsem. Taem we oli singaotem wan ansa bae yu raet long bod o bigfala pepa blong yu.
Olsem: Fund raising- Sellem krafts (basket, mat, skirt), donasen
STEP 3: Tellemaot long olgeta ale yu mi save yu mi gat janis blong winim smol vatu blong helpem yufala ranem
wan kamp. Naoia mi wantem yu mi ting hao nao yumi save yusum mani gud long mekem i hapen. Bae yumi
mekem se yumi gat 4 grup (mekem se oli count off, 1, 2 , 3, 4)
STEP 4: Bae yufala ranem wan kamp, fas samting yu mas ting long long saed blong budget, hem wanem nao yu
ting se yu mas pem. Yufala save yusum lis we i stap long buk blong yu or jas yusum tinktink blong yu nomo be
mekem wan lis wetem ol samting yu ting se yu mas pem blong kamp. Bae hemi kavremap truck, kakae, pepa, ol
Ol Samting Blong Yusum blong mekem bigfala saen, mo eni narafala samting yu ting se yu wantem i stap ensaed
long kamp blong yu.
Olsem:
Kakae
Truck
Pepa
String blong bracelet
STEP 5: Naoia yumi save hao blong winim vatu mo wanem nao yumi wantem pem blong kamp. Be nao yumi mas
putum tufala tinktink tugeta blong mekem se yumi gat wan budget blong yusum long planemaot gud kamp
blong yufala.
Long wan saed blong pepa mi wantem se yu putum lis blong ol samting yu wantem pem. Bae yu listem long saed
we kas we i go aotsaed. Bae yu mekem lis long wan saed be afta long nara saed yu mas ting long kos blong
hem. Be spos yu save ale kos blong pepa hemi 20 vatu, yu no raetem 20 vatu, yu tinktink fas taem hamas pis
pepa bae yu nidim afta yu putum total kos blong pepa.
Long narasaed blong pepa mi wantem se yu putum lis blong ol we blong winim vatu. Bae yu listem long saed we
kas we i kam ensaed. Naoia yu mas traem tinktink gud long hamas mani yu ting se yu save winim. Be yu mas
ting tru long hem.
Afta luk ol mani we bae i kam ensaed, hemi save kaveremap ol we bae i go aotsaed?
Spos yes, hemi wan gud stat be yu mas i stap pem evrisamting. Taem we yu mekem wan budget hemi wan
gudfala we blong planem mani be hemi no minimse winim evrisamting finis. Hemi jas helpem yu plan.
STEP 6: Spos yu bin winim ol vatu mo naoia yu stap redi blong go pem evrisamting. Taem we yu yusum ol mani
hemi impotent tumas yu stap rikodem evrisamting so yu no gat Janis blong mistem wan samting. Huia i gat wan
passbook finis? Spos yu gat mi ting se hemi isi lelebet long yu be long sam yufala a ting hemi wan samting we yu
no gat tumas ekperens blong hem.
Lukluk Appendix L blong wan blank form blong filemaot bajet
KAMP GLOW/BILD
GIRLS LEADING OUR WORLD and BOYS IN LEADERSHIP DEVELOPMENT
Ples:
Wanem Taem:
Gol blong Kamp GLOW/BILD hemi blong givim ol skil mo save we i save leftemap
laef blong ol yangfala man mo woman, mo tu blong sapotem mo inkarajem
paoa blong wan wan man we i stap insaed long hem finis.
Bell Ringer
Day Counsellors
Runner
Time Keeper
Klinap Grup
Night Duty
Evening Program
Moning Spot
Aftanun Spot
Tae Dae
Staf blong Kuk
Sertifikeits
Tresara hemi shud lukaotem ol mani blong kamp
Registresen Taem ol patisipen oli kam, meksua se oli saenen form, mekem nem taf, soem olgeta ol fasiliti
Bel Ringa Ringem bell long moning sport, brekfas, ti, lanj, taem blong aftanun sesen, taem blong aftanun
spot, taem blong sapa, mo taem blong evening aktiviti
Dei Kansala hemi shud lukaotem wellbeing blong ol patisipen long dei mo meksua se evriwan oli kam
long sesen
Runa hemi pasem mesej o go karem Ol Samting Blong Yusum we fasiliteta oli nidem
Taem Kipa hemi meksua se wanwan sesen oli stik long taem
Klinap Grup oli shud meksua se afta evri sesen mo long en blong dei, ples hemi kiln
Naet Kaonsla hemi meksua se evriwan oli go long dorm blong olgeta mo no go wokbaot long naet
Program long naet oli in-jarj long evening aktiviti olsem bana, frensip breslet, sing sing, olsem
Moning Spot hemi shud gat 4 opsen, so mas gat 4 voluntia blong lidem wan spot
Aftanun Spot hemi lidem aftanun spot we evriwan oli patisipeit olsem futbol, Frisbee, olsem
Tae Dae hemi lidem tae dae mo meksua se ol Ol Samting Blong Yusum oli stap mo water hemi boil
Staf blong kuk olgeta oli kuk blong kamp O oli meksua se ol mama we oli stap kuk long kamp oli redi
Sertifikeits oli raetem ol sertifilet long END blong program, mo tu oli save mekem superlatives olsem
Bes Laf, Bes Timwok, olsem
Welkam long Kamp GLOW/BILD. Long wik ia yumi evriwan i kat plante samting blong mekem mo lanem. Blong
mekem sua se woksop ia i gohed gud mo evriwan oli kat wan gudfala taem, yumi mas stap sef mo hemi importan
se ol patisipen oli luksave ol rul:
Bae mi rispectem evri sista mo brata we i stap.`
Bae mi kam long evri sesen blong woksop ia.
Bae mi no livim eria blong kamp long wik ia.
Bae mi finisem woksop ia bifo mi save karem transport blong go bak long ples blong mi.
Bae mi no drink Tuska, Alkohol, o kava long wik ia.
Bae mi no smok long wik ia.
Bae mi no askem eni man (olsem boyfren, famli, narafala fren) blong kam luk mi long ples ia.
Bae mi no tekem eni samting we hemi no blong mi.
Bae mi no mekem wan rao or kilim eni man.
Mi mas askem eni Kamp Lida blong helpem mi spos mi nidim wan samting or kat wan problem.
Bae mi offem mobile fon blong mi insaed ol sesen blong kamp.
Spos mi brekem eni rul ia, mi save se Pis Kop bae oli kontaktem komuniti blong mi from.
Mi, ___________________________ (nem blong patisipen) agri se mbae mi respektem ol rul ia. Mbae mi folem
ol rul ia long ful taem blong woksop,
_____________________________________________________ ______________________
Saen nem blong patisipen Deit
SECONDARY SKUL
HOTEL/RESTAURANT
SKUL/AID POST
SECURITY BUSINESS
VILA TOAN
BANK/NAVWUD
TRENING CENTER
RTC
VILIJ
WOK I KIK
AUSTRALIA/CHINA:
SCENARIO: RTC
Yu stap lo RTC, afta yu gat sam jois we yu save mekem lo ples ia. Yu save
Yu save ko lo vilij mo mekem wan haos blo yum o woekm Karen Spos yu jusum jois ia yu mas mekem 10
jumping jacks (Vilij i stap lo ______________)
Yu save traem winim wan loan lo bank o Wanwoods blo statem wan bisnis Spos yu jusum jois ia yu mas mekem
40 jumping jacks (Bank/Vanwoods i stap lo ______________)
Yu save ko traem faenem wan wok lo aid post o lo skul Spos yu jusum jois ia yu mas mekem 40 jumping jacks
(Aid post/Skul i stap lo ______________)
SCENARIO: VILIJ
Yu stap long Vilij mo yu gat wan haos blo yum o wan pikinini. Afta yu gat sam jois we yu save mekem lo ples ia.
Yu save
Workem Karen blo yum o salem aot copra blo winim smol mani blo yu - Spos yu jusum jois ia yu mas mekem 10
squats (Grup A i stap lo ______________)
Joinem sam komiti blo komuniti blo yu mo planem sam cacao o sandal wood blong winim moni Spos yu jusum
jois ia yu mas mekem 30 squats (Grup B i stap lo ______________)
Traem winim wan loan lo bank or Vanwoods blo statem wan bisnis - Spos yu jusum jois ia yu mas mekem 40
squats (Bank/Vanwoods i stap lo ______________)
SCENARIO: AUSTRALIA/CHINA
Yu stap lo Australia/China blo skul, afta yu gat sam jois we yu save mekem lo ples ia. Yu save
Finishem skul blo mekem se bae i gat bigfala Janis blo kam wan impoten lida blo ful Vanuatu Spos yu jusum jois
ia yu mas mekem 40 push ups (Grup G i stap lo ______________)
Lego skul afta go bak lo wok i kik blo faenem wan kaen wok Spos yu jusum jois ia yu mas mekem 10 jumping
jacks (Wok I Kik i stap lo ______________)
Wan man we hemi no save Hemi laekem futbol bitim Favret kala blo hem i grin Wan woman we hemi taf Wan we hemi fit blong draw Wan we hemi toktok Franis
kakae paenapol volibol blong plei plei futbol
Hemi laekem kakae pima Hemi laekem swim lo Hemi save klaem stumpa blo Wan we hemi laekem lap lap Wan we hemi save 5 o moa Wan we hemi raet wetem lef
solwota kokonas banana bitem ol narawan lanwis han
Hemi save plei guitar Hemi laekem kastom danis Hemi laekem music lo Wan we hemi fraet long dark Wan we hemi no save hao Wan we hemi fit blong
stringband blong mekem wan mat turnem hea
Doa blong Sit Sit (Anus) (LAnus) Haos blong Melek blong Man (Prostate)
Basket blong Ples blong
Praevet Pat blong Man (Penis) (Le (La Prostate)
Mekem Sperm (Scrotum) (Le
Pnis)
Scrotum)
Paep blong Sperm mo Pis Pis (Urethra) Haos blong Sperm Ples blong Mekem Sperm (Testes) (Les
Rod blong Sperm (Vas Testicules)
(Lurtre) (Epididymis)(Lepidiymis)
Deferens) (Le Vas Deferens)
Ples blo harem gud (Clitoris) Rod blong Eg (Fallopian Tube) (La Haos blong Eg (Ovary) (Les Ovaires/Lvaire) Doa blong Pikinini (Cervix) (La
Eg blong Woman (Egg) (Leuf)
(Le Clitoris) Trompe Utrine) Nuque)
Basket blong Pikinini Rod blong Pikinini (Vagina) (Le Bed blong Bebe (Endometrium Lining) (La
(Uterus)(Ltrus) Vagin) Doublure D-Endometrium)
11. Afta 6 manis, hemi stap gro 12. Afta 9 manis hemi bigwan mo
moa. redi blong kamaot. 13. Wan bebi hemi bon!
Withdrawl Hemi sef mo I no save spoilem man. I no save blokem ol STI mo AIDS.
No No Hemi very effective.