Professional Documents
Culture Documents
Analiza Tehnicke Regulative U Oblasti Ispitivanja Konstrukcija PDF
Analiza Tehnicke Regulative U Oblasti Ispitivanja Konstrukcija PDF
Sadraj
1. UVOD............................................................................................................................................... 2
9. LITERATURA .................................................................................................................................. 22
1
1. UVOD
Dalji tekst se i prezentuje upravo pratei te osnovne odrednice, pri emu je napravljen
pokuaj da se izdvoje glavne karakteristike postupaka, bez obzira da li se trae (ili preporuuju) samo
u jednom ili u vie citiranih dokumenata.
Na samom poetku ovog teksta treba naglasiti da inenjerski pristup reavanju problema ne
trpi nikakve dogme i ne poznaje slepo potovanje propisanih pravila, to posebno treba imati na
umu prilikom itanja ovog teksta. U tom smislu, dalji tekst treba, prvenstveno shvatiti kao pregled
trenutnog stanja ove materije kod nas, bez i najmanje namere da u samom tekstu, razmatrana
tehnika regulativa iz ove oblasti predstavlja ograniavajui faktor kod procesa ispitivanja
konstrukcija i elemenata konstrukcija. To sigurno nije bilo ni miljenje organizacije koje su izdale
razmatranu regulativu.
2
mostove raspona 15 metara i vie, tribine na sportskim graevinama i u dvoranama, krovne
konstrukcije raspona veeg od 30 metara, kranske staze, sisteme meuspratnih konstrukcija koji se
prvi put primenjuju, dalekovodne stubove sistema koji se prvi put primenjuju, druge specifine i
naroito sloene objekte; objekte pri ijem su izvoenju korieni novi tehnoloki postupci, kao i
objekte za koje je projektom konstrukcije predvieno da se mogu staviti u eksploataciju samo ako su
prethodno bili ispitani probnim optereenjem.
Pored toga, neki od navedenih standarda decidno nabrajaju i druge betonske konstrukcije
koje obavezno treba ispitivati pre poetka eksploatacije, poput brana i elemenata brane, rezervoara,
silosa, bazena, pozorita, bioskopa i hangara. Kako se na neke od pobrojanih objekata odnose i drugi
propisi (recimo na brane) to treba, u principu ispitivati sve pobrojane objekte bez obzira kako su
izvedeni.
Ispitivanje probnim optereenjem po ovom pravilniku nije obavezno kod mostova koji slue
iskljuivo za postavljanje raznih instalacija (cevovoda, gasovoda i sl.), ali se i kod njih preporuuje
analiza najvanijih parametara ponaanja prilikom nanoenja prvog punog optereenja mosta
posebno ako su to vei objekti kod kojih je korisno optereenje u poreenju sa sopstvenom teinom
konstrukcije dosta znaajno.
3
visokih brana visine H 100m;
mostova i vijadukata raspona L 50m, ili onih kod kojih je visina stubova H 30m;
visokih brana, mostova i vijadukata manjih visina, raspona ili visina stubova od prethodno
navedenih, ako se izvode kao konstrukcije sloenih sistema, odnosno u sloenim uslovima
fundiranja.
Pored toga obavezno je praenje indukovane seizminosti (seizmike aktivnosti regiona koja
se javlja kao posledica formiranja vodene akumulacije) svih brana graevinske visine (pri emu se
graevinska visina meri od najnie kote temelja do najvie kote brane) vee od 40m i visokih brana
(sve brane visine preko 15m i one vee od 10m ako im je duina po kruni brane vea od 500m, ili
im je zapremina akumulirane vode vea od 100.000m3, ili im je maksimalni protok vode koja se
proputa kroz branu vei od 2000m3 u sekundi), a koje se nalaze u zoni VII, VIII i IX stepena po MCS
skali.
Takoe, kada jedan proizvoa proizvodi u toku jedne godine vie od 500 prefabrikovanih
betonskih elemenata istog tipa, a ti elementi su izloeni savijanju, velikom ekscentricitetu ili
znaajnom izvijanju ( > 70), tada se mora obavezno izvriti ispitivanje njihove nosivosti.
4
modelima pre poetka serijske izrade predmetnih konstruktivnih elemenata. Vidi se da su ovde
kriterijumi o tome koje elemente treba ispitivati blai nego kriterijumi dati u standardu
Prefabrikovani betonski elementi tehniki uslovi za izradu i ugradnju, pa njega, u principu, treba i
primeniti.
Ako su serije elemenata manje od 500 komada, ili ako je za proizvodnju 500 komada
potrebno vie od godinu dana, tada treba postupiti prema odredbama Pravilnika za izgradnju
objekata visokogradnje u seizmikim podrujima, koje obavezuju da se svaki prefabrikovani sistem
graenja pre primene analitiki i eksperimentalno proveri i dokae njegova nosivost i stabilnost
elemenata i sistema veza. U okviru te provere, po jedan element od svakog tipa konstruktivnog
elementa treba ispitati do loma.
Pored ovih obino se ispituju i sve ostale znaajnije konstrukcije posle sanacije, kao i one kod
kojih postoji ikakva sumnja u pogledu nosivosti, krutosti i/ili upotrebljivosti.
5
Kao prvo, neophodan uslov za sprovoenje postupka ispitivanja je da je izgradnja objekta
koji treba ispitati u potpunosti zavrena. Za dinamika ispitivanja mostova posebno se naglaava da
ak i prilazi mostu moraju biti zavreni.
starost konstrukcije,
raunske irine prslina, veliine ugiba i eventualno ostalih parametara graninih stanja
upotrebljivosti,
U tom smislu posebno je znaajno izvriti uvid u dokaze o kvalitetu ugraenih materijala i
elemenata konstrukcije (koji moraju biti sainjeni prema odgovarajuim standardima), kao i u ostalu
dostupnu dokumentaciju koja moe biti od znaaja za sam proces ispitivanja (recimo u zapisnike o
prethodnim ispitivanjima, zapisnike o oteenjima na objektu i tome slino). Pri tome, posebno treba
obratiti panju da starost ugraenog betona (ako se radi o betonskoj konstrukciji) u trenutku
ispitivanja konstrukcije mora biti najmanje 28 dana.
Pre poetka testiranja treba napraviti detaljni pregled i snimak konstrukcije, izvriti vizuelni
makroskopski pregled konstrukcije (recimo, utvrditi eventualna oteenja, obijenost ivica, pojavu
segregacije betona, prisustvo prslina, lo kvalitet varova i sl.) i, ako je sve u redu, konstatovati da
podaci o geometrijskom obliku i o dimenzijama elemenata odgovaraju onima predvienim u
projektu konstrukcije. To praktino znai da svaku konstrukciju pre probnog optereenja treba
detaljno pregledati, prvenstveno radi konstatovanja, a eventualno i otklanjanja nedostataka koji bi
mogli uticati na njeno ponaanje pod probnim optereenjem.
Ispitivanja probnim optereenjem, ili optereenjem do loma, se ne mogu obavljati ako nije
izraen program ispitivanja konkretne konstrukcije.
U principu, najbolje je idejno reenje programa ispitivanja definisati u fazi izrade glavnog
projekta konstrukcije, a konani program ispitivanja posebno u smislu provere uticaja eventualnih
6
podbaaja kvaliteta, tj. stvarnog, izvedenog stanja konstrukcije uraditi tek nakon zavretka izrade
same konstrukcije, i to nakon prikupljanja podataka o izvoenju iste i nakon dodatnog prouavanja
tehnike dokumentacije. Na taj nain, program ispitivanja po potrebi, moe biti prilagoen samom
izvedenom stanju konstrukcije.
Ovaj pristup je najpreporuljiviji i u smislu odabira kvalitetne merne tehnike, koja se tokom
izrade velikih objekata koja moe da traje i po nekoliko godina, moe eventualno znaajno
unaprediti.
eventualnu dispoziciju pomonih skela na koje se postavljaju merni instrumenti ili pomoni
ureaji,
ostale informacije koje mogu biti relevantne za ispitivanje (poput mera zatite, fizikog
obezbeenja tokom procesa ispitivanja i tome slino).
7
optereenje mosta i tome slino). U pripremne aktivnosti treba ukljuiti i mere za spreavanje
vrenja ikakvih drugih aktivnosti na objektu koji se ispituje, to pre ispitivanja treba i proveriti.
Pri tome, ponekad se postavlja pitanje da li i kako nanositi optereenje na konstrukciju ako
se jo tokom uvida u tehniku dokumentaciju pre ispitivanja, prepozna da konstrukcija nije
projektovana u skladu sa propisima recimo nije prepoznata kritina kombinacija optereenja ili
projekat prema kome je izvreno izvoenje objekta u bilo kom smislu nije u skladu sa trenutno
vaeim propisima. U takvim situacijama treba preduzeti dodatne aktivnosti u smislu dorade tog
projekta i eventualnog ojaanja konstrukcije, pa tek nakon toga treba izvriti ispitivanja, tj. zadati
optereenja ali sada u skladu sa onima iz korigovane tehnike dokumentacije.
Postoji nekoliko dokumenata na koje, kao posebno znaajne u smislu definisanja statikih
optereenja, posebno treba obratiti panju. Tako, u skladu sa standardom Ispitivanje konstrukcija
visokogradnje probnim optereenjem i ispitivanje do loma, probno statiko optereenje Wprob
mora biti jednako sumi ukupnog stalnog Wstal i pokretnog Wpokr optereenja, i to njihovim
vrednostima pre mnoenja koeficijenata sigurnosti. Znai, na ispitivanu konstrukciju treba naneti
optereenje kojim e se ve postojea optereenja dopuniti do ovog neophodnog nivoa:
Pri izboru mesta nanoenja optereenja treba izabrati najnepovoljniji poloaj optereenja po
projektu konstrukcije. Ako to nije praktino izvodljivo, mora se optereenje postaviti tako da ono, u
8
merodavnim presecima (u kojima se vre i merenja parametara ponaanja), izazove unutranje sile
priblino jednake onima koje bi se dobile da je optereenje postavljeno u merodavni poloaj po
projektu konstrukcije.
U = Vstat/Vn
gde je:
Obzirom na veliinu i poloaj tereta, ta eljena probna optereenja definisana prema ovom
parametru efikasnosti probnog optereenja, mogu biti normalna, posebna i izuzetna.
0.5 U 1.0
9
iznosi izmeu 50 i 100% od projektovanog pokretnog optereenja, pomnoenog projektnom
vrednou dinamikog faktora. Pri ovome treba biti paljiv da se, u elji da se neki elemenat optereti
do ovog nivoa, optereenje ne postavi u takav poloaj da se u nekom drugom preseku dostignu
uticaji vei od onih za koje je taj drugi elemenat dimenzionisan.
1.0 U 1.1
Znai, posebno probno optereenje treba da iznosi izmeu 100% i 110% od projektovanog
pokretnog optereenja, pomnoenog projektnom vrednou dinamikog faktora ako je poloaj
optereenja takav da se poklapa sa merodavnim poloajem za posmatrani presek.
Izuzetna probna optereenja emo primeniti samo kada se (u bilo kojem trenutku
eksploatacije) zahteva optereenje konstrukcije iznad projektom predvienih veliina, npr. radi
prelaska specijalnih tereta. Rezultati ovakvih ispitivanja vae jednokratno, samo za to konkretno
optereenje mosta. Pri tome efikasnost probnog optereenja treba da zadovoljava uslov da je:
Ovde vrednost U treba sraunati u odnosu na taj specijalni teret, to znai da je Vn raunski
odreena vrednost uticaja u posmatranom preseku usled tog izuzetnog optereenja (specijalnog
tereta), bez dinamikog koeficijenta. Izraz vai za raspone mostova do 100m, pri emu je L raspon
mosta dat u metrima. U ovakvim situacijama izuzetno probno optereenje treba, znai, da iznosi
izmeu 110% i 130% (zavisno od raspona mosta) od tog posmatranog izuzetnog optereenja
pomnoenog projektnom vrednou dinamikog faktora ako je poloaj optereenja takav da se
poklapa sa merodavnim poloajem za posmatrani presek. Ako poloaj merodavnog optereenja nije
takav, tada probno optereenje treba da bude takvo da uticaji u preseku od probnog optereenja
budu za 10% do 30% vei (zavisno od raspona mosta) od raunskih uticaja tog analiziranog izuzetnog
optereenja, pomnoenog projektnim dinamikim koeficijentom.
Ovaj pravilnik takoe definie da, ako ne postoji statiki proraun za neke elemente
konstrukcije, optereenje treba da se postepeno pomera, dok se u posmatranom preseku elemenata
10
ne postigne maksimalni uticaj postupak koji u stvari predstavlja eksperementalno pronalaenje
najnepovoljnijeg poloaja optereenja.
Pri izboru eme optereenja veoma je znaajno precizno odrediti eventualni udeo susednih
elemenata na nosivost posmatranog elementa, tj. mora se pravilno predvideti tok sila.
Kada se ispituju nosee gredice (rebra) ovakve konstrukcije, optereenje treba nanositi do
loma, prema dispoziciji datoj na slici 1.
Znai, nosea gredica se ispituje kao kontinualni nosa na dva polja. Raspon polja jednak je
predvienom razmaku podupiraa koji se postavljaju u fazi montae stvarne konstrukcije. Ispitivanje
se vri na dva uzorka.
Ispitivanje gotovih tavanica u drugoj fazi treba vriti na etiri uzorka: na dva uzorka za najvei
raspon u proizvodnom programu i na dva uzorka za najee korieni raspon.
Pored ovog standarda, sa stanovita definisanja optereenja koje treba naneti tokom
ispitivanja, interesantan je i standard koji se koristi kod ispitivanja elemenata od elijastog betona:
elijasti beton armirane zidne ploe od gasbetona i penobetona. Inae, armirane zidne ploe od
11
elijastog betona su prefabrikovani graevinski elementi namenjeni za izradu nosivih i nenosivih
zidova zgrade.
Kada su ovakvi elementi nosivi, ispitivanje koeficijenta sigurnosti na lom vri se na tri uzorka.
Pri tome se optereenje zadaje kao horizontalno, (veliina Wmin = 1.1kN/m2) i vertikalno koje se
poveava do loma ispitivanog uzorka. ema optereenja prikazana je na slici 3.
Ako se radi o nenosivim ploama, ispitivanje se vri tako to se ploa poloi na dva oslonca
raspona l = lo + a prema statikom proraunu, s tim da duina naleganja ploe na osloncima iznosi
amin = lp/80, ali ne manje od 70mm. Pri tome irina naleganja mora biti jednaka irini ploe.
Optereenje se nanosi pomou dva koncentrisana tereta, kako je prikazano na slici 4 konstantnim
prirastom do loma uzorka.
12
Slika 4 ema probnog optereenja nenosive zidne ploe od elijastog betona
Kada se ovakvi elementi koriste kao krovne i meuspratne ploe, ispitivanje se vri u skladu
sa standardom elijasti beton Armirane krovne i meuspratne ploe od autoklaviranog gasbetona i
penobetona. U toj situaciji, ema i nain optereenja je manje-vie identian prethodnom, pri emu
duina preko koje se nanose optereenja na element do mora biti tolika da lokalni pritisak betona
ispod oekivane veliine sile na ovom mestu, u asu loma ne premauje 30% pritisne vrstoe
betona, s tim da ova duina iznosi najmanje 100mm, slika 5. Pri tome, propisano je da se optereenje
nanosi brzinom reda veliine 0.035kN/sec = 2.1kN/min sve do dostizanja stanja loma uzorka.
Konstrukcije se uvek prvo ispituju statikim probnim optereenjem, ako je neophodno, tj.
propisano, i dinamikim probnim optereenjem. Posebno treba naglasiti da probno dinamiko
optereenje svojim kljunim osobinama (recimo brzinom kretanja), ali i ostalim karakteristikama
mora odgovarati najnepovoljnijim uticajima kojima je ispitivana konstrukcija podvrgnuta u
eksploataciji.
13
seizmikog intenziteta VIII i IX stepena. To se posebno odnosi na visoke brane (svih tipova po
konstrukciji i materijalu), industrijske dimnjake visine H 120m, rashladne tornjeve visine H 80m,
vodotornjeve kapaciteta Qv 2000m3, mostove i vijadukte raspona L 50m ili visine stubova
H 30m, i ostale objekte sloenih konstruktivnih sistema (sloene konstrukcije ili sloeni uslovi
fundiranja). Pri tome, ta ispitivanja se sprovode na samim konstrukcijama, znai u njihovoj prirodnoj
veliini i in-situ.
Kod dinamikih ispitivanja (Pravilnik br. 315 o odravanju donjeg stroja pruga
jugoslovenskih eleznica) brzina kretanja probnog optereenja ne treba da bude manja od 10km/h i
treba je poveavati po pravilu za po 20 km/h ili manje ako se radi o kritinim brzinama koje
izazivaju pojavu rezonancije (posebno rezonancije u glavnim podunim i poprenim nosaima mosta)
sve do maksimalne brzine na tom delu konstrukcije, predviene projektom. Pri tome odstupanje
od propisane brzine ne sme biti vee od 5km/h. Za svaku mernu taku, za svaku brzinu i za svako
optereenje kojim se konstrukcija ispituje, moraju se predvideti bar etiri prelaska optereenja preko
mosta od kojih po dva za oba smera vonje.
14
ukljuujui i lom usled gubitka prijanjanja kod AB konstrukcija), graninih stanja upotrebljivosti
(pomeranja, prslina, napona, deformacija i sl.), i/ili uporeenje sa propisanim vrednostima koje
definiu kvalitet ispitivane konstrukcije ili elementa konstrukcije.
15
toka vertikalnih ugiba u sredini izabranih raspona glavnog nosaa, u toku prelaska i neposredno
nakon uklanjanja probnog optereenja pri emu se mere i brzine kojima to probno optereenje
prelazi preko konstrukcije. Ako se programom ispitivanja trai, mere se i dinamike deformacije na
mestima oekivanih ekstremnih uticaja, poprena i poduna pomeranja u sredini izabranih raspona,
ali i ostale relevantne dinamike karakteristike konstrukcije. U cilju definisanja koje parametre
ponaanja treba posmatrati prilikom sprovoenja dinamikih ispitivanja znaajan je i Pravilnik br.
315 o odravanju donjeg stroja pruga jugoslovenskih eleznica, koji propisuje i odreivanje
dinamikih napona u konstrukciji pri emu se njihovo odreivanje ne ograniava samo na glavni
nosa, ve se dinamika merenja proiruju i na druge elemente konstrukcije. Kod merenja
horizontalnih vibracija standard preporuuje merenja u ravni kolovoza, odnosno na onom pojasu
glavnog nosaa koji je najblii kolovozu.
Merni ureaji koji e se koristiti tokom ispitivanja, njihova tanost i mesta postavljanja na
konstrukciji moraju da odgovaraju potrebama ispitivanja. U tu svrhu tehnika regulativa pominje
ekstenzometre, ugibomere, klinometre, lupe i mnoge druge instrumente, i ponegde daje njihove
potrebne karakteristike. Pri tome je neophodno obezbediti da svi instrumenti koji se u ispitivanjima
primenjuju budu ispravni, badareni i provereni na licu mesta. Na ovom mestu treba pomenuti samo
jedan tip greke: da bi se iz rezultata ispitivanja eliminisale greke u merenjima koje se javljaju usled
temperaturne promene, moraju se primeniti i odgovarajui instrumenti ili postupci za kompenzaciju
temperature (npr. kompenzacione merne trake, [2]).
5%
Moe se smatrati da je ovaj kriterijum veoma blag i da danas treba teiti znatno preciznijim
mernim sredstvima.
to se tie osetljivosti samih instrumenata, Pravilnik br. 315 o odravanju donjeg stroja
priga jugoslovenskih eleznica trai da merni satovi komparateri, imaju osetljivost (podatak
instrumenta) od najmanje 0.1 do 0.001mm. Isti pravilnik definie i da elektrootporne merne trake
treba da budu, za eline mostove, duine 10 do 25mm, tj. 80 do 200mm, za betonske mostove.
16
(za merenja na elinim mostovima), tj. 300Hz (za merenja na betonskim mostovima), pri emu
greka u merenjima ne sme biti vea od +3% tj. -5%.
to se tie registrovanja samog odgovora tla, temelja i tela brane na dejstvo zemljotresa, kod
brana ija je graevinska visina vea od 60m mora se postaviti mrea od najmanje etiri, za brane
izmeu 30m i 60m od najmanje tri, a za brane visine manje od 30m najmanje dva instrumenta od
kojih se jedan postavlja u temelju brane. Ovi instrumenti moraju imati trokomponentni registrator
vremenskih istorija ubrzanja (koji mora da ima brzinu dovoljnu da se obezbedi registrovanje svih
spektralnih komponenti u opsegu od 0.10Hz do 33.0Hz; tanost referentnog signala vremenske ose
+0.2%; minimalnu rezoluciju od 1:55, i medijum registrovanja), akselerometre (dinamikog opsega
od 1.0g ili 2.0g, sa minimalnom rezolucijom od 1:100; frekventnog opsega od 0.10Hz do 33.0Hz;
najmanjeg priguenja 55% od kritinog priguenja i poprenu osetljivost manju od 3% od aksijalne
osetljivosti senzora) i seizmiki starter, koji mora da ima sledee karakteristike: pravac osetljivosti u
vertikalnom pravcu ili u sva tri ortogonalna pravca; frekventni opseg od 1.0Hz do 10.0Hz i nivo
aktiviranja od 0.005g do 0.01g sa mogunou kontinuiranog podeavanja.
Procedure sprovoenja ispitivanja, kojima se definiu svi uslovi koje treba ispuniti tokom
postupka ispitivanja, predstavljaju izuzetno bitan inilac kvaliteta samog eksperimenta. One u
17
programu ispitivanja moraju biti jasno definisane i, u to je mogue veoj meri, ispotovane tokom
samog ispitivanja.
Na samom poetku, to se tie atmosferskih uslova kojima treba teiti tokom ispitivanja,
kada se ispitivanja vre u laboratorijama, najbolje je postupiti u skladu sa standardom elijasti beton
armirane krovne i meuspratne ploe od autoklaviranog gasbetona i penobetona, koji kae da
ispitivanja treba izvriti pri temperaturi vazduha u prostoriji od 20 2 C i relativnoj vlanosti od
65 5 %. Ovako pogodnim atmosferskim uticajima treba teiti i kada se radi o ispitivanjima in-situ,
tako da se, po pravilu, preporuuje da se ispitivanja konstrukcija vre pri mirnom, pomalo oblanom
vremenu.
U principu, organizacija ispitivanja mora biti takva da sam proces ispitivanja bude to krai,
to je od osobite vanosti kod razmatranja temperaturnih uticaja na rezultate merenja, kao i za
smanjenje verovatnoe pojave nepredvienih situacija koje mogu uticati na taan rad instrumenata.
Posebno treba napomenuti da se ispitivanje betonskih konstrukcija ne sme vriti pri starosti
betona manjoj od 28 dana.
Samo ispitivanje konstrukcija se obino sprovodi u dve faze tokom i nakon kojih se obavezno
vri posmatranje konstrukcije, tj. merenje pomeranja, deformacija i ostalih relevantnih parametara
odgovora (Ispitivanje konstrukcija visokogradnje probnim optereenjem i ispitivanje do loma). U
prvoj fazi sprovodi se optereivanje konstrukcije do najveeg predvienog probnog optereenja,
koje mora ostati na konstrukciji najmanje 16 asova (kod elinih konstrukcija 4 asa). U tom
vremenskom periodu, ako se odgovor nije stabilizovao, vre se najmanje etiri merenja posmatranih
parametara odgovora, jer je uobiajeno da se probno optereenje nanosi u najmanje etiri, a
optereenje loma u najmanje 10 jednakih koraka. Pri tome, idui korak optereenja se nanosi tek
poto je dolo do prestanka prirasta pomeranja i deformacija (tj. do stabilizacije odgovora
konstrukcije) u prethodnom koraku.
U drugoj fazi uklanja se optereenje, tj. vri se rastereenje, pa se zatim ponovo vri detaljno
merenje parametara ponaanja. Nakon toga vre se merenja na ispitivanoj konstrukciji najvie u
narednih 16 sati (4 sata kod elinih konstrukcija), ili dok se ne dostigne neki od kriterijuma o
ispravnosti konstrukcije po kriterijumu zadovoljenja zaostalih ugiba (vidi poglavlje 9.1).
18
Kod ispitivanja gotovih elemenata konstrukcije obino se od prve velike serije od 1500
elemenata uzmu tri uzorka istog tipa, pa se ispitaju do loma (Prefabrikovani betonski elementi
Tehniki uslovi za izradu i ugradnju). Pod istim tipom elementa ovde se smatraju elementi isti po
funkciji, a slini po obliku i dimenzijama poprenog preseka. Ako se proizvodi nekoliko vrsta
prefabrikovanih elemenata istog tipa, koji se meusobno razlikuju po optereenju i naprezanjima,
ispitae se ona vrsta elementa koja je izloena najveim naprezanjima.
v 1.12 v90
Faza stabilizacije oslonaca sprovodi se radi svoenja neeljenih efekata oslanjanja (naleganje
oslonaca, mala pomeranja i sl.), koji utiu na tanost narednih merenja, na najmanju moguu meru.
Stabilizacija oslonaca vri se na nain to se ispitivani elemenat optereti do 50% nominalne sile i
zatim potpuno rastereti. Tek nakon rastereenja vri se oitavanje poetnih veliina parametra
ponaanja u cilju sagledavanja pravilnog postavljanja stabla.
19
drugi korak od 50% do 70% traenog nivoa optereenja
Kao prvo, smatra se da je konstrukcija dostigla granino stanje loma ako pri odreenom
optereenju nastupi fiziki slom konstrukcije, nakon njenog dela ili preseka, ili ako dodje do gubitka
stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog elementa. Kae se da je do loma dolo i ako se izolovani
lokalni lom nekog elementa konstrukcije, koji sam po sebi ne bi znaio i lom cele konstrukcije,
poveava bez daljeg poveanja optereenja.
Po istom standardu i dostignuti ugibi mogu biti indikator da je konstrukcija dola u stanje
loma. Po prvom kriterijumu iz ove grupe, lom se desio ako se prirast pomeranja ne smanjuje pri
konstantnom optereenju, mereno tri puta uzastopno u istim vremenskim intervalima.
Po drugom kriterijumu iz oblasti ugiba, konstrukcija je u stanju loma ako je prirast pomeranja
vn u poslednjoj fazi prirasta optereenja (faza n) jednak ili vei od zbira pomeranja u prethodnih pet
takvih faza optereenja:
20
vn vk k=n-1, ... , n-5
uexp L/50
Prsline, kao kriterijum loma AB konstrukcije posmatraju se u smislu svoje zbirne, ukupne
veliine. Tako, stanje konstrukcije za koje zbir pukotina aexp izmerenih na duini od 200mm iznosi
vie od 1.5mm moe se smatrati stanjem loma:
Manje vie iste kriterijume loma propisuje i Tehnika preporuka br 10a opti tehniki
uslovi za projektovanje, proizvodnju i korienje betonskih stubova za nadzemne
elektroenergetske vodove, pa se moe rei da su nabrojani uslovi loma i generalno prihvaeni u
naoj tehnikoj regulativi iz ove oblasti.
21
9. LITERATURA
[5] ISPITIVANJE MOSTOVA PROBNIM OPTEREENJIMA, JUS U.M1.046, Slubeni list SFRJ 60/1984;
[6] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA OPTEREENJE MOSTOVA, Slubeni list SFRJ 1/1991;
[7] PRAVILNIK BR. 315 O ODRAVANJU DONJEG STROJA PRUGA JUGOSLOVENSKIH ELEZNICA,
Jugoslovenske eleznice, br. 1981/69, 1970. god.;
[8] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA SEIZMIKO OSMATRANJE VISOKIH BRANA, Slubeni list
SFRJ 6/1988;
[10] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA BETON I ARMIRANI BETON, Slubeni list SFRJ 11/1987;
[11] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA PREDNAPREGNUTI BETON, Slubeni list SFRJ
51/1971;
[13] PRAVILNIK ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIKIM PODRUJIMA, Slubeni list SFRJ
52/1990;
[14] PREFABRIKOVANI BETONSKI ELEMENTI TEHNIKI USLOVI ZA IZRADU I UGRADNJU, JUS U.E3.050,
Slubeni list SFRJ 18/1981;
[18] ELIJASTI BETON ARMIRANE ZIDNE PLOE OD GASBETONA I PENOBETONA, JUS U.N1.304, Slubeni
list SFRJ 10/1987;
22
[19] PRAVILNIK O SADRINI I NAINU OSMATRANJA TLA I OBJEKATA U TOKU GRAENJA I UPOTREBE,
Slubeni list RCG 54/2001;
[21] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA TEMELJENJE GRAEVINSKIH OBJEKATA, Slubeni list SFRJ
15/1990;
[22] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA MONTAU ELINIH KONSTRUKCIJA, Slubeni list
SFRJ 29/1970;
[25] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE, Slubeni list SFRJ
35/1970;
[28] Ameriki propisi za AB konstrukcije ACI 318/M (BUILDING CODE REQUIREMENTS FOR REINFORCED
CONCRETE), 1992;
[30] J. H. Bungey, THE TESTING OF CONCRETE IN STRUCTURES, Blackie and Son Ltd, 1989;
[33] Grupa autora, BETON I ARMIRANI BETON PREMA PBAB 87, knjiga 2 prilozi, Graevinska knjiga,
Beograd, 1991.
23
Prof. dr Neboja uranovi, dipl.in.gra. Graevinski kalendar 2011
Sadraj
1.1. Kriterijumi zadovoljavanja tehnike ispravnosti ispitivane konstrukcije pri statikom probnom
optereenju ......................................................................................................................................... 2
1.2. Kriterijumi zadovoljavanja tehnike ispravnosti ispitivane konstrukcije pri optereenju do loma
............................................................................................................................................................ 5
2.1. Propisani koeficijenti sigurnosti od loma kod ispitivanja elemenata konstrukcija ...................... 7
5. POREENJE NAIH I NEKIH STRANIH PROPISA IZ OVE OBLASTI I NJIHOVA UPOTREBA ............... 16
5.1. Britanski standardi za AB konstrukcije British Standards BS 8110, iz 1985. godine ............... 17
5.2. Ameriki propisi za AB konstrukcije ACI 318/M (1992) Building Code Requirements for
Reinforced concrete.......................................................................................................................... 19
7. LITERATURA .................................................................................................................................. 23
1
1. KRITERIJUMI TEHNIKE ISPRAVNOSTI ISPITIVANIH
KONSTRUKCIJA
U tom smislu, postoje tri kriterijuma kvaliteta po veliini izmerenih ugiba. To su kriterijum
najveih izmerenih ugiba, kriterijum zaostalih ugiba i kriterijum ugiba sa stanovita funkcionalnosti i
estetike.
Po prvom od ova tri kriterijuma najvei, tokom ispitivanja probnim optereenjem izmereni
ugibi, na mestu najveih uticaja, upr,exp treba da su manji ili jednaki raunskim ugibima upr,ra od istog
takvog (probnog) optereenja:
upr,exprupr,ra
Pri tom proraunu ugiba, probna optereenja se tretiraju kao kratkotrajna, tj. kod AB
konstrukcija zanemaruju se uticaji teenja i skupljanja. Isti kriterijum je merodavan i pri direktnoj
primeni Pravilnika o tehnikim propisima za pregled i ispitivanje noseih elinih konstrukcija, tj.
Pravilnika o tehnikim merama i uslovima za prednapregnuti beton.
Jedini domai pravilnik iz ove oblasti koji dozvoljava prekoraenje vrednosti ugiba koja je
odreena proraunom je Pravilnik br. 315 o odravanju donjeg stroja pruga jugoslovenskih
eleznica. Po njemu, elastini ugib izmeren pri probnom optereenju, po pravilu, ne sme prelaziti
izraunati ugib za isto optereenje vie od 10%.
Po drugom kriterijumu zasnovanom na kontroli ugiba, kontroliu se zaostali ugibi uz. U tom
smislu, nakon rastereenja konstrukciji se ostavlja vremenski period do 16 sati da se povrati to blie
2
stanju zabeleenom pre poetka ispitivanja. Vrednost izmerenih zaostalih ugiba nakon tog perioda se
uporeuje sa najveim, u toku ispitivanja probnim optereenjem izmerenim ugibima na
posmatranom mestu upr,exp.
Ako su zaostali ugibi vei od najveih vrednosti za odgovarajui materijal koje su date gore
(npr. za AB konstrukcije to je 50% upr,exp), onda konstrukcija ne zadovoljava, tj. prekoraeni su zaostali
ugibi. Ako su vrednosti zaostalih ugiba manje od donje granice raspona datih gore, konstrukcija
zadovoljava. Ako zaostali ugibi padaju unutar podruja datog gore, probno optereenje se mora
ponoviti.
3
Kod ponovljenog probnog optereenja pod upr,exp,2 se podrazumevaju vrednosti izmerene
nakon drugog probnog optereenja, merene od poetnog poloaja za to optereenje znai,
praktino od nivoa zaostalih ugiba od prvog probnog optereenja ako u meuvremenu nije dolo
do dodatne relaksacije, tj. povratka konstrukcije blie prvobitnom poloaju.
apr,exp adoz
apr,exp 0,1 mm
kao i da se prsline posle rastereenja konstrukcija i elemenata u potpunosti zatvaraju, tj. da je:
apr,exp,z = 0 mm
Pri tome prsline moraju biti takve da ne ugroavaju sigurnost konstrukcije pod dinamikim
optereenjem, niti, posebno ako se ona nalazi u agresivnom okruenju, trajnost konstrukcije.
fpr,exp fpr,ra
Ako se utvrdi da ti izvaeni uzorci imaju vrstou fpr,exp izmeu 80% i 100% od vrstoe
betona fpr,ra predviene projektom:
4
Ako se tim dopunskim ispitivanjem konstrukcije utvrdi da najvei izmereni ugibi i naponi u
konstrukciji (umax,exp i max,exp) ne prelaze vrednosti ugiba i napona predvienih projektom (umax,ra i
max,ra) za vie od 15%:
Na kraju treba rei da, u principu, svi domai propisi iz ove oblasti odreuju da ako samo
jedan od navedenih kriterijuma (nakon provera svih uslova i korienja svih moguih ispitivanja,
ukljuujui i dopunska, ponovljena i tome slino) nije zadovoljen, kaemo da konstrukcija ne
ispunjava kriterijume kvaliteta.
Osnovni kriterijumi kvaliteta ispitivanih konstrukcija kada se ispitivanje vri do loma mogu se
nai u standardu Ispitivanje konstrukcija visokogradnje probnim optereenjem i ispitivanje do
loma. Pri tome, ponovo treba naglasiti, da se ispitivanjem do loma testira samo reprezentativna
konstrukcija (ili montana tj. prefabrikovani element koji se pravi u veim serijama) koja se ponaa
na isti nain kao i njoj odgovarajui objekat ili konstruktivni element.
Postoje tri grupe uslova koji definiu da li je reprezentativna konstrukcija koja se ispituje do
loma bila tehniki ispravna ili ne. To su kriterijumi nosivosti, kriterijumi ugiba i kriterijumi ostalih
parametara graninih stanja.
Prva grupa neophodnih uslova kvaliteta, znai, proverava nosivosti konstrukcije u fazi loma.
U tom smislu, smatra se da je konstrukcija ispitana do loma zadovoljila u odnosu na nosivost ako je
5
pri ispitivanju lom konstrukcije nastupio pri optereenju fgr koje je jednako ili vee od projektom
predvienog optereenja loma fult.ra :
flomaa,exp floma,ra
Po kriterijumu ugiba konstrukcija e biti proglaena tehniki ispravnom ako su izmereni ugibi
na mestima najveih uticaja uloma,exp manji ili jednaki teoretskim raunskim ugibima uloma,ra pod
nanesenim optereenjem:
ulomaa,exp uloma,ra
Pri tome se, kao i kod kriterijuma kvaliteta koji su dati za statiko probno optereenje, tokom
prorauna ugiba probna optereenja tretiraju kao kratkotrajna, tj. kod AB konstrukcija zanemaruju
se uticaji reologije betona, teenja i skupljanja.
Kd,izm Kd,ra
da se izmereni periodi slobodnih oscilacija to,izm nalaze u granicama teorijskih vrednosti to,ra
to jest:
td,izm td,ra
Jedino Pravilnik br. 315 o odravanju donjeg stroja pruga jugoslovenskih eleznica daje
kriterijum za kontrolu veliine amplitude (zbir maksimalnog udaljenja u jednom, ud,max,+ , i u drugom
pravcu, ud,max,- oscilovanja posmatrane take konstrukcije u odnosu na ravnoteni poloaj), koja se
moe tolerisati prilikom dinamikog ispitivanja i, to je zanimljivo, ona se odnosi na horizontalno
6
pomeranje konstrukcije. taj kriterijum je da polovina amplitude horizontalne oscilacije u sredini
elinih glavnih nosaa po pravilu ne smeju premaiti 1/10.000-ti deo raspona konstrukcije L:
Pri tome ovaj Pravilnik kae da za mostove u krivini treba voditi rauna i o bonom ugibu
usled uticaja centrifugalne sile.
u = Fu / Fdop
u = (G+Fu) / (b l w)
gde je:
G teina ploe;
Fu sila loma;
b irina ploe;
7
l raspon ploe;
Vrednosti koeficijenata sigurnosti za nosive zidne ploe treba da iznosi min 4.0, a za nenosive
1.8. Pri tome, najvie jedan od tri ispitivana uzorka moe odstupiti do 20% od traenog koeficijenta
sigurnosti.
Kod krovnih i meuspratnih ploa od ovog materijala (elijasti beton armirane krovne i
meuspratne ploe od autoklaviranog gasbetona i penobetona) koeficijent sigurnosti prema lomu
u se odreuje iz izraza:
u = (G+Fu) / (G+b l w)
gde su oznake iste kao one koje su prethodno date. Koeficijent sigurnosti od loma ploe pri savijanju
mora iznositi 1.8 a pri smicanju 2.1.
2.4 za elemente izloene smicanju (od poprene sile ili torzije), odnosno smatra se da
postoji dovoljna sigurnost prema lomu od smicanja ako elemenat/konstrukcija ne popusti na
smicanje pre nego to popusti na savijanje, koje istovremeno deluje.
gde je:
Sg,e eksperimentalno utvren uticaj u kritinom preseku gredice pri lomu od optereenja
nanetog pri ispitivanju,
8
Za formiranu, tj. izlivenu meuspratnu konstrukciju napravljenu od ovakvih elemenata, u
kritinom preseku mora biti ispunjen uslov:
gde je:
St,e eksperimentalno utvren uticaj u kritinom preseku tavanice pri lomu od optereenja
nanetog pri ispitivanju ,
Ut,g+p Udoz
gde je:
Ut,g+p - raunski maksimalni ugib u polju pri optereenju g+p (stalno + pokretno), uzimajui
u obzir vremenske deformacije betona,
Udoz = L/200
Doputeni ugibi g odreuje se u funkciji raspona L ploa kao g = L/kg gde je kg koeficijent
koji, u zavisnosti od vrste konstrukcije u kojoj se koristi i raspona, iznosi 200 ili 300.
9
Kod tipskih ispitivanja stubova za struju (Tehnika preporuka br 10a opti tehniki uslovi
za projektovanje, proizvodnju i korienje betonskih stubova za nadzemne elektroenergetske
vodove) koriste se drugaiji kriterijumi kvaliteta, definisani u odnosu na najvee projektno
optereenje i u odnosu na lom ispitivanog elementa.
Tako pri punom projektnom optereenju pomeranje u vrhu stuba ne sme biti vee od
projektovane vrednosti, irina prslina ne sme biti vea od 0,2 mm, ne sme doci do drobljenja betona
na pritisnutoj strani stuba (tj. izmerena dilatacija betona na pritisnutom delu ne sme biti vea od
3.5) i izmerena dilatacija zategnute armature ne sme prei 10.
Da bi neki stub dobio pozitivnu ocenu na bilo tipskom, bilo kontrolnom ispitivanju, sva tri
ispitivana uzorka moraju da zadovolje prethodno propisane kriterijume kvaliteta. Ako jedan od njih
podbaci, po ovom pravilniku, treba izvriti ispitivanje tri nova uzorka kada opet sva tri moraju
zadovoljiti propisane kriterijume da bi stub dobio pozitivnu ocenu. Ovo ponavljanje ispitivanja je
dozvoljeno izvriti samo jednom.
Inae iste kriterijume zadovoljavanja kvaliteta u odnosu na broj testiranih uzoraka propisuje i
standard Prefabrikovani betonski elementi tehniki uslovi za izradu i ugradnju.
Tako recimo Pravilnik o sadrini i nainu osmatranja tla i objekata u toku graenja i
upotrebe, Slubeni list RCG br. 54, iz novembra 2011. godine, koji je jedan od bazinih
dokumenata tehnike regulative iz ove oblasti, utvruje sadrinu i nain posmatranja (kao ireg
pojma od pojma ispitivanja) ponaanja tla i objekta u toku graenja, ali i eksploatacije objekta. Iz
samog naslova proizilazi da, u principu, sva dugotrajna ispitivanja konstrukcija pod eksploatacionim
optereenjima treba zasnivati na njemu.
Njime je utvreno da se ponaanje konstrukcije prati ili samo vizuelnim opaanjem ili
kombinacijom vizuelnog opaanja i merenja pomou instrumenata. Pravilnik definie da se potreba
za posmatranjem ponaanja tla i objekta utvruje jo u tehnikoj dokumentaciji. U situaciji da je ono
potrebno, na istom mestu, u posebnom projektu treba propisati i sadrinu i nain posmatranja.
10
Rezultati posmatranja, sem toga to slue za ocenu ukupnog stanja tla i objekta, slue i za
blagovremeno ustanovljavanje tendencija promena ponaanja tla i objekta i, u tom smislu, zajedno
sa drugim faktorima, za odreivanje potrebnih mera za obezbeenje sigurnosti objekta u toku
graenja i upotrebe.
Idejni projekat posmatranja ponaanja tla i objekta u toku graenja i upotrebe treba da
sadri predmet i koncepciju posmatranja, program, metode i obim posmatranja, kao i predmer i
predraun za radove posmatranja ponaanja tla i objekta.
Glavni projekat posmatranja ponaanja tla i objekta, prema ovom Pravilniku, treba da sadri:
projektni zadatak;
2 godine za mostove.
Ovakvi kontrolni pregledi su zamiljeni kao dvostepeni. Prvi stepen kontrole ini vizuelni
pregled, koji obuhvata i snimanje poloaja i veliine eventualnih prslina i pukotina, kao i ostalih
oteenja bitnih za sigurnost konstrukcije. Drugi stepen kontrole ini i kontrola ugiba glavnih noseih
elemenata konstrukcija pod stalnim optereenjem. Dvostepenost se ogleda u tome da tek ako se na
osnovu prvostepenog pregleda utvrdi da je sigurnost konstrukcije eventualno smanjena u odnosu na
projektovanu, treba obaviti drugostepenu kontrolu.
11
U tehnikoj regulativi obino nije propisano ko i koliko esto treba da vri kontrole. Kao
merodavna moe se uzeti tabela 2.1., koja je napravljena za potrebe kontrole mostova, pri emu
svaku od pobrojanih vrsta pregleda (tekui, redovni, itd) treba definisati jo tokom izrade projekta.
Preglede treba da obavljaju struna lica, koja su imenovana od strane institucije koja odrava
predmetni objekat.
Tako na primer, smatra se da tekue preglede moe obavljati i rukovodilac ili ovlaeno lice
same organizacije koja odrava objekat, redovne kontrole njena trolana komisija, a glavne kontrole i
ispitivanja probnim optereenjem samo za to specijalizovane institucije ili preduzea.
tekui **** **** **** **** **** **** **** **** ...
redovni * * * * ...
glavni * * ...
Tabela 2.1. Primer vremenskog rasporeda posmatranja ponaanja mostova tokom eksploatacije
4. DOKUMENTACIJA O ISPITIVANJU
Posebno je znaajno u formulare uneti sve podatke o postupcima i dogaajima koji izazivaju
odstupanje od predvienog programa ispitivanja, jer oni mogu biti posebno znaajni kod analize
podataka sa ispitivanja.
12
Nakon zavrenog ispitivanja, ili jedne faze ispitivanja, rukovodilac ispitivanja pristupa izradi
samog Izvetaja o ispitivanju.
Izvetaj o izvrenom ispitivanju se pie kao privremeni ili kao Konani izvetaj.
Sam Privremeni izvetaj mora da definie, sem prethodno navedenih sadraja, i propisani rok
za koji vai nakon koga ga treba zameniti Konanim izvetajem.
datum ispitivanja;
sve relevantne opte podatke o ispitivanoj konstrukciji, ukljuujui i one o nazivu objekta,
projektantima, izvoau, godini izgradnje, itd.
13
potrebne raunarske analize i uporedni raunski proraun za optereenja nanesena tokom
ispitivanja;
podatke o izvrenim merenjima u toku ispitivanja, tj. rezultate ispitivanja koji se obino
prikazuju tabelarno i/ili grafiki, na dijagramu;
Kod elinih konstrukcija Izvetaj o ispitivanjima ponekad se daje u formi Atesta, koji moe
imati oblik prethodno propisanih formulara.
Izvetaji o sprovedenom ispitivanju mogu se davati i u nekoj drugoj formi, recimo kao
Zapisnik o kontroli nepropustljivosti, (vidi Pravilnik Skladitenje nafte i naftnih derivata vertikalni
cilindrini nadzemni rezervoari, zavareni sa ravnim dnom i nepominim ili plivajuim krovom) kada
je potrebno dati neke dodatne, posebno precizirane podatke, kao to su, recimo u ovoj situaciji,
podaci o ispitivanju dna rezervoara, plata rezervoara, ojaanja krova rezervoara, dopunski podaci o
primenjenom nainu ispitivanja i tome slino.
Kao indikativan, u smislu sadraja izvetaja koji prate ispitivanja elemenata konstrukcija koji
se proizvode u veim serijama, moe se posmatrati standard Prefabrikovane gredice od glinenih
elemenata za izradu meuspratnih odnosno tavaninih konstrukcija. Postupci predvieni u njemu
posluie kao osnova za preporueni sadraj dokumenta koji u potpunosti garantuje kvalitet
proizvoda, i koji se daje u obliku Dokaza o izvrenom ispitivanju. Pri tome sam Dokaz o izvrenom
ispitivanju obuhvata vie delova.
14
Njegov drugi deo predstavlja Izvetaj o izvrenom ispitivanju koji se zasniva na Izvetaju o
utvrivanju nosivosti elementa, Izvetaju o utvrivanju kvaliteta izvedenih konstrukcija, kao i
Izvetaju o periodinom ispitivanju.
15
5. POREENJE NAIH I NEKIH STRANIH PROPISA IZ OVE
OBLASTI I NJIHOVA UPOTREBA
U principu, ako neka zemlja nema odreeni standard za ispitivanje konstrukcija ili elemnata
konstrukcija, u njoj se za tu namenu obino primenjuju standardi ili pravilnici neke druge zemlje ili
strane organizacije. Znai, ispitivanja konstrukcija kod nas, u principu, treba vriti prema domaoj
tehnikoj regulativi, ali u njenom odsustvu, ili kao njenu dopunu, mogue je upotrebiti propise
drugih zemalja i organizacija.
Kao ilustraciju prethodnog pomenimo nemaki standard za geotehnika sidra DIN 4125, iz
1992. godine, koji propisuje i postupke ispitivanja ovakvih sidra, a koji se dosta koristi i u naoj zemlji.
U tom smislu postoje brojna meunarodna tela koja izdaju svoja uputstva i norme za
ispitivanja konstrukcija. Najpoznatija i najbolja strana tehnika regulativa iz oblasti ispitivanja
konstrukcija, a koja se koristi kod nas, dolazi iz sledeih organizacija:
BS British Standards;
EC Evrokodovi.
16
5.1. Britanski standardi za AB konstrukcije British Standards BS 8110,
iz 1985. godine
Po ovom standardu, probno optereenje (engleski: proof load) kao metod ispitivanja
konstrukcija treba koristiti:
c. kada postoje vidljivi nedostaci, posebno ako su primeeni u kritinim presecima, ili u
najosetljivijim elementima konstrukcije;
Ukupno probno optereenje Wprob kojim se ispituje konstrukcija ne sme biti manje od zbira
projektnog stalnog optereenja Wstal i merodavnog projektnog povremenog optereenja Wpovr :
I pored toga, u komentarima ovog standarda kroz literaturu iz ove oblasti, kae se da se u
praksi osea da su citirani uslovi BS 8110 preblagi u smislu veliine probnog optereenja (posebno sa
17
stanovita dugotrajnih, vremenskih deformacija) i navode se preporuke Britanskog udruenja
graevinskih konstruktera (The Institution of Structural Engineers), koje preporuuje da probna
optereenja budu za ak 25% vea od zbira stalnog i povremenog optereenja:
Ponegde u literaturi se ide tako daleko da se predlae da ubudue probna optereenja treba
da idu do:
Kao i u naoj tehnikoj regulativi, osnovni pristup pri proceni tehnike ispravnosti
konstrukcije ili elementa konstrukcije je postupak uporeivanja izmerenih parametara ponaanja
ispitivane konstrukcije sa prethodno uraenim proraunom iste konstrukcije. pri tome se u
proraunu mora poi od stvarnih karakteristika gotove konstrukcije, a ne od projektnih veliina
znai koriste se stvarne vrednosti kvaliteta ugraenog materijala, itd.
Ovaj standard daje nekoliko kriterijuma tehnike ispravnosti. Po prvom, pri prvom nanoenju
probnog optereenja najvei ugibi ugr i pukotine agr bi trebalo da budu priblino jednaki onima iz
prethodno uraenog statikog prorauna ura tj. ara :
uexp ura
aexp ara
Po drugom kriterijumu ispravnosti, kada smo konstrukciji pri prvom nanoenju probnog
optereenja zadali znaajne ugibe, tada se pri drugom ciklusu probnog optereenja oekuje da
procenat zaostalih ugiba uz,exp,2 u odnosu na najvee izmerene ugibe iz tog ciklusa optereenja, ne bi
trebalo da bude vei nego to je bio kod prvog ciklusa nanoenja probnog optereenja uz,exp,1 :
18
Pri tome, te zaostale deformacije uz ne bi trebale ni u prvom ni u drugom krugu optereenja
da budu vee od 25% za armirani beton, niti vee od 15% - 25% najveih izmerenih ugiba ugr kod
prethodno napregnutih konstrukcija.
Sam standard ne daje definiciju znaajnog ugiba konstrukcije, ali duh propisa je takav da se
verovatno misli na znaajne ugibe u poreenju sa graninim ugibima propisanim na drugim mestima
u samom standardu.
U izvornoj literaturi koja obrauje ovo podruje definicija znaajnih ugiba u se moe nai
kao:
u 40 L2 / d
gde je L efektivni raspon konstrukcije (razmak nultih taaka), koji se daje u metrima, a d je ukupna
visina (ustvari debljina) ispitivanog elementa konstrukcije, koja se daje u milimetrima.
Treba primetiti da kroz ovakvu definiciju, vitkiji nosai (manje d) dostiu nivo znaajnih
ugiba tek pri znatno viim vrednostima ugiba nego grede sa veim d , to je i logino. Takoe je
intresantno da su, na ovaj nain definisane vrednosti znaajnog ugiba, veoma niske. Ako, na
primer, ispitujemo kontinualnu gredu efektivnog raspona polja l = 0.8 L = 6m i debljine d = 600mm,
tada se svaki izmereni ugib, koji ima vrednost veu od 2.4mm moe smatrati znaajnim ugibom.
Deo ovog pravilnika koji se bavi ispitivanjem konstrukcija probnim optereenjem gotovo u
potpunosti je identian amerikom Pravilniku za odreivanje nosivosti betonskih konstrukcija
Strength Evaluation of Existinh Concrete Buildings, tako da se daljnji tekst odnosi na oba.
Tako, ACI 318 preporuuje ispitivanje konstrukcija u manje vie istim situacijama kao i BS
8110.
19
Veliina probnog optereenja Wprob propisom je data kao:
gde Wstal predstavlja stalno, a Wpovr povremeno projektno optereenje, a 1.4 i 1.7 su odgovarajui
(stvarni) parcijalni koeficijenti sigurnosti za optereenje, po amerikim propisima.
Pri tome treba biti obazriv, jer oba ova dokumenta (za razliku od naeg pravilnika za beton i
armirani beton, PBAB 87) u postupcima dimenzionisanja AB elemenata koriste istu teoriju graninih
stanja, tj. propisuju parcijalne koeficijente sigurnosti i po materijalu i po zadatim optereenjima.
Najvei izmereni ugibi umax, exp od probnog optereenja po ovim propisima ne smeju biti vei
od:
gde su l efektivna duina nosaa i d ukupna debljina, dati u inima (1 in = 25,4 mm). Ako je ovaj
limit prekoraen neophodno je izvriti proveru zaostalih ugiba.
Pri prvom krugu optereivanja probnim optereenjem oekuje se da zaostali ugibi uz,exp,1
(koji se mere najvie 24 sata nakon uklanjanja optereenja) u odnosu na najvei izmereni ugib iz tog
kruga optereenja umax,exp,1 , ne bi trebalo da budu vei od 25% za armirani beton, niti vee od 20%
kod prethodno napregnutih konstrukcija:
Ako ovaj uslov nije ispunjen, armiranobetonske konstrukcije se mogu naknadno izloiti
probnom optereenju posle 72 asa provedena u rastereenom stanju. Pri tome zaostali ugibi uz,exp,2
moraju biti:
6. OSTALE NAPOMENE
20
karakteristike konstrukcija visokogradnje objekata koji se grade u zonama seizmikog intenziteta VIII
i IX stepena, kao to su objekti visokogradnje, objekti van kategorije i prototipovi industrijski
proizvedenih objekata visokogradnje, obavezno kontroliu eksperimentalnim putem. Na isti nain se
kontrolie ponaanje konstruktivnih elemenata objekata visokogradnje za koje se zahteva seizmiki
proraun metodom dinamike analize, a koji se grade u zonama seizmikog intenziteta VIII i IX
stepena. Ovo eksperimentalno odreivanje dinamikih karakteristika izvodi se na gotovoj
konstrukciji, prinudnim vibracijama koje nee izazvati oteenja.
Odreivanje sadejstvujue irine ploe kod greda T preseka je takoe jedno od moguih
podruja primene metoda ispitivanja konstrukcija. U tom smislu ovaj pravilnik kae da se korisna
21
sudejstvujua irina pritisnute ploe kod greda T preseka (slika 7.), koja se uzima u proraun pri
dimenzionisanju preseka, moe odrediti i metodama eksperimentalne analize.
22
7. LITERATURA
[5] ISPITIVANJE MOSTOVA PROBNIM OPTEREENJIMA, JUS U.M1.046, Slubeni list SFRJ 60/1984;
[6] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA OPTEREENJE MOSTOVA, Slubeni list SFRJ 1/1991;
[7] PRAVILNIK BR. 315 O ODRAVANJU DONJEG STROJA PRUGA JUGOSLOVENSKIH ELEZNICA,
Jugoslovenske eleznice, br. 1981/69, 1970. god.;
[8] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA SEIZMIKO OSMATRANJE VISOKIH BRANA, Slubeni list
SFRJ 6/1988;
[10] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA BETON I ARMIRANI BETON, Slubeni list SFRJ 11/1987;
[11] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA PREDNAPREGNUTI BETON, Slubeni list SFRJ
51/1971;
[13] PRAVILNIK ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIKIM PODRUJIMA, Slubeni list SFRJ
52/1990;
[14] PREFABRIKOVANI BETONSKI ELEMENTI TEHNIKI USLOVI ZA IZRADU I UGRADNJU, JUS U.E3.050,
Slubeni list SFRJ 18/1981;
[18] ELIJASTI BETON ARMIRANE ZIDNE PLOE OD GASBETONA I PENOBETONA, JUS U.N1.304, Slubeni
list SFRJ 10/1987;
23
[19] PRAVILNIK O SADRINI I NAINU OSMATRANJA TLA I OBJEKATA U TOKU GRAENJA I UPOTREBE,
Slubeni list RCG 54/2001;
[21] PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA TEMELJENJE GRAEVINSKIH OBJEKATA, Slubeni list SFRJ
15/1990;
[22] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA MONTAU ELINIH KONSTRUKCIJA, Slubeni list
SFRJ 29/1970;
[25] PRAVILNIK O TEHNIKIM MERAMA I USLOVIMA ZA SPREGNUTE KONSTRUKCIJE, Slubeni list SFRJ
35/1970;
[28] Ameriki propisi za AB konstrukcije ACI 318/M (BUILDING CODE REQUIREMENTS FOR REINFORCED
CONCRETE), 1992;
[30] J. H. Bungey, THE TESTING OF CONCRETE IN STRUCTURES, Blackie and Son Ltd, 1989;
[33] Grupa autora, BETON I ARMIRANI BETON PREMA PBAB 87, knjiga 2 prilozi, Graevinska knjiga,
Beograd, 1991.
24