10.

Gnosticizam

Postavljaju se egzistencijalna pitanja 1 koja ukljuuju ne samo

spoznaju ovjeka nego i boanstva. Gnostiki mislilac Teodor uz
pitanje tko smo vee i to smo postali; odakle smo vee gdje sam
bio i gdje sam pao; uz pitanje kamo idem dodaje od ega sam
otkupljen i spaen; te dodaje jo dva pitanja to je raanje, a to
preporoenje. Na ovakva egzistencijalna pitanja koja ukljuuju ne
samo spoznaju ovjeka nego i boanstva, gnostici odgovaraju
formulirajui tzv. gnostiki mit. Boanstvo da bismo razumjeli
ovjeka odgovor na to pitanje se nalazi u Bogu. Za gnostike je
boanstvo ogdoada (to je osam prvih eona; etiri para) i dodekada
(to je novi niz od jo dvanaest parova 12x2 parova eona).
Ogdoada, dekada i dodekada zajedno ine puninu (pleromu =
8+24). Prvi par je u brojevnom nizu izuzet i to je nespoznatljivi
otac, a iz njega se sve razvija i on je punina i savrenstvo svih
eona. Iz prvog eona izlaze tri para, a iz ta tri 12 eona (dodekada).
Iz svakog idueg para proizlazi drugi par. Eon je openiti atribut,
kojemu gnostici daju personificirano znaenje, a ne vremensko
znaenje. Boanska punina se sastoji od 30 eona. Posljednji eon u
nizu ima naziv Sofija. Kako se eoni ire dalje, njihova se snaga
gubi, tj. depotencira. U prvom eonu postoji potpuna punina, a u
ostalih se sve vie gubi. Trideseti eon vie ne proizvodi novi par.
Sofiju, tj. 30 eon je uhvatila strast da upozna prvi par eona tj.
nespoznatljivog Oca. Ona ini grijeh te dolazi do loma i ona se
razbija, pa pada ispod boanske sfere. Ona proizvodi eonski
abortus i on naknadno raa Demijurga koji stvara materiju. 2 Svaku

1 Tko sam? Odakle sam? Kamo idem? to sam postao? Gdje sam pao? Od ega sam
spaen? to je raanje? to je preporoenje? Ovo su temeljna filozofska pitanja
koja je gnosticizam prefolmulirao, a koja nam pomau da se lake shvati bit njihovih
ideja.

2 Gnostici eone smatraju kao muki i enski par. Sofija je razbila to jedinstvo i daljnje
stvaranje eona
stvar su smatrali androgenom (muko i ensko). Broj 30 je takoer
broj Kristovih godina. Demiurg osim materije proizvodi ljude i
materijalni svijet. Svijet nema nita zajedniko s boanskim, nego
je plod pada. Dijelovi Sofije (komadii razbijenoga boanstva)
padaju i u svijet, a kako Demiurg radi svijet, ti komadii bivaju
zarobljeni u materiju i ti su komadii od Demiurga ugraeni u neke
ljude.

Za gnostike ovjek ima tri kategorije: pneumatici (oni u kojih

je ostala Sofijina iskra boanstva); psihici (u njima vlada animalni
princip ivota), hilici (materijalni ljudi). Pneumatici imaju u sebi
iskru boanstva i oni su sigurno spaeni. Ta iskra je u njima zapala
i treba je probuditi. Psihici i hilici su nia razina. U psihicima postoji
nia kategorija boanstva. Hilici su unaprijed odreeni za propast,
dok su psihici po nekim sustavima mogli zadobiti mogunost
spasenja. Tijelo dolazi od pada, a duhovno dolazi od komadia
Sofije i ona se poslije smrti vraa u puninu. 3

ovjek iz svijeta ne moe sam ii prema punini nego njemu

dolazi iz plerome pomo. To je Isus koji silazi i budi zaspale ljude
da bi im objavio gnozu i jo neke tajne, pomou kojih e se nakon
smrti uspeti do boanstva, ali bez tijela. Krist silazi u ovjeka Isusa
u trenutku krtenja na Jordanu. Do tog trenutka je nevidljiv. U
trenutku muke Krist odlazi od Isusa i vraa se nakon uskrsnua te
40 dana nauava apostole i njima objavljuje tajne spoznaje koje se
kasnije ire tajnim putem od gnostika do gnostika. On im tumai
tko su, to su i odakle su pali. Krist nema stvarnu spasiteljski ulogu
da bi spasio ovjeka smru na kriu, nego ponuditi tajno znanje
kojim bi gnostici (pneumatici) mogli spoznati svoju pravu narav i
spasiti se poslije smrti. Gnostici smatraju da tajnim znanjem
spoznaju puninu.

Sofija je dio eona koji nikada ne moe propasti, ona se samo

razmrvila. Boanski razmrvljeni element eka da se vrati u

3 Materija e se unititi, spaava se samo duhovno i vraa se u pleromu-puninu

pleromu pomou Krista koji mu na zemlji daje nauku. Ovaj nauk
nosi etike konotacije neprihvatljive kranstvu, kao npr. da svi
ljudi nisu jednaki; da nai ini ne znae nita jer su materijalni i
nemaju odnosa prema boanstvu. Ako je netko pneumatik njegov
moral i nemoral se ne odraavaju i nemaju utjecaja na njega jer su
to djela materije, a ne boanskoga u njima. Dua je slobodna.

Spasenje ne ovisi od ljudskih ina nego do tajnog znanja.

Moral nije izravno utjecao na sudbinu i nije bio vaan za spasenje.
Ako su npr. hilici bili najmoralniji, oni se nisu mogli nikako spasiti
jer su unaprijed predodreeni za propast. Cjelokupno zlo je plod
materije. U boanskom nema podjele dobra i zla. Sve to nije
pneuma propada u svijetu.

Demiurg ureuje svijet i on je Jahve tj. Bog Starog zavjeta i

on je zloesti Bog u kategoriji loeg svijeta i kategoriji
materijalnoga (ispod plerome). Gnostici Jahvi daju negativne
karakteristike. Nekim osobama koje su u Starom zavjetu imale
negativno znaenje, daju pozitivno npr. zmija (u Edenskom vrtu je
dola Adamu i Evi objaviti tajno znanje, koje ovjek treba znati, a
Bog nije elio da oni dou do tog znanja i zato kanjava ovjeka i
zmiju). U drugoj epizodi starozavjetni Bog je odluio zatrti duhovni
element na svijetu i potopiti ljude. Noa gradi korablju i tajno
spaava pneumatike od unitenja. ovjek je za gnostike bio bie
koje je otueno od pravoga bitka, koje se mora probuditi i
upoznati pravu narav bia svjetla. Zlo dolazi iz injenice da je
Demijurg nekompetentni Bog (nepravi bog) i on stvara svijet.
Spasenje u ovom duhu ne dolazi po obraenju (kao to govore
krani) nego po gnozi tajno znanje objavljeno samo nekima koji
imaju duhovni element i oni se mogu spasiti. 4 Otklanja ovjekovu
etiku odgovornost i prebacuje je u svijet boanskog.

Definicija gnosticizma: Gnosticizam je skup svjedoanstava karakteriziranih

dualizmom koji ukljuuje unutar boanstva odreeni lom koji se dogodio u samim
4 Gnostici su protiv enidbe jer su smatrali da kada svi pneumatici umru Sofija e se
vratiti u pneumu, te e se eoni moi dalje nastaviti iriti
poecima. Iz ovoga loma je stvoren svijet kao djelo jednog nieg boga (zovu ga
demiurg, bog SZ-a, Jahve), i dolo je do zarobljavanja palih komadia boanstva
koji su se inkorporirali u neke ljude, te su stoga ti isti ljudi istobitni s boanstvom.
Ponovni povratak ovih komadia boanstva u boanski svijet ostvaruje se
posredstvom objave koju donosi nebeski objavitelj koji radi toga silazi u svijet.5
Gnostici su svoju nauku tumaili Starim zavjetom. Ovakva gnostika nauka
nosi u sebi odreenje prema svijetu. Promatraju ga u vidu dualizma. Gnostik je onaj
koji nje od svijeta, on je otuen, stranac u svijetu i on svijet nadilazi po onom to u
sebi nosi. Kada svi pneumatici umru stvorit e se pleroma i eoni e se nastaviti i
dalje iriti, zato su protiv braka i reprodukcije. Ono to ima u Svetom pismu je i za
psihike ali oni nemaju pravu egzegezu ili hermeneutiku. Pravi nain je znanje koje
je Isus prenio svojim uenicima nauavajui ih 40 dana nakon uskrsnua, ali o tom
nauavanju nije nita zapisano u Svetom pismu. 6 Koristili su pisma na sustavan
nain, a od Evanelja koriste Petrovo, Tomino i Ivanovo.

Moderna teoloka kritika gnosticizma

Neki danas postavljaju pitanje da li Crkva ovisi o gnosticizmu ili obratno,
odnosno tko je iz ega proiziao. Uoava se da ima gnostikih dokumenata koji
nisu obojeni kranstvom i kranskom terminologijom i duhom. Postavljala se i
teza da je gnosticizam stariji od kranstva te da je upravo kranstvo nastalo iz
gnosticizma, te je kasnije je zahvaljujui Crkvenoj hijerarhiji dolo do odvajanja
izmeu Crkve i gnosticizma. Crkva je navodno definirajui svoju nauku iskljuila
gnosticizam iz kranskog ozraja. Moderna kritika prouavajui dokumente
pronalazi samo mlae dokumente. Ovi gnostiki dokumenti u ozraju kranstva se
pozivaju na Isusa Krista. Oni koji ne spominju Isusa Krista su nastali pod utjecajem
idova i nisu imali utjecaja na kranstvo. Gnosticizam se razvio kao pokret u
nekim kranskim krugovima koji su prihvatili kransku terminologiju i istone
religije i stvorili su nauk u vrijeme kada jo nije bila definirana razlika izmeu
pravovjerja i krivovjerja unutar kranske zajednice.
Kao to se uoava gnostika tendencija da prerauju, tj. daju vlastita
tumaenja knjiga Staroga zavjeta, to je samo dokaz da oni rade na ve postojeem
materijalu, to nas navodi da se ponaaju isto i sa novozavjetnim spisima, te nikako
nije prihvatljiva njihova istovremenost ili paralelnost Novom zavjetu. Ne moe biti

5 Ova nauka ima u sebi odreenje prema svijetu u kljuu dualizma negativizma.
Gnostik je otuen od svijeta, stranac koji nadilazi svijet tj. transcendira ga u onomu
to nosi.

6 Njima je poslije svoje muke mnogim dokazima pokazao da je iv, etrdeset im se dana
ukazivao i govorio o kraljevstvu Bojem (Usp. Dj. 1, 3).
realna teza o istovrijdenosti njihovih i kanonskih spisa, ve je oita njihova
ovisnost o injenicama koje su ispriane u Novom zavjetu, koje onda oni
reinterpretiraju na svoj nain.
Takvo ponaanje nema veze s povijesnim injenicama koje su zapisane, a i
njihova teologija nije povijest spasenje kroz koju je Bog djelovao rijeima i
djelima, ve vie mitsko uvoenje u istinu, sustav u kojem nije neophodno utvrditi
povijesne injenice.