PRIJEDLOG

Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne

novine", br. 150/11, 119/14 i 93/16), a u vezi s tokom V. podstavkom 2. Odluke o
koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije ("Narodne
novine", br. 13/17) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 2017.
godine donijela

ZAKLJUAK

1. Prihvaa se Nacionalni programa reformi 2017., u tekstu koji je Vladi

Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetnitva i obrta aktom,
KLASA: 330-01/16-01/300, URBROJ: 526-11-17-22 od dana 14. travnja 2017. godine.

2. Zaduuje se Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske da u suradnji s

Ministarstvom gospodarstva, poduzetnitva i obrta o ovom Zakljuku, na odgovarajui nain,
izvijesti sva nadlena ministarstva i druga nadlena sredinja tijela dravne uprave.

3. Zaduuje se Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske da u suradnji s

Ministarstvom gospodarstva, poduzetnitva i obrta, na odgovarajui nain, dostavi Nacionalni
program reformi 2017. iz toke 1. ovoga Zakljuka Glavnom tajnitvu Europske komisije.

PREDSJEDNIK

mr. se. Andrej Plenkovi

KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
 OBRAZLOENJE

Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava

lanica s ekonomskom politikom Europske unije, utemeljenoj na strategiji Europa 2020 i
usmjerenoj ka postizanju pametnog, odrivog i ukljuivog rasta. S istim ciljem drave lanice
u okviru Europskog semestra usklauju svoje proraunske i ekonomske politike s ciljevima i
pravilima dogovorenima na razini Europske unije te definiraju i provode niz reformi koje
potiu rast. Europski semestar odvija se u godinjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom
semestru obveza je svake drave lanice Europske unije.

Nastavno na navedeno, Republika Hrvatska je bila duna izraditi dokument Nacionalni

program reformi koji se treba usvojiti od strane Vlade Republike Hrvatske i dostaviti
Europskoj komisiji do kraja travnja 2017. godine. Nacrt Nacionalnog programa reformi 2017.
izradila je Meduresoma radna skupina za Europski semestar, osnovana Odlukom o
koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije ("Narodne
novine", br. 13/17).

Polazei od temeljnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, utvrenih Programom Vlade

Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. te uvaavajui posebne preporuke Vijea
Europske unije, kao i nalaze Europske komisije sadrane u Izvjeu za Hrvatsku, iz veljae
2017., ovogodinji Nacionalni program reformi definira reformske mjere i aktivnosti koje e
doprinijeti ostvarivanju dugorono odrivog gospodarskog rasta, poveanju zaposlenosti i
stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnotea.

Obzirom da se putem Europskog semestra provode i prate aktivnosti usmjerene na postizanje

ciljeva Strategije Europa 2020., Nacionalni program reformi takoer definira mjere i
aktivnosti za postizanje glavnih ciljeva Strategije Europa 2020.

Prihvaanjem Nacionalnog programa reformi ostvaruje se dio obveza koje proizlaze iz

sudjelovanja Republike Hrvatske u ciklusu Europskog semestra sukladno lanku 121.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske Unije C 83/1, 30.3.2010.) te
lanku 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16.
studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja prorauna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L 306/12,
23.11.2011.).
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Nacionalni
program
reformi
2017.

TRAVANJ, 2017.
Sadraj
Predgovor ............................................................................................................................................................. 5
1. Uvod ............................................................................................................................................................... 6
2. Makroekonomska perspektiva ....................................................................................................................... 9
3. Napredak u provedbi preporuka Vijea EU .................................................................................................. 11
4. Glavni ciljevi, reformska podruja i mjere ekonomske politike .................................................................... 32
4.1. Jaanje konkurentnosti gospodarstva ............................................................................................... 32
4.1.1. Unaprjeenje poslovnog okruenja ............................................................................................. 32
4.1.2. Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom ...................................................... 36
4.1.3. Uinkovito upravljanje ljudskim resursima i pruanje usluga u javnoj upravi ............................. 38
4.1.4. Uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi .............. 42
4.1.5. Poboljanje uinkovitosti pravosudnog sustava .......................................................................... 45
4.2. Poveanje zapoljivosti i povezivanje obrazovanja s tritem rada .................................................. 48
4.2.1. Provedba programa obrazovanja, cjeloivotnog uenja i integracije na trite rada .................. 48
4.2.2. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog
obrazovanja ................................................................................................................................. 50
4.2.3. Provedba reforme kolstva .......................................................................................................... 53
4.3. Odrivost javnih financija .................................................................................................................. 54
4.3.1. Jaanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije................... 54
4.3.2. Smanjenje dugova u zdravstvu i odrivost zdravstvenog sustava ............................................... 58
4.3.3. Unaprjeenje sustava socijalnih naknada ................................................................................... 63
4.3.4. Osiguranje odrivosti mirovinskog sustava.................................................................................. 66
5. Mjere i napredak u postizanju glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. ........................................................ 69
5.1. Zapoljavanje ..................................................................................................................................... 70
5.2. Istraivanje i razvoj ............................................................................................................................ 71
5.3. Klimatske promjene i energetska odrivost ...................................................................................... 72
5.4. Obrazovanje ...................................................................................................................................... 76
5.5. Smanjenje siromatva i socijalne iskljuenosti .................................................................................. 77

6. Uporaba strukturnih i investicijskih fondova ................................................................................................ 80

6.1. Napredak u poveanju uinkovitosti koritenja sredstava ESIF ........................................................ 80
6.2. Doprinos inicijativama EU i provedbi reformi ................................................................................... 82
7. Institucijska pitanja i ukljuenost dionika ..................................................................................................... 86
PRILOG 1.: GLAVNI CILJEVI, REFORMSKA PODRUJA I MJERE EKONOMSKE POLITIKE ...................................... 87
PRILOG 2.: MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA STRATEGIJE EUROPA 2020. .......................................................... 123

1
Popis tablica
Tablica 1.: Makroekonomski okvir za razdoblje 2017.-2020. 9
Tablica 2.: Vrste strukovnog obrazovanja u RH 20
Tablica 3.: Rezultati SCM mjerenja i ciljana rastereenja po podrujima 26
Tablica 4.: Napredak u postizanju glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. 69
Tablica 5.: Mjere aktivne politike zapoljavanja koje su se provodile tijekom 2016., s brojem 70
korisnika do 31. prosinca 2016.
Tablica 6.: Podaci o uporabi energije iz obnovljivih izvora za razdoblje 2011.-2014. 76
Tablica 7.: Inicijative EU podrane sredstvima iz EU fondova za RH 82
Tablica 8.: Reformske mjere podrane sredstvima iz EU fondova 83

Popis slika
Slika 1.: Prodana potraivanja 30
Slika 2.: Stope promjene kredita i ispravaka vrijednosti 30
Slika 3.: Kvaliteta kredita 31

Popis kratica
AIK Agencija za investicije i konkurentnost
APIS IT Agencija za podrku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o.
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BDP Bruto domai proizvod
BZP Baza zemljinih podataka
CEF Instrument za povezivanje Europe (eng. Connecting Europe Facility)
CERP Centar za restrukturiranje i prodaju
CISOK Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
COP Sustav centraliziranog obrauna plaa
DAE Digitalna agenda za Europu
DGU Dravna geodetska uprava
DZS Dravni zavod za statistiku
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj
ECVET Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (eng. European Credit
system for Vocational Education and Training)
EFRR Europski fond za regionalni razvoj
EFSU Europski fond za strateka ulaganja
EGP Europski gospodarski prostor
EK Europska komisija
EOJN Elektroniki oglasnik javne nabave
EPBD Direktiva o energetskoj uinkovitosti zgrada (eng. Energy Performance of Buildings Directive)
ESCU Europski savjetodavni centar za ulaganja
ESF Europski socijalni fond
ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi
ESPD Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (eng. European Single Procurement Document)
ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zatite (eng. European System of Social Protection
Statistics)
EU Europska unija
FEAD Fond europske pomoi za najpotrebitije (eng. Fund for European Aid to the Most Deprived)
FINA Financijska agencija
FZOEU Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
HAMAG- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

2
BICRO
HGK Hrvatska gospodarska komora
HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir
HNB Hrvatska narodna banka
HOK Hrvatska obrtnika komora
HROTE Hrvatski operator trita energije d.o.o.
HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo
HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
HZT Hrvatski zavod za telemedicinu
HZTM Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje
HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
IKT Informacijske i komunikacijske tehnologije
IPA Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance)
IRCRO Program za istraivanje i razvoj
ISUDIO Informacijski sustav za upravljanje dravnom imovinom
ISPU Informacijski sustav prostornog ureenja
IT Informacijski sustav
JCN Jedinstveni centar za naknade
JCMS Jedinstveni informacijski sustav za upravljanje predmetima na prekrajnim sudovima
JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
JLS Jedinice lokalne samouprave
MDI Ministarstvo dravne imovine
MDOMSP Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
MF Ministarstvo financija
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetnitva i obrta
MIS Sustav upravljanja informacijama (eng. Management Information System)
MISOSS Informacijski sustav za upravljanje administriranjem i isplatom naknada u Jedinstvenom centru
za naknade
MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MP Ministarstvo pravosua
MPOLJ Ministarstvo poljoprivrede
MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MSP Test malog i srednjeg poduzetnitva
MU Ministarstvo uprave
MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja
MZOE Ministarstvo zatite okolia i energetike
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NGA Nacionalna pokrivenost irokopojasnom mreom sljedee generacije (eng. Next Generation
Access)
NIAS Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav
NISOO Nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih
NKSO Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje
NN Narodne novine
NOK Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje
NPL Teko naplativa i nenaplativa potraivanja utvrena u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i
izvanbilannih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (eng. Non Performing Loans)
NPR Nacionalni program reformi
OIB Osobni identifikacijski broj
OIE Obnovljivi izvori energije
OP Operativni program

3
PDV Porez na dodanu vrijednost
PoC Program provjere inovativnog koncepta (eng. Proof of Concept)
pp Postotni poen
PU Porezna uprava
PZZ Primarna zdravstvena zatita
RAZUM Razvoj na znanju utemeljenih poduzea (program financiranja)
RH Republika Hrvatska
SCM Standardni model trokova (eng. Standard Cost Model)
SDUSJN Sredinji dravni ured za sredinju javnu nabavu
SKZZ Sekundarna zdravstvena zatita
SocSkrb Informacijski sustav socijalne skrbi
SRSP Program podrke strukturnim reformama (eng. Structural Reform Support Programme)
STEM Znanost, tehnologija, inenjering i matematika (eng. Science, technology, engineering and
mathematics)
SUK Sustav upravljanja i kontrole
TDU Tijela dravne uprave
UTT Ured za transfer tehnologije
UZZ Ured za zakonodavstvo
VNFIL Sustav vrednovanja neformalnog i informalnog uenja (eng. Validation of Non-Formal and
Informal Learning)
VRH Vlada Republike Hrvatske
WBL Model uenja temeljen na radu (eng. Work-based Learning)
ZMN Zajamena minimalna naknada
ZUP Zakon o opem upravnom postupku

4
Predgovor

Europski semestar je ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar Europske unije (EU) u
okviru kojeg drave lanice usklauju svoje politike s ekonomskom politikom definiranom na razini
EU. Sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake drave lanice EU. Republika Hrvatska (RH)
punopravno sudjeluje u procesu Europskog semestra od 2014. godine. Glavne obveze koje proizlaze
iz sudjelovanja u Europskom semestru jesu izrada godinjih Nacionalnih programa reformi i Programa
konvergencije, odnosno Programa stabilnosti za drave lanice eurozone.

Ovogodinji ciklus Europskog semestra zapoeo je u studenom 2016. objavom tri kljuna dokumenta:
Godinjeg pregleda rasta, Izvjea o mehanizmu upozoravanja i Izvjea o zapoljavanju. Izvjeem o
mehanizmu upozoravanja odreeno je kako e se za RH, zajedno s jo 12 drava lanica EU, provesti
dubinska analiza te su nalazi dubinske analize objavljeni u sklopu Izvjea za Hrvatsku od 22. veljae
2017. godine. U Izvjeu za Hrvatsku posebno se istie niski srednjoroni potencijal rasta
gospodarstva, kontinuirano niska stopa aktivnosti radne snage u kombinaciji s visokom stopom
nezaposlenosti koji su uteg potencijalu rasta te potreba da se kapitalizira rast investicija i unaprijedi
poslovno okruenje kako bi se poveao potencijalni rast bruto domaeg proizvoda (BDP). Europska
komisija (EK) utvrdila je kako RH biljei prekomjerne makroekonomske neravnotee te je postigla
ogranien napredak u provedbi posebnih preporuka. RH se stoga nalazi u preventivnom mehanizmu
postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea. Takoer, prema Odluci Vijea EU od 21. sijenja
2014., RH se nalazi u postupku u sluaju prekomjernog proraunskog manjka.

S ciljem odgovora na strukturne izazove hrvatskog gospodarstva i smanjivanje makroekonomskih

neravnotea te postizanje ciljeva strategije Europa 2020. - Europska strategija za pametan, odriv i
ukljuiv rast (u daljnjem tekstu: Strategija Europa 2020.), RH je izradila Nacionalni program reformi
(NRP) kojim su definirane mjere i aktivnosti koje e RH provoditi u narednih 12 do 18 mjeseci. Izradu
ovogodinjeg NPR-a koordinirala je Meuresorna radna skupina za Europski semestar, sukladno
Odluci o koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije1, a Vlada
Republike Hrvatske (VRH) ga je usvojila Zakljukom na sjednici odranoj 27. travnja 2017. godine.

1
NN, br. 13/17

5
1. Uvod

Nakon viegodinjeg razdoblja krize, hrvatsko gospodarstvo je u 2015. zabiljeilo skroman oporavak,
a pozitivni gospodarski trendovi intenzivirani su u 2016. usred povoljnih uvjeta zaduivanja na
svjetskim tritima, provoenja procesa fiskalne konsolidacije i stabilizacije duga, poveane potronje
kuanstava te rasta izvoza potaknutog snanim doprinosom turistikog sektora. Tako je BDP u 2016.
realno porastao za 2,9% u odnosu na 2015. to je za 0,1 postotni poen (pp) vie u odnosu na zimske
ekonomske prognoze EK. Meutim, RH se i dalje suoava s prekomjernim makroekonomskim
neravnoteama i niskim potencijalom rasta. Povoljna makroekonomska kretanja svakako
predstavljaju dodatan poticaj provedbi strukturnih reformi koje e osigurati dugorono odriv
gospodarski rast i zapoljavanje te makroekonomsku stabilnost.

Polazei od temeljnih ciljeva VRH-a do 2020. utvrenih Programom VRH-a za mandat 2016.-2020. te
uvaavajui posebne preporuke Vijea EU, kao i nalaze Izvjea za Hrvatsku, ovogodinji NPR definira
reformske mjere i aktivnosti koje e doprinijeti ostvarivanju dugorono odrivog gospodarskog rasta,
poveanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnotea.

U skladu s tim, NPR definira tri glavna cilja:

1. Jaanje konkurentnosti gospodarstva
2. Poveanje zapoljivosti i povezivanje obrazovanja s tritem rada
3. Odrivost javnih financija

Ostvarivanju navedenih glavnih ciljeva doprinijet e provedba 53 reformske mjere (u daljnjem tekstu:
mjere) u 12 reformskih podruja. U nastavku se daje prikaz reformskih podruja po ciljevima, a
planirane mjere opisane su u Poglavlju 4. Glavni ciljevi, reformska podruja i mjere ekonomske
politike, dok su aktivnosti za provedbu mjera sadrane u tablici, u Prilogu 1.

Jaanje konkurentnosti gospodarstva:

1. Unaprjeenje poslovnog okruenja
2. Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom
3. Uinkovito upravljanje ljudskim resursima i pruanje usluga u javnoj upravi
4. Uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi
5. Poboljanje uinkovitosti pravosudnog sustava

Ekonomska i razvojna politika temeljit e se na unaprjeenju poslovnog okruenja, u kojemu je

privatni sektor nositelj ekonomskoga razvoja. Unaprjeenje poslovnog okruenja doprinijet e
kvaliteti javnog upravljanja i javnih politika za gospodarstvo ime e se stvoriti dugorone
pretpostavke za poboljanje indikatora konkurentnosti hrvatskog gospodarstva prema relevantnim
svjetskim metodologijama. Kroz objedinjavanje inspekcijskih slubi u gospodarstvu te daljnje
smanjenje administrativnih trokova i neporeznih davanja dodatno e se rasteretiti poduzetnici i
obrtnici.

Odgovornije upravljanje i uspjenije poslovanje trgovakih drutava kroz uvoenje srednjoronog

planiranja i kvalitetnije kontrole nad njihovim radom, uz smanjenje dravnog portfelja i aktivaciju
neiskoritene dravne imovine te restrukturiranje trgovakih drutava u potekoama omoguit e
vei razvojni potencijal dravne imovine.

Poduzimat e se aktivnosti u cilju poveanja uinkovitosti institucija, a to ukljuuje pojednostavljenje

pravila i ubrzanje rada administracije i sudova. Poveanje uinkovitosti javne uprave postii e se
prvenstveno uinkovitim upravljanjem ljudskim resursima uz revidiranje sustava odreivanja plaa
koji e poticati strunost i osigurati nagraivanje temeljem rezultata rada svakoga zaposlenika.

6
Provest e se cjelovito normativno ureenje organizacije i obavljanja poslova dravne uprave i
racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, kao i racionalizacija
prvostupanjskih tijela i podrunih jedinica tijela dravne uprave (TDU). Unaprjeenju pruanja javnih
usluga pridonijet e uspostava jedinstvenog naina komunikacije s TDU uz digitalizaciju procesa,
povezivanje TDU i daljnji razvoj e-usluga.

Djelovat e se u smjeru poveanja pravne sigurnosti i uinkovitosti pravosudnog sustava. Skratit e se

trajanje sudskih postupaka i smanjiti broj nerijeenih predmeta rastereivanjem sudova te e se
poduzimati mjere u cilju unaprjeenja organizacije rada i upravljanja pravosudnim tijelima kao i
jaanja profesionalizma u pravosuu.

Poveanje zapoljivosti i povezivanje obrazovanja s tritem rada:

1. Provedba programa obrazovanja, cjeloivotnog uenja i integracije na trite rada
2. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog
obrazovanja
3. Provedba reforme kolstva

Obzirom na visoku razinu nezaposlenosti mladih i dugotrajno nezaposlenih, posebna pozornost

usmjerit e se na aktivaciju i obrazovanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Provest e se
reforma obrazovnog sustava, s nastojanjem da ga se osuvremeni kako bi odgovorilo na potrebe
trita rada, s promicanjem cjeloivotnog uenja. U cilju to breg i kvalitetnijeg usklaivanja
obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja planira se
nastavak uspostave institucionalnog okvira za provoenje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO),
kao i unaprjeenje i poboljanje sustava na razini ranog i predkolskog, osnovnokolskog i
srednjokolskog odgoja i obrazovanja.

Odrivost javnih financija:

1. Jaanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije
2. Smanjenje dugova u zdravstvu i odrivost zdravstvenog sustava
3. Unaprjeenje sustava socijalnih naknada
4. Osiguranje dugorone odrivosti mirovinskog sustava

Nastavit e se s jaanjem odrivosti javnih financija, jer je stabilnost javnih financija temelj trajnog
ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. To znai daljnje smanjivanje proraunskog
manjka koje e rezultirati sniavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljanjem kreditnog
rejtinga drave i smanjivanjem cijene zaduivanja kako za dravu tako i za privatni sektor.
Unaprjeivanje uspjenosti koritenja sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)
trajna je zadaa VRH-a i svih dravnih institucija. Na isti nain trajna je zadaa svih dravnih institucija
da u svrhu poveanja apsorpcije EU fondova i smanjenja financiranja iz sredstava dravnog prorauna
unaprijede poslovne procese koji se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava s ciljem
pojednostavljenja i ubrzanja postupka, pripremaju projekte te koriste i promoviraju sve druge
europske izvore financiranja.

Donoenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, poboljat e se kvaliteta zdravstvene usluge i

unaprijediti bolnika zdravstvena zatita u cjelini. Izradit e se mjere za stimulaciju ostanka mladih
lijenika u RH te osigurati bre i lake dobivanje specijalizacija, a iz sredstava EU fondova financirat e
se kontinuirano struno usavravanje lijenika. Racionalizacija potronje, osigurat e se kroz kontrolu
opsega i kvalitete pruanja usluga svih zdravstvenih subjekata.

7
Provest e se reforma sustava socijalne zatite s naglaskom na podruje socijalne skrbi i sustava
socijalnih naknada s ciljem poveanja njegove uinkovitosti, transparentnosti, pravednosti, kao i
osiguranja njegove odrivosti.

Mirovinski sustav zahtijeva daljnju reformu kako bi se dugorono osigurale primjerene mirovine uz
osiguranje fiskalne odrivosti.

Obzirom da se putem Europskog semestra provode i prate aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva
Strategije Europa 2020., ispunjavanje europskih obveza zahtijeva snanu ukljuenost RH u
gospodarske izazove i postizanje glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. Strategija ima pet glavnih
ciljeva koji obuhvaaju zapoljavanje, istraivanje i razvoj, klimu i energiju, obrazovanje i borbu protiv
siromatva i socijalne iskljuenosti. Svaka drava lanica EU uspostavila je svoj vlastiti nacionalni cilj u
svakom od navedenih podruja. Ciljevi, mjere i aktivnosti RH vezano uz Strategiju Europa 2020.
prikazani su u Poglavlju 6. Mjere i napredak u postizanju glavnih ciljeva Strategije Europa 2020. te u
tablici, u Prilogu 2, a prije svega se odnose na sljedee:
- poticanje zapoljavanja mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba
- jaanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva
- unaprjeenje sustava kvalitete upravljanja i financiranja znanstvenih organizacija te poticanje
znanstvene izvrsnosti
- promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije
- prelazak na kruno gospodarstvo
- uvoenje stipendija za studiranje u STEM podrujima (znanost, tehnologija, inenjering i
matematika)
- osiguravanje humanitarne pomoi u naravi te drugih programa podrke najpotrebitijima
- razvoj kvalitete udomiteljstva i ravnomjerna rasprostranjenost usluge smjetaja u
udomiteljskim obiteljima u RH
- intenziviranje procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi
- financiranje viegodinjih programa organizacija civilnog drutva s ciljem razvoja i irenja
mree socijalnih usluga
- sufinanciranje trokova obrazovanja uenika i studenata slabijeg socijalno ekonomskog
statusa i uenika s tekoama u razvoju.

8
2. Makroekonomska perspektiva
Makroekonomski okvir prikazan ovdje izraen je u travnju 2017. prilikom izrade Programa
konvergencije RH 2017.-2020.2 Vanjske pretpostavke za makroekonomske projekcije u najveem su
dijelu preuzete iz posljednjih projekcija EK iz veljae - Zima 2017.

Tijekom 2016. ubrzan je rast ekonomske aktivnosti zapoet u 2015., nakon estogodinje recesije.
Realni rast BDP-a iznosio je 2,9%3, a prvenstveno je potaknut jaanjem domae potranje, dok je
doprinos neto inozemne potranje i promjene zaliha bio neznatan. U srednjoronom razdoblju
oekuje se nastavak pozitivnih kretanja gospodarske aktivnosti. U 2017. predvia se realni rast BDP-a
od 3,2%, koji e potom blago usporiti na 2,8% u 2018., 2,6% u 2019. te 2,5% u 2020. godini.
Navedeno usporavanje u projekcijskom razdoblju rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu
potencijalnog BDP-a u srednjoronom razdoblju. Gospodarski rast e se kroz cijelo projekcijsko
razdoblje temeljiti iskljuivo na doprinosu domae potranje. Doprinos neto inozemne potranje bit
e blago negativan u itavom projekcijskom razdoblju, iako e se postupno smanjivati prema kraju
razdoblja.

Tablica 1.: Makroekonomski okvir za razdoblje 2017.-2020.

Projekcija Projekcija Projekcija Projekcija

Pokazatelji 2016.
2017. 2018. 2019. 2020.
BDP - realni rast (%) 2,9 3,2 2,8 2,6 2,5
Potronja kuanstava 3,3 3,5 2,8 2,5 2,4
Dravna potronja 1,7 1,3 0,8 0,8 0,8
Bruto investicije u fiksni kapital 4,6 6,3 6,9 5,8 5,1
Izvoz roba i usluga 6,7 5,7 5,0 4,8 4,8
Uvoz roba i usluga 7,3 7,3 6,0 5,5 5,4
Doprinosi rastu BDP-a (pp) 2,9 3,2 2,8 2,6 2,5
Potronja kuanstava 1,9 2,0 1,6 1,4 1,4
Dravna potronja 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2
Bruto investicije u fiksni kapital 0,9 1,2 1,4 1,2 1,1
Promjena zaliha -0,1 0,1 0,0 0,0 0,1
Izvoz roba i usluga 3,3 2,9 2,7 2,6 2,6
Uvoz roba i usluga -3,4 -3,5 -3,0 -2,9 -2,9
Rast indeksa potroakih cijena (%) -1,1 1,5 1,4 1,4 1,5
Rast zaposlenosti* (%) 0,6 1,3 1,5 1,5 1,3
Stopa nezaposlenosti, anketna (%) 13,1 11,5 10,0 9,1 8,8
* Definicija nacionalnih rauna.
Izvor: DZS; MF

Na oekivan gospodarski rast u 2017. znaajan utjecaj ima sveobuhvatna porezna reforma s
primjenom od poetka godine, iji je multiplikativni uinak procijenjen na 0,5% BDP-a. Inicijalan
uinak reforme dogaa se uslijed procijenjenog oslobaanja sredstava sektoru kuanstava te sektoru
poduzea u iznosu od, redom, 0,5% i 0,2% BDP-a. Pri izraunu multiplikativnog uinka
pretpostavljeno je da e i kuanstava i poduzea, u prvom sluaju potroiti, a u drugom investirati,
priblino 70% osloboenih sredstava, uzevi u obzir trenutnu toku privrednog ciklusa.

Potronja kuanstava bit e glavni pokreta rasta domae potranje u srednjoronom razdoblju.
Predvia se da e njen rast biti najsnaniji u 2017., potaknut ubrzanjem realnog rasta raspoloivog
dohotka stanovnitva uslijed povoljnog kretanja na tritu rada, emu e znatno pridonijeti i
spomenuta porezna reforma, kao i rast plaa u javnom sektoru. U narednim godinama, s
2
Makroekonomski scenarij detaljno je opisan u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020.
3
Podaci o BDP-u za 2015. i 2016. su privremeni.

9
iezavanjem spomenutih pozitivnih uinaka, oekuje se kako e rast potronje kuanstava postupno
usporavati. U skladu s nastavkom fiskalne konsolidacije, tijekom srednjoronog razdoblja ne oekuje
se znaajan doprinos dravne potronje gospodarskom rastu. Znaajan poticaj dinamici investicijske
aktivnosti oekuje se od podizanja stope iskoritenosti ESIF-ova, ali i nastavka povoljnih uvjeta
financiranja. Osim toga, predvia se daljnje poboljanje investicijske klime u uvjetima oporavka
ekonomske aktivnosti, uz nastavak provoenja strukturnih reformi koje e poduzetnicima olakati
poslovanje. Realni rast izvoza roba i usluga kretat e se pod utjecajem inozemne potranje za
domaim robama i uslugama, dok e kretanje uvoza roba i usluga biti odreeno dinamikom finalne
potranje. Meutim, zavretak procesa iezavanja pozitivnih uinaka pristupanja zajednikom tritu
EU, u prvim e godinama projekcijskog razdoblja ipak djelovati u smjeru neto nie dinamike
meunarodne razmjene dobara i usluga.

Pozitivna kretanja gospodarske aktivnosti odrazila su se povoljno na trite rada u 2016., a slina
kretanja oekuju se i u narednom razdoblju. Iako je u 2016. zabiljeeno izraeno smanjenje radne
snage, oekuje se kako e se ovaj trend postupno ublaavati u narednom razdoblju. Tako se, uz
usporavanje rasta zaposlenosti prema kraju projekcijskog razdoblja, oekuje smanjenje anketne
stope nezaposlenosti na ispod 9% do 2020. godine. Tijekom itavog projekcijskog razdoblja predvia
se umjeren rast produktivnosti rada, meutim bri rast plaa dovest e do rasta jedininog troka
rada slinog intenziteta.

U 2017. oekuje se zaustavljanje trogodinjeg razdoblja deflacije potroakih cijena, prvenstveno

uslijed jaanja uvoznih inflatornih pritisaka vezanih uz oporavak cijena sirovina na svjetskom tritu.
Domai faktori, poput domae potranje i jedininog troka rada, takoer bi trebali djelovati u smjeru
rasta indeksa potroakih cijena. Kroz itavo srednjorono razdoblje oekuje se stabilna inflacija na
razinama od oko 1,5%.

10
3. Napredak u provedbi preporuka Vijea EU

Vijee EU je 12. srpnja 2016. preporuilo RH da u 2016. i 2017. poduzme aktivnosti kojima je cilj:

1. Osigurati odrivo ispravljanje prekomjernog proraunskog manjka do 2016. Nakon toga

ostvariti godinju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a u 2017. Iskoristiti sve
neoekivane prihode kako bi se ubrzalo smanjivanje udjela duga ope drave. Do rujna 2016.
ojaati numerika fiskalna pravila te neovisnost i mandat Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Do kraja 2016. poboljati proraunsko planiranje i ojaati viegodinji proraunski okvir. Do
kraja 2016. pokrenuti reformu periodinog oporezivanja nepokretne imovine. Ojaati okvir
za upravljanje javnim dugom. Donijeti i poeti provoditi strategiju za upravljanje javnim
dugom za razdoblje 2016.-2018.

2. Do kraja 2016. poduzeti mjere za odvraanje od ranog umirovljenja, ubrzati prijelaz na viu
dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladiti odredbe o mirovinama za posebne
kategorije s opim pravilima za umirovljenje. Omoguiti primjerenu dokvalifikaciju i
prekvalifikaciju radi poveanja zapoljivosti radno sposobnog stanovnitva, s teitem na
niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenima. Konsolidirati naknade u okviru
socijalne zatite, ukljuujui posebne reime, usklaivanjem kriterija prihvatljivosti i
integracijom upravljanja tim naknadama te usmjeriti potpore na one kojima je
najpotrebnija.

3. Do kraja 2016. zapoeti smanjivati rascjepkanost i poboljavati funkcionalnu raspodjelu

nadlenosti u javnoj upravi radi poboljanja uinkovitosti i smanjenja teritorijalnih
nejednakosti u pruanju javnih usluga. Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima
uskladiti okvire za odreivanje plaa u javnoj upravi i javnim slubama. Ostvariti napredak u
procesu otuivanja dravne imovine i ojaati praenje uspjenosti poduzea u dravnom
vlasnitvu te odgovornosti rukovodstva, meu ostalim ostvarenjem napretka u uvrtavanju
dionica poduzea u dravnom vlasnitvu na burzu.

4. Znatno smanjiti parafiskalne namete. Ukloniti neopravdane regulatorne prepreke koje

ometaju pristup reguliranim profesijama i njihovo obavljanje. Smanjiti administrativno
optereenje poduzea.

5. Poduzeti mjere za poboljanje kvalitete i uinkovitosti pravosudnog sustava u trgovakim i

upravnim sudovima. Olakati rjeavanje loih kredita, osobito poboljanjem poreznog
tretmana pri rjeavanju loih kredita.

U nastavku se daje osvrt na ostvareni napredak u provedbi navedenih preporuka.

Preporuka 1.:

a. Osigurati odrivo ispravljanje prekomjernog proraunskog manjka do 2016. Nakon toga

ostvariti godinju fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a u 2017. Iskoristiti sve
neoekivane prihode kako bi se ubrzalo smanjivanje udjela duga ope drave.

Temeljem poduzetih napora u svrhu fiskalne konsolidacije, RH e provesti preporuke Vijea EU

vezano uz proceduru prekomjernog proraunskog manjka, kao i preporuku Vijea EU iz srpnja 2016. u
smislu osiguravanja odrivog ispravljanja prekomjernog manjka do 2016. godine.

11
Tijekom 2016. nastavljena je provedba fiskalne konsolidacije u skladu s preporukama Vijea EU u
okviru procedure prekomjernog proraunskog manjka. Prema preporukama bilo je potrebno smanjiti
manjak ope drave na 2,7% BDP-a odnosno provesti strukturni napor u iznosu od 1% BDP-a u 2016.
godini. Podaci o ostvarenju prorauna za 2016. ukazuju kako je proraunski manjak u iznosu od 0,8%
BDP-a znaajno manji u odnosu na prvotno planirani od 2,6%4 BDP-a odnosno ciljani manjak iz
preporuka Vijea EU. Preporueni strukturni napor od 1% BDP-a blago je premaen na razinu od 1,1%
BDP-a. Ovime su se stekli uvjeti za ispunjavanje preporuka Vijea EU te izlazak RH iz procedure
prekomjernog proraunskog manjka.

Prema Izvjeu o prekomjernom proraunskom manjku i razini duga ope drave za razdoblje
2012.-2016. prema metodologiji ESA 2010, kojeg objavljuje Dravni zavod za statistiku (DZS), javni
dug je krajem 2016. iznosio 289,1 milijardu kuna, to predstavlja godinje smanjenje od 505,3
milijuna kuna, ime je po prvi puta od poetka praenja statistikih podataka kretanja javnog duga
zabiljeeno nominalno smanjenje duga na godinjoj razini. Pritom je udio javnog duga u BDP-u
smanjen s 86,7% krajem 2015. na 84,2% BDP-a krajem 2016., to takoer predstavlja najvee
smanjenje udjela javnog duga u BDP-u od poetka praenja statistikih podataka kretanja javnog
duga. Smanjenje duga u odnosu na proteklo razdoblje posljedica je znatnog smanjenja manjka
prorauna ope drave, ali i koritenja sredstava depozita drave ostvarenih zaduivanjem u
prethodnim godinama. Osim toga, pozitivan doprinos smanjenju duga u 2016. doao je i od blage
aprecijacije kune u odnosu na euro, kao i od primitaka od aktivacije dravne imovine, odnosno
privatizacijskih primitaka u iznosu od 0,2% BDP-a.

Planirana fiskalna kretanja, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani prorauna rezultirat e
manjkom prorauna ope drave od 1,3% BDP-a u 2017., 0,8% BDP-a u 2018., 0,3% BDP-a u 2019. te
proraunskim vikom od 0,5% BDP-a u 2020. godini. Istovremeno, projekcije ukazuju i na smanjivanje
udjela javnog duga u BDP-u za vie od 10 pp u petogodinjem razdoblju odnosno do kraja 2020.
godine, ime e se ispuniti osnovni strateki cilj VRH-a koji je definiran u Strategiji upravljanja javnim
dugom za razdoblje 2017.- 2019.

Dinamika fiskalne konsolidacije detaljno je obraena u Programu konvergencije za razdoblje 2017.-

2020.

U svrhu provedbe gore navedene preporuke Vijea EU provedene su i sljedee aktivnosti:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnim slubenicima upuen je u

proceduru donoenja. Zbog usklaivanja s odredbama Zakona o radu5 predlae se odlazak dravnih
slubenika i namjetenika u mirovinu kad navre 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog
staa, a ne, kao do sada, istekom godine u kojoj su stekli spomenute uvjete, ali uz mogunost da po
potrebi slube (primjerice, rad na projektu, provedba strategije i sl.) poslodavac i slubenik dogovore
ostanak na radu do kraja godine kada navrava 65 godina.

U srpnju 2016., s ciljem smanjenja rashoda donesena je Odluka o zabrani novog zapoljavanja
dravnih slubenika i namjetenika u TDU te strunim slubama i uredima VRH-a6 i Odluka o zabrani
novog zapoljavanja slubenika i namjetenika u javnim slubama7. Nadalje, donesena je Odluka o
davanju ovlasti Dravnom uredu za sredinju javnu nabavu za provedbu postupaka sredinje javne
nabave za javne naruitelje koji nisu obuhvaeni lankom 12. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu

4
Planirano u Programu konvergencije za razdoblje 2016.-2019.

5
NN, br. 93/14
6
NN, br. 70/16
7
NN, br. 70/16

12
Dravnog ureda za sredinju javnu nabavu8, odnosno koji nisu obveznici sredinje javne nabave kao
to su: Ured predsjednika RH, Hrvatski sabor, VRH, uredi i strune slube VRH-a, sredinja TDU.
Predmetnom je Odlukom proiren krug korisnika sredinje nabave za kategorije gorivo i opskrba
prirodnim plinom i na ostale proraunske korisnike. Takoer je donesena i Odluka o nabavnim
kategorijama9, koje Sredinji dravni ured za sredinju javnu nabavu (SDUSJN) nabavlja za korisnike
sredinje javne nabave, a kojom su obuhvaene sljedee nove kategorije: usluga ispisa, opskrba
prirodnim plinom, zatitarske usluge te zrakoplovne karte i hotelski smjetaj u slubene svrhe.

U oujku 2017., donijete su Smjernice za upravljanje voznim parkom kojima je cilj osigurati:
namjensko koritenje i upravljanje voznim parkom; ekonomino i uinkovito koritenje proraunskih
sredstava; ekoloki odrivo koritenje voznog parka; odreivanje klasa vozila; odreivanje
odgovornih osoba za upravljanje voznim parkom; standardizaciju postupanja u upravljanju voznim
parkom; uvoenje zajednikog IT sustava za upravljanje voznim parkom; davanje uputa kod nabave
slubenih automobila odgovornim osobama; ujednaavanje postupanja pri nabavi slubenih
automobila, koritenju slubenih automobila te nadzoru i izvjetavanju o koritenju slubenih
automobila.

b. Do rujna 2016. ojaati numerika fiskalna pravila te neovisnost i mandat Povjerenstva za

fiskalnu politiku.

U pripremi je novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti ije je donoenje relevantno za daljnje

unaprjeenje proraunskog okvira kroz mehanizme bolje kontrole nad planiranjem i izvravanjem
rashoda proraunskih i izvanproraunskih korisnika, kao i za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku. U
prosincu 2016. godine zaprimljeni su novi, finalni komentari slubi EK, a u sijenju 2017. i komentari
lanova Povjerenstva za fiskalnu politiku te se Nacrt prijedloga zakona o fiskalnoj odgovornosti
trenutno unaprjeuje sukladno zaprimljenim komentarima, nakon ega e se pokrenuti postupak
javnog savjetovanja.

U tijeku je definiranje opisa poslova vezano uz uspostavu i aktivnosti Radne skupine za fiskalnu
statistiku.

c. Do kraja 2016. poboljati proraunsko planiranje i ojaati viegodinji proraunski okvir.

Pripremljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proraunu te je zatraeno

miljenje EK vezano uz viegodinji proraunski okvir. Sadraj i dinamika usvajanja Zakona ovisit e o
ishodu konzultacija s EK.

d. Do kraja 2016. pokrenuti reformu periodinog oporezivanja nepokretne imovine.

U prosincu 2016. donesen je Zakon o lokalnim porezima10 kojim je propisano uvoenje poreza na
nekretnine s primjenom od 1. sijenja 2018., a koji zamjenjuje komunalnu naknadu, porez na kue za
odmor i direktnu spomeniku rentu kao tri razliita davanja koja se danas naplauju na nekretninu.
Usporedno e se provoditi mjere koje predstavljaju pretpostavke za primjenu vrijednosnog poreza na
nekretnine zasnovanog na procjeni vrijednosti temeljem Uredbe o masovnoj procjeni vrijednosti
nekretnina koja se planira donijeti u 2017. U ovogodinjem NPR-u, osim donoenja Uredbe o
masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina predviene su i druge aktivnosti koje su u funkciji
osiguranja spomenutih pretpostavki (primjerice, izrada projektne dokumentacije za raspisivanje
javne nabave za izradu poetnog stanja planova priblinih vrijednosti ili cjenovnih blokova; izrada

8
NN, br. 62/16
9
NN, br. 64/16
10
NN, br. 115/16

13
Detaljnog plana izlaganja katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga; izrada i
donoenje Plana provedbe funkcionalnog spajanja zemljinih knjiga i katastra; izmjene propisa kojima
se pojednostavljuju zemljinoknjini poslovni procesi i uvodi elektronika komunikacija (I. faza) i dr.).

Kroz prijelazne i zavrne odredbe spomenutog Zakona propisana je obveza jedinica lokalne
samouprave (JLS) da tijekom 2017. auriraju evidencije komunalne naknade s podacima bitnim za
utvrivanje poreza, kao i s podacima radi utvrivanja dva nova koeficijenta: stanje i dob. Zavren je
postupak evidentiranja svih nekretnina na podruju JLS i auriranje podataka o povrinama, naplati i
obveznicima plaanja komunalne naknade. Kao rezultat auriranja evidencija komunalne naknade,
dolo je do poveanja prihoda od komunalne naknade, tako da je prihod od te naknade iznosio: za
2014. - 2.148.540.223,91 kuna; za 2015. - 2.265.438.732,56 kuna; za 2016. - 2.356.595.006,77 kuna.

Kao predmet oporezivanja zadrava se postojee zakonsko rjeenje komunalne naknade uz obvezu
da se porez naplauje i na graevinsko zemljite, uz dodatno pojanjenje za prostore koji su bili
predmet sudske prakse kod plaanja komunalne naknade (druge pomone prostorije i prostori bez
namjene). Poreznim obveznikom smatra se ista osoba koja je obveznik plaanja komunalne naknade
uz uvaavanje terminologije koju poznaje Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (vlasnik,
korisnik, ali se obveznikom smatra i sama nekretnina). Nain izrauna poreza je isti kao izraun
komunalne naknade, uz dodana dva nova koeficijenta stanje i dob nekretnine. Poreza su
osloboene samo JLS za nekretnine u svome vlasnitvu te se porez ne plaa na sakralne objekte u
dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Kroz socijalne transfere, JLS porez mogu namiriti za
socijalno ugroene graane. Kroz korektivne koeficijente namjene zadrava se razina prihoda JLS,
koja se danas ostvaruje od poreza na kue za odmor i spomenike rente.

Kako bi se JLS pravovremeno pripremile za naplatu ovog poreza, tijekom 2017. su obvezne uiniti
odreene predradnje u vidu formiranja Evidencije o nekretninama i poreznim obveznicima, odnosno
auriranja postojeih evidencija o komunalnoj naknadi s podacima bitnim za utvrivanje poreza na
nekretnine. Temeljem Zakona o lokalnim porezima, a s ciljem olakanja u obavljanju pripremnih
aktivnosti, Ministarstvo financija (MF), Porezna uprava (PU), Dravna geodetska uprava (DGU) i
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja (MGIPU) su jednokratno i bez naknade JLS isporuili
podatke iz svoje nadlenosti, koji se odnose na osobe koje se smatraju obveznicima plaanja tog
poreza i na nekretnine. U svrhu daljnjeg pravovremenog auriranja tih podataka, MGIPU i PU e
jednom godinje isporuivati podatke JLS vodei se naelom slubene razmjene podataka, a ne
njihovim prikupljanjem od poreznih obveznika. Meutim, JLS mogu i na druge naine prikupiti
podatke koji su im bitni za oporezivanje pa je ve sada uoena praksa pojedinih JLS da pozivaju osobe
koje se smatraju poreznim obveznicima poreza na nekretnine da same dostave podatke bitne za
oporezivanje. Cilj ovakvog postupanja JLS je da koritenjem svih izvora informacija osiguraju tonost
podataka u svojim evidencijama to je kljuno za pravilno utvrivanje visine poreza i zadovoljstvo
poreznih obveznika. Do 30. studenoga 2017. JLS moraju donijeti odluku o porezu na nekretnine. Tom
odlukom e utvrditi, unutar Zakonom propisanog raspona, koeficijente koji utjeu na visinu poreza. U
razdoblju od zaprimanja podataka sredinje drave do donoenja odluka (8 mjeseci), JLS mogu
simulirati prihode od poreza.

Priprema se akcijski plan, s obvezom da se u prvom kvartalu za proteklu kalendarsku godinu izradi
analiza uinaka koje je postigao porez na nekretnine te izvjee o postignutim aktivnostima institucija
koje se bave razliitim aspektima nekretnina (vlasnitvo, prostorna prepoznatljivost nekretnine i
njena vrijednost). Akcijski plan e VRH usvojiti zakljukom.

S poetkom 2017. na snagu je stupilo 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma koja obuhvaa
sve segmente poreznog sustava, a usmjerena je na pojednostavljenje sustava, irenje porezne baze i
porezno rastereenje graana i poduzetnika.

14
U nastavku se daje osvrt na poreznu reformu.

Porezna reforma

U svrhu ispunjenja glavnih ciljeva postavljenih u NPR 2016. provedena je sveobuhvatna analiza
poreznog sustava u RH. Naime, u posljednjih nekoliko godina porezni sustav RH bio je podloan
estim zakonskim promjenama, to je u odreenim sluajevima dovelo do potekoa u provedbi i
nenamjernim propustima u ispunjenju pojedinih poreznih obveza od strane poreznih obveznika te
pogrenog tumaenja zakonskih odredbi. Analiza poreznog sustava izvrena je u drugoj polovici 2016.
te je, izmeu ostalog, ukazala na: visoko porezno optereenje rada i dobiti pravnih osoba u odnosu
na drave u okruenju, neostvarenje ciljeva pojedinih poreznih rashoda, visoko administrativnu
poreznu administraciju te neujednaeno postupanje ispostava PU u pojedinim poreznim pitanjima.

Polazei od obiljeja tadanjeg poreznog sustava, postavljeni su ciljevi porezne reforme:

- smanjenje ukupnog poreznog optereenja
- poticanje konkurentnosti gospodarstva
- izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava
- stabilan, odriv i jednostavan porezni sustav
- pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije
- smanjenje trokova voenja evidencija uz ukidanje pojedinih obrazaca
- pruanje vee pravne sigurnosti poreznim obveznicima.

Kako bi se ispunili postavljeni ciljevi porezne reforme, doneseno je 16 zakona, koji su u najveem
dijelu svojih odredbi stupili na snagu 1. sijenja 2017., a donijeli su sljedee promjene:

Promjene u oporezivanju PDV-om

Radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, odnosno kako bi se omoguilo snienje cijena na one
usluge i isporuke dobara koje predstavljaju najvei postotak potronje graana s najniim dohocima,
zadrala se stopa PDV-a od 5% te je dolo do preraspodjele u primjeni stope PDV-a od 13% i 25%.
Promjene u primjeni stope PDV-a od 13% izvrene su kako bi se: snizili trokovi javnih usluga graana
i poduzetnika (kroz primjenu sniene stope PDV-a na isporuku elektrine energije te odvoz smea),
potaknuo razvoj poljoprivrede (isporuke sadnica i sjemenja, gnojiva i pesticida, stone hrane te
drugih agrokemijskih proizvoda) te snizile cijene djejih sjedalica te isporuka urni i ljesova. Kako
uvoenje sniene stope ne bi imalo utjecaja na visinu prikupljenih prihoda odnosno kako bi se
zadrala razina prihoda od PDV-a, iz stope 13% u stopu 25% prebaene su ugostiteljske usluge te
isporuka eera. S primjenom od 1. sijeanja 2018. donijete su i mjere za poveanje likvidnosti
poduzetnika: uvedena je mogunost da se kod uvoza investicijske opreme (iz treih zemalja) primjeni
obraunska kategorija PDV-a (bez prethodne uplate poreza), propisuje se poreznim obveznicima
pravo na 50% odbitka pretporeza za osobne automobile i druga prijevozna sredstva vrijednosti do
400.000 kuna te se podie prag za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000 kuna kako bi se malim
poreznim obveznicima pojednostavilo poslovanje i smanjili administrativni trokovi.

Promjene u oporezivanju porezom na dobit

Za sve obveznike poreza na dobit provedeno je smanjenje poreznog tereta uz poseban poticaj
razvoju malog poduzetnitva i poduzetnika koji zapoinju poslovnu aktivnost na nain da je smanjena
porezna stopa s 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godinje prihode do 3 milijuna
kuna na 12%. Kako uvoenje snienih stopa ne bi imalo utjecaja na visinu prikupljenih prihoda,
odnosno kako bi se zadrala razina prihoda od ovog poreza ukinuta je porezna olakica za
reinvestiranu dobit te porezna olakica za podruja JLS razvrstanih u II. skupinu, dok su zadrane
olakice za Grad Vukovar, a za I. skupinu je smanjeno osloboenje za 50%. Takoer je uvedena
mogunost paualnog oporezivanja gospodarske djelatnosti neprofitnih organizacija, pod uvjetom da

15
po osnovi obavljanja te djelatnosti ne ostvaruju prihode u iznosu veem od propisanog iznosa za
obvezni ulazak u sustav PDV-a. Ovo je izuzetno pojednostavljene za udruge, vjerske zajednice i sline
institucije koje povremeno pruaju usluge ugostiteljstva ili pruaju usluge zakupa te koje stjeu
prihode u iznosu manjem od iznosa koji je uvjet za ulazak u sustav PDV-a i koje same procjene da im
je mogunost plaanja poreza na dobit u paualnom iznosu povoljnija opcija u odnosu na utvrivanje
porezne obveze za odreenu gospodarsku djelatnost koristei se raunovodstvenim standardima. Za
male porezne obveznike (godinji prihodi do 3 milijuna kuna) propisana je mogunost (dakle nije
obveza) da nakon utvrivanja raunovodstvene dobiti, izvre korekciju iste za odreene novane i
nenovane transakcije te utvrde poreznu osnovicu prema novanom naelu kao kod obrtnika.
Slijedei preporuku Vijea EU iz 2015. prema kojoj je nuno poveati sposobnost financijskog sektora
da pridonese pokretanju oporavka gospodarstva zbog izazova u podruju loih velikih kredita
poduzeima i graanima, posebice stambenih kredita, kao i preporuku Vijea EU iz 2016. s ciljem
olakavanja rjeavanja loih kredita, osobito poboljanjem poreznog tretmana pri rjeavanju loih
kredita, kao jednokratna mjera u 2017. dana je mogunost kreditnim institucijama da kao porezno
priznati rashod utvrde iznos otpisa teko naplativih i nenaplativih potraivanja (NPL) ija je vrijednost
usklaena na dan 31. prosinca 2015. godine. Pojednostavljen je postupak otpisa potraivanja ukoliko
je rije o dugovima male vrijednosti ili u sluajevima kada se poduzmu odreene mjere za naplatu pri
emu se utvrdi nemogunost naplate. U smislu jaanja porezne sigurnosti i uklanjanja prepreka za
razvoj stranih i domaih investicija propisana je mogunost sklapanja prethodnih sporazuma o
transfernim cijenama.

Promjene u oporezivanju dohotka

Kako bi se smanjilo porezno optereenje radnika, koje je u RH jo uvijek relativno visoko u odnosu na
zemlje u okruenju te na taj nain utjecalo pozitivno na trite rada, poduzetniku klimu,
konkurentnost hrvatskih radnika na meunarodnom tritu rada, posebice u dijelu sektora visokih
tehnologija te kako bi se pozitivno utjecalo na poveanje zapoljavanja i smanjenje porezne evazije
posebice kod veih plaa, izmijenjene su stope za obraunavanje i plaanje predujma poreza na
dohodak od nesamostalnog rada na nain da su uvedene dvije stope: 24% i 36%, umjesto dotadanjih
tri od 12%, 25% i 40%. Porezna stopa od 24% primjenjuje se na mjesenu poreznu osnovicu do visine
17.500 kuna (godinja porezna osnovica do 210.000 kuna), a stopa od 36% na mjesenu poreznu
osnovicu iznad 17.500 kuna (godinja porezna osnovica iznad 210.000 kuna). Time je, zapravo,
smanjena najvia stopa od 40% na 36% i suen je razred za primjenu te najvie stope, odnosno
povean je prag nakon kojeg se primjenjuje najvia stopa s 13.200 kuna na 17.500 kuna. Ista porezna
osnovica i porezne stope za utvrivanje predujma poreza na dohodak obraunavaju se i poreznim
obveznicima - umirovljenicima i poreznim obveznicima s potpomognutih podruja i podruja Grada
Vukovara, ali e se tako obraunani predujam poreza na dohodak umanjivati za 50%.

Kako bi se uklonio negativan uinak poveanja najnie stope s 12% na 24% za one porezne obveznike
s najniim plaama, povean je osnovni osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka na 3.800
kuna mjeseno i izjednaen je za sve porezne obveznike, a poveani su i koeficijenti osobnog odbitka
za uzdravane lanove i djecu. Nadalje, radi pojednostavljenja postupka oporezivanja i vee
predvidljivosti porezne obveze za pojedine izvore dohotka uvedeno je konano oporezivanje u tijeku
poreznog razdoblja i to na: dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od
osiguranja. To znai da se ti dohodci ne uzimaju u obzir pri godinjem obraunu poreza na dohodak
na ukupno ostvaren godinji dohodak poreznog obveznika u poreznom razdoblju i da se porez plaen
po odbitku po propisanim stopama na te dohotke smatra konanim porezom.

Promjene u obraunu obveznih doprinosa

Kako bi se rasteretila isplata drugog dohotka (kojeg ostvaruju trgovaki putnici, akviziteri, sudski
vjetaci i dr.) smanjene su stope obveznih doprinosa za 50%, a kako bi se poveala pravednost i
kompenzirali prihodi zbog navedenog smanjenja proirena je osnovica za obraun doprinosa po

16
osnovi drugog dohotka na nain da je ukinuto osloboenje za umirovljenike i za naknade autora i
umjetnika.

Promjene u oporezivanju porezom na promet nekretnina

U skladu s ciljevima pojednostavljenja i poreznog rastereenja poreznih obveznika, kao i stvaranja
pravednijeg poreznog sustava smanjena je stopa poreza na promet nekretnina s 5% na 4% te je
ukinuto pravo na osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina za graane koji kupnjom
nekretnine rjeavaju vlastito stambeno pitanje. U svrhu rastereenja poreznih obveznika nepotrebnih
administrativnih aktivnosti, a s obzirom na uspostavljenu razmjenu podataka izmeu PU i javnih
biljenika ukinuta je obveza prijave prometa od strane poreznih obveznika. Porez se utvruje po
slubenoj dunosti, a rjeenje se donosi samo kada se utvruje porezna obveza. Pripadnost prihoda
od ovog poreza u cijelosti se preputa JLS (do sada im je pripadalo 80%, dok je 20% pripadalo dravi)
sa svrhom jaanja financijske samostalnosti JLS.

Promjene u lokalnim porezima

Pojednostavljeno je i prikupljanje lokalnih poreza, pratei sve ciljeve koji se ele postii poreznom
reformom. Porez na nasljedstva i darove usklaen je u cijelosti s promjenama nastalim u porezu na
promet nekretnina (prijava prometa po slubenoj dunosti i smanjena visina stope poreza). Plaanje
poreza na cestovna motorna vozila se vee uz trenutak registracije vozila i ovjere produenja vaenja
prometne dozvole te se plaa u stanicama za tehniki pregled. Ukinuto je plaanje poreza na tvrtku ili
naziv radi daljnjeg rastereenja poduzetnika. Kroz poreznu reformu usvojen je i propis kojim se uvodi
porez na nekretnine u porezni sustav RH od 1. sijenja 2018. godine. Porez na nekretnine je supstitut
komunalne naknade uz ukidanje poreza na kue za odmor i spomenike rente. Transformacijom ovih
naknada u porez oslobaa se koritenje prihoda. Predmet oporezivanja (izgraene nekretnine i
graevinsko zemljite) i porezni obveznik (posjednik) ostaju gotovo isti kao i u komunalnoj naknadi.
Kod komunalne naknade osloboenja su samostalno odreivale jedinice, dok se osloboenje od
poreza na nekretnine propisuje samo za JLS i za sakralne objekte u kojima se obavljaju vjerski obredi
te se propisuje mogunost da JLS moe sama platiti porez za socijalno osjetljive skupine graana.
Porezni obveznik je i drava za svoje nekretnine (s obzirom da je porezni obveznik posjednik za sve
nekretnine koje su u zakupu porez plaa zakupnik). Porez se rauna po istom principu kao komunalna
naknada uz dva nova koeficijenta: stanje i dob, ime e se visina poreza pribliiti vrijednosti
nekretnine.

Ostale promjene
Radi daljnjeg jaanja sustava fiskalizacije kao mjere kojom se prati tok gotovine, uvedena je obveza
fiskalizacije za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost od prodaje karata ili etona u putnikom
prometu, osim za prodaju karata ili etona u linijskom lokalnom prometu te prodaja karata ili etona
u zranom, eljeznikom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Pratei promjene u sustavu
paualnog oporezivanja porezom na dohodak, ukinuta je mogunost za paualiste da izdaju raune iz
knjige ovjerenih rauna te je i za njih propisana obveza fiskalizacije putem elektronikih naplatnih
ureaja (kao i za sve ostale obveznike). Radi prilagodbe obveza fiskalizacije, izdavanje rauna putem
elektronikih naplatnih ureaja za sve obveznike fiskalizacije poinje od 1. srpnja 2017. godine.

Pratei dobru europsku praksu te stvarajui veu pravnu sigurnost za porezne obveznike, umjesto
relativne i apsolutne zastare propisan je jedinstveni rok zastare od 6 godina. Na nastup zastare tijela
su duna paziti po slubenoj dunosti, a PU e provoditi godinji sistemski otpis duga za koji je s 1.
sijenja tekue godine nastupila zastara prava na naplatu. Postupci nadzora provodit e se unutar
roka od tri godine. Uz primjenu naela oportuniteta, manji prekraji se nee kanjavati ve e se
izdavati opomena.

Radi obveze administrativne suradnje s drugim dravama lanicama, radi kojih RH mora svoje

17
zakonodavstvo prilagoavati zahtjevima za razmjenu podataka, razmjena podataka ureena je
posebnih propisom.

Vezano uz plaanje upravnih pristojbi zakon je usklaen s Direktivom EU o uslugama na unutarnjem

tritu u dijelu mogunosti obavljanja svih postupaka pa time i plaanje upravnih pristojbi u svim
iznosima, elektroniki i na daljinu. Takoer su smanjeni iznosi svih upravnih pristojbi, koji se plaaju
pred TDU, za 30%, sukladno mjeri smanjenja odnosno ukidanja neporeznih davanja.

Porezno savjetnitvo je takoer usklaeno s Direktivom EU o uslugama na unutarnjem tritu te je

ukinuto ogranienje bilo kakvog pravnog oblika za pruanje ovih usluga. Ukinuto je ogranienje
prema kojem dravljani EU mogu osnivati samo podrunicu za porezno savjetnitvo, a ne i drugi oblik
sjedita (omoguava se sloboda prekograninog pruanja usluga) te je omogueno uvoenje
elektronikih postupaka za podnoenje zahtjeva i izdavanje odobrenja/rjeenja za obavljanje
djelatnosti poreznog savjetnitva u RH.

Odreene promjene provedene su i u podruju oporezivanja troarinama i posebnim porezima, a

odnose se prvenstveno na modernizaciju i pojednostavljenje sustava oporezivanja te smanjenje
administrativnog tereta za graane i porezne obveznike. U vezi s oporezivanjem troarinama
administrativna pojednostavljenja se odnose na: ukidanje obveze podnoenja godinjeg obrasca za
obraun troarine za male proizvoae jakog alkoholnog pia (njih 41.000); znatno olakavanje
otpreme vina u druge drave lanice EU; propisivanje eksplicitne odredbe prema kojoj troarinski
obveznik ne podnosi mjeseno izvjee za mjesec u kojem nije bilo promjena podataka o stanju
zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim troarinskim proizvodima te
podataka o obraunatoj troarini. Takoer, u skladu s dobrom praksom u EU uvodi se i troarinsko
oporezivanje novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi, e-tekuina i novi duhanski
proizvodi). U sustavu oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila cilj je bio stvaranje
efikasnijeg, predvidljivijeg i jednostavnijeg sustava, te je: uveden institut registriranog trgovca
rabljenim motornim vozilima, ime e se izjednaiti poloaj trgovaca rabljenim i novim motornim
vozilima na nain da e i trgovci rabljenim vozilima imati mogunost ulaska u sustav odgoenog
plaanja posebnog poreza kao to prema sadanjem propisu imaju trgovci novim motornim vozilima;
uvedeno oporezivanje temeljem emisije CO2 kao samostalne i objektivne komponente neovisne o
vrijednosnoj komponenti ime se ekoloki kriterij oporezivanja ovim ustanovljava kao samostalan i
predvidivi element oporezivanja; usklaeno oporezivanje po kriteriju emisije CO2 u skladu s razvojem
tehnologije.

Brojne promjene koje je iznjedrila porezna reforma iziskuju i funkcijsku i organizacijsku prilagodbu
PU, tako da e se tijekom 2017., a na temelju novog Zakona o PU11, koji je takoer donijet kroz
poreznu reformu, provesti reorganizacija organizacijske strukture PU, s ciljem ekonominog i
efikasnog naina izvravanja poslova iz vlastitog djelokruga.

e. Ojaati okvir za upravljanje javnim dugom. Donijeti i poeti provoditi strategiju za upravljanje
javnim dugom za razdoblje 2016.-2018.

U sijenju 2017. usvojena je Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.-2019. U svrhu
jaanja institucionalnih kapaciteta organizacijske jedinice za upravljanje javnim dugom zaposlena je
jedna osoba, a u tijeku je natjeaj za zapoljavanje dodatnih 8 osoba. Obzirom da institucionalni i
administrativni kapaciteti na odgovarajui nain trebaju pratiti utvrene ciljeve upravljanja javnim
dugom, Strategija predvia organizaciju upravljanja javnim dugom na razini uprave, umjesto sektora
kao do sada.

11
NN, br. 115/16

18
Preporuka 2.:

a. Do kraja 2016. poduzeti mjere za odvraanje od ranog umirovljenja, ubrzati prijelaz na viu
dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladiti odredbe o mirovinama za posebne
kategorije s opim pravilima za umirovljenje.

U tijeku su financijske analize predstojeih prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju12 u

pogledu smanjenja potencijalnog broja buduih korisnika prijevremenih starosnih mirovina, a to
ukljuuje i reformsku mjeru unaprjeenja sustava staa s poveanim trajanjem. Priprema
spomenutog Zakona jo nije inicirana, jer se radi o opsenim izmjenama povezanim s intervencijom u
druge propise. Osim toga, u proces pripreme Nacrta prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju
potrebno je ukljuiti socijalne partnere i Nacionalno vijee za umirovljenike i starije osobe. Izmjene
Zakona o mirovinskom osiguranju planiraju se provesti s usporednom izmjenom propisa koji se
odnose na vjetaenje i sta osiguranja s poveanim trajanjem, koji e u konanici imati utjecaja na
Zakon o mirovinskom osiguranju. Paralelno e se pristupiti izmjenama Zakona o obveznim
mirovinskim fondovima u cilju osiguranja odrivosti i dostatnosti mirovina u I. i II. obveznom
mirovinskom stupu.

Revizija liste radnih mjesta i zanimanja na kojima se sta rauna s poveanim trajanjem je zavrena i
bit e podloga za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stau osiguranja
s poveanim trajanjem. Formirana je radna skupina i otvoren je dijalog sa socijalnim partnerima,
kojima su izloeni rezultati obavljene analize radnih mjesta i zanimanja na kojima se sta osiguranja
rauna s poveanim trajanjem. Takoer su u tijeku konzultacije s pojedinim dionicima u smislu
rjeavanja vrlo specifinih radnih mjesta i zanimanja na kojima se rauna sta osiguranja s poveanim
trajanjem.

b. Omoguiti primjerenu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radi poveanja zapoljivosti radno

sposobnog stanovnitva, s teitem na niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno
nezaposlenima.

U veljai 2016. donesen je Plan obrazovanja nezaposlenih kojim je definirana provedba programa
obrazovanja za 5.989 nezaposlenih osoba, to predstavlja poveanje u odnosu na 2015. za gotovo
etiri puta kada su u obrazovanje bile ukljuene 1.552 nezaposlene osobe. Plan podrazumijeva
obrazovanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja i zanimanja za koje su poslodavci traili uvoz
radne snage i to u podruju: turizma i ugostiteljstva (1.599); graditeljstva (1.471); metalske industrije
(1.123); prometa (922); tekstilne i koarske djelatnosti (185); osobnih usluga (zatitari - 457,
njegovatelji, pomonici u nastavi - 65); informatike (60); ostalih zanimanja (107). Tijekom proteklog
razdoblja u programe obrazovanja ukljueno je 3.817 nezaposlenih osoba ime je obrazovanje
nezaposlenih po planu obrazovanja nezaposlenih osoba za 2016. zavreno.

S ciljem ujednaavanja kriterija u postupcima javne nabave i standardizacije provedbe pojedinih

obrazovnih programa u svim podrunim (regionalnim) uredima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
(HZZ), u 2016. izraene su jedinstvene tehnike specifikacije za 58 obrazovnih programa (unutar 26
deficitarnih zanimanja) u koje se planiraju upuivati nezaposlene osobe u 2017. godini.
Uenje temeljeno na radu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju trenutno se provodi u vie
oblika, o emu se daje prikaz u nastavku.

12
NN, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16

19
 Program razvoja strukovnog obrazovanja i poveznica s dualnim sustavom obrazovanja

Tablica 2.: Vrste strukovnog obrazovanja u RH

Kombinirani Razdoblja Provodi

Vrste strukovnog obrazovanja u RH programi ili osposobljavanja se u
naukovanje u tvrtkama koli
13
Trogodinji programi obrazovanja za vezane obrte (WBL se provodi
kroz praktinu nastavu i vjebe kod licenciranog obrtnika i/ili pravne X X
osobe i u kolskim radionicama)
Trogodinji industrijski i srodni programi obrazovanja (WBL se provodi
kroz praktinu nastavu i vjebe u kolskim radionicama, kod poslodavaca i
X X
u kolskim laboratorijima te kroz strunu praksu koja se obavlja kod
poslodavca (ukljuena u veinu programa))
etverogodinji strukovni programi obrazovanja (WBL se provodi kroz
praktinu nastavu i vjebe u kolskim radionicama i laboratorijima te kroz
X X
strunu praksu koja se obavlja kod poslodavca (ukljuena u veinu
programa))
Petogodinji strukovni program obrazovanja medicinska sestra ope
njege/medicinski tehniar ope njege (WBL se provodi kroz vjebe u X X
kolskim praktikumima, laboratorijima i vjebe na klinikama).
Izvor: MZO

U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije14 meu prioritetima reforme strukovnog obrazovanja

naglaava se fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, pruanje opeg
obrazovanja i kljunih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloivotno uenje.
Strategija istie i postupno uvoenje modela uenja na radnome mjestu u svim oblicima i vrstama
strukovnog obrazovanja, u razliitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji, ime bi se utjecalo na
poveanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakavanje prelaska iz obrazovanja na trite rada.

Temeljem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2. cilja - Provesti cjelovitu kurikularnu
reformu u poglavlju Rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje) izraen je
Nacrt prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (NKSO) koji prepoznaje sva tri
WBL te navodi kako se uenje i pouavanje u strukovnom obrazovanju provode u kolskom okruenju
i u svijetu rada raznim oblicima uenja temeljenoga na radu. Nadalje, navodi se kako se uenje
temeljeno na radu moe provoditi: izvan kole u svijetu rada (gospodarski subjekti) na mjestima gdje
su zadovoljeni pedagoki i sigurnosni uvjeti s odgovarajue osposobljenim i motiviranim osobljem
mentorima kod poslodavca, u centrima kompetentnosti ili u koli koja za to ima propisane
materijalne uvjete, a provodi strukovno obrazovanje.

Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016.-2020. donesen je u rujnu

2016., a Akcijski plan za provedbu Programa usvojen je krajem 2016. godine. Program je takoer
prepoznao vanost WBL, a istim su definirana etiri prioriteta:
- Poboljanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na trite rada
- Poboljanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
- Jaanje izvrsnosti, privlanosti i ukljuivosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
- Internacionalizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

U okviru navedenih prioriteta planira se, izmeu ostaloga, ojaati WBL na nain da e biti jasno

13
Tri modela uenja temeljena na radu (Work-based Learning WBL): kombinirani programi ili naukovanje; u koli s razdobljima
osposobljavanja u tvrtkama te integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

14
NN, br. 124/14

20
naglaen i promoviran u sklopu NKSO-a, a detaljno razraen za svaki sektor u okviru sektorskih
kurikuluma, i to za kvalifikacije (razine 3, 4.1 i 4.2)15. Uenje temeljeno na radu bit e trajno
promovirano i kod poslodavaca, s ciljem njihovog veeg i dugoronijeg ukljuivanja u odgojno-
obrazovni proces i osiguravanja dovoljnoga broja mjesta za uenike u gospodarskim subjektima i
institucijama. Kljuan element za uspjeno unaprjeenje provedbe ovog modela je i trajna edukacija i
usavravanje mentora kod poslodavaca koji su zadueni za uenike tijekom njihovog boravka u
gospodarskim subjektima i institucijama.

U izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju16 omoguit e se: razvoj i izrada novih
strukovnih kurikuluma kojima se stjeu strukovne kvalifikacije potrebne tritu rada; izrada
jednostavnog modela pedagokog obrazovanja mentora kod poslodavaca; uspostava boljeg sustava
osiguranja kvalitete te izgradnja sustava koji e omoguiti cjeloivotno uenje i mobilnost.

U tijeku je komunikacija s komorama te uspostava Radne skupine za koordinaciju i razvoj modela

uvoenja hrvatskog oblika dualnog sustava u obrazovni sustav u koju e biti ukljueni Hrvatska
obrtnika komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora (HGK), relevantna ministarstva te ostali
dionici sustava, s ciljem unaprjeenja strukovnog obrazovanja u RH. Odrani su i sastanci s Njemako-
hrvatskom gospodarskom komorom. Takoer se odravaju koordinacijski sastanci s Ministarstvom
gospodarstva, poduzetnitva i obrta (MINGPO) i ostalim gore navedenim dionicima u svrhu promocije
i olakavanja upisa u strukovna zanimanja.

c. Konsolidirati naknade u okviru socijalne zatite, ukljuujui posebne reime, usklaivanjem

kriterija prihvatljivosti i integracijom upravljanja tim naknadama te usmjeriti potpore na one
kojima je najpotrebnija.

Izraen je popis naknada sa socijalnim znaenjem, za koje bi se uveo i imovinski cenzus te Nacrt
akcijskog plana konsolidacije socijalnih naknada za razdoblje 2016.-2020. godine. Takoer je izraen
hodogram aktivnosti postupanja vezano uz izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o doplatku za djecu te je inicirana rasprava o smjeru izmjena doplatka za djecu. U skladu s
opredjeljenjem i Programom VRH-a da je obitelj preduvjet demografskog razvitka te da se kroz
obiteljsku politiku treba osnaivati obitelj, odlueno je da su socijalne naknade namijenjene obitelji i
djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvoenja imovinskog cenzusa. Stoga se u oujku 2017.
pristupilo reviziji Nacrta akcijskog plana konsolidacije socijalnih naknada za razdoblje 2016.-2020.
godine.

Tijekom 2016., analizom ureda dravne uprave u upanijama, koji su trebali biti mjesta uspostave
jedinstvene toke u podruju socijalnih naknada, utvren je problem neprilagoenih prostornih
uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog ega je dogovoren novi koncept Jedinstvenog
centra za naknade (JCN). Predloeno je da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u
postojeim institucijama uz uspostavu tehnikih pretpostavki za informacijski sustav povezivanja i
razmjene podataka kroz virtualni centar. Na temelju promijenjenih okolnosti pristupilo se pripremi
prijedloga nadogradnje IT sustava socijalne skrbi (SocSkrb) te izradi potrebnih novih funkcionalnosti.
U tijeku je i priprema prijedloga izrade modula za izdavanje potvrdi iz sustava socijalne skrbi kroz
novu e-uslugu u okviru servisa e-Graani.

15
Razina 3 ukupno radno optereenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili vioj razini skupova
ishoda uenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.
Razina 4.1 ukupno radno optereenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120
ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili vioj razini skupova ishoda uenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.
Razina 4.2 ukupno radno optereenje za stjecanje kvalifikacije je minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150
ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili vioj razini skupova ishoda uenja. Uvjet pristupanja: posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini.
16
NN, br. 30/09

21
U veljai 2017. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi17 kojim se
odgaa uspostava JCN-a i datum prebacivanja nadlenosti za priznavanje prava na Zajamenu
minimalnu naknadu (ZMN) na 1. svibnja 2018. godine.

U veljai 2017. otvoreno je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni uinaka propisa za
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se predlae
poveanje naknada za vrijeme koritenja roditeljskog dopusta.

Preporuka 3.:

a. Do kraja 2016. zapoeti smanjivati rascjepkanost i poboljavati funkcionalnu raspodjelu

nadlenosti u javnoj upravi radi poboljanja uinkovitosti i smanjenja teritorijalnih
nejednakosti u pruanju javnih usluga.

U prosincu 2016. usvojen je Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od
2017. do 2020. godine, kojim se stvara sustavni okvir za provedbu Strategije razvoja javne uprave. U
pripremi je Nacrt prijedloga zakona o dravnoj upravi kojim e se omoguiti smanjenje broja
organizacijskih oblika na razini sredinjih TDU (ministarstva, dravne upravne organizacije, sredinji
dravni uredi te njihove podrune jedinice), razgraniiti nadlenosti za obavljanje upravnih funkcija i
poslova izmeu sredinjih TDU i ureda dravne uprave u upanijama i utvrditi kriterije za prijenos
javnih ovlasti.

Vezano uz racionalizaciju podrunih jedinica sredinjih TDU u tijeku je izrada Nacrta prijedloga zakona
o upravnoj inspekciji, kojim se obavljanje prvostupanjskih poslova upravne inspekcije predvia
utvrditi u nadlenost uredima dravne uprave u upanijama. U pogledu poboljanja organizacijskog
modela funkcioniranja lokalne samouprave u tijeku je prikupljanje podataka o funkcioniranju jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave (JLP(R)S).

Izraen je Nacrt prijedloga zakona o prestanku vaenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine
te e se prestankom vaenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine promijeniti status Fonda,
odnosno on e se pripojiti MF na nain da poslove Fonda ubudue obavlja zasebna ustrojstvena
jedinica u MF.

b. Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima uskladiti okvire za odreivanje plaa u

javnoj upravi i javnim slubama.

Aktivnosti za postizanje ove preporuke dio su Akcijskog plana provede Strategije razvoja javne uprave
za razdoblje od 2017. do 2020. godine. U cilju utvrivanja jedinstvenog kompetencijskog okvira za
klasifikaciju i sistematizaciju radnih mjesta dravnih slubenika i namjetenika dogovorena je
suradnja s Agencijom za podrku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o.
(APIS IT) te je provedena bagatelna javna nabava za povezivanje podataka o radnim mjestima za
dravne slubenike i namjetenike iz Registra zaposlenih u javnom sektoru i Sustava centraliziranog
obrauna plaa (COP). Na uzorku od pet ministarstava priprema se pilot projekt u okviru kojeg e se
testirati cjelokupni postupak upravljanja uinkom uz odabir mogueg modela, edukacije zaposlenika i
mogue koristi za zaposlenike u javnoj upravi i javnim slubama.

U veljai 2017. usvojene su Smjernice za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora koji se

primjenjuju na zaposlenike u dravnoj i javnim slubama, a svrha kojih je unaprjeenje sustava
kolektivnog pregovaranja o sklapanju kolektivnih ugovora koji obvezuju RH, definiranjem smjernica
za djelovanje i ujednaavanje pristupa pregovarakih odbora VRH-a u procesu pregovaranja te
17
NN, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17

22
osiguranje transparentnosti i pravne sigurnosti u planiranju, pripremi i sklapanju kolektivnih ugovora.
U oujku 2017. sklopljen je novi Temeljni kolektivni ugovor za slubenike i namjetenike u javnim
slubama.

c. Ostvariti napredak u procesu otuivanja dravne imovine i ojaati praenje uspjenosti

trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu te odgovornosti rukovodstva, meu ostalim
ostvarenjem napretka u uvrtavanju dionica trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu na
burzu.

U svibnju 2016. donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvrivanju popisa trgovakih
drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za RH18 ime je broj istih smanjen
za 8. U 2016., prodajom drutava Konar d.d., HTP Korula d.d., Loinjska plovidba Holding, Imperial
d.d. Rab, Sunani Hvar d.d. i ostalih ne stratekih drutava realizirano je 799,11 milijuna kuna.

U tijeku je analiza poslovanja i vanosti stratekih trgovakih drutava, a rezultati e biti podloga za
poduzimanje daljnjih koraka vezano uz reviziju popisa stratekih trgovakih drutava i drugih pravnih
osoba od stratekog i posebnog interesa za RH, a o tome ovisi i donoenje Plana privatizacije
nestratekih trgovakih drutava.

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u

vlasnitvu RH je u pripremi, a Nacrt prijedloga odluke o prodaji stanova u vlasnitvu RH (oko 4.000
stanova) je izraen i planira se uputiti u daljnju proceduru.

Preporuka 4.:

a. Znatno smanjiti parafiskalne namete.

U sijenju 2017. osnovano je Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja. Objavljen je

sveobuhvatni Registar neporeznih davanja. Ukupno parafiskalno optereenje gospodarstva i graana
u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a).

Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, lanarine i

struni ispiti), naknade javnim poduzeima i upravne pristojbe. U uem smislu, neporeznih davanja je
213, uz optereenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334
administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz oujka 2017).

U prosincu 2016. donesen je novi Zakon o upravnim pristojbama19 koji je bio temelj za ureivanje
visine upravnih pristojbi sukladno mjeri smanjenja odnosno ukidanja neporeznih davanja. Visina
upravnih pristojbi propisana je novom Uredbom o tarifama upravnih pristojbi20, koja je stupila na
snagu 1. veljae 2017., a u kojoj su smanjeni iznosi svih upravnih pristojbi, koji se plaaju pred TDU za
30%.

Otvorena je e-adresa poslovna-klima@mingo.hr putem koje graani i poduzetnici mogu prijavljivati

dodatne namete, kao i bilo koje oblike prepreka i trokova poslovanju.

18
NN, br. 44/16
19
NN, br. 115/16
20
NN, br. 8/17 i 37/17

23
 b. Ukloniti neopravdane regulatorne prepreke koje ometaju pristup reguliranim profesijama i
njihovo obavljanje.

Ukinute su fiksne tarife i deregulirane cijene arhitekata, inenjera te agenata i posrednika u prometu
nekretnina.

Ukinute su licence za pruanje usluga u gradnji, kao i obveza ponovnog ishoenja licenci svakih 5
godina. Ukinuta je odredba o minimalnom broju radnika koji obavljaju poslove gradnje, pa
graevinari samostalno odluuju koliko im je radnika potrebno. Ukinuta je obveza ovjere
dokumenata kod javnog biljenika prije zapoinjanja djelatnosti energetskog certificiranja zgrada.

Provedena je liberalizacija trita usluga poreznog savjetnitva. Omogueno je slobodno formiranje

cijena porezno-savjetnikih usluga, bez primjene fiksne tarife. Ukinuto je ogranienje pravnog oblika
drutva s ogranienom odgovornou za pruanje usluga poreznog savjetnitva. Ukinuto je
ogranienje prema kojem dravljani Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu osnivati samo
podrunicu za porezno savjetnitvo, a ne i drugi oblik sjedita. Omoguena je sloboda prekograninog
pruanja usluga poreznog savjetnitva na povremenoj i privremenoj osnovi (bez obveze poslovnog
nastana). Ukinuta je obveza da porezni savjetnik iz EU mora odrediti punomonika za primanje
pismena, ukoliko usluge prua privremeno i povremeno. Omogueno je da odreene poslove
poreznog savjetnitva u okviru svoje djelatnosti imaju slobodu obavljati i samostalni ovlateni revizori
i revizorska drutva.

Vezano za raunovodstvene usluge, ukinuta je obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog

plana. Odgoena je obveza certificiranja raunovoa u smislu nove regulirane profesije.

Priprema se liberalizacija trita revizorskih usluga. Ukida se ogranienje trajanja ovlatenja revizora
na 3 godine. Ukida se ogranienje prema kojemu ovlateni samostalni revizor moe osnovati samo
jedan revizorski ured u kojem mora biti zaposlen. Sniava se obveza prethodne prakse za revizore sa
6 na 3 godine. Ukida se uvjet prema kojemu se veina lanova uprave revizorskog drutva mora
aktivno sluiti hrvatskim jezikom. Omoguuje se priznanje istovrijednog osiguranja revizora od
profesionalne odgovornosti iz druge drave EU/EGP.

Vezano za usluge auto kola, ukida se ispitivanje gospodarske potrebe osnivanja auto kole,
teritorijalno i brojano ogranienje te se provodi deregulacija minimalne cijene. Time e se hrvatsko
zakonodavstvo uskladiti s Direktivom o uslugama i liberalizirati trite auto kola kroz uklanjanje
neopravdanih prepreka trinoj konkurenciji.

Dogovorena je reforma odvjetnikih usluga usmjerena na ukidanje minimalne fiksne tarife za

izvansudske odvjetnike usluge pravnog savjetovanja i davanja miljenja. Takoer je dogovoreno
ukidanje ogranienja reklamiranja i oglaavanja odvjetnika, uz zadravanje obveze potivanja
profesionalnih naela odvjetnitva u okvirima regulirane profesije, pri emu je uzeta u obzir ustavna
neovisnost odvjetnitva i specifinost profesije, kao i injenica da se radi o trinoj djelatnosti na koje
se odnose odredbe Direktive o uslugama.

Pojednostavljuje se pruanje usluga u turizmu. Ukida se obveza ishoenja suglasnosti za obavljanje

djelatnosti posredovanja pri zapoljavanju.

24
 c. Smanjiti administrativno optereenje poduzea.

Akcijski plan za administrativno rastereenje gospodarstva usvojen je u sijenju 2017. godine. Akcijski
plan sadri 104 mjere ija provedba tijekom 2017. otvara prostor za administrativne utede
gospodarstvu do 1,5 milijardi kuna. Prosjeno administrativno rastereenje je 30% u mjerenim
podrujima primjenom metodologije Standardnog modela trokova (SCM).

Reforma e potaknuti olakanje poslovanja i liberalizaciju trita profesionalnih usluga. Formirane su

radne skupine za provedbu mjera po pojedinim podrujima sukladno kvartalnim rokovima.

U 2016. provedeno je vie od 30 mjera utvrenih prilikom izrade Akcijskog plana za administrativno
rastereenje gospodarstva, u podrujima javne nabave, zatite na radu, otvaranja obrta, trgovine,
posredovanja u prometu nekretninama, poreznog savjetnitva i raunovodstva, a donose
administrativne utede vee od 116 milijuna kuna.

U nastavku se daje dodatni prikaz provedenih aktivnosti vezano uz napredak u provedbi Preporuke 4.

Reforma poslovnog okruenja i trita usluga

Do poetka 2017. provedeno je oko 200 mjera za unaprjeenje poslovnog okruenja:

- liberalizacija trita usluga provedena je u veini sektora koji su u domeni primjene EU
Direktive o uslugama (porezno savjetnitvo, revizija, raunovodstvo, auto kole, arhitekti,
inenjeri, graditeljstvo, pogrebnitvo, posredovanje u prometu nekretnina, trgovina, muzeji i
dr.) potaknuvi konkurenciju na unutarnjem tritu EU kroz preko 50 mjera i regulatornih
prilagodbi EU pravilima o slobodi trita usluga
- provedeno je preko 20 mjera administrativnog rastereenja gospodarstva slijedom primjene
SCM metodologije u podruju reforme javne nabave te sektora trgovine i posredovanja u
prometu nekretnina
- provedeno je preko 60 mjera smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, to je donijelo
parafiskalno rastereenje od preko 700 milijuna kuna
- provedena je porezna reforma usmjerena i na odreenu razinu administrativnih rastereenja
poduzetnika
- reforma trita rada omoguila je djelominu fleksibilizaciju trita
- pojednostavljen je steajni postupak.

U sijenju 2017. donesen je paket reformskih akata kojima je zapoelo sustavno unaprjeenje
poslovnog okruenja:
1. Akcijski plan za administrativno rastereenje gospodarstva
2. Zakljuak o uvoenju elektronikih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishoenje
odobrenja za obavljanje uslune djelatnosti
3. Odluka o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja.

1. Akcijski plan za administrativno rastereenje gospodarstva

Vezano uz Akcijski plan za administrativno rastereenje gospodarstva, tablicom u nastavku daje se
prikaz rezultata SCM mjerenja i rastereenja u 8 izmjerenih podruja u kojima je izmjereno 5 milijardi
kuna administrativnih trokova. Akcijskim planom su utvrene i mjere za liberalizaciju trita usluga.

25
Tablica 3.: Rezultati SCM mjerenja i ciljana rastereenja po podrujima

Trenutni Iznos
Rezultati SCM mjerenja i ciljana administrativni administrativnog Administrativno
rastereenja po podrujima troak podruja rastereenja 2017. rastereenje
(kuna) (uteda u kunama)
Ukupno optereenje i rastereenje 5.061.290.184 1.492.504.435 30%
Udio u vrijednosti BDP-a 1,5% 0,4%
1. Otvaranje d.o.o./j.d.o.o. (zajedno): 60.267.708 45.639.540 76%
1.a. Otvaranje d.o.o. 38.996.556 27.643.677 71%
1.b. Otvaranje j.d.o.o. 21.271.152 17.995.863 85%
2. Otvaranje obrta 7.143.820 2.916.542 41%
3. Sanitarni i zdravstveni uvjeti 219.481.474 97.463.134 44%
4. Energetska uinkovitost u gradnji 47.618.755 9.287.542 20%
5. Trgovina 73.968.980 24.287.098 33%
6. Posredovanje u prometu nekretnina 11.215.864 2.368.411 21%
7. Zatita na radu 4.378.916.371 1.268.969.047 29%
8. Javna nabava 262.677.212 41.573.121 16%
Izvor: MINGPO

Zapoela je meuresorna provedba mjera iz Akcijskog plana s krajnjim rokom do kraja 2017., a prve
mjere ukljuuju:
- pojednostavljenje evidencija radnog vremena
- oslobaanje lanova uprave i izvrnih direktora trgovakog drutva od obveze da sami sebi
blokiraju raun pri Financijskoj agenciji (FINA) ako si ne isplate plau na vrijeme
- ukidanje obveze peata kod pokretanja posla
- olakanja sanitarnih i zdravstvenih uvjeta
- pojednostavljenje prijave i dostave dokumentacije o profesionalnom oboljenju radnika
- upravne pristojbe se mogu platiti elektroniki, bez obveze kupnje dravnih biljega
- administrativne procedure za pristup nizu uslunih djelatnosti mogu se obaviti putem e-pote,
bez papirologije
- niz mjera oslobaanja od obveze ishoenja izvatka iz sudskog i obrtnog registra, dostave preslika
dokumenata i sl.
- snienje cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina za 25%
- ukidanje ogranienja broja novoosnovanih autokola po pojedinoj upaniji ovisno o procjeni
drave, odnosno slobodno osnivanje auto kola prema trinim uvjetima
- ukidanje fiksne regulacije minimalne cijene nastavnog sata u autokoli
- ukidanje ogranienja prema kojem ovlateni samostalni revizor moe osnovati samo jedan
revizorski ured u kojem mora biti zaposlen
- ukidanje vremenskog ogranienja trajanja ovlatenja revizora
- ukidanje obveze da veina lanova revizorskog drutva moraju aktivno znati hrvatski jezik.

2. Zakljuak o uvoenju elektronikih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishoenje

odobrenja za obavljanje uslune djelatnosti
Zapoet je proces razvoja cjelovitog i jednostavnog rjeenja za brzu i elektroniku registraciju
poslovnog nastana. Registracija obrta je ve dostupna elektroniki. Ostvarivanje prava poslovnog
nastana bit e administrativno jednostavno i elektroniki dostupno, bez papira, peata i
javnobiljenike ovjere. Zapoet je proces razvoja jednostavnog rjeenja za ishoenje odobrenja za
obavljanje uslunih djelatnosti. Putem Jedinstvene kontaktne toke www.psc.hr pruateljima usluga
je omogueno da obrasce i dokumente mogu slati nadlenim tijelima elektronikom potom, bez
papirologije. Do kraja 2017. razvit e se i brze e-usluge integrirane u sustav dravne informacijske
infrastrukture koje tede barem 70% administrativnih trokova pristupa tritu. Time se provodi
administrativno pojednostavljenje u okviru liberalizacije trita usluga.

26
3. Odluka o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja
Predloen je prvi inicijalni set mjera za daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja koje, pored
ostalih, ukljuuju:
- smanjenje obrtnikog doprinosa (obzirom na poveanje osobnog odbitka)
- smanjenje naknade za ope korisne funkcije uma
- oslobaanje sektora informacijskih tehnologija (IT) i dijela drugih djelatnosti od
plaanja turistike lanarine
- smanjenje naknada u zatiti na radu
- smanjenje cijena ispita i lanarina za revizore i porezne savjetnike.

Reforma javne nabave

Provedena je zakonodavna reforma javne nabave. Novo zakonodavno rjeenje ostvarilo je utedu
gospodarstvu za 42 milijuna kuna. Mjere rastereenja ukljuuju:
- smanjenje administrativnih trokova kroz uvoenje elektronikih postupaka u javnoj nabavi
- smanjenje visine jamstva za ozbiljnost ponude s 5 na 3%
- visina jamstva za uredno izvrenje ugovora moe iznositi najvie 10% vrijednosti sklopljenog
ugovora
- uvedena je ekonomski najpovoljnija ponuda kao jedini kriterij za odabir ponude, gdje se
vrijednost za novac moe procijeniti kao ravnotea cijene i kvalitete, to dugorono donosi
utede naruiteljima
- uvodi se partnerstvo za inovacije kao nova vrsta postupka javne nabave u cilju razvoja i
nabave inovativne robe, radova ili usluga
- uvodi se dinamiki sustav nabave i e-katalog
- smanjuje se iznos naknade za pokretanje albenog postupka za procijenjene vrijednosti
nabave do 750.000 kuna
- ukida se upravna pristojba od 70 kuna za albe
- uvedena je fiksna naknada za albu na dokumentaciju za nadmetanje od 5.000 kuna,
odnosno vie nisu mogue mnogo vie cijene naknada
- uvodi se obveza prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima o dokumentaciji kod
javnih radova te usluga i roba velike vrijednosti
- uveden je jedinstveni rok za albu od 10 dana u svim postupcima javne nabave, ime se
postupak ubrzava.

Pri MINGPO uspostavljena je Samostalna sluba za unaprjeenje poslovne klime kao sredinje mjesto
za poticanje pojednostavljenja i pojeftinjenja uvjeta poslovanja te provedbu cjelovite regulatorne
reforme.

Preporuka 5.:

a. Poduzeti mjere za poboljanje kvalitete i uinkovitosti pravosudnog sustava u trgovakim i

upravnim sudovima.

Temeljem podataka iz sustava e-Spisa Svjetska banka je izradila analizu stanja u hrvatskom
pravosuu s inicijalnim preporukama za otklanjanje uoenih nedostataka. Predloeno je da se visoko
optereenje i zaostaci rijee kroz reformske mjere kojima bi se ubrzalo rjeavanje sporova male
vrijednosti i koritenje alternativnog rjeavanja predmeta te optereenost smanjila izmjenom propisa
koji se tiu predmeta procesne i administrativne naravi.

U cilju razmjene iskustva i dobre prakse s drugim dravama lanicama EU u provedbi racionalizacije
mree pravosudnih tijela te analize provedene racionalizacije, u okviru Programa podrke
strukturnim reformama (SRSP) odrana je dvodnevna radionica pod nazivom Analiza racionalizacije

27
mree pravosudnih tijela. Prezentirana iskustva drugih drava lanica EU pridonijet e
sveobuhvatnoj i kvalitetnoj analizi postojeeg stanja te planiranju daljnje racionalizacije mree
pravosudnih tijela, prvenstveno predstojeem spajanju mree opinskih i prekrajnih sudova.

Provedeno je javno savjetovanje za Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o sudovima, a

njegovo usvajanje od strane VRH-a planirano je za II. kvartal 2017. godine. Donoenje Konanog
prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona oekuje se u travnju 2017. godine.

Osnovana je Radna skupina za izradu prijedloga racionalizacije mree prekrajnih sudova te je ista
zapoela s radom. Radna skupina za izradu Zakona o Dravnom sudbenom vijeu izrauje Nacrt
prijedloga zakona o Dravnom sudbenom vijeu kako bi se isti uputio u proceduru javnog
savjetovanja. Izmjenama i dopunama Sudskog poslovnika21 iz oujka 2017. predviene su odredbe
kojima se omoguava primjena sustava e-Spis u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH od travnja 2017.
godine. Takoer, ostvareni su normativni preduvjeti za razvoj usluge izdavanja uvjerenja da se ne
vodi kazneni postupak u elektronikom obliku putem portala e-Graani. Izmjenama i dopunama
Pravilnika o radu u sustavu e-Spis22 otklanjaju se uoeni nedostaci u praktinoj primjeni sustava te se
predviaju odredbe vezane uz rad Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH u sustavu e-Spis.

Izraen je nacrt Okvirnih mjerila za rad sudaca. Vezano uz smanjenje trajanja sudskih postupaka,
broja nerijeenih predmeta i priliva novih predmeta donesena je Odluka o poticanju izvansudskog
rjeavanja graanskih i trgovakih sporova u kojima je stranka RH, odnosno pravna osoba kojoj je
jedini osniva ili lan, odnosno imatelj udjela u preteitom dijelu RH23.

Sustav e-Spis je uveden na Visoki trgovaki sud RH ime je omogueno elektroniko poslovanje suda i
elektronika komunikacija s niim sudovima (osim dostave spisa predmeta). Omoguena je i
nasumina dodjela predmeta u rad koja omoguuje objektivnu i ravnomjernu raspodjelu predmeta
sucima u rad. Vezano uz uvoenje e-Spisa na Vrhovni sud RH provedene su prilagodbe e-Spisa za
kazneni odjel Vrhovnog suda RH te su u fazi testiranja, a u travnju 2017. planirano je putanje u
produkcijski rad. U cilju daljnjeg unaprjeenja sustava e-Spis te objave sudske prakse, isti je
poetkom listopada 2016. povezan sa sustavom SupraNova (sustav za objavu sudske prakse na
sudovima). Integracijom dvaju sustava omogueno je izravno dostavljanje sadraja sudskih odluka iz
jednog u drugi sustav te je optimiziran angaman slubenika koji je potreban za objavljivanje odluka
na Intranetu SupraNove.

U okviru pretpristupnog programa IPA 2012 potpisan je ugovor o nabavi opreme za unaprjeenje e-
Spis sustava vrijedan 2,95 milijuna eura, koji e doprinijeti poveanju kapaciteta sudova za koritenje
sustava upravljanja sudskim predmetima. Jedinstveni informacijski sustav za upravljanje predmetima
na prekrajnim sudovima (JCMS) od srpnja 2015. uveden je na sve prekrajne sudove, a od travnja
2016. uveden je i na Visoki prekrajni sud.

b. Olakati rjeavanje loih kredita, osobito poboljanjem poreznog tretmana pri rjeavanju
loih kredita.

U prosincu 2016. donesen je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit24 kojim je
propisana jednokratna mjera, kao iznimna odredba u odnosu na porezni tretman ostalih
potraivanja, koja e potaknuti kreditne institucije da izvre otpise potraivanja od dunika za ve
utvrene NPL-ove. Radi uoene potrebe ubrzavanja postupka razduivanja i smanjenja udjela NPL-

21
NN, br. 29/17
22
NN, br. 29/17
23
NN, br. 62/16
24
NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16

28
ova, Zakonom je propisana odredba koja e se primijeniti samo tijekom 2017., a prema kojoj e otpis
djelomino nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrenih u skladu s Odlukom o
klasifikaciji plasmana i izvanbilannih obveza kreditnih institucija25 Hrvatske narodne banke (HNB) na
dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizikih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovrnih
postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom biti porezno priznati rashod. Stoga e samo
tijekom 2017. kreditne institucije, sukladno lanku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na dobit, kao konano porezno priznati rashod bez pokretanja radnji za naplatu potraivanja
panjom dobrog gospodarstvenika (ovrni i sudski postupci) utvrditi otpis potraivanja kreditnog
plasmana za glavnicu i kamate, ali pod uvjetima:
- kreditni plasmani su razvrstani temeljem Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilannih
obveza kreditnih institucija u djelomino nadoknadive i potpuno nenadoknadive plasmane
(skupine B i C) do 31. prosinca 2015.
- za vrijednost koja je umanjena do 31. prosinca 2015. (rashod, rezervacije)
- otpis je konaan prema Zakonu o obveznim odnosima
- otpis je izvren nepovezanoj osobi.

PU e podatke o otpisima izvrenim prema predmetnoj odredbi zaprimiti pri podnoenju prijava
poreza na dobit za 2017., u 2018. godini s obzirom na to da je propisana obveza dostave evidencije.

U oujku 2017. donesena je izmjena i dopuna gore navedene Odluke o klasifikaciji plasmana i
izvanbilannih obveza kreditnih institucija koje se odnose na restrukturiranje plasmana kojima e se
omoguiti relaksiraniji uvjeti za povratak u potpunosti nadoknadive plasmane te izmjene vezane uz
evidenciju djelomino nenadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, ime se utjee na
smanjenje razine zaduenosti u sustavu.

Kvaliteta kredita banaka

Drugu godinu zaredom smanjio se udio kredita rizinih skupina B i C i to sa 16,65%, koliko je iznosio
na kraju 2015., na 13,80% na kraju 2016. Rezultat je to poboljanja u gospodarskom okruju, to se
zrcali u boljoj naplati potraivanja i poboljanju boniteta klijenata, a takoer i rasta aktivnosti
rjeavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraivanja. Snaan poticaj prodajama
pritom su dala progresivna pravila HNB-a o izdvajanju dodatnih ispravaka vrijednosti. U sektoru
stanovnitva na poboljanje kvalitete kredita utjecaj je imala i konverzija kredita u vicarskim
francima u eurske kredite, kao i izmjene pravila o procjeni kreditnog rizika u jednoj banci26.

Starenje portfelja, ojaano utjecajem spomenutih regulatornih pravila o postupnom poveavanju

ispravaka vrijednosti za dugotrajno neuredne plasmane, utjecalo je na zamjetljiv rast pokrivenosti
kredita skupina B i C ispravcima vrijednosti s 56,86%, koliko je iznosio na kraju 2015., na 63,59% na
kraju 2016. Nastavak je to viegodinjeg trenda, koji je pridonio jaanju atraktivnosti tih kredita na
sekundarnom tritu. U odnosu na 2015., aktivnosti prodaja potraivanja osjetno su se intenzivirale
te je u 2016. prodano 6 milijardi kuna potraivanja rizinih skupina B i C (zajedno s pripadajuih 1,5
milijardi kuna izvanbilannih potraivanja). Najvie su se prodavala potraivanja od nefinancijskih
drutava inila su gotovo tri etvrtine ukupnih prodaja. Veinu potraivanja kupila su drutva
specijalizirana za naplatu potraivanja ili drutva posebno osnovana u svrhe naplate i upravljanja
potraivanjima.

25
NN, br. 1/09, 2/10, 89/13 i 28/17
26
Banka je podigla prag znaajnosti za utvrivanje pojedinano znaajnih izloenosti na maksimalni doputeni iznos pa je veliki broj ranije
pojedinano znaajnih izloenosti uao je u portfelj malih kredita. Za pojedinano znaajne izloenosti banka primjenjuje interna pravila
oporavka, koja su stroa od propisanih pravila za portfelj malih kredita.

29
Slika 1.: Prodana potraivanja

milijuna kuna
7.000
5.929,2 5.974,7
6.000
Jedna banka Ostale banke
5.000

4.000
2.807,5
3.000 2.349,9

2.000 1.277,4

1.000
56,9
0
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: HNB
Napomena: Prikazan je bruto knjigovodstveni iznos prodanih bilannih potraivanja rizinih skupina B i C. Podaci ne ukljuuju prodaje
izmeu banaka.

Tijekom 2016. glavnina kredita u vicarskim francima konvertirana je u eurske kredite. Konvertirani
stambeni krediti iznosili su na kraju te godine 9,6 milijardi kuna odnosno gotovo 20% ukupnih
stambenih kredita. Spomenuti iznos obuhvaa samo kredite koji nisu naknadno refinancirani, a
neslubeni, iskustveni podaci ukazuju da bi iznos refinanciranih kredita (u istoj ili drugoj banci), a
osobito u kunama, mogao biti znaajan.

Slika 2.: Stope promjene kredita i ispravaka vrijednosti

70 %
60
50
40
30 22,6
14,8 13,8
20
3,3 5,3 6,1
10 1,0 -1,6
-2,7 -2,4 -5,2
0
-10
-20
-30
2007.

2012.
2006.

2008.

2009.

2010.

2011.

2013.

2014.

2015.

2016.

Ukupni krediti B i C krediti Ispravci vrijednosti B i C kredita

Izvor: HNB

Gore navedena kretanja su zajedno s prijevremenim otplatama u novcu i reklasifikacijama temeljem

poboljanja boniteta (zbog otpisa glavnice i preplate) utjecala na poboljanje kvalitete ukupnih
stambenih kredita. Udio rizinih skupina B i C smanjio se s 9,77%, koliko je iznosio na kraju 2015., na
8,17% ukupnih stambenih kredita na kraju 2016. godine. Dodatni doprinos kretanju toga pokazatelja
dala je i ranije navedena izmjena pravila o procjeni kreditnog rizika u jednoj banci.

30
Slika 3.: Kvaliteta kredita

% %
63,6
30 56,8 56,9
54,4 60
51,3
25 48,7
46,2
42,8 42,6 19,8 20,2 19,4 50
41,4 18,1
20 38,8
15,7 40
15 12,5
17,1 16,7 30
15,7
10 13,9 13,8
12,4 20
11,2
5 7,8 10
5,2 4,8 4,9
0 0
2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.
Udio B i C kredita Udio B i C kredita - korigirano za prodaje* Pokrivenost B i C kredita (desno)

*Uz pretpostavku da prodana potraivanja ostaju u bilanci 5 godina tijekom kojih ne mijenjaju saldo.
Napomena: Od 31. oujka 2010. seriju kredita ine iskljuivo krediti rasporeeni u portfelj kredita i potraivanja. Od 31. listopada 2013.
iznos kredita umanjuje se za iznos naplaenih naknada (koje su prije iskazivane kao odgoeni prihod u obvezama).
Izvor: HNB

31
4. Glavni ciljevi, reformska podruja i mjere ekonomske politike
4.1. Jaanje konkurentnosti gospodarstva
4.1.1. Unaprjeenje poslovnog okruenja

Objedinjavanje inspekcijskih slubi

U cilju rastereenja gospodarskih subjekata od uestalih, neujednaenih i nekoordiniranih

inspekcijskih nadzora i postupanja provest e se objedinjavanje inspekcijskih slubi. U prethodnom
razdoblju ustrojene su brojne inspekcije u sastavu ministarstava s razliitim rangom ustrojstvenih
jedinica unutar kojih se obavljaju inspekcijski poslovi. Stoga je trenutno u RH ustrojeno preko 50
inspekcija radi obavljanja inspekcijskih poslova. Postojei model ocijenjen je neuinkovitim i
neracionalnim. Posebno su prisutni problemi prevelike podijeljenosti nadlenih inspekcija,
neujednaenog ustrojstva inspekcijskih jedinica unutar ministarstava, kao i podrunih ureda/jedinica
i ispostava izvan sjedita ministarstava, nepostojanja uinkovitih koordinativnih mehanizama
izmeu inspekcija, neujednaenog postupanja inspekcija u provoenju nadzora te neadekvatne
informiranosti i pravne sigurnosti gospodarskih subjekata.

Objedinjavanjem inspekcijskih slubi otklonit e se navedeni problemi, a posebno podijeljenost koja

je sada prisutna u nadlenostima razliitih inspekcija za gospodarstvo. Trenutno, u jedno poduzee
koje se bavi trgovinom ili ugostiteljstvom moe doi vie od 10 inspekcija. Objedinjavanjem
inspekcijskih slubi gospodarski subjekti vie nee biti usmjereni na toliki broj inspekcijskih slubi to
e pridonijeti uinkovitijoj i otvorenijoj komunikaciji, uinkovitijem otklanjanju eventualnih
nepravilnosti u njihovom poslovanju te sistematskom praenju poslovanja subjekata, a prije svega
jedinstvenom pristupu u radu inspektora prema gospodarskim subjektima.

Objedinjavanje inspekcijskih slubi provodit e se u vie faza, pri emu e se u prvoj fazi objediniti
inspekcijski poslovi u gospodarstvu. Osnovat e se radna skupina koja e odrediti koji inspekcijski
poslovi trebaju biti objedinjeni zbog funkcionalnijeg i uinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova.
Potom e se provesti racionalizacija postojeeg ustroja i odrediti optimalni ustroj inspekcija to e
doprinijeti i smanjenju postojeeg broja ustrojenih podrunih ustrojstvenih jedinica. Donoenjem
novog propisa o inspekcijama, odnosno drugih odgovarajuih propisa, uredit e se novo ustrojstvo i
zajednika naela postupanja inspekcija. Poduzimanje mjera prema gospodarskim subjektima
prvenstveno e se temeljiti na teini utvrenih povreda i stupnju ugroavanja javnog interesa. Stoga
e se za manje prekraje prvo izdavati upozorenja s rokom ispravljanja nepravilnosti.

Rastereenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih trokova i neporeznih davanja

Cjelovita regulatorna reforma gospodarstva je zapoela kako bi se stvorio pravni i institucionalni okvir
za konkurentno trino gospodarstvo te uvjeti za slobodniji pristup unutarnjem tritu EU.
Poduzetniku inicijativu bi se time oslobodilo raznih nameta i prepreka. U okviru navedene reformske
mjere provest e se: administrativno rastereenje za 30% u prosjeku do kraja 2017., u podrujima
izmjerenim SCM metodologijom; proirenje SCM metodologije za mjerenje i ciljano administrativno
rastereenje za barem 30% do kraja 2018., u svakom od ostalih podruja koja utjeu na poslovanje i
trite; parafiskalno rastereenje za barem 20% u razdoblju 2017.-2019.; daljnja liberalizacija trita
usluga; procjene gospodarskih uinaka primjenom Testa malog i srednjeg poduzetnitva (MSP test).

Tijekom 2017. meuresorna primjena SCM metodologije proirit e se kroz sustavnu reviziju trokova
i kvalitete propisa u svim regulatornim podrujima koja utjeu na poslovanje i pristup tritu usluga.
Nadlena tijela e utvrditi zakonske i podzakonske propise koji stvaraju administrativne trokove

32
poslovanju poduzetnika i prepreke slobodi trine konkurencije u pojedinim zakonodavnim
podrujima. Nastavno na rezultate SCM analize, u mjerenim podrujima provest e se
administrativno rastereenje za najmanje 30% do kraja 2018. Provest e se revizija kazni za
poduzetnike, kao i detaljna analiza prepreka slobodi trine konkurencije sa svrhom deregulacije
pristupa pojedinim sektorima trita usluga.

Uvest e se procjene gospodarskih uinaka propisa na malo gospodarstvo kroz primjenu MSP testa.
Time e se sprjeavati uvoenje novih administrativnih trokova (mjerenih SCM metodologijom),
naknada i prepreka slobodi trine konkurencije. Osnait e se savjetovanje i konzultacije s
poslovnom zajednicom i ostalim dionicima o propisima koji utjeu na malo poduzetnitvo. Sastavni
dio MSP testa su analize trokova i koristi pojedinih opcija javnih politika. MSP test e zato biti vaan
segment u izgradnji efikasnog sustava javnih politika u gospodarstvu i kvalitete javnog upravljanja.
Prijedlozi propisa e trebati dobiti prethodnu suglasnost i obvezujue miljenje MINGPO-a. Time se
uvodi kontrola kvalitete propisa. Primjena MSP testa e se regulirati Uredbom o provedbi postupka
procjene uinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test) koja je u travnju 2017. upuena u
postupak usvajanja od strane VRH-a.

Utvrdit e se strateki i pravni okvir za jaanje provedbe procjene uinaka propisa za razdoblje 2017.-
2022. godine. Krajnji je cilj unaprijediti sustav procjene uinaka propisa kroz aktivnu ulogu svih tijela
odgovornih za sustav procjene uinaka propisa, kao i sudjelovanje svih zainteresiranih dionika.
Provedba ovih mjera rezultirat e smanjenjem neplaniranih zakonodavnih aktivnosti, te
pojednostavljenjem i kraim trajanjem postupka procjene uinaka propisa. Ojaat e se kapaciteti
dravnih slubenika u podruju provedbe metodologije procjene uinaka propisa, provedbe MSP
testa i SCM metodologije.

Uz administrativno rastereenje provest e se i smanjenje optereenja temeljem parafiskalnih

nameta. Parafiskalno optereenje smanjit e se za barem 20% u razdoblju 2017.-2019. godine.
Predvieno je ukidanje svih upravnih pristojbi koje ine izravan prihod sredinjeg dravnog
prorauna.

U partnerstvu s poslovnim sektorom MINGPO e tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal
putem kojeg e poduzetnici i graani prijavljivati administrativne trokove, prepreke i namete.

U okviru zapoete reforme javne nabave, poslovni sektor e se administrativno rasteretiti razvojem
e-nabave, a primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude ostvarit e se uravnoteeniji odnos
cijene i kvalitete. U planu je jednostavnija i bra provjera podataka tijekom provedbe postupka javne
nabave kroz povezivanje kljunih javnih registara (poslovni registri, PU, kaznena evidencija i dr.) s
Elektronikim oglasnikom javne nabave (EOJN) kojim upravljaju Narodne novine (NN). Takoer se
planira unaprjeenje sustava EOJN RH, kao i razvoj dodatnih modula potrebnih za integraciju
Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) i potrebnih podataka iz javnih registara u
suelje EOJN RH.

Liberalizacija trita usluga i razvoj Jedinstvene kontaktne toke

Liberalizacija trita usluga primarno se provodi sukladno obvezama iz EU Direktive o uslugama, EU

Strategije unutarnjeg trita i Europskog programa za ekonomiju suradnje. Proces liberalizacije trita
usluga e se provoditi kroz cjeloviti proces poticanja slobode trine konkurencije, sukladno lanku
60. Ugovora o funkcioniranju EU. MINGPO e provoditi horizontalnu koordinaciju procesa
liberalizacije trita usluga kako bi se meuresorno potaknule izmjene i prilagodbe sektorskih
zakonskih i podzakonskih propisa za trite usluga. Nastavno na ve provedene mjere, niz sektora e
biti obuhvaen liberalizacijom, ukljuujui privatno obrazovanje, agencije za privremeno

33
zapoljavanje, promet, taksi, najam vozila s vozaem i predugovoreni prijevoz putnika, tehnike
preglede vozila, ateste, najam, leasing i zakup poslovnih prostora, turizam, gospodarenje otpadom,
arhitekte, inenjere, ljekarne, psihoterapiju, privatnu zatitu, privatno zdravstvo, provedbu ovrha,
kao i niz ostalih reguliranih profesija. Analiza regulatornog okvira za trite usluga provodit e se kroz
planiranu proirenu primjenu SCM metodologije za mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog
optereenja gospodarstva za minimalno 30% do kraja 2018. godine. Provodit e se i procjene
gospodarskih uinaka kroz MSP test zbog sprjeavanja prepreka slobodi trine konkurencije. Pri
analizi i donoenju konkretnih mjera, pored ostalih, uzimat e se u obzir kriteriji restriktivnosti trita
usluga prema OECD-ovoj metodologiji (Product Market Regulation - PMR) kako bi se potaknula vea
sloboda trine konkurencije.

U okviru Centra unutarnjeg trita EU (www.cut.hr) nastavit e se razvoj elektronike Jedinstvene

kontaktne toke (www.psc.hr). Jedinstvena kontaktna toka pruat e poslovnom sektoru na jednom
mjestu sve administrativne odgovore o regulatornim uvjetima poslovanja i pristupu unutarnjem
tritu usluga. Niz informacija o uvjetima poslovanja je ve objavljen. Do kraja 2017. poveat e se
broj setova informacija o administrativnim uvjetima poslovanja i uvesti brze e-usluge za poslovni
nastan i brzi pristup uslunim djelatnostima, uz dostupnost preko Jedinstvene kontaktne toke.
Poslovni sektor e zbog Jedinstvene kontaktne toke imati za barem 70% nii administrativni troak
pokretanja poslovanja i pristupa tritu usluga.

Unaprjeenje pruanja elektronikih usluga i pristupa informacijama za graane i poslovne

subjekte

Daljnji razvoj platformi e-Graani ide u smjeru razvoja novih elektronikih usluga javne uprave te
ukljuivanja to vie elektronikih usluga lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ujedno,
uspostavlja se platforma e-Poslovanje s ciljem pribliavanja javne uprave putem interneta
gospodarskom sektoru i drugim pravnim osobama.

Tijekom 2015. proveden je pilot projekt e-Poslovanje u koji je bilo ukljueno nekoliko pruatelja
javnih e-usluga sa sedam testnih elektronikih usluga. Slino kao i kod sustava e-Graani, e-usluge e
za autentificirani pristup korisnika koristiti Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS)
te e svaka pravna osoba imati pristup vlastitom Poslovnom korisnikom pretincu. Zbog specifinosti
sustava, dodatno e se uspostaviti jo i sustav e-Ovlatenja koji e davati odreene uloge pojedinim
fizikim osobama za pristup pojedinim elektronikim uslugama za pravne osobe. Uspostavom sustava
planira se ukljuiti barem 10 elektronikih usluga namijenjenih pravnim osobama odnosno poslovnim
subjektima. Osim navedenog, kako bi se omoguio prekogranini pristup javnim e-uslugama, RH je
zapoela provedbu projekta pod nazivom Omoguavanje pristupa hrvatskim javnim e-uslugama
unutar platforme e-Graani za EU/EEA graane, koji se sufinancira sredstvima EU temeljem
programa Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Svrha projekta je promoviranje koritenja
infrastrukture elektronike identifikacije graana u zemljama EU/EGP. Projektom se provode
tehnike i poslovno-normativne prilagodbe sustava e-Graani, NIAS i javnih elektronikih usluga za
graane u skladu s odredbama Uredbe Europskog parlamenta i Vijea br. 910/2014 o elektronikoj
identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije na unutarnjem tritu.

Ujedno, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama27 tijela javne vlasti trenutno objavljuju
informacije/otvorene podatke za ponovnu uporabu, no potrebno je poblie definirati sluajeve
naplate trokova ponovne uporabe, kao i definirati dozvole kojima se utvruju uvjeti ponovne
uporabe. U sluajevima kad tijelo javne vlasti moe korisniku naplatiti trokove ponovne uporabe
informacija, uredbom VRH-a odredit e se naknada za ponovnu uporabu u skladu s objektivnim,
jasnim i provjerljivim kriterijima za izraun trokova ponovne uporabe informacija. Donijet e se i
27
NN, br.25/13, 85/15

34
Pravilnik o vrstama i sadrajima dozvola kojima se utvruju uvjeti ponovne uporabe. Nacrt pravilnika
o vrstama i sadraju dozvola kojima se utvruju uvjeti ponovne uporabe informacija je upuen u
postupak javnog savjetovanja. Prema procjenama EK iz 2016., ponovna uporaba otvorenih podataka
generirat e 1.000 izravnih radnih mjesta u razdoblju do 2020., a javni sektor je u mogunosti
utedjeti 5 milijuna eura do 2020., a veliina direktnog trita, odnosno utjecaja na BDP iznosi 186
milijuna eura.

Elektroniko pokretanje poslovanja

Planira se izmjena okvira s ciljem omoguavanja osnivanja poslovnog nastana elektronikim putem.
Sukladno Zakonu o uslugama28 i EU Direktivi o uslugama, postupak ostvarivanja prava poslovnog
nastana mora biti omoguen elektronikim putem za dravljane RH i EU te dostupan preko
Jedinstvene kontaktne toke.

Regulatornom analizom postojeih sustava podataka i registarskih procesa, koja je u tijeku dobit e
se kvalitetna baza za razvoj modernog sredinjeg poslovnog registra. Time e se stvoriti one-stop-
shop sustav za brzo pokretanje poslovanja i niz drugih e-usluga, povezan s dravnom informacijskom
infrastrukturom. Planirano je da pokretanje poslovanja bude mogue u 3 dana kroz manji broj koraka
i uz minimalni troak osnivanja, to e pridonijeti poboljanju pozicije RH na ljestvici Doing Business.

Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga

Unaprjeenje sustava katastra i zemljinih knjiga postii e se revizijom pravnih propisa, daljnjom
digitalizacijom katastarskih i zemljinoknjinih podataka i reorganizacijom rada s posebnim
naglaskom na funkcionalno spajanje postojeih registara i institucija. Mjera e se provoditi u nekoliko
faza, pri emu je prvi korak donoenje Plana provedbe funkcionalnog spajanja. U svrhu uspostave
pravnog okvira za provedbu funkcionalnog spajanja katastarskih ureda i zemljinoknjinih odjela, od
donoenja Plana provedbe funkcionalnog spajanja do prosinca 2017. revidirat e se Zakon o dravnoj
izmjeri i katastru nekretnina29, Zakon o zemljinim knjigama30 i drugi pravni propisi kojima se
uspostavlja pravni okvir za provedbu funkcionalnog spajanja. Funkcionalno spajanje katastarskih
ureda i zemljinoknjinih odjela u novu instituciju osobito e pridonijeti znaajnom smanjenju broja
procedura, smanjenju dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno vaeih propisa te prijenosu
odreenih ovlatenja na izvaninstitucionalne osobe u katastarskim i zemljinoknjinim postupcima.
Ustanovljenje nove institucije planira se do prosinca 2018., a provedba fizikog spajanja katastarskih
ureda i zemljinoknjinih odjela do prosinca 2020. godine. Cilj je postizanje uinkovitosti nove
institucije usmjerene na korisnike kroz bre i jednostavnije postupke te kvalitetne i digitalizirane
podatke o nekretninama.

Nadalje, donijet e se Detaljan plan izlaganja katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih
knjiga s ciljem osiguranja uinkovitosti poslova sreivanja katastarskih i zemljinoknjinih podataka.
Donoenjem Detaljnog plana planiraju se stvoriti pretpostavke kojima bi se za 98 katastarskih opina
ija je izmjera dovrena proveli predmetni postupci te auriralo stanje u zemljinim knjigama.
Izmjenama i dopunama odredbi Zakona o zemljinim knjigama koje se tiu postupaka osnivanja,
obnova i dopuna zemljinih knjiga, a kojima se navedeni postupci pojednostavljuju, omoguit e se
usklaenje zemljinih knjiga i katastarskih podataka na bri i jednostavniji nain.

U cilju ostvarenja djelotvorne koordinacije i uinkovitog planiranja i upravljanja izradit e se Program

katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga pri emu e se osobito imati u vidu

28
NN, br. 80/11
29
NN, br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17
30
NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 60/13

35
okolnost da je od ukupne povrine teritorija RH gotovo 71% javno vlasnitvo. U tu e se svrhu
postupci pojednostaviti, poveati ovlatenja slubenika, a radi osnivanja dodatnih povjerenstava
reorganizirat e se rad, formirati mobilni timovi i omoguiti financiranje rada budui da je
nedostatnost kapaciteta i nemogunost dodatnog financiranja postojeih slubenika jedan od
temeljnih razloga sporosti sustava.

Primjenom ve razvijene metodologije i aplikacije preoblikovanja podataka iz zemljinih knjiga i

katastra u Bazu zemljinih podataka (BZP) potpuno usklaeni podaci e se bez provedbe bilo kakvog
postupka automatski digitalnim putem prenijeti u BZP. Djelomino usklaeni podaci uskladit e se i
prenijeti u BZP uvoenjem jednostavne procedure prethodnog ispravka uz angaman
izvaninstitucionalnih osoba, dok e se za neusklaene podatke provesti redovni postupci usklaenja.
Takoer, dat e se pravna snaga geodetskim elaboratima koji su provedeni u katastru, a nisu
dostavljeni na provedbu zemljinoknjinim odjelima i time aurirati stanje velikog broja nekretnina
bez novih trokova i u kratkom roku.

Uspostavlja se Informacijski sustav prostornog ureenja (ISPU) koji ine geoportal i vie modula koji
su samostalna informatika rjeenja namijenjena upravljanju postupcima, podacima i dokumentima u
nadlenosti MGIPU. Prostorni planovi i drugi podaci od znaaja za prostorno ureenje na jednom e
se mjestu uiniti dostupnima javnosti, potencijalnim investitorima i ovlatenim korisnicima iz tijela
javne uprave. Omoguit e se brzo dobivanje informacije o moguem nainu koritenja prostora,
racionalizirati i ujednaiti postupci izdavanja akata iz podruja prostornog ureenja, graditeljstva i
procjene vrijednosti nekretnina.

Do poetka 2017. uspostavljeni su sljedei moduli ISPU-a: eKatalog, ePlanovi, ISPU lokator, eDozvola i
eNekretnine. U predstojeem razdoblju intenzivno e se raditi na poboljanju i proirenju postojeih
modula te na uspostavi novih modula kao to su: Registar prostornih planova, Registar Brownfield
podruja, eInspekcija i eArhiv dozvola. Dodatno e se, uz informatiku podrku, uspostaviti sustav
masovne procjene vrijednosti nekretnina koji je novina u pravnom sustavu RH. Provedba mjere imat
e pozitivan utjecaj na poboljanje investicijske klime te e omoguiti bolje upravljanje prostornim
resursima.

4.1.2. Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom

Odgovornije upravljanje i uspjenije praenje poslovanja trgovakih drutava

Temeljem Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu RH za razdoblje od 2013. do

2017.31, a u cilju kvalitetnijeg upravljanja i uspjenijeg poslovanja trgovakih drutava definirat e se
metodologija za utvrivanje i praenje srednjoronih ciljeva trgovakih drutava u dravnom portfelju
te e se provesti pilot projekt izrade srednjoronih planova32. Odgovornije upravljanje i uspjenije
poslovanje trgovakih drutava postii e se kroz uvoenje srednjoronog planiranja te uvoenje
kvalitetnije kontrole nadzornih odbora drutava nad njihovim radom to e se regulirati donoenjem
Odluke o uvoenju srednjoronog planiranja, Smjernica za izradu internih akata za politiku plaa
Uprava i povezivanje plaa s rezultatima srednjoronih planova stratekih trgovakih drutava te
Kodeksa korporativnog upravljanja. Osim navedenoga, provest e se analiza trenutnog sustava
planiranja u stratekim trgovakim drutvima radi pripreme i uvoenja obveze izrade metodoloki
standardiziranih srednjoronih planova poslovanja za sva strateka trgovaka drutva te njihovog
vrednovanja.

31
NN, br. 76/13
32
Ova se mjera provodi u okviru tehnike pomoi dobivene od strane EK kroz SRSP, a nositelj programa u RH je Ured Europske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta financirana od strane EK je 273.000 eura od ega se 186.000 eura odnosi na
unaprjeenje upravljanja SOEs (uspostava unificiranog izvjetavanja i nadzora), a 87.000 eura na edukaciju (tri kruga radionica).

36
Radi mogueg negativnog utjecaja na proraun nuno je restrukturiranje stratekih trgovakih
drutava u financijskim potekoama, kao i nadzor provedbe tog procesa, ali i priprema metodoloki
standardiziranih planova restrukturiranja. Obvezu izrade planova restrukturiranja imat e sva
trgovaka drutva koje VRH, na prijedlog nadlenih ministarstava uvrsti na Popis drutava u
potekoama. Temeljem metodologije za praenje planova restrukturiranja prikupljat e se periodini
izvjetaji o njihovoj realizaciji, pratiti provedba i poduzimati mjere.

Reevaluacija strateke imovine i smanjenje dravnog portfelja trgovakih drutava, stanova,

poslovnih prostora i zemljita

Kako bi se omoguilo uinkovito smanjenje dravnog portfelja prodajom dionica i poslovnih udjela
ne-stratekih trgovakih drutava te posljedino smanjenje javnog duga i poveanje kreditnog
rejtinga u narednom razdoblju stvorit e se preduvjeti za daljnju realizaciju prodaje.

Donoenjem odluke VRH-a odredit e se koja drutva prelaze iz portfelja Ministarstva dravne
imovine (MDI) u portfelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) i obrnuto. Nadalje, donoenjem
zakljuka VRH-a o prihvaanju Plana privatizacije ne-stratekih trgovakih drutava odredit e se koja
drutva idu na prodaju. Prije poetka postupka prodaje, a temeljem novog Zakona o upravljanju i
raspolaganju imovinom u vlasnitvu RH, donijet e se nova Uredba o prodaji dionica i poslovnih
udjela ime bi se pojednostavio postupak prodaje. U postupku prodaje intenzivnije e se koristiti
mogunosti trita kapitala.

Nadalje, omoguit e se uinkovito smanjenje dravnog portfelja na stanovima, poslovnim

prostorima i zemljitima te aktivacija neiskoritene dravne imovine. Jedan od primjera aktivacije
neiskoritene imovine je stavljanje u funkciju prostora bivih vojnih nekretnina i to putem prodaje,
zakupa, prava graenja i sl., a nakon sreene imovinsko-pravne dokumentacije. U cilju provedbe
navedenih aktivnosti pristupit e se izmjenama i/ili dopunama zakonodavnog okvira. Naime, prodaja
stanova, kao i smanjenje portfelja na navedenim nekretninama mogue je provesti tek nakon
donoenja nove Odluke o prodaji stanova u vlasnitva RH kojom bi se stvorili uvjeti za prodaju
stanova jednokratnim putem i time izbjegla odnosno smanjila obrona isplata. U suradnji s bankama
koje posluju u RH pronai e se modalitet kako bi iste uz povoljne kamate omoguile zainteresiranim
stranama kupnju po boljim uvjetima. U odnosu na aktivaciju neiskoritene dravne imovine
poduzimaju se sve radnje kako bi se nekretnine na temelju obraene cjelokupne imovinsko-pravne
dokumentacije stavile u funkciju, bilo osnivanjem prava graenja, zakupom, prodajom i sl. U pogledu
bivih vojnih nekretnina koje imovinsko-pravno nisu sreene i veim dijelom se s njima ne moe
raspolagati, poduzimaju se sve radnje radi ubrzanja rjeavanja navedene problematike.

Redefiniranje pojma i strukture sveobuhvatne evidencije dravne imovine

Provest e se srednjorona transformacija postojeeg Registra dravne imovine iz administrativnog u

upravljaki sustav. Za potpunu funkcionalnu uspostavu Sredinjeg registra dravne imovine kao
registra koji e postupno objedinjavati sve pojavne oblike imovine u vlasnitvu RH, nuno je
restrukturiranje jedinstvene metodologije obuhvata, evidentiranja i vrednovanja imovine.
Metodoloki postavljena baza podataka o pojavnim oblicima imovine infrastrukturna je pretpostavka
uinkovitom upravljanju i odgovornom raspolaganju imovinom, a time i rastu financijskih i
nefinancijskih uinaka od upravljanja kako bi se u srednjem roku poveao udio prihoda od upravljanja
i raspolaganja dravnom imovinom u BDP-u. U tom pogledu ova mjera ima za cilj omoguiti
sveobuhvatan uvid u opseg i strukturu svih pojavnih oblika imovine u vlasnitvu RH i njoj pridruenih
znaajki (atributa) koji odreuju upravljanje i raspolaganje istom. Sveobuhvatan uvid u opseg i
strukturu svih pojavnih oblika imovine u vlasnitvu RH pretpostavlja definiranje modela podataka,
temeljenog na definiranoj standardiziranoj metodologiji u skladu s meunarodnim standardima.

37
Razvoj metodoloki standardizirane osnove polazite je za kvalitetno i razvidno donoenje odluka o
vidovima upravljanja imovinom. Instrument provedbe ove mjere je projekt izgradnje Informacijskog
sustava za upravljanje dravnom imovinom (ISUDIO).

Projekt ISUDIO predstavlja podatkovnu i programsku nadogradnju postojeeg sustava Registra

dravne imovine. Realizacija projekta rezultirat e omoguavanjem uvida u redefiniran opseg i
strukturu dravne imovine i s njom povezan standardiziran i metodoloki razraen model aurnih i
autentinih fizikih, pravnih te ekonomsko-financijskih znaajki/atributa kao osnovom za kvalitetno i
razvidno donoenje odluka o upravljanju razliitim pojavnim oblicima imovine. Time se unaprjeuju,
odnosno rjeavaju uoena ogranienja postojeeg sustava.

Provedbom mjere osigurat e se: reklasifikacija pojavnih oblika imovine u skladu s meunarodnim
standardima i zahtjevima VRH-a; podatkovna nadogradnja postojeeg sustava (omoguit e se
evidencija pojavnih oblika nekretnina te pojavnih oblika financijske imovine dionica i udjela u
glavnici te vrijednosni papiri); elektroniko povezivanje s temeljnim i javnim registrima; online pristup
sustavu (elektroniki unos podataka od strane obveznika dostave podataka putem web aplikacije,
odnosno horizontalnog portala) te vei stupanj vjerodostojnosti i validnosti i sistemske kontrole
podataka u Registru dravne imovine.

Jaanje transparentnosti na razini trgovakih drutava u kojima JLP(R)S imaju vlasnike udjele

Provest e se daljnje jaanje transparentnosti na lokalnoj i regionalnoj razini nakon izrade tek
uspostavljenog popisa trgovakih drutva u veinskom vlasnitvu JLP(R)S koji predstavlja ivi
mehanizam s potrebom auriranja od strane vlasnika trgovakih drutava. Pregledom postojeeg
stanja lokalnih razina vlasti utvreno je postojanje stvarnih rizika nastanka korupcije u radu i
upravljanju imovinom odnosno trgovakim drutvima u vlasnitvu JLP(R)S. Sistematizacijom u
podruju nadzora nad imovinom lokalnih razina planira se openito poboljati transparentnost i
odgovornost u sektoru poduzea u lokalnom vlasnitvu, odnosno uinkovitost lokalne i podrune
(regionalne) razine javne uprave. Donoenjem Upute za voenje i objavljivanje popisa trgovakih
drutava u veinskom vlasnitvu JLP(R)S uputit e se JLP(R)S da informacije o trgovakim drutvima u
kojima imaju veinske vlasnike udjele, kao i eventualne promjene u njihovom radu (primjerice,
strukturi vlasnitva, lanovima uprava i nadzornih odbora) redovito objavljuju na vlastitim
internetskim stranicama na lako pretraiv nain u strojno itljivom obliku s naglaskom na njihovu
otvorenost i pogodnost za ponovnu upotrebu. Na taj nain omoguit e se konstantno auriranje
Registra trgovakih drutava u veinskom vlasnitvu JLP(R)S te pojaati nadzor nad njihovim radom, a
s ciljem jaanja transparentnosti odnosno upravljanja korupcijskim rizicima u tom podruju.

4.1.3. Uinkovito upravljanje ljudskim resursima i pruanje usluga u javnoj upravi

Revidiranje sustava odreivanja plaa u javnoj upravi i javnim slubama

Uinkovito upravljanje ljudskim resursima postii e se mjerama koje e poticati strunost i koje e
osigurati nagraivanje temeljem rezultata rada svakoga zaposlenika. Stoga e se revidirati sustav
odreivanja plaa u javnoj upravi i javnim slubama u cilju stvaranja stabilne i strune uprave koja e
pridonijeti povoljnijem poslovnom okruenju, uklanjanju administrativnih prepreka poslovnoj
aktivnosti i ulaganjima te koja e osigurati kvalitetniju uslugu graanima i poduzetnicima. Novi model
odreivanja plaa, koji podrazumijeva uvoenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, poivat
e na naelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, strunosti, radnih rezultata i odgovornosti
prema rezultatima rada. Praenje kvalitete rada i uinkovitosti zaposlenika u ostvarivanju radnih
zadataka predstavljaju temelj za odluivanje o napredovanju i nagraivanju zaposlenih i imaju za cilj
motiviranje za bolji i uinkovitiji rad.

38
Revidiranje sustava odreivanja plaa u javnoj upravi i javnim slubama provodit e se u dvije faze. U
prvoj fazi uspostavit e se sustav plaa za dravne slubenike do kraja 2017. koji e se proiriti i na
ire javne slube do kraja 2018. godine. Sustav plaa za dravne slubenike revidirat e se na temelju
Pilot projekta koji e se provesti na izabranom uzorku u koji je ukljueno 5 ministarstva (MRMS, MU,
MDOMSP, MINGPO i MZO). Cilj pilot projekta je uspostava cjelovitog sustava upravljanja ljudskim
resursima, odnosno izrada analize sloenosti radnih mjesta, odreivanje kriterija za ocjenjivanje i
vrednovanje rada zaposlenih, te povezivanje svih relevantnih podataka o radnom mjestu i
zaposlenicima potrebnih za izradu pripremnog jedinstvenog kataloga poslova na uzorku.

Usporedno s tim, provest e se analiza kompetencija potrebnih za obavljanje pojedinih vrsta poslova
te analiza postojeih kompetencijskih okvira u RH (na razini institucija) i dravama lanicama EU.
Uvoenje kompetencijskog okvira za zaposlene vaan je korak prema viem stupnju
profesionalizacije javne uprave. Ope i specifine kompetencije za rad u javnoj upravi trebaju biti iste
za usporedive kategorije zaposlenika koji obavljaju sline poslove iste sloenosti te iste razine
obrazovanja. Provedba ove mjere rezultirat e izradom prijedlogom opih i posebnih kompetencija za
zaposlene u javnoj upravi, izradom metodologije za procjenu kompetencija, izradom 40 profila
kompetencija za odabrana radna mjesta u javnoj upravi te uspostavom jedinstvenog sustava
upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi, koji obuhvaa kvalitetan klasifikacijski sustav kojim e
se omoguiti uvoenje stimulativnog, objektivnog i pravednog sustava nagraivanja i napredovanja
slubenika, kao i sustava zapoljavanja utemeljenog na profilu kompetencija.

S ciljem da se na stabilnoj osnovi osiguraju odgovarajui administrativni kapaciteti i osobito

uinkovitost u planiranju i provedbi EU fondova i EU instrumenata u dravnoj slubi i javnim
slubama, u kontekstu cjelovite reforme upravljanja ljudskim resursima, definirat e se
kompetencijski profil za obavljanje ovih poslova, provesti analiza stanja i izraditi preporuke za razvoj
puta karijera i stupanjske ljestvice za razvoj karijere, a koje e se zatim integrirati u cjelovitu politiku
upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim slubama.

Unaprjeenje sustava kolektivnoga pregovaranja o sklapanju kolektivnih ugovora koji obvezuju

VRH

Na politiku plaa zaposlenih u dravnoj i javnim slubama, za ije se plae i druga materijalna prava
sredstva osiguravaju u dravnom proraunu, odnosno riznici prema posebnom propisu te javnim
ustanovama koja sredstva ostvaruju temeljem ugovora o provoenju zdravstvene zatite od
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), znaajno utjee nain ureivanja plaa
kolektivnim ugovorima, koji je zastupljen u veoj mjeri, kako na razini primjene za zaposlene u
dravnoj i javnim slubama, tako i na razini ugovaranja specifinih prava u podruju pojedine javne
slube. Nain ureivanja plaa kroz unaprjeenje sustava kolektivnog pregovaranja o sklapanju
kolektivnih ugovora koji obvezuju VRH je nedovoljno koordiniran, radi ega postoje velike razlike u
postupovnim odredbama te je potrebno uspostaviti koordinirani sustav kolektivnog pregovaranja u
dravnoj i javnim slubama.

Koordinirani pristup u postupcima kolektivnog pregovaranja ostvarit e se uspostavom jedinice pri

sredinjem TDU, koje e biti zadueno za koordiniranje nadlenih sredinjih TDU u procesu
pregovaranja o sklapanju kolektivnih ugovora za zaposlene u dravnoj i javnim slubama, za ije se
plae i druga materijalna prava sredstva osiguravaju u dravnom proraunu. Na taj nain osigurat e
se transparentnost i pravna sigurnost u planiranju, pripremi, sklapanju i praenju primjene
kolektivnih ugovora ime se pozitivno utjee na poboljano financijsko upravljanje sredstvima
osiguranim u dravnom proraunu.

39
Unaprjeenje stratekog i provedbenog okvira borbe protiv korupcije

Temeljem Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine33 donijet e se

Akcijski plan za razdoblje 2017.-2018. koji e sadravati: aktivnosti za neutralizaciju korupcijskih rizika
razraenih u okviru mjera odreenih u pojedinim sektorskim podrujima Strategije; nadlena tijela za
provedbu predvienih aktivnosti; jasno naznaene rokove; potrebna financijska sredstava te
pokazatelje provedbe aktivnosti. Osim toga, uz postojei sustav praenja provedbe stratekih i
provedbenih dokumenata vezanih uz suzbijanje korupcije, koji se artikulira kroz rad Nacionalnog
vijea za praenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, osnovat e se Savjet za sprjeavanje
korupcije koji e djelovati kao radno tijelo VRH-a u procesima formiranja, unaprjeenja i sustavnog
praenja provedbe te procjene uinaka mjera i aktivnosti iz akata planiranja vezanih uz sprjeavanje
korupcije, a s ciljem osiguravanja dosljednosti itavog procesa djelovanja mehanizma sprjeavanja
korupcije.

Takoer e se izraditi Smjernice za upravljanje sukobom interesa u javnoj upravi kako bi se pomoglo
pri uspostavljanju procedura za identificiranje, upravljanje i rjeavanje sukoba interesa u javnoj
upravi. Svrha Smjernica je: pruiti pomo tijelima javne uprave da uspostave uinkovitu politiku
upravljanja sukobom interesa koja e doprinijeti jaanju povjerenja graana u etinost javne uprave i
njezinih zaposlenika; dati praktian okvir za ocjenu dosadanjih rjeenja i uspostavu novih
mehanizama u skladu s dobrom praksom; promicati praksu dobrog postupanja u upravljanju
sukobom interesa u pojedinim tijelima javne uprave s obzirom na njihovu specifinost odnosno
podruje djelatnosti; podupirati suradnju izmeu javne uprave, privatnog i neprofitnog sektora u
skladu s jasno definiranim odgovornostima i etikim standardima svake pojedine stranke u procesu
suradnje. Uz Smjernice izradit e se i Prirunik za upravljanje sukobom interesa sa svrhom zatite
integriteta zaposlenika javne uprave i itavog sustava.

Donijet e se Zakon o etikom sustavu u javnom sektoru koji bi se primjenjivao na zaposlene u TDU i
drugim dravnim tijelima, tijelima i upravnim tijelima JLP(R)S, pravnim osobama i drugim tijelima koja
imaju javne ovlasti, pravnim osobama koje obavljaju javnu slubu, pravnim osobama iji je osniva RH
ili JLP(R)S, pravnim osobama koje se temeljem posebnog propisa financiraju preteito ili u cijelosti iz
dravnog prorauna ili iz prorauna JLP(R)S i trgovakim drutvima u kojima RH ili JLP(R)S imaju
zasebno ili veinsko vlasnitvo. Zakonom e se na jednoobrazni nain propisati etika naela,
institucionalni okvir i osnovni standardi ponaanja zaposlenika, dravnih dunosnika, dunosnika
javnih tijela i lanova predstavnikih tijela JLP(R)S. Etikim kodeksom dravnih slubenika34 utvrena
su pravila ponaanja dravnih slubenika i etika naela na temelju kojih postupaju dravni slubenici,
dok ista nisu utvrena niti za slubenike u upravnim tijelima i slubama JLP(R)S ni za zaposlenike u
javnim ustanovama i drugim pravnim osobama koje je osnovala RH odnosno JLP(R)S, trgovakim
drutvima u veinskom vlasnitvu drave i/ili JLP(R)S i drugim osobama koje na temelju zakona imaju
javne ovlasti. Stoga e se, s ciljem unaprjeenja etikih standarda i uspostave visokih etikih
standarda u obavljanju poslova na svim razinama, predloiti donoenje Zakona kojim bi se na
jedinstven nain propisali osnovni standardi ponaanja i postupanja zaposlenika u javnom sektoru
prema graanima i drugim strankama u javnom sektoru, obveza donoenja Etikog kodeksa te uredio
institucionalni okvir za jaanje etikog sustava na svim razinama javnih tijela.

Unaprjeenje sustava praenja upravnog postupanja

Zakon o opem upravnom postupku35 (ZUP) je opi postupovni zakon koji kao jedno od osnovnih
naela ima naelo uinkovitosti i ekonominosti, to podrazumijeva i rjeavanje upravnih stvari to je

33
NN, br. 26/15
34
NN, br. 40/11 i 13/12
35
NN, br. 47/09

40
mogue jednostavnije, bre i uz to manje trokova. Kako bi se navedeno osiguralo potrebno je
sustavno pratiti primjenu ZUP-a. Unaprjeenje sustava praenja upravnog postupanja doprinijet e
poboljanju upravnih kapaciteta i transparentnosti javne uprave u RH te osiguranju pravodobne,
pouzdane i kvalitetne javne usluge korisnicima.

Uspostavit e se nacionalni sustav za praenje provedbe ZUP-a kroz decentralizirani sustav

izvjetavanja koji se planira uvesti u sva javnopravna tijela, a kojim e upravljati Ministarstvo uprave
(MU). Izraen i funkcionalan IT sustav omoguit e praenje primjene instituta ZUP-a na razini
upravne stvari, a javnopravnim tijelima i na razini pojedinanog postupka. Ministarstva e, sukladno
zakonskoj obvezi, lake pratiti zakonitost, djelotvornost i svrhovitost provedbe upravnih postupaka u
svom djelokrugu. MU e na temelju prikupljenih podataka sastavljati izvjee za VRH, kao i druga
potrebna izvjea. Uoena odstupanja u primjeni ZUP-a otklanjat e se davanjem uputa,
organiziranjem edukacije za slubenike, upravnim i inspekcijskim nadzorom, a po potrebi e se
predlagati izmjena propisa, pojednostavljenje procedura i/ili njihova informatizacija. Osim razvoja i
uspostave IT sustava, provest e se i edukacija svih sudionika u procesu razvoja i uspostave sustava,
kao i testiranje sustava na odabranim dionicima.

Racionalizacija i industrijaliziranje dravne informacijske infrastrukture i laki pristup uslugama

koje prua javna uprava

U cilju racionalizacije trokova za uspostavu i odravanje dravne informacijske infrastrukture,

donesena je Odluka o uspostavi dravnog oblaka kroz Centar dijeljenih usluga (Shared Service
Centar), kao mjesta na kojem e tijela javnog sektora dijeliti svoju informacijsko-komunikacijsku
opremu i e-usluge. Uspostavit e se Centar dijeljenih usluga unutar kojih e se nuditi dijeljene usluge:
usluge smjetaja IKT opreme (FaaS); infrastrukturne usluge (IaaS); tehnike usluge (PaaS); sredinji
sustav interoperabilnosti; poslovne usluge (SaaS); savjetodavne usluge u primjeni informacijske i
komunikacijske tehnologije (IKT) (CaaS). Usluge Centra dijeljenih usluga morat e koristiti tijela
javnog sektora koja nemaju rijeene podatkovne centre na zadovoljavajui nain, sukladno propisima
na snazi. Za tijela javne uprave koji imaju podatkovne centre koji zadovoljavaju propisane kriterije,
uvaavajui naelo ekonominosti i naelo efikasnosti mogu se odrediti posebni programi prijelaza
odnosno integracije sa servisima Centra dijeljenih usluga. Ujedno e sva tijela javne uprave koristiti
sredinji sustav interoperabilnosti.

Postavljanje standarda postupanja u javnoj upravi je prvi korak u kontinuiranom podizanju kvalitete
poslovanja javne uprave s ciljem racionalnijeg koritenja resursa i postizanja zadovoljstva korisnika. S
ciljem omoguavanja komunikacije stranaka s javnopravnim tijelima na jednostavniji nain i na
mjestima koja su im najblia, planirano je kontinuirano uspostavljanje jedinstvenih upravnih mjesta,
kako u realnom, tako i u virtualnom svijetu, ime e se stranci omoguiti da s jednog mjesta
komunicira s javnopravnim tijelima na bri i jednostavniji nain. Temeljne pretpostavke za
ustrojavanje jedinstvenih upravnih mjesta su informatika povezanost javnopravnih tijela i
dostupnost sredinjih registara te priprema aplikacija na temelju pojednostavljenih procesa, to
zahtijeva dobru unutarnju povezanost i koordinaciju javnopravnih tijela. Digitalizacija dokumenata
zaprimljenih na papiru, kao i digitalizacija procesa upravljanja pismenima su osnovni procesi koji za
jedinstveno upravno mjesto u realnom svijetu moraju biti informatizirani. Nadalje, izradit e se sustav
obrazaca, koji e osigurati pokretanje zahtjeva prema javnoj upravi putem jedinstvenog upravnog
mjesta u realnom i virtualnom svijetu.

41
4.1.4. Uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi

Cjelovito normativno ureenje organizacije i obavljanja poslova dravne uprave i racionalizacija

sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa

Sukladno Zakonu o sustavu dravne uprave36 poslove dravne uprave obavljaju TDU. Ministarstva,
sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije sredinja su TDU, a uredi dravne uprave u
upanijama prvostupanjska su TDU koja se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u vie
upravnih podruja na podruju upanije. Zakon o sustavu dravne uprave omoguava povjeravanje
odreenih poslova dravne uprave tijelima JLP(R)S i pravnim osobama s javnim ovlastima, meutim,
to pitanje ne razrauje detaljnije. Slijedom toga ne postoje kriteriji za povjeravanje takvih poslova niti
je izriito odreeno koji se poslovi dravne uprave mogu povjeriti tijelima JLP(R)S i pravnim osobama
s javnim ovlastima, to pridonosi neureenosti i nepreglednosti sustava.

S obzirom na prethodno navedeno, Zakonom e se utvrditi koje funkcije i poslove obavljaju sredinja,
a koje prvostupanjska TDU te preciznije odrediti sadraj pojedinih funkcija i poslova. Takoer, utvrdit
e se zajedniki kriteriji za povjeravanje poslova dravne uprave (koji se poslovi dravne uprave mogu
povjeriti pravnim osobama s javnim ovlastima, a koje treba iskljuivo pridrati sredinjim TDU).
Provedbom navedenog stvorit e se pretpostavke za cjelovito i sustavno prenoenje prvostupanjskih
upravnih i drugih poslova sa razine ministarstava na urede dravne uprave u upanijama i pravne
osobe s javnim ovlastima.

U nedostatku jedinstvenog zakonskog ureenja agencija i utvrenog mjesta takve pravne osobe u
postojeem sustavu javne uprave, u RH osnovnu znaajku predstavlja institucionalna, ustrojstvena i
funkcionalna nepreglednost. Nedostatak jedinstvenih zakonskih kriterija za povjeravanje poslova
dravne uprave ili osnivanje pravnih osoba radi organiziranja obavljanja funkcija koje se prije nisu
obavljale omoguio je osnivanje novih pravnih osoba za koje su se aktima o osnivanju na razliite
naine rjeavala pitanja ustrojstva i naina rada agencija, najee bez cjelovite procjene
opravdanosti njihova osnivanja i oekivanih uinaka te utvrivanja jasnih mehanizama kontrole,
odgovornosti i mjerenja uinkovitosti. Posljedino, zbog nedostatka jedinstvenog zakonskog ureenja
agencija, postoje bitne razlike meu pojedinim pravnim osobama, i to u odnosu na: nain osnivanja,
vrstu poslova koje obavljaju (regulatorni, izvrno-operativni i struno-analitiki), ustrojstvo, nain
upravljanja, odgovornost, nadzor, izvore financiranja, pravni status zaposlenih i druga pitanja vana
za rad pravne osobe.

Zakonskim ureenjem uvjeta za osnivanje i rad pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa
utvrdit e se pravni okvir za jedinstveno ureenje sustava pravnih osoba s javnim ovlastima
agencijskog tipa. Zakonom e se: definirati pojam agencija i pojam regulatornih ovlasti odnosno
regulatornih agencija; utvrdit e se kriteriji za osnivanje agencija, ukljuujui i kriterij neovisnost;
uredit e se pitanje nadzora nad zakonitou rada agencija na jedinstven nain; sadraj nadzora nad
zakonitou rada i utvrditi mjere koje nadzorno tijelo moe poduzeti; odgovornost za rad agencije i
nadzor nad zakonitou rada agencije prema istom tijelu; nain upravljanja agencijama i financiranje
agencija; osigurati da se na zaposlene u svim agencijama primjenjuju propisi o plaama u javnim
slubama; osigurati da nadzor nad financijskim poslovanjem pravnih osoba s javnim ovlastima
agencijskog tipa obavlja MF; utvrditi kriteriji za unutarnje ustrojstvo, uspostavit e se slubena
evidencija agencija (posebno i regulatornih agencija); utvrditi obveza javne objave statuta, akta o
unutarnjem ustrojstvu, izvjea o radu i financijskih izvjetaja i dr.

Temeljem definiranih kriterija za osnivanje i rad agencija sprijeit e se nepotrebno osnivanje novih
agencija. Temeljem zakonskih kriterija, oekuje se smanjenje broja samostalnih agencija za oko 20%.
36
NN, br. 150/11, 12/13 Odluka Ustavnog suda RH, 93/16 i 104/16

42
Racionalizacija prvostupanjskih tijela i podrunih jedinica TDU

Struktura obavljanja prvostupanjskih poslova dravne uprave kroz urede dravne uprave i njihove
ispostave te podrune jedinice i ispostave sredinjih TDU trenutno je fragmentirana i neracionalna.
Poslove dravne uprave obavljaju sredinja TDU i prvostupanjska TDU (uredi dravne uprave u
upanijama), koji su ustrojeni za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na
podruju upanije. U obavljanju poslova dravne uprave, tijekom proteklog razdoblja bio je prisutan
trend centralizacije obavljanja poslova, osobito inspekcijskih poslova te su svi inspekcijski poslovi,
koje su u prvom stupnju obavljali uredi dravne uprave u upanijama, postupno preuzeti u sredinja
TDU. Takav trend uzrokovao je smanjenje pravne sigurnosti graana, obzirom na koncentraciju
obavljanja prvostupanjskih i drugostupanjskih poslova u istom tijelu dravne uprave. Centraliziranjem
poslova posljednjih nekoliko godina, ujedno je i bitno smanjen opseg poslova uredima dravne
uprave u upanijama koji su upravo ustrojeni radi obavljanje dekoncentriranih poslova dravne
uprave. Preuzimanjem poslova, sredinja TDU preuzela su i slubenike ureda dravne uprave pri
emu se poslovi obavljaju putem podrunih jedinica sredinjih tijela, esto u mjestima koja se
podudaraju sa sjeditem ureda i njegovih ispostava. Sredinja tijela, s druge strane, nerijetko koriste
urede dravne uprave u upanijama za obavljanje poslova iz svojeg djelokruga na terenu (zaprimanje
zahtjeva, prikupljanje dokumentacije i sl.). Imajui u vidu da su za obavljanje poslova dravne uprave
na podruju upanija ustrojeni uredi dravne uprave, kao prvostupanjska TDU koja obavljaju poslove
iz razliitih upravnih podruja (za koja su nadlena razliita sredinja TDU), postojea struktura u kojoj
je za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti sredinjih TDU na podruju upanija, gradova i
opina ustrojen i veliki broj podrunih jedinica sredinjih TDU, pokazuje se neracionalnom, kako s
aspekta trokova, tako i s aspekta organizacije obavljanja poslova u pruanju usluga korisnicima.

Kako bi se omoguila bolja organizacija posla i koritenje ljudskih kapaciteta, uinkovitije obavljanje
poslova te racionalizacija trokova unutarnjih upravnih funkcija potrebno je konsolidirati urede
dravne uprave kao temeljna i multifunkcionalna tijela za obavljanje prvostupanjskih poslova dravne
uprave na nain da im se organizacijski pridrui dio podrunih jedinica i ispostava sredinjih TDU.

Pripajanjem podrunih jedinica smanjit e se fragmentiranost dravne uprave i osigurat e se bre i

uinkovitije postupanje drave prema graanima i poduzetnicima. Zbog prenoenja ovlasti rjeavanja
predmeta u prvom stupnju s ministarstava na urede dravne uprave rasteretit e se rad ministarstava
to e dravnim slubenicima u ministarstvima ostaviti prostor za kreiranje javnih politika. Oekuje se
smanjenje broja organizacijskih jedinica za oko 40%.

Unaprjeenje zakonitosti rada javnopravnih tijela osiguravanjem uinkovite, kvalitetne i

pravodobne upravne inspekcije

Novim Zakonom o upravnoj inspekciji prenijet e se inspekcijski nadzor nad JLP(R)S i pravnim
osobama s javnim ovlastima kojima je osniva JLP(R)S sa MU na urede dravne uprave u upanijama,
ime e se osigurati uinkovito, pravodobno i ekonomino obavljanje poslova upravne inspekcije, a
ujednaenost inspekcijskih postupaka postii e se uvoenjem elektronikog oevidnika. MU bi
zadralo ovlasti nadzora u sredinjim TDU, ostalim dravnim tijelima, uredima dravne uprave u
upanijama i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a kojima je osniva RH. Po potrebi MU bi
moglo obavljati inspekcijske poslove i u tijelima nad kojima nadzor provode uredi.

S obzirom na opsean djelokrug upravne inspekcije, a posebno na teritorijalnu udaljenost nadziranih

subjekata u odnosu na sjedite MU, odnosno upravne inspekcije (nadzirana tijela na podruju cijele
RH) provedba neposrednih inspekcijskih nadzora povezana je s dodatnim trokovima (primjerice,
trokovi putovanja i smjetaja inspektora u mjestu provedbe nadzora). Takoer, zbog dodatnih
trokova upravni inspektori nisu u mogunosti nadzor provoditi u vremenu koje bi bilo optimalno za

43
tu vrstu nadzora tako da kratkoa vremena u kojem se neposredni nadzor provodi (po pojedinom
subjektu nadzora - jedan do dva radna dana) onemoguuje postizanje potpunog cilja i svrhe nadzora
odnosno utjee na kvalitetu provedbe nadzora.

Provedbom navedenog poveat e se broj nadzora odnosno osigurati kontinuirana provedba nadzora
u nadziranim tijelima te smanjiti trokovi provedbe neposrednih inspekcijskih nadzora. Inspekcijski
nadzori provodit e se u optimalnom vremenu potrebnom za obavljanje takvih nadzora, to e
pridonijeti jaanju edukacijske uloge upravne inspekcije i kvaliteti rada nadziranih subjekata.

Utvrivanje modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije

Ogranieni kapaciteti velikog broja JLS i njihova neujednaenost rezultiraju drastinim razlikama u
broju i kvaliteti javnih usluga i predstavljaju prepreku daljnjoj decentralizaciji. Rjeavanje tog
problema temeljit e se na razradi prijedloga modela odrive funkcionalne i fiskalne decentralizacije.

S obzirom da RH jo uvijek spada u skupinu visoko centraliziranih drava, potrebno je pristupiti

decentralizaciji kao znaajnom procesu u primjeni naela supsidijarnosti, sukladno kojem je lokalne
poslove potrebno obavljati na razini najdostupnijoj graanima. Lokalna i podruna (regionalna)
samouprava ima vanu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pruanju javnih usluga graanima.
U nastojanju izgradnje djelotvorne, uinkovite i ekonomine javne uprave potrebno je uspostaviti i
djelotvoran sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave. JLP(R)S trebaju imati odgovarajue
administrativne i financijske kapacitete za kvalitetno, uinkovito i samostalno planiranje, financiranje
i pruanje usluga iz svojeg zakonom propisanog djelokruga, kao i za preuzimanje novih poslova te
obavljanje decentraliziranih poslova iz nadlenosti sredinje dravne uprave.

Racionalizacijom sustava lokalne samouprave potrebno je: ojaati administrativne i financijske

kapacitete i autonomiju JLP(R)S; proiriti poslove iz njihovog samoupravnog djelokruga; ojaati
samostalnost jedinica u planiranju, financiranju i pruanju usluga u skladu s naelom supsidijarnosti;
stvoriti pretpostavke za delegaciju odreenih poslova iz nadlenosti sredinje dravne uprave na
razinu lokalne i podrune (regionalne) samouprave; poboljati suradnju i koordinaciju sredinje
dravne uprave i lokalne i podrune (regionalne) samouprave u planiranju i provedbi projekata
lokalnog i regionalnog znaaja; smanjiti ukupne administrativne trokove lokalne samouprave;
osigurati racionalnije usmjeravanje sredstava potpora sredinje drave lokalnoj samoupravi te
utjecati na jaanje lokalne demokracije i poveano sudjelovanje graana u odluivanju.

Sustav financiranja JLP(R)S u najveoj je mjeri odreen Zakonom o financiranju JLP(R)S37, Zakonom o
regionalnom razvoju RH38 te zakonima o izvravanju dravnog prorauna koji se, na temelju Zakona o
proraunu39 donose za svaku pojedinu godinu. Kako se cjelovita i sveobuhvatna porezna reforma,
provedena prole godine, uvelike temeljila na smanjenju poreznog optereenja ukljuujui i izmjene
u sustavu poreza na dohodak, bilo je potrebno i temeljito analizirati sustav financiranja JLP(R)S.
Spomenutom analizom, utvrena je potreba njegovog unaprjeenja odnosno izmjene s ciljem
njegova pojednostavljenja, ali i postizanja vee pravednosti te osiguranja minimalnog financijskog
standarda u svim JLP(R)S. S obzirom na navedeno, u Zakonu o izvravanju Dravnog prorauna RH za
2017.40, lankom 52. stavkom 4. propisano je da e MF tijekom 2017., a najkasnije do 31. svibnja
2017. predloiti novi model financiranja JLP(R)S. U tu svrhu, ministar financija je u veljai 2017. donio

37
NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14. 100/15 i
115/16
38
NN, br. 147/14
39
NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15
40
NN, br. 119/16

44
Odluku o osnivanju povjerenstva za izradu novog modela sustava financiranja JLP(R)S kojom su
utvrene njegove zadae i rokovi izvrenja.

Za potrebe izrade novoga modela sustava financiranja JLP(R)S, Povjerenstvo e: analizirati postojei
sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustav financiranja decentraliziranih funkcija te
zakonski okvir koji ih ureuje; analizirati postojei sustav dodjele pomoi JLP(R)S iz dravnog
prorauna, razdjela MF i zakonski okvir koji ga ureuje; izraditi simulacije prijedloga raspodjele
prihoda od poreza na dohodak ukljuujui i namjenske prihode za financiranje decentraliziranih
funkcija; izraditi simulacije prijedloga sustava dodjele pomoi fiskalnog izravnanja te izraditi prijedlog
novoga Zakona o financiranju JLP(R)S.

Izrada novog modela sustava financiranja JLP(R)S rezultirat e uspostavom jednostavnijeg i

transparentnijeg sustava raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustava financiranja
decentraliziranih funkcija te izradom novog sustava dodjele pomoi JLP(R)S iz dravnog prorauna s
ciljem fiskalnog izravnanja, odnosno ublaavanja nejednakosti izmeu fiskalnih kapaciteta JLP(R)S.

4.1.5. Poboljanje uinkovitosti pravosudnog sustava

Skraivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja nerijeenih predmeta

Osnovni problemi koji optereuju pravosue proizlaze iz velikog broja nerijeenih predmeta i
dugotrajnosti sudskih postupaka. S ciljem njihovog otklanjanja, provest e se daljnja reorganizacija
pravosudnog sustava odnosno spajanje prekrajnih sudova s opinskim sudovima. Naime, zbog
prethodno provedenih reformskih mjera drastino se smanjio broj predmeta na prekrajnim
sudovima dok su opinski sudovi i dalje optereeni velikim brojem predmeta, osobito graanskim
parnicama. Cilj je navedenim spajanjem osigurati ravnomjerniju optereenost sudaca u prvom
stupnju te ojaati kapacitete na najoptereenijim sudovima to e posljedino dovesti i do skraivanja
trajanja sudskih postupaka i smanjenja broja nerijeenih predmeta.

Radi unaprjeenja uinkovitosti i ujednaavanja sudske prakse razmotrit e se i mogunosti

reorganizacije drugostupanjskog sudovanja.

Nadalje, redefinirat e se ovlatenja sudskih i dravnoodvjetnikih savjetnika u pojedinim vrstama

predmeta kako bi se pravosudni dunosnici oslobodili od administrativnih poslova te posvetili
rjeavanju najsloenijih predmeta.

Unaprjeenje organizacije rada i upravljanja pravosudnim tijelima

U cilju modernizacije pravosudne uprave (upravljanje u pravosudnim tijelima) prije svega jaanjem
upravljakih kapaciteta i alata, uvest e se nova upravljaka funkcija - ravnatelj pravosudne uprave.
Uvoenjem instituta ravnatelja pravosudne uprave objedinit e se i optimizirati poslovanje sudova,
rasteretiti predsjednici sudova od poslova za koje nije potrebno pravno ve organizacijsko,
financijsko, odnosno menadersko znanje i iskustvo. U svrhu razvoja kvalitetnih upravljakih alata,
definirat e se standardi i parametri mjerenja i izvjetavanja o kljunim poslovnim procesima u
pravosudnim tijelima. Takoer, uvest e se obveza edukacije novoimenovanih predsjednika sudova
za upravljanje sudovima kao i obveza izrade poslovnog plana te izvjea o provedbi poslovnog plana.
Planiranim aktivnostima postii e se i dodatne utede i racionalnije upravljanje sredstvima za rad
pravosudnih tijela.

45
Jaanje profesionalizma u pravosuu

Radi ubrzanja rada i postizanja vee uinkovitosti i transparentnosti u sustavu imenovanja i

ocjenjivanja pravosudnih dunosnika, s obzirom da ista u praksi traju nerazumno dugo te su vrlo esti
prigovori nedovoljne objektivnosti kriterija, kao i same provedbe tih postupaka, zakonodavnim
okvirom propisat e se jasnija, pravednija i uinkovitija rjeenja vezana uz imenovanje i ocjenjivanje
pravosudnih dunosnika. Pojednostavit e se i skratiti postupak imenovanja i razrjeenja sudaca i
zamjenika dravnih odvjetnika te elnika pravosudnih tijela. U cilju unaprjeenja kapaciteta i rada
tijela nadlenih za imenovanje i ocjenjivanje pravosudnih dunosnika predlae se i razmatranje
pitanja profesionalizacije njihovih lanova (Dravno sudbeno vijee i Dravnoodvjetniko vijee). U
postupak imenovanja predsjednika suda predlae se objektivnije vrednovanje predloenih programa
rada koje e kandidati predlagati prema standardiziranoj strukturi.

Unaprijedit e se sustav edukacije pravosudnih dunosnika i slubenika. Kvalitetno struno

usavravanje pravosudnih dunosnika, vjebenika i buduih sudaca i dravnih odvjetnika jedna je od
pretpostavki neovisnosti, uinkovitosti i transparentnosti pravosua. S obzirom na zadnje izmjene
Zakona o Pravosudnoj akademiji iz 2015.41 koje su omoguile polaganje zavrnog ispita i osobama
koje nisu zavrile Dravnu kolu za pravosudne dunosnike, definirat e se uloga Dravne kole za
pravosudne dunosnike kao uvjeta za ulazak u pravosudnu dunost.

Zbog potrebe ureenja statusnih pitanja i pitanja naina rada stalnih sudskih vjetaka, procjenitelja i
tumaa te propisivanja novih i kvalitetnijih rjeenja spram utvrenih nedostataka, uvest e se novi
pravni okvir za postupanje i kontrolu strunosti i odgovornosti stalnih sudskih vjetaka, procjenitelja i
tumaa. Na taj nain e se osigurati njihovo ujednaeno postupanje u skladu s pravilima struke i
specijalizacija, ime e se ujednaiti sudska praksa i ubrzati postupanje sudova. Posebno se
namjerava propisati jedinstvena provedba postupaka imenovanja i razrjeenja stalnih sudskih
vjetaka, procjenitelja i tumaa, sustav nadzornih ovlasti nad njihovim radom te ustrojavanje krovnih
strukovnih udruga za provedbu njihovog jedinstvenog strunog obrazovanja i usavravanja.

Jaanje pravne sigurnosti

Novim Steajnim zakonom42 iz rujna 2015. i Zakonom o steaju potroaa43 iz svibnja 2016. stvoren je
novi zakonodavni okvir u kojem su s jedne strane stvorene pretpostavke za uinkovitiji proces
restrukturiranja, dok su s druge strane uspostavljeni mehanizmi za rano otkrivanje poduzetnika u
financijskim problemima i pokretanje steajnih postupka po slubenoj dunosti. U odnosu na graane
po prvi puta je u hrvatski pravni sustav uvedena mogunost pokretanja steaja potroaa, koji
potenoga dunika oslobaa od preostalih obveza po proteku razdoblja provjere ponaanja. Imajui u
vidu navedeno, osnovane su dvije radne skupine za analizu i praenje uinaka donesenih steajnih
zakona. Tijekom prve godine rada radne skupine su predloile da se analiza i praenje uinaka
steajnih zakona provodi sustavno i to najprije prikupljanjem i analizom statistikih podataka, a
potom i analizom sudske prakse i informacija dostavljenih od steajnih upravitelja, vjerovnika i
dunika.

Opravdanost i nunost za ovaj pristup proizlazi i iz Prijedloga direktive o okvirima za preventivno

restrukturiranje, pruanju druge prilike i mjerama za poveanje uinkovitosti restrukturiranja i
postupaka u pogledu nesolventnosti i razrjeenja te izmjeni Direktive 2012/30/EU. Cilj je da sve
drave lanice EU uspostave kljuna naela o uinkovitim okvirima preventivnog restrukturiranja i
druge prilike i mjere da bi se sve vrste steajnih postupaka uinile uinkovitijima smanjenjem njihova

41
NN, br. 82/15
42
NN, br. 71/15
43
NN, br. 100/15

46
trajanja i povezanih trokova te poboljanjem njihove kvalitete. Prijedlog direktive se temelji na
preporuci iz 2014. o novom pristupu steaju i nesolventnosti, a istim se, izmeu ostaloga, eli
osigurati da dunici i poduzetnici imaju pristup alatima ranog upozoravanja koji mogu otkriti trend
pogoranja u poslovanju i signalizirati duniku ili poduzetniku potrebu za hitnim djelovanjem, dok se
za nadzor postupaka restrukturiranja, steaja i oslobaanja od preostalih dugova predvia
prikupljanje i agregiranje brojnih podataka.

Zbog svega navedenog nastavit e se praenje uinaka novih steajnih postupaka, s ciljem aktivnog
praenja primjene zakona u postupcima namijenjenim ouvanju poslovanja i davanju druge
prilike, odnosno postupcima za uinkovitu likvidaciju neodrivih poduzetnika, a sve radi daljnjih
poboljanja zakonodavnog okvira, ujednaavanja sudske prakse i poveanja kvalitete pravosudnog
sustava, ime se onda osigurava i pravna sigurnost investitora.

U cilju osiguravanja i osnaivanja financijske stabilnosti cjelokupnog gospodarstva, u sluajevima kada

se s tekoama suoe poduzea od sistemskog znaaja za gospodarstvo, Hrvatski sabor je u travnju
2017. donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovakim drutvima od sistemskog znaaja za
RH44. Sistemski znaaj se odreuje kriterijem veliine poduzea (ukupan broj zaposlenika preko
5.000) i njezine zaduenosti (ako obveze iznose vie od 7,5 milijardi kuna). Proces izvanredne uprave
omoguuje normalno poslovanje poduzea te financijsko, poslovno i vlasniko restrukturiranje.
Krajnji cilj je postii nagodbu meu vjerovnicima o nainu namirenja trabina i nainu restrukturiranja
i boljeg poslovanja poduzea, s time da proces traje najvie 15 mjeseci. Ako proces nagodbe ne
uspije, Zakon predlae da poduzee ide u steaj.

Unaprjeenje parninog postupka je trajna potreba bitna za uinkovito pravosue koje mora biti
jamac za zatitu ljudskih, osobnih, gospodarskih i drugih prava i sloboda, a samim time i kljuan
element za investicijsko i poslovno okruenje te poduzetnitvo. S obzirom da postupci pred
trgovakim sudovima dugo traju, a posebno na Visokom trgovakom sudu RH, oslobodit e se
trgovake sudove od sporova izmeu pravnih osoba koji nisu od gospodarskog znaaja.

Osim navedenoga, vea pravna sigurnost, transparentnost i kvaliteta suenja, kao i krae trajanje
postupaka postii e se drukijim biljeenjem sudskih rasprava, pojednostavljenjem pravila o
odmjeravanju sudskih trokova, promicanjem mirnog i izvansudskog rjeenja spora, stavljanjem
naglaska kod izvoenja dokaza na isprave u postupcima pred trgovakim sudovima te uvoenjem tzv.
oglednog postupka45.

Radi uinkovitog pravosua modernizirat e se izvanparnini postupak. Naime, Hrvatsko

izvanparnino procesno pravo ine pravna pravila Zakona o vanparninom postupku iz srpnja 1934.
koja se primjenjuju u nekim sluajevima, ali i niz zakona primarno materijalno-pravnog karaktera koji
sadravaju i postupovne odredbe. Heterogenost izvora, odnos pravnih propisa koji meusobno
upuuju na odredbe drugih zakona, neusklaenost propisa uzrokovana nejednakim vremenskim
nastankom te nepostojanje adekvatnog opeg dijela zakona o izvanparninom postupku doprinose
pravnoj nesigurnosti.

Daljnji razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u pravosuu

U pogledu razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u pravosuu pristupit e se daljnjoj

digitalizaciji sudskih predmeta (elektroniki spis) odnosno postupaka (elektronika komunikacija). Cilj

44
NN, br. 32/17
45
Svrha oglednog spora je osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni kada postoji vei broj slinih
pokrenutih postupaka ili se oekuje pokretanje postupaka s istim pravnim pitanjem.

47
je omoguiti elektroniko povezivanje i komunikaciju pravosudnih tijela ne samo s ostalim dravnim
tijelima ve i sa samim graanima koji bi na taj nain bili u mogunosti komunicirati sa sudom
odnosno pratiti postupak elektronikim putem. Na ovaj nain ubrzat e se rad ne samo pravosudnih
tijela, jer se skrauje vrijeme ekanja na dostavu i povratne informacije (razmjena informacija), ve i
odvjetnika, vjetaka, biljenika te ostalih sudionika u pravosudnim postupcima.

Dovrit e se implementacija e-Spis sustava u Vrhovnom sudu RH ime e se omoguiti elektroniko

poslovanje unutar tog suda, kao i elektronika komunikacija sa svim sudovima koji koriste e-Spis
sustav. Uvoenjem e-Spisa omoguit e se objektivna te ravnomjerna raspodjela predmeta u rad
sucima Vrhovnog suda RH. Tijekom 2017. zapoet e priprema projekta daljnje nadogradnje IT
sustava u pravosuu. Ovom i drugim povezanim mjerama omoguit e se elektroniko povezivanje i
elektronika komunikacija pravosudnih tijela s graanima, ali i drugim sudionicima u postupku, ime
e se znatno ubrzati sudski postupak. Uvest e se elektroniko voenje zapisnika u odreena
pravosudna tijela ime e se znatno skratiti vrijeme trajanja postupka te omoguiti preraspodjela
administrativnih kapaciteta. Razvit e se i nove e-usluge za graane u podruju pravosua. Omoguit
e se izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak te izdavanje potvrda iz kaznene i prekrajne
evidencije putem usluge e-Graani.

4.2. Poveanje zapoljivosti i povezivanje obrazovanja s tritem rada

4.2.1. Provedba programa obrazovanja, cjeloivotnog uenja i integracije na trite rada

Obrazovanje nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tritu rada

U cilju pojednostavljivanja mjera aktivne politike zapoljavanja i usmjeravanjem istih prema tee
zapoljivim skupinama Upravno vijee HZZ-a je u veljai 2017. usvojilo paket mjera aktivne politike
zapoljavanja s posebnim fokusom na mjere obrazovanja.

Plan obrazovanja nezaposlenih osoba u 2017. donosi se temeljem specifinih potreba trita rada
pojedinih dijelova RH (primjerice, potranje na tritu rada, stanja u evidenciji nezaposlenih,
dostupnosti ustanova i programa, dostupnosti prakse za pojedine programe i dr.). Obrazovanje je
usmjereno na poveanje zapoljivosti nezaposlenih osoba, posebno ranjivih skupina kao to su osobe
koje su izgubile radne kompetencije radi dugotrajne nezaposlenosti te osobe kojima nedostaju
kvalifikacije koje se trae na tritu rada. Naime, s obzirom da raspoloiva radna snaga esto nema
potrebnu razinu vjetina i strunih znanja koju trae poslodavci, potrebno je omoguiti stjecanje
dodatnih kompetencija vezanih za traena radna mjesta, pa je posebnu pozornost potrebno usmjeriti
na aktivaciju i obrazovanje nezaposlenih osoba. Obrazovanjem e se postii bolja zapoljivost
nezaposlenih u djelatnostima gdje je najvei nedostatak traenih kvalificiranih radnika (primjerice, u
turizmu, graditeljstvu, brodogradnji i sl.). U 2017. mjerama obrazovanja planira se obuhvatiti preko
9.500 nezaposlenih osoba.

Podizanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih i poveanje dostupnosti obrazovanih programa

odraslim osobama

U svrhu poveanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih te njegovog usklaivanja s novom

paradigmom razvoja kvalifikacija i programa koju donosi Zakon o HKO46, donijet e se novi Zakon o
obrazovanju odraslih kojim e se otkloniti nedostaci postojeeg sustava obrazovanja odraslih,
uskladiti sustav obrazovanja odraslih s HKO-om i vaeim zakonodavno-normativnim rjeenjima u
redovitom strukovnom obrazovanju te stvoriti nune pretpostavke za provedbu Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije s naglaskom na poticanje razvoja sustava cjeloivotnog uenja.
46
NN, br. 22/13

48
Novim zakonom predvia se i donoenje pravilnika u roku od godine dana od dana donoenja zakona
kojima e se pojasniti naini i provedba pojedinih aktivnosti.

Razlozi za donoenje novoga Zakona o obrazovanju odraslih poglavito lee u potrebi usklaivanja
postojeeg Zakona o obrazovanju odraslih47 sa Zakonom o strukovnom obrazovanju48, Zakonom o
HKO49 te Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Novim zakonskim rjeenjem poboljat e se
sustav obrazovanja odraslih u podruju osnivanja i organizacije rada ustanova za obrazovanje
odraslih jer se planira distinkcija izmeu ustanova za obrazovanje odraslih koje se osnivaju iskljuivo
za obrazovanje odraslih (andragoke ustanove) i ustanova koje uz obrazovanje odraslih obavljaju i
druge djelatnosti (druge ustanove), ime e se otkloniti nejasnoe vezane uz organizacijska i
kadrovska pitanja. Tijekom dugogodinjega praenja rada ustanova uoena je potreba za kvalitetnijim
voenjem procesa obrazovanja, stoga Nacrt prijedloga zakona o obrazovanju odraslih predvia da
ravnatelj i voditelj obrazovanja odraslih moraju imati zavrenu najmanje razinu 7 sukladno HKO, a
voditelj obrazovanja i licenciju za voditelja obrazovanja odraslih.

U podruju osiguravanja kvalitete programa u obrazovanju odraslih, Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije (u Poglavlju Cjeloivotno uenje) izdvaja problem neusklaenosti programa obrazovanja s
tritem rada, emu pridonosi nepostojanje standardiziranih skupova ishoda uenja. Ne postoji
zakonska mogunost odbijanja programa koji nisu relevantni za trite rada, niti kriteriji za izdavanje
strunog miljenja o programu. Slijedom toga, programi obrazovanja kojima se stjee kvalifikacija bit
e usklaeni sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a, a programi obrazovanja kojima se stjeu
skupovi ishoda uenja s Podregistrom skupova ishoda uenja HKO-a.

Nadalje, prema postojeem zakonskom rjeenju ustanove za obrazovanje odraslih dobivaju od

Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) rjeenje za izvoenje formalnih programa obrazovanja
odraslih neogranienoga trajanja, to dovodi to toga da provode programe koji su metodoloki i
sadrajno zastarjeli, a ponekad i neusklaeni s izmjenama propisa iz pojedinih podruja. U cilju
osiguravanja kvalitete u navedenom segmentu, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje
odraslih (ASOO) provodit e inicijalno vrednovanje programa na razini od 2 do 5 HKO-a (osim
programa koji spadaju u podruje visokog obrazovanja) te izdavati akreditacijsku preporuku (sadanje
struno miljenje). Temeljem akreditacijske preporuke ASOO, uvidom u dokumentaciju i oevidom
MZO e utvrditi ispunjava li ustanova za obrazovanje odraslih uvjete za izvoenje programa te e
donijeti rjeenje o akreditaciji programa. Rjeenje o akreditaciji programa imat e jednako trajanje
kao i akreditacijska preporuka (tri do sedam godina).

U podruju osiguranja sustava kvalitete ustanova u obrazovanju odraslih, u RH je registrirano vie od

590 ustanova za obrazovanje odraslih, no ne postoji definirani sustav osiguravanja kvalitete istih,
stoga nisu osigurani uvjeti za kvalitetno obrazovanje. Novim zakonskim rjeenjem uvest e se sustav
osiguravanja kvalitete kroz samovrednovanje i vanjsko vrednovanje ustanova kako bi ustanove bile
potaknute na poboljanja u podruju rukovoenja i upravljanja, materijalnih uvjeta rada te
profesionalnog usavravanja andragokih radnika (osoba koje provode obrazovanja odraslih).
Navedena poboljanja doprinijet e poveanju postignua polaznika, to e se pratiti predloenim
vanjskim vrednovanjem skupova ishoda uenja polaznika. Takoer, uvodi se i praenje rada ustanova
putem Nacionalnog IT sustava obrazovanja odraslih (NISOO) koji bi sadravao podatke o programima,
polaznicima, andragokim radnicima te financiranju akreditiranih programa.

U pogledu profesionalnog usavravanja andragokih radnika, novo zakonsko rjeenje predlae

obvezu trajnog strunog usavravanju u sektorskom podruju i u podruju andragokih kompetencija

47
NN, br. 17/07
48
NN, br. 30/09
49
NN, br. 22/13

49
koje provode nadlene agencije i visoka uilita. Uvest e se polaganje andragokog strunog ispita
koji se smatra licencijom za andragokog radnika koja se periodiki obnavlja. Programe za stjecanje
andragokih kompetencija provodit e visoka uilita.

Vezano uz praenje sustava obrazovanja odraslih, Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih50

propisuje sadraj i nain voenja evidencija o ustanovama koje imaju odobrenje za izvoenje
programa obrazovanja odraslih, o programima, polaznicima, radnicima te evidenciji drugih podataka
vanih za praenje stanja i razvoj djelatnosti obrazovanja odraslih. Navedeni Pravilnik propisuje da su
ustanove dune voditi evidencije o polaznicima, radnicima i programima. Budui da je uoeno da
ustanove nisu aurne u toj aktivnosti, novim zakonskim prijedlogom predvia se uvoenje sankcija, a
NISOO e biti u nadlenosti MZO.

Financijska sredstva za trokove izvoenja programa osnovnog obrazovanja odraslih koje

podrazumijeva stjecanje kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje osiguravaju se u dravnom
proraunu, o emu ministar znanosti i obrazovanja svake godine donosi odluku. Obzirom da kriteriji
dodjele javnih sredstava nisu dovoljno definirani, novim zakonskim rjeenjem predlae se da se javna
sredstva za izvoenje formalnih programa obrazovanja odraslih ustanovama dodjeljuju iskljuivo
temeljem rezultata vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih te da se javna sredstva
mogu osigurati i iz drugih izvora, poput fondova EU.

Podizanje razine zapoljivosti planira se postii jaanjem kvalitete obrazovnih programa kojima se
podiu temeljne i strune kompetencije nezaposlenih osoba u svrhu poveanja konkurentnosti osoba
na tritu rada.

Zapoljavanje i integracija hrvatskih branitelja na trite rada

Poticanje zapoljavanja i integracija hrvatskih branitelja na trite rada dodatno e se urediti u okviru
novog cjelovitog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanovima njihovih
obitelji. Naime, analizom dosadanjeg stanja utvreno je kako postojee mjere za integraciju
braniteljske populacije na trite rada treba unaprijediti. U tom smislu, posebna pozornost posvetit
e se unaprjeenju prava vezanih uz radni odnos i kvalitetnijem ureivanju odredbi o zapoljavanju s
ciljem osiguranja vee konkurentnosti braniteljske populacije i zatite digniteta hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, uz strou kontrolu pridravanja zakonskih odredbi. Takoer e se dodatni napori
uloiti u poticanje samozapoljavanja, ukljuujui i mogunosti zapoljavanja uz zadravanje prava iz
braniteljskog statusa.

4.2.2. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog
obrazovanja

Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)

U cilju to breg i kvalitetnijeg usklaivanja obrazovnih programa s potrebama trita rada planira se
nastavak uspostave institucionalnog okvira za provoenje HKO-a. U tu svrhu, izradom i doradom
standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, vrednovanjem navedenih standarda i upisom u
Registar HKO te usklaivanjem obrazovnih programa s upisanim standardima kvalifikacija u Registru
HKO omoguit e se bra prilagodba obrazovnih programa potrebama gospodarstva te poboljati
usklaenost obrazovne ponude s potrebama trita rada. Dodatno e se imenovanjem preostalih 17
sektorskih vijea i provedbom edukacija lanovi sektorskih vijea pripremiti za vrednovanje standarda
zanimanja i standarda kvalifikacija, a to predstavlja jednu od kljunih zadaa sektorskih vijea

50
NN, br. 129/08

50
temeljem Zakona o HKO. Paralelno e se provesti analiza institucionalnog okvira i funkcionalnost
sustava u svrhu procjene uinkovitosti postojeeg modela.

Provedbom ove mjere u postupku vrednovanja trebalo bi se nai najmanje 20 standarda zanimanja i
standarda kvalifikacija za koje e obrazovne ustanove i/ili druge fizike i pravne osobe podnijeti
zahtjev za upis u Registar HKO. Nakon donoenja Odluke o upisu standarda zanimanja i standarda
kvalifikacija u Registar obrazovne ustanove moi e uskladiti svoje obrazovne programe sa
standardom kvalifikacije u Registru HKO-a te na taj nain unaprijediti obrazovne programe te im
dodijeliti razinu HKO-a i Europskog kvalifikacijskog okvira i omoguiti bolje povezivanje obrazovanja s
tritem rada.

Poboljanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na trite rada i

njegovu kvalitetu

U svrhu poboljanja relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na trite rada

poduzet e se mjere koje ukljuuju izradu, donoenje i provedbu NKSO, kojim se odreuje svrha,
vrijednosti, ciljevi, sadraji, procesi uenja i pouavanja, organizacija i naini vrednovanja uenikih
postignua, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja RH. Nadalje, poduzet e se
mjere izrade, donoenja i praenja provedbe sektorskih i/ili kurikuluma za stjecanje strukovnih
kvalifikacija ime e se omoguiti vea fleksibilnost i autonomija obrazovnih ustanova u izboru
sadraja i metoda rada, a uenicima e se omoguiti stjecanje kompetencija prilagoenih njihovom
profesionalnom i osobnom razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama. Ova mjera ukljuuje i
jaanje modela WBL na nain da e biti jasno naglaen i promoviran u sklopu NKSO-a, a detaljno
razraen za svaki sektor u okviru sektorskih kurikuluma i to za kvalifikacije (razine 3, 4.1 i 4.2). Uenje
temeljeno na radu bit e trajno promovirano i kod poslodavaca, s ciljem njihovog veega i
dugoronijega ukljuivanja u odgojno-obrazovni proces i osiguravanje dovoljnoga broja mjesta za
uenike u gospodarskim subjektima i institucijama. Kljuan element za uspjeno unaprjeenje
provedbe ovog modela je i kontinuirano usavravanje i usavravanje mentora kod poslodavaca koji
su zadueni za uenike tijekom njihovog boravka u gospodarskim subjektima i institucijama.

Donijet e se izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju kojim e se: rijeiti prije svega
neusklaenost i preklapanja Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o HKO; omoguiti razvoj i
izrada novih strukovnih kurikuluma kojima se stjeu strukovne kvalifikacije potrebne tritu rada;
izraditi jednostavan model pedagokog obrazovanja mentora kod poslodavaca; uspostaviti
partnerstva kojima e se osigurati i poticati ukljuenost svih dionika u sve faze planiranja, provedbe i
praenja strukovnog obrazovanja; uspostaviti bolji sustav osiguranja kvalitete te izgraditi sustav koji
e omoguiti cjeloivotno uenje i mobilnost.

Uspostavom modela vertikalne i horizontalne prohodnosti uenika strukovnih kola omoguit e se

prohodnost sustava koja pridonosi razvoju fleksibilnijeg obrazovnog sustava. Takoer e se
uspostaviti racionalna i uinkovita mrea strukovnih kola i programa, a to podrazumijeva mjere
racionalizacije mree strukovnih kola i programa temeljenih na prostornim, materijalnim i
kadrovskim preduvjetima i mogunostima realizacije uenja temeljenog na radu, a u skladu s
potrebama trita rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, ime e se stvoriti uvjeti za jaanje
kvalitete strukovnih kola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tritu rada. Navedeno
ukljuuje i uspostavljanje regionalnih centara kompetentnosti koji e izvoditi programe obrazovanja,
ali i omoguavati struno usavravanje nastavnika te cjeloivotno uenje.

Uspostavit e se koherentnan sustav osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja, to ukljuuje

uspostavu jedinstvenog sustava osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Kod osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ne radi se samo o praenju

51
kvalitete i uvjeta pouavanja, ve i o tome je li obrazovanje svrhovito je li u skladu s potrebama
polaznika i zadovoljava li potrebe trita rada. Nadalje, provest e se osuvremenjivanje modela
samovrednovanja i povezivanje sa sustavom vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova te
koritenje mehanizama za praenje kvalitete strukovnog obrazovanja i uinkovitosti te za poboljanje
sustava koji se temelji na mjerljivim pokazateljima. Takoer, jaat e se kapaciteti ustanova za
strukovno obrazovanje za provedbu jedinstvenog sustava osiguravanja kvalitete strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja.

Obzirom na nove i sloene okolnosti naglog tehnolokog razvoja, promijenjenim drutvenim

odnosima i potrebama trita rada unaprijedit e se sustav trajnog profesionalnog razvoja u
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Uvest e se licenciranje nastavnika za rad u obrazovnim
ustanovama prema kompetencijskim standardima za nastavniku struku, a koji e biti usklaeni sa
standardima HKO. Sukladno tome, jaat e se kapaciteti nastavnika strukovnih predmeta te
kapaciteti mentora kod poslodavaca.

U svrhu podizanja privlanosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u RH potrebno je podizanje

njegova ugleda te promoviranje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao poeljnog odabira
karijere. Stoga e se provoditi promocija vjetina uenika strukovnih programa, modernizacije i
promicanja strukovnog obrazovanja i vjetina. U tu svrhu bit e uveden novi model natjecanja i
smotri u svim sektorima. Izradit e se komunikacijska strategija informiranja o natjecanjima i
smotrama namijenjena razliitim dionicima. Posebno vani elementi promicanja strukovnog
obrazovanja bit e usmjereni uenicima osnovnih kola i to, kroz izradu nacionalne web platforme za
informiranje i promicanje strukovnog obrazovanja. Takoer, planira se unaprjeenje i nastavak
sustavne podrke simulacijama poslovnog okruenja i procesa u srednjim kolama (koncept
vjebenike tvrtke) te uvoenje slinog modela u osnovne kole. Ukljuena je i podrka inovacijama i
projektima strukovnih kola usmjerenih na jaanje kapaciteta i osiguravanje relevantnog, kreativnog i
modernog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u partnerstvu s tvrtkama i irom zajednicom.
Nadalje, ukljuene su i aktivnosti unaprjeivanja sustava profesionalnog usmjeravanja uenika prije i
za vrijeme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poticaja za programe i projekte jaanja
ukljuenosti svih skupina kojima prijeti iskljuenje iz obrazovanja.

U pogledu internacionalizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poticanje meunarodne

mobilnosti uenika i nastavnika planira se razvoj i jaanje mogunosti za veu mobilnost uenika i
nastavnika te potpore meunarodnoj dimenziji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Priznavanje razdoblja mobilnosti kao sastavnog dijela polaznikova procesa obrazovanja poslodavcima
olakava razumijevanje kvalifikacija steenih u inozemstvu. Takoer, u sustavu strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja nastavit e se s promicanjem primjene Europass priloga svjedodbi i
ostalih Europass dokumenata relevantnih uenicima i nastavnicima u strukovnom obrazovanju.

Poveanje zastupljenosti strune prakse u visokom obrazovanju

U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ukazano je kako se u dijelu studijskih programa

uoava nedostatak studentske prakse. Nadalje, naglaava se kako studijskim programima i dalje
nedostaju metode kojima se razvijaju transverzalne kompetencije kao to su vjetina komunikacije i
predstavljanja, vjetina upravljanja ili poduzetnost. Kvalitetno izvoenje strune prakse za mnoge je
studije preduvjet stjecanja kompetencija, pa time i preduvjet bolje zapoljivosti studenata i njihove
bolje pripremljenosti za zahtjeve buduih poslodavaca. Na temelju rezultata analize zastupljenosti
strune prakse u visokom obrazovanju koju je Ekonomski institut u Zagrebu izradio u listopadu 2016.,
objavit e se poziv za prijavitelje izvoenja strune prakse za to su sredstva osigurana u sklopu OP-a
Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Razvoj i unaprjeenje modela uenja kroz rad te
provedba unaprjeenog modela strune prakse u visokom obrazovanju". Ukupna vrijednost poziva

52
iznosi 48 milijuna kuna (EU i nacionalno sufinanciranje), a projekte e provoditi visoka uilita. Objava
poziva planirana je za studeni 2017. godine. Aktivnosti se odnose na: razvoj modela strune prakse
kroz izradu ishoda uenja i postupaka za vrednovanje steenih ishoda uenja; unaprjeenje kvalitete
stairanja/pripravnitva kroz izradu programa stairanja/pripravnitva razraenih kroz ishode uenja i
postupke za vrednovanje steenih ishoda uenja; unaprjeenje sustava mentorstva i strune prakse i
provedbu strune prakse (uspostava/unaprjeenje rada centara za razvoj karijere na visokim
uilitima i poticanje za ukljuivanje poslodavaca u programe strune prakse). Predviene aktivnosti
nadopunjuju se sa saetkom operacije Provedba HKO-a na razini visokoga obrazovanja (otvoreni
poziv) koji izmeu ostaloga ukljuuje aktivnosti vezane uz unaprjeenje strune prakse i
stairanja/pripravnitva. Objava poziva planirana je za svibanj 2017. godine.

Unaprjeenje sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja

Unaprjeenju sustava i rjeavanju strukturnih problema u sustavu osiguravanja kvalitete u znanosti i

visokom obrazovanju pristupit e se donoenjem novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i
visokom obrazovanju. Unaprijedit e se postupci osiguravanja kvalitete koji e se uskladiti s
metodologijom HKO i s novim Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u
visokom obrazovanju te omoguiti prekogranino pruanje usluga visokog obrazovanja sukladno
Direktivi o uslugama (2006/123/EZ) i Zakonu o uslugama. Takoer, rijeit e se postojei strukturni
problemi u sustavu osiguravanja kvalitete i utjecat e se na poveanje kvalitete cjelokupnog sustava
to e u konanici doprinijeti odrivom razvoju gospodarstva i drutva u cjelini. Postii e se i bolja
iskoristivost uloenih proraunskih ulaganja u znanost i visoko obrazovanje.

Razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog uenja

Donoenje Stratekog plana za razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog uenja prvi je
korak u uspostavi sloenog sustava za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog uenja,
jer e se njime potaknuti otvaranje ire rasprave o institucionalnim nadlenostima dionika ukljuenih
u postupak. lankom 19. Zakona o HKO predvieno je donoenje Pravilnika o priznavanju i
vrednovanju neformalnog i informalnog uenja kojim e se definirati prava pojedinca na vrednovanje
i priznavanje neformalno i informalno steenih znanja i vjetina.

Paralelno se provedbom HKO razvijaju standardi kvalifikacija koji e sluiti kao temelj za izradu
programa za vrednovanje i priznavanje neformalnog i informalnog uenja. Dugoroni je cilj ove mjere
omoguavanje vrednovanja i priznavanja prethodno steenih znanja i lake zapoljavanje pojedinaca
koji posjeduju kompetencije steene izvan tradicionalnog sustava obrazovanja.

4.2.3. Provedba reforme kolstva

Unaprjeenje i poboljanje sustava na razini ranog i predkolskog, osnovnokolskog i

srednjokolskog odgoja i obrazovanja

Reforma kolstva za VRH je stoerno strateko polazite. Reforma kolstva zapoela je prije vie od
jednoga desetljea radom na izradi Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda te donoenjem
Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje (NOK) kojim su stvorene kljune pretpostavke za provoenje dubljih
kurikulnih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu na nacionalnoj razini, ukljuujui izradu kurikula
po razinama, kao i predmetnih kurikula. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je u dijelu
ranog i predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja usmjerena na
osam razvojnih ciljeva.

53
Sukladno Strategiji ciljevi cjelovite reforme kolstva su: unaprijediti razvojni potencijal odgojno-
obrazovnih ustanova; provesti cjelovitu kurikularnu reformu; izmijeniti strukturu osnovnog
obrazovanja; podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja; unaprijediti kvalitetu rukovoenja
odgojno-obrazovnim ustanovama; razviti cjelovit sustav podrke uenicima; osigurati optimalne
uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova; ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i
obrazovanja.

Kako bi reforma kolstva imala stabilnost i kontinuitet, nakana je VRH-a ukljuiti i uvaiti razliite
pristupe i miljenja. U tu svrhu, u sijenju 2017. imenovan je novi sastav Posebnog strunog
povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i
djelovanja na podruju obrazovanja i znanosti. Povjerenstvo je sastavljeno od 11 uglednih strunjaka
koji su obnaali brojne javne dunosti.51 Povjerenstvo intenzivno radi na izradi dvogodinjega
Akcijskog plana za provedbu Strategije na nain utvrivanja prioriteta pojedinog podruja.

Cilj je u iduemu razdoblju provesti reformu kolstva i stvoriti vrste temelje za trajno unaprjeenje
sustava ranog i predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja. Mjera kojom
se to namjerava postii obuhvaa: (1) primjenu kurikulumske paradigme prema odgojno-obrazovnim
ishodima te poticanje primjene metoda pouavanja i uenja koje omoguuju aktivnu ulogu uenika u
procesu uenja/pouavanja, primjenu inoviranih predmetnih/meupredmetnih/modularnih
kurikuluma za razinu osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja te kurikuluma za
stjecanje strukovnih kvalifikacija; (2) izradu standarda strukovnih zanimanja i standarda kvalifikacije
primjenom HKO-a, a u skladu s njima izrada i inoviranje strukovnih kurikuluma; (3) uspostavu
jedinstvenog sustava kvalitete na svim razinama odgoja i obrazovanja, uvaavajui rezultate
nacionalnih ispita i rezultate vanjskih vrednovanja, a posebice u odnosu na HKO; (4) kroz programe
trajnog profesionalnog razvoja uitelja/nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja, osiguranje
strunih pretpostavki za provedbu kurikularne reforme; (5) osiguranje strunih materijala za
odgojitelje, uitelje/nastavnike, strune suradnike i ravnatelje vezano za kurikularni pristup; (6)
osiguranje dravnih pedagokih standarda i primjerene opreme potrebne za provedbu unaprjeenja i
poboljanja ishoda uenja i primjene inoviranih kurikuluma/modula (primjerice, oprema
uionica/kabineta za podruja znanosti, tehnologije, inenjeringa i matematike (STEM), didaktika
oprema); (7) omoguavanje primjerenog informiranja strune i zainteresirane javnosti o ciljevima
reforme odgoja i obrazovanja na razini ranog i predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog
odgoja i obrazovanja; (8) optimizaciju mree kola i programa.

4.3. Odrivost javnih financija

4.3.1. Jaanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije

Uspostava sustava za strateko planiranje i upravljanje razvojem

U okviru uspostave sustava za strateko planiranje i upravljanje razvojem cilj je izgraditi

sveobuhvatan i uinkovit sustav stratekog planiranja i upravljanja razvojem s jasno postavljenim
elementima, dionicima i resursima kako bi se dugorono postigao ravnomjeran drutveno-
gospodarski razvoj. Uspostava sustava obuhvaa unaprjeenje koordinacije, postupaka planiranja i
praenja provedbe stratekih dokumenata kako bi se osigurala njihova meusobna usklaenost i
koordinacija. Takoer, proces podrazumijeva postavljanje jasne poveznice stratekih dokumenata s
dravnim proraunom te unaprjeenje analitikog pristupa koji povezuje provedbu ciljeva i mjera
razvojnih politika s pokazateljima uspjenosti pomou kojih e se moi vrednovati uinak u
ostvarenju ciljeva i provedbe mjera razvojnih politika na gospodarske pokazatelje i pokazatelje
razvoja.

51
Sastav Povjerenstva zasniva se ponajprije na strunosti, pri emu se prilikom izbora lanova rukovodilo naelom pluralizma i ukljuivosti.

54
S obzirom da u RH trenutno ne postoji cjeloviti sustav stratekog planiranja razvoja, uspostava
odrivog i funkcionalnog sustava za strateko planiranje i upravljanje razvojem kljuno je za
drutveno-gospodarski razvoj i poboljanje makroekonomskih pokazatelja. Provedba navedenog
ukljuuje: donoenje novog zakonodavnog okvira (Zakona o sustavu stratekog planiranja i
upravljanja razvojem); implementaciju novog modela stratekog planiranja u svim TDU na razini
kratkoronog i proraunskog planiranja; izraenu i usvojenu metodologija za izradu stratekih
dokumenata (u obliku podzakonskih akata); uspostavljen IT sustav za planiranje, praenje i
izvjetavanje; dostizanje broja od 50% rukovodeih slubenika koji su proli edukaciju za strateko
planiranje i broja od 100% tijela koja su uskladila opise poslova; usvajanje Nacionalne strategije
razvoja RH 2021. - 2030. kao krovnog nacionalnog stratekog dokumenta kojom e se definirati
nacionalni razvojni prioriteti, a koji e biti temelj za izradu srednjoronih (multi)sektorskih strategija i
koritenje sredstava EU-a u iduoj financijskoj perspektivi.

Unaprjeenje fiskalnog okvira

U cilju ispunjavanja preporuka Vijea EU u okviru Europskog semestra, pristupilo se izradi novog
Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se fiskalna pravila u potpunosti usklauju s odredbama Pakta
o stabilnosti i rastu te jaa neovisnost i proiruje nadlenost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Novim
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti propisat e se numerika fiskalna pravila, odnosno pravilo
strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga, kao i pravilo visine manjka za projekcije
dravnog prorauna. Definirat e se i obveza pridravanja preporuka Vijea EU za vrijeme trajanja
procedure prekomjernog proraunskog manjka, a u svrhu rjeavanja stanja prekomjernog
proraunskog manjka i javnog duga, kao i procedure u sluaju da VRH ili Povjerenstvo za fiskalnu
politiku utvrde znaajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom. Nadalje, Zakon
ukljuuje daljnje jaanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je definirano kao stalno,
neovisno i samostalno dravno tijelo. Kako bi se naglasila neovisnost Povjerenstva, Zakonom je
propisano kako predsjednik Povjerenstva posao predsjednika obavlja u punom radnom vremenu te
se na njega na odgovarajui nain primjenjuju opi propisi o radu. Takoer, predvieno je da
Povjerenstvo ima zaposlene dravne slubenike koji obavljaju strune, administrativne i tehnike
poslove. Na ovaj nain Povjerenstvu se daje jaa uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj
odgovornosti, ali i nad provoenjem fiskalne politike drave u cijelosti, sve s ciljem unaprjeenja
sustava javnih financija. Objektivnije i transparentnije makrofiskalne projekcije i praenje fiskalnih
pravila, pridonijet e sveukupnoj odrivosti javnih financija.

Tijekom 2017. provest e se izmjene i dopune Zakona o proraunu u svrhu unaprjeivanja

srednjoronog proraunskog okvira, kao i usklaivanja s odredbama Direktive Vijea 2011/85, to je
ujedno jedna od preporuka u Izvjeu za Hrvatsku. Zakonom o proraunu definirani su kljuni
dokumenti ciklusa proraunskog planiranja koji ukljuuju Smjernice ekonomske i fiskalne politike.
Izmjenama i dopunama Zakona o proraunu proirit e se sadraj spomenutih Smjernica koje e
obuhvaati i viegodinje proraunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka/vika opeg prorauna,
javnog duga i visine prihoda i rashoda opeg prorauna, kao i projekcije po vrstama prihoda i rashoda
opeg prorauna na temelju fiskalnih uinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata
planiranja te opis predvienih promjena u zakonskim i drugim propisima s fiskalnim uinkom u
srednjoronom proraunskom razdoblju. Takoer e se istaknuti i vanost realistinosti
makroekonomskih i fiskalnih projekcija, kao i nunost obrazlaganja njihovog znaajnog odstupanja od
projekcija EK. Zakonom e se takoer propisati obveza objave informacija o potencijalnim obvezama
sa znaajnim uinkom na proraun, kao i obveza definiranja sadraja, vremenskog razdoblja te
obuhvata i naina objave informacija o uincima poreznih rashoda na prihode.

55
Isto tako, VRH e propisati nain praenja i objave fiskalnih podataka za opi proraun prema
metodologiji ESA 2010. U tom kontekstu provest e se i priprema te izrada vezanih tablica za
konverziju evidencije poslovnih dogaaja prema pravilima poduzetnikog raunovodstva u
proraunsko raunovodstvo za pojedine izvanproraunske korisnike. Izmjene i dopune ovog zakona
predviaju i daljnje unaprjeivanje procesa stratekog planiranja. Provedba ove mjere rezultirat e
unaprjeenjem proraunskog planiranja, unapreenjem fiskalne statistike te poboljanjem kontrole
rashoda to e pridonijeti smanjenju proraunskog manjka.

Poboljanje upravljanja javnim dugom

Institucionalni i administrativni kapaciteti na odgovarajui nain trebaju pratiti ciljeve upravljanja

javnim dugom utvrene Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.-2019., iz sijenja
2017. godine. Prema trenutno vaeoj Uredbi o unutarnjem ustrojstvu MF poslovi vezani za
upravljanje javnim dugom su u djelokrugu Sektora za upravljanje javnim dugom kao ustrojstvene
jedinice unutar Dravne riznice te je stoga nuno kroz izmjene unutarnjeg ustrojstva MF organizirati
rad ovog sektora na razini uprave. Institucionalni kapaciteti novoustrojene Uprave za javni dug ojaat
e se daljnjim zapoljavanjem, kao i uinkovitom realokacijom postojeih ljudskih resursa u sustavu
dravne administracije.

Osiguranje stroe provedbe preporuka dravne revizije

U cilju osiguranja zakonitog, namjenskog i svrhovitog koritenja proraunskih sredstava, kao i

uinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola osigurat e se stroa provedba
preporuka dravne revizije. Provest e se prilagodba zakonodavnog okvira vezana uz sankcioniranje
nepostupanja po preporukama Dravnog ureda za reviziju (DUR) s ciljem poveanja odrivosti javnog
duga i jaanja upravljanja javnim financijama. Naime, prema Izvjeu o radu DUR-a za 2016., ak
27,9% naloga i preporuka koje je DUR dao nije izvreno (u 2015. 29,2%). Tijekom 2015. i 2016.,
razmatrani su modeli sankcioniranja za nepostupanje po nalozima i preporukama DUR-a. Kako su se
uslijed viegodinje primjene Zakona o DUR-u52 uoili i odreeni nedostaci u njegovoj primjeni
odnosno prepoznata su mogua unaprjeenja, u proceduru donoenja uputit e se u cijelosti novi
zakon.

Prijedlogom spomenutog Zakona namjerava se: uvesti sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih
osoba za neizvravanje danih naloga i preporuka i nedostavljanje izvjea u propisanom roku; jasnije
odrediti tko su subjekti revizije i to obuhvaa postupak revizije; produiti rok za dostavu izvjea o
obavljenoj reviziji godinjeg izvjetaja o izvrenju dravnog prorauna; uvesti mogunost angairanja
posebnih strunjaka kao vanjskih suradnika radi rjeavanja specifinih pitanja; detaljnije pojasniti
obveze zaposlenika u DUR-u.

Daljnji razvoj sustava objedinjene javne nabave

U narednom razdoblju nastavit e se razvoj sustava objedinjene javne nabave u smislu proirenja
broja institucija za koje se provodi postupak objedinjene javne nabave putem SDUSJN. Planira se
provesti postupak nabave potanskih usluga, nabave opskrbe elektrinom energijom i nabave
elektronikih komunikacijskih usluga u pokretnoj mrei i opreme za koritenje tih usluga za odreeni
krug korisnika, odnosno planira se donoenje Odluke VRH-a o proirenju kruga korisnika sa do sada
predvienih oko 570 na sve javne naruitelje koji su proraunski korisnici.

52
NN, br. 80/11

56
Poveanje uinkovitosti provedbenog sustava dodjele bespovratnih sredstava u okviru ESIF
operativnih programa

U cilju unaprjeenja poslovnih procesa koji se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava provest e
se pojednostavljenje i ubrzanje postupka dodjele bespovratnih sredstava, obzirom da trenutne
sloene i dugotrajne procedure imaju negativan utjecaj, kako na prijavitelje i korisnike bespovratnih
sredstva, tako i na sustav upravljanja i kontrole te na apsorpciju ESIF-ova. Porastom broja postupaka
dodjele bespovratnih sredstava s najvie 3 faze postupka u ukupnom broju objavljenih poziva u 2017.
oekuje se da e poticanje takve prakse dovesti do ubrzanja postupaka dodjele, odnosno sklapanja
ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

U cilju osiguranja zahtjeva e-kohezije, koja od drava lanica zahtjeva razmjenu svih informacija
izmeu korisnika i javnih tijela putem elektronikog sustava razmjene podataka, Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) pokrenulo je izradu sustava e-Fondovi.
Osim ubrzanja apsorpcije, sustav e omoguiti i laku kontrolu tijeka sredstava, kvalitetan revizorski
trag, kao i praenje i vrednovanje ostvarenih rezultata kroz koritenje ESIF-ova.
Koritenje sredstava ESIF-ova predstavlja veliko administrativno optereenje prijavitelja/korisnika i
tijela u sustavu te je nuno omoguiti detekciju i prevenciju nepravilnosti i dvostrukog financiranja.
Razvoj aplikacije prvenstveno u dijelu korisnikog portala omoguit e digitalnu uslugu komunikacije
s korisnicima u vidu razmjene elektronikih dokumenata, ali i daljnje unaprjeenje aplikativnog dijela
namijenjenog prvenstveno tijelima Sustava upravljanja i kontrole (SUK), ime e doi do
administrativnog rastereenja kako prijavitelja i korisnika, tako i tijela SUK-a. Provedba ovih
aktivnosti osigurat e sveobuhvatno informatiko rjeenje, omoguiti elektroniku prijavu i provedbu
projekata sufinanciranih iz EU fondova, unaprijediti funkcionalnosti kontrole i vrednovanja rezultata.

U postupcima dodjele bespovratnih sredstava uoeni su nedostatci u smislu nedostatne razraenosti

uputa za prijavitelje poziva, potrebe boljeg, jasnijeg i konciznijeg zahtjeva prema prijaviteljima te
traenja isprava koje predstavljaju nepotreban administrativni teret prijaviteljima, a kojim se ne
postie dodatna kvaliteta projektnih prijedloga. Provedba mjere e takoer dovesti do ujednaavanja
postupanja tijela u sustavu upravljanja i kontrole koritenja ESIF-ova.

U skladu s dosadanjim iskustvom (od rujna 2015. do oujka 2017. rijeeno preko 200 prigovora od
kojih je oko 37% vraeno u ponovni postupak dodjele), oekuje se dodatni broj projektnih prijedloga
koje e nadleno tijelo nakon iskljuenja ponovno razmatrati povodom rjeavanja po prigovorima u
Upravljakom tijelu. Vezano uz upravljanje nepravilnostima, pravodobnim i primjerenim
postupanjem u prepoznavanju i utvrivanju nepravilnosti te ispravnim odreivanjem financijske
korekcije, sprijeit e se postotak greke sustava u utvrivanju nepravilnosti.

Izmjenama i dopunama Zakona o dravnim slubenicima propisat e se bri i jednostavniji postupak

zapoljavanja slubenika koji rade na poslovima vezanim za ESIF te smanjenje trokova toga
postupka. Postojei postupak zapoljavanja je kompliciran i dugotrajan, stoga e se predloiti da
zapoljavanje na poslovima ESIF-ova nije potrebno predvidjeti u planu prijma u dravnu slubu. Pored
toga predvia se ubrzanje postupka prije objave javnog natjeaja (ne treba provjeriti ima li slubenika
na raspolaganju VRH-u koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto i provjeriti njihove
kompetencije).

Pojednostavit e se postupak pregleda prijava na natjeaj i pozivanja na testiranje. Rjeenje o prijmu

u dravnu slubu dostavljat e se kandidatima javnom objavom na web-stranicama dravnog tijela
koje je raspisalo javni natjeaj i na web-stranici MU, ime e se ubrzati postupak dostave i nastup
izvrnosti rjeenja. Takoer, istim se izmjenama predlae da se za potrebe rada na projektima koji se
financiraju iz fondova EU osobe mogu primiti u dravnu slubu na odreeno vrijeme za vrijeme

57
trajanja projekta, a ne kao do sada najdue godinu dana. U istom cilju izmjenama Zakona propisao bi
se hitan postupak po albi.

Nedostatak administrativnih kapaciteta utvren kroz analize radne optereenosti putem postupka
provoenja natjeaja koji je bri i jednostavniji od postojeeg, bit e nadoknaen u kraem
vremenskom roku. U revizijskim izvjeima, kako Agencije za reviziju sustava provedbe programa EU
kao tijela za reviziju, tako i revizora nadlenih slubi EK, kontinuirano se istie potreba za jaanjem
kapaciteta tijela u sustavima upravljanja i kontrole koritenja ESIF-ova, posebno uzimajui u obzir
viestruki porast iznosa sredstava iz ESIF-ova, dostupnih RH u programskom razdoblju 2014.-2020.
Prikupljanjem potreba za dodatnim brojem zaposlenika na poslovima upravljanja i kontrole koritenja
ESIF-ova u RH utvreno je da je u 2017. potrebno zaposliti oko 700 slubenika. Radi ubrzanja
apsorpcije sredstava potrebno je ubrzati postupanje tijela u sustavu, a jedan od mehanizama je
zapoljavanje dodatnog broja zaposlenika.

Ogranieni broj spremnih projekata za financiranje iz EU fondova, spori napredak i kanjenja u

pripremi i provedbi projekata i dugotrajni upravni postupci odobravanja akata/dozvola negativno se
odraavaju na stupanj iskoritenosti sredstava ESIF-ova te se planira uspostaviti mehanizam za
tehniku pomo u pripremi investicijskih projekata koji imaju potencijal aplicirati na EU fondove kroz
koritenje savjetodavne i tehnike potpore utvrivanju, prioritizaciji, izradi, strukturiranju i provedbi
investicijskih projekata uz koritenje meunarodnih financijskih institucija. Sve navedeno bi trebalo
rezultirati pojednostavnjenjem i poboljanjem postupaka pripreme i provedbe projekata, odnosno
osiguravanje dodatne strune pomoi promotorima projekata i upravljakim tijelima radi razvoja
ekonomski i tehniki odrivih projekata te boljeg iskoritavanja ESIF-ova i drugih EU fondova i
instrumenata za sufinanciranje projekata.

4.3.2. Smanjenje dugova u zdravstvu i odrivost zdravstvenog sustava

Funkcionalna integracija bolnica

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.53 predstavlja krovni strateki dokument za sustav
zdravstva. Temeljem Strategije donesen je Nacionalni plan razvoja klinikih bolnikih centara,
klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u RH 2015.-2016. kojim su predviene mjere racionalizacije
bolnikog sustava budui da bolnike ustanove tijekom viegodinjeg razdoblja posluju sa stalnim
gubitkom i generiraju dugove prema dobavljaima, da je postojei sustav financiranja zdravstvenog
sustava neodriv i nelikvidan te da postoje ozbiljne tekoe u svakidanjem poslovanju. Kako je
Nacionalni plan bio vaei dokument do kraja 2016., donijet e se Nacionalni plan razvoja klinikih
bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u RH 2017.-2020. kako bi se u javnom
interesu osigurala bolja dostupnost zdravstvenih usluga te postigla dugorona financijska i operativna
odrivost poslovanja bolnica.

Nacionalnim planom za razdoblje 2017.-2020. definirat e se nastavak aktivnosti vezano uz provedbu

mjera Nacionalnog plana za razdoblje 2015.-2016. koje se odnose na naelo funkcionalne integracije,
a koja podrazumijeva suradnju odnosno povezivanje bolnica restrukturiranjem kako bi se postigla
bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, ishodi lijeenja, zadovoljstvo korisnika i pruatelja zdravstvenih
usluga te dugorona racionalizacija trokova sustava. Bolnice e zadrati etiri osnovne djelatnosti
(interna medicina, kirurgija, pedijatrija i ginekologija i opstetricija) dok e se za ostale djelatnosti
definirati modeli funkcionalnog povezivanja, a s ciljem osiguranja dostupne i kvalitetne zdravstvene
zatite.

53
NN, br. 116/12

58
Planira se poboljanje pristupa bolnikoj zdravstvenoj zatiti poveanjem kapaciteta dnevne bolnice i
jednodnevne kirurgije te funkcionalnom integracijom bolnica odnosno povezivanjem djelatnosti u
bolnicama, kao i poveanje broja pruenih zdravstvenih usluga kroz specijalistiko-konzilijarnu
zdravstvenu zatitu, dnevnu bolnicu te kroz akutne postelje, kronine postelje te postelje za
palijativnu skrb. U tu svrhu provest e se pilot projekt funkcionalnog spajanja Ope bolnice ibensko-
kninske upanije te Ope i veteranske bolnice Hrvatski ponos Knin, kao i Ope bolnice Karlovac s
Opom bolnicom i bolnicom branitelja Domovinskog rata Ogulin. Realizacija navedenog trebala bi
rezultirati podizanjem kvalitete zdravstvene zatite, veom dostupnosti bolnikih zdravstvenih
usluga, racionalnijim koritenjem svih resursa bolnikog zdravstvenog sustava (radnici, oprema,
prostor), jer se koncentracijom medicinskog osoblja i opreme na jednom mjestu provodi uinkovitija
zdravstvena skrb te smanjuju liste ekanja.

Poveanje uinkovitosti i kvalitete usluga u zdravstvu

Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. predvia se racionalizacija akutne bolnike

skrbi kroz poveanje kapaciteta i broja usluga dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije. Navedena
reformska mjera bolnikog sustava poveava pristup bolnikoj zdravstvenoj zatiti te poboljava
kvalitetu pruenih bolnikih zdravstvenih usluga. Optimalan razvoj dnevnih bolnica podrazumijeva i
graevinske preinake koje bi dovele do toga da su zdravstveni radnici blie pacijentima odnosno da je
pacijent u sreditu sustava. Kako je za provedbu mjere potrebno izdvojiti znaajna financijska
sredstva u okviru OP-a Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. objavljen je Ogranieni poziv za
dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom "Poboljanje
isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama". Ukupna raspoloiva bespovratna
sredstva iznose 725,5 milijuna kuna.

Koritenjem sredstava iz EU fondova sagradit e se/adaptirati i opremiti te staviti u funkciju dnevne

bolnice/jednodnevna kirurgija i objedinjeni hitni bolniki prijemi. Navedenim se postie bolja
uinkovitost, kvaliteta i vei broj zbrinutih pacijenata. Namjena navedenog je poveanje isplativosti i
odrivost zdravstvenog sustava u RH kroz poboljanje uinkovitosti i pristupa dnevnim bolnicama i
dnevnim kirurgijama smanjenjem broja prijema na akutne bolnike odjele za najmanje 10%.

Poveanjem primjene modaliteta dnevne bolnice, uz smanjenje akutnih bolnikih kapaciteta,

dostupnost bolnikoj zdravstvenoj zatiti se ne smanjuje, nego se ostvaruje pomak znatnog broja
standardnih postupaka prema postupcima dnevne bolnice. Kroz dnevne bolnice omoguit e se
suvremen, ekonomian i multidisciplinaran nain lijeenja koji znatno poboljava kvalitetu
zdravstvene zatite. U dnevnim bolnicama trebao bi se rjeavati najvei dio zdravstvenih problema
stanovnitva, ukljuujui i manje kirurke zahvate. Cilj je smanjiti ukupnu potrebu za bolnikim
kapacitetima i skratiti liste ekanja gdje one postoje.

S obzirom na statistike podatke koji ukazuju na injenicu da 20% pacijenata ne doe na naruenu
pretragu, u cilju smanjenja ekanja na preglede, pristupit e se izradi prioritetnih listi ekanja (unutar
dva tjedna dijagnoza za pacijente s apsolutnom klinikom indikacijom) te pojednostaviti postupak
naruivanja i odaziva pacijenata putem SMS poruke. Ukoliko je pacijent naruen na dijagnostike
pretrage u nekoj bolnici dobit e petnaest i pet dana prije SMS poruku (podsjetnik). Na poruku e
moi odgovoriti zahtjevom za otkazivanje ukoliko je pretragu ve obavio. Tako e se otvoriti mjesta i
za druge pacijente koji ekaju da obave istu pretragu i smanjiti liste ekanja. Cilj je podizanje kvalitete
pruanja zdravstvenih usluga, skraeno vrijeme ekanja na zdravstvene usluge, smanjenje
dupliciranja naruivanja i dupliciranja postupaka to moe rezultirati i utedom na ukupnoj razini oko
5 milijuna kuna.

59
Mjere racionalizacije bolnikog sustava obuhvaaju aktivnosti vezane uz poveanje prihoda i
smanjenje rashoda bolnica. Budui da veina bolnica tijekom viegodinjeg razdoblja posluje sa
stalnim gubitkom i generira dugove, a izdaci za rad radnika u zdravstvu predstavljaju znaajan rashod
u poslovanju, nuno je pojaati kontrolu trokova, posebice izdataka za zaposlene i uspostaviti odriv
i likvidan sustav financiranja zdravstva. Mjera kontrole izdataka za rad radnika u bolnicama obuhvaa
prikupljanje ciljanih podataka kojima se stjee uvid u trokove zaposlenih. U okviru mjere predviaju
se aktivnosti koje obuhvaaju reviziju deurstava i pripravnosti, uvoenje smjenskog rada u
bolnicama, odnosno djelatnostima gdje je to optimalno, preraspodjelu radnika unutar zdravstvene
ustanove prema mogunostima, ujednaavanje koeficijenata (za sve ustanove javne zdravstvene
slube), praenje uinkovitosti rada radnika. Svrha navedenog je bolje upravljanje ljudskim resursima,
reorganizacije ustroja bolnica s novom sistematizacijom radnih mjesta, kontrola zapoljavanja
odnosno smanjenje broja zaposlenih kroz odlazak u mirovinu/prekid radnog odnosa uz
nezapoljavanje osim u iznimnim sluajevima imajui u vidu zadravanje kvalitete zdravstvene
zatite. Cilj je smanjenje nepotrebnih rashoda, bolji sustav upravljanja to e dovesti do smanjenja
trokova i rast uinkovitosti te posljedino uspostavu financijske stabilnost bolnikog zdravstvenog
sustava.

Ostvarivanje dodatnih prihoda u bolnicama jedan je od preduvjeta za uspostavu financijski odrivog

sustava. Mjera obuhvaa pojaani sustav upravljanja naplatom potraivanja, unaprjeenje procesa
obrauna naplate zdravstvenih usluga pacijentima koji sami plaaju, uvoenje dodatne kontrole
obrauna zdravstvenih usluga prije slanja bolnikih rauna pacijentima koji sami plaaju. Nadalje,
poveanje prihoda mogue je ostvariti i pruanjem dodatnih zdravstvenih usluga izvan okvira
obveznog zdravstvenog osiguranja koji ukljuuju i ponude po viim cijenama boljeg smjetaja
(apartmanskog), poveanja obima davanja u zakup slobodnih prostora za uslune djelatnosti izvan
sustava zdravstva, kao i prodaja imovine bolnice izvan upotrebe. Cilj je poveati prihode bolnice izvan
ugovora sa HZZO-om te uspostava financijski stabilnog zdravstvenog sustava.

Financiranje zdravstvene zatite kljuno je u funkcioniranju zdravstvenog sustava, kako bi se osigurao

odreeni standard zdravstvenih usluga i opseg zdravstvene zatite. Sudjelovanje u trokovima
lijeenja pacijenata koji imaju obvezno osiguranje, a nisu osloboeni sudjelovanja u trokovima
lijeenja, regulirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.54 Veina bolnica u RH nema
dobro razvijen sustav naplate potraivanja od pacijenata koji nemaju dopunsko zdravstveno
osiguranje (participacija) za pruene bolnike zdravstvene usluge. Cilj je poboljati naplatu
potraivanja od pacijenata koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje za pruene bolnike
zdravstvene usluge te smanjenje nepotrebnih rashoda kako bi se ostvarila financijska stabilnost
zdravstvenog sustava. Stoga e se boljim nadzorom financijskog poslovanja doprinijeti veem stupnju
financijske discipline. Unaprjeenje sustava naplate obveznog sudjelovanja u trokovima zdravstvene
zatite provest e se na nain da je bolnica u obvezi naplatiti participaciju prilikom pruanja
zdravstvene usluge. Pojaanu kontrolu provodit e osnivai bolnikih zdravstvenih ustanova na nain
da e se dostavljati redovita mjesena izvjea o ostvarenim financijskim rezultatima temeljem
naplaenih participacija, na temelju kojih e se poduzimati odgovarajue radnje.

Razvoj i implementacija politike upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu

Nositelji zdravstvene zatite u RH su lijenici iji je trenutani broj nedostatan za potrebe hrvatskog
zdravstvenog sustava. Stoga su nune aktivnosti vezano uz bre i lake dobivanje specijalizacija i
izradu mjera za stimulaciju ostanka mladih lijenika u RH. Naime, utvreno je da vei broj odobrenih
specijalizacija moe utjecati na rjeavanje problema manjka lijenika. Lijenici kao i drugi zdravstveni
radnici imaju zakonsku i strunu obvezu kontinuirano se usavravati u svojoj struci. Stoga je jedna od
mjera zadravanja zdravstvenih radnika osiguravanje dovoljno financijskih sredstava za njihovo
54
NN, br. 80/13 i 137/13

60
struno usavravanje. U tom smislu povlaenje sredstava iz EU fondova za potrebe kontinuiranog
strunog usavravanja lijenika znaajno e utjecati na rad i zadovoljstvo zdravstvenih radnika te
posljedino smanjiti njihov odljev izvan granica RH. Poveanje broja educiranih zdravstvenih radnika
izravno e utjecati na podizanje kvalitete zdravstvenih usluga u zdravstvenom sustavu RH.
Financiranjem specijalistikog usavravanja doktora medicine u Primarnoj zdravstvenoj zatiti (PZZ) i
provoenjem trajne edukacije zdravstvenih radnika PZZ-a iz sredstava EU fondova ostvarit e se
uteda od oko 10 milijuna kuna. Svrha je poveati broj zadovoljnih zdravstvenih radnika posebice
lijenika kao deficitarne struke, a cilj je osiguranje dovoljnog broja zdravstvenih radnika za potrebe
osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zatite stanovnitvu u RH.

Racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama

Vezano uz racionalizaciju i reorganizaciju nezdravstvenih usluga u bolnicama aktivnosti su zapoete u

sklopu prethodnog NPR-a. Izraena je preliminarna analiza trokova nezdravstvenih usluga, odnosno
zatitarske slube, slube pranja rublja, slube ienja nemedicinskih povrina, administrativnih i
financijskih slubi te tehnike slube, po bolnicama. Podaci se dopunjavaju analizom trokova koju je
ranije provelo MF. Provedba reorganizacije nezdravstvenih usluga s ciljem racionalizacije planirana je
tijekom 2017., a plan je postii smanjenje nepotrebnih rashoda, kao i financijsku stabilnost
zdravstvenog sustava. Planira se postizanje uteda na godinjoj razini u iznosu od oko 40 milijuna
kuna.

U svrhu smanjenja ujednaavanja rashoda po bolnicama donijet e se Hrvatski nacionalni standard za

pranje i odravanje rublja u bolnikim zdravstvenim ustanovama u RH. Takoer, donijet e se
Smjernice za preventivno odravanje nemedicinske opreme na razini ustanove kroz izradu akcijskog
plana za implementaciju nezdravstvenih djelatnosti.

Daljnja provedba stroe kontrole propisivanja lijekova, objedinjene javne nabave i informatizacija
sustava

U cilju smanjenja cijena lijekova i smanjenja ukupnih trokova za sve lijekove uvrtene na osnovnu i
dopunsku listu HZZO-a provodit e se dosljedna primjena svih odredbi i Pravilnika o mjerilima i
nainu za odreivanje cijena lijekova na veliko i o nainu izvjeivanja o cijenama na veliko.
Navedeno podrazumijeva provoenje Godinjeg izrauna svih cijena lijekova uvrtenih u osnovnu i
dopunsku listu lijekova HZZO-a. Postupak provoenja javnog nadmetanja za utvrivanje cijena
lijekova utvren je odredbama navedenog Pravilnika. Provodi se kada u popisu lijekova postoje
istovrsni lijekovi s razliitim cijenama pa se provoenjem javnog nadmetanja utvruje referentna
cijena koju plaa HZZO. Interno referiranje provodi se samo za lijekove koji se propisuju na recept, a
sve sukladno odredbama Pravilnika. I jednim i drugim postupkom ostvaruju se znaajne utede
ovisno o zateenoj razlici cijena istovrsnih lijekova u listama lijekova kada se provodi javno
nadmetanje, odnosno o razlici u cijeni lijekova u odnosu na referentne zemlje RH.

Vezano uz daljnju provedbu objedinjene javne nabave provest e se objedinjavanje nabave

generikih, inovativnih i skupih lijekova kao i intenzivnija primjena modela objedinjene javne nabave
u cilju racionalizacije sustava. Planira se daljnja provedba zajednike javne nabave potronog i
ugradbenog materijala te medicinske opreme u svrhu postizanja uteda. Provedbom ove aktivnosti
postii e se financijska stabilnost zdravstvenog sustava te smanjenje nepotrebnih rashoda u iznosu
od oko 100 milijuna kuna godinje.

U pogledu informatizacije sustava, HealthNet jami ujednaenu kvalitetu komunikacijskih usluga

prema svim zdravstvenim ustanovama, viestruko poveava komunikacijske kapacitete svim
zdravstvenim ustanovama (s prosjeno 2-10 Mbps na 50 Mbps - 1 Gbps), omoguuje dostupnost svih
servisa zdravstvenog sustava prema zdravstvenim ustanovama, poveava kvalitetu i kontrolu nad

61
obavljanjem zdravstvene zatite te donosi znaajne utede u komunikacijskim trokovima
zdravstvenih ustanova RH. Tijekom 2015. u zajedniku javnozdravstvenu infrastrukturu spojeno je
200 fizikih lokacija s ukupno 262 spojene zdravstvene ustanove i ispostave HZZO-a (87 lokaliteta
bolnica i klinika, 31 domova zdravlja, 56 ispostava hitne medicine, 11 ispostava HZJZ, 74 ispostave
HZZO, 3 lokacije HZTM). Uvoenjem HealthNet trokovi su se smanjili za oko 7 milijuna kuna, a brzine
su se poveale sa 256kbps-6Mbps na 50Mbps-1Gbps. Realizacijom spajanja svih lokacija ostvarit e se
godinje utede oko 15 milijuna kuna. Trenutna je spojeno 266 od 749 lokacija, te 374 od 1098
ustanova. Spojit e se jo 450 lokacija i 500 ustanova, uz predvienu utedu od oko 10 milijuna kuna.

Unaprjeenje primarne zdravstvene zatite i palijativne skrbi

U RH postoje znaajne razlike u dostupnosti zdravstvene zatite na primarnoj razini, posebice radi
nedostatne opremljenosti medicinskom opremom i nedostatnim ljudskim resursima iz specijalizacija
obiteljske medicine, hitne medicine, pedijatrije, ginekologije i radiologije te nepostojanja
sveobuhvatnog i kontroliranog sustava trajnog strunog usavravanja lijenika ope/obiteljske
medicine, dijelom zbog organizacijske sloenosti, ali najveim dijelom zbog nepostojanja stabilnog
sustava financiranja. U RH radi oko 2.350 lijenika ope/obiteljske medicine, a prema podacima
Hrvatske lijenike komore oko 50% nema zavrenu specijalizaciju iz obiteljske medicine.

Stoga e se poboljati pristup zdravstvenoj zatiti na razini PZZ, a posebice u manje atraktivnim,
ruralnim i nerazvijenim podrujima na nain da se na tim podrujima osigura dovoljan broj
specijalista odreenih medicinskih djelatnosti koje su se pokazale kao deficitarne i osigura
opremljenost medicinskom opremom. Navedenim e se smanjiti upuivanje pacijenata od strane
pruatelja zdravstvene zatite na primarnoj razini na vie razine, u bolnice te e se osigurati kvaliteta i
poveati uinkovitost pruanja usluga zdravstvene zatite na primarnoj razini. Aktivnosti se provode u
okviru OP-a Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i kroz OP Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-
2020.. Objavljen je Ogranieni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih
sredstava pod nazivom "Poboljanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zatiti s naglaskom na udaljena i
deprivirana podruja kroz ulaganja u potrebe pruatelja usluga zdravstvene zatite na primarnoj
razini" za opremu i manje infrastrukturne radove, a poziv za financiranje specijalistikog usavravanja
je u visokoj fazi pripreme za objavu. Prihvatljivim upanijama u svojstvu korisnika za opremu (njih 18 -
podruja iz I. i II. skupine po indeksu razvijenosti i otoci) na raspolaganju je ukupno 171,8 milijuna
kuna, a trenutno je 8 upanija u postupku odobravanja. U suradnji s Hrvatskom lijenikom komorom
osigurat e se sveobuhvatno i kontrolirano sustavno trajno struno usavravanje lijenika
ope/obiteljske medicine ime e se poveati znanja i vjetine lijenika ope/obiteljske medicine.

Cilj je vea dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, uinkovitije i racionalnije koritenje

zdravstvenih resursa, rastereenje Sekundarne zdravstvene zatite (SKZZ) i bolnikog zdravstvenog
sustava. Postii e se smanjivanje upuivanja pruatelja PZZ na razinu SKZZ za 15%, jer e se na razini
PZZ omoguiti vie dijagnostikih i terapijskih postupaka.

U tijeku je izrada prijedloga Stratekog plana razvoja palijativne skrbi za razdoblje od 2017. i
uspostava sustava izvanbolnike palijativne skrbi sukladno Mrei javne zdravstvene slube.

Poveanje broja korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja

U 2016. ugovoreno je 1.705.412 polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osiguranike koji sami
plaaju policu. U odnosu na 2015. ugovoreno je 5,03% vie polica uz plaanje. U 2017. cilj je poveati
broj osiguranika koji sami plaaju premiju za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Porast od 3%
u 2017. znaio bi poveanje za 51.162 polica odnosno ukupno 1.756.574 police, to u ukupnom broju
ugovorenih polica u 2016. (2.580.914) predstavlja udio od 1,98%.

62
Praenjem trita dopunskog zdravstvenog osiguranja uoeno je da su konkurencijska osiguravajua
drutva u cilju privlaenja novih osiguranika izuzetno promotivno aktivna. Takoer je uoeno da se ne
usmjeravaju na neosigurane osobe, nego na osiguranike HZZO-a i to mahom osobe mlae ivotne
dobi. U svrhu zaustavljanja uoenih trendova te radi ostvarenja navedenog cilja, odnosno privlaenja
to veeg broja osiguranika koji sami plaaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, posebno
radno aktivne populacije mlae ivotne dobi, HZZO planira tijekom 2017. kontinuirano provoditi
promidbene aktivnosti koje obuhvaaju oglaivaku kampanju putem svih vanijih medija (televizije,
radija, internet i sl.) te komunicirati prednosti i dobrobiti dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Takoer, HZZO tijekom 2017. planira podrati i sudjelovati na svim veim javnozdravstvenim
dogaanjima na nacionalnoj razini u svrhu to bolje edukacije graana i podizanja svijesti o vanosti
dopunskog zdravstvenog osiguranja kao dio sveukupne brige o zdravlju. S ciljem poboljane
komunikacije te pribliavanja eljama i potrebama osiguranika, HZZO i tijekom 2017. planira nastaviti
s organizacijom radionica za radnike regionalnih ureda i podrunih slubi koji rade na poslovima
dopunskog zdravstvenog osiguranja i u svakodnevnoj su komunikaciji s osiguranicima. Provoenje
navedenih aktivnosti odnosno komunikacija prema osiguranicima, neophodna je kako bi se u sustav
dopunskog zdravstvenog osiguranja privukli novi osiguranici, zadrali postojei osiguranici te kako bi
se u konanici odrala stabilnost dopunskog zdravstvenog osiguranja i HZZO-a u cjelini.

4.3.3. Unaprjeenje sustava socijalnih naknada

Demografska politika i poticanje demografske obnove

VRH je svojim Programom za razdoblje 2016.-2020. odredila demografsku obnovu te mjere

populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka. U tom
kontekstu provodit e se mjere populacijske politike usmjerene na porast nataliteta uz osiguranje
minimalnog i podizanje postojeeg ivotnog standarda te mjere koje e osigurati pomo u
stambenom zbrinjavanju obitelji. Mjerama populacijske politike utjecat e se na porast nataliteta, s
dugoronim ciljem uravnoteenja dobne strukture i odranja prostorne ravnotee stanovnitva u
smjeru poveanja udjela mlaeg stanovnitva.

Kao odgovor na nepovoljnu demografsku situaciju, jedna od mjera obiteljske i populacijske politike
usmjerena je na poveanje materijalnih prava roditelja. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama55 osigurat e se poveanje iznosa i limita novanih naknada iz ovog Zakona. Na taj nain
poboljat e se standard zaposlenih i samozaposlenih roditelja te roditelja s niskim primanjima ili
nezaposlenim roditeljima.

Standardizacija kriterija kod ostvarivanja odreenih socijalnih naknada

Posljednjih godina u tijeku je preispitivanje postojeeg sustava socijalnih naknada s ciljem poveanja
njegove uinkovitosti, transparentnosti, pravednosti, kao i osiguranja njegove odrivosti. Budui da je
obitelj preduvjet demografskog razvitka, prije svega e se kroz obiteljsku politiku osnaivati obitelj te
provoditi politike koje pomau usklaivanju izmeu posla i obiteljskog ivota. Stoga su socijalne
naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvoenja imovinskog cenzusa.
Socijalne naknade koje su namijenjene osobama u siromatvu i socijalno iskljuenima trebaju zadrati
naelo solidarnosti te svoju zatitnu funkciju. Budui da su dobro ciljane, konsolidacija socijalnih
naknada treba biti usmjerena na njihovu uinkovitost, adekvatnost i bolju pokrivenost najugroenijih
graana.

55
NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14

63
Kroz projekt Sinergijski socijalni sustav u sklopu Programa EU za zapoljavanje i socijalnu
solidarnost - PROGRESS 2007.-2013., tijekom 2015. i 2016. provedena je analiza sustava socijalne
zatite, izdataka za socijalne naknade i socijalnih programa na razini sredinje drave te programa i
socijalnih naknada na razini JLP(R)S. Izvjee "Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne
zatite u RH" izraeno je na temelju analize koja je pokazala da su socijalni izdaci JLP(R)S u znaajnoj
mjeri komplementarni izdacima programa na sredinjoj razini vlasti, odnosno da JLP(R)S financiraju
programe koji se ne financiraju ili se nedovoljno financiraju na sredinjoj razini ili pruaju naknade
iznad zajamenog zakonskog standarda, a koji je prilino nizak za neke socijalne skupine. Takoer su
na razini sredinje vlasti pobrojana 132 programa socijalne zatite, od ega 64 novane naknade, 50
naknada u izravnom pruanju roba i usluga te 18 naknada u subvencijama roba i usluga. Pored
socijalnih naknada projektom su obuhvaene i 32 porezne olakice (17 olakica u sustavu doprinosa
za socijalno osiguranje, 12 olakica u sustavu poreza na dohodak, 1 u porezu na dobit i 2 u porezu na
promet nekretnina). Pored navedenoga, potrebno je jo preispitati povlastice koje ostvaruju neke
skupine u drutvu na temelju svojeg posebnog statusa (bolesti ili invalidnosti), a sve sa svrhom
sveobuhvatnog uvida u socijalne programe sredinje drave.

Na temelju spomenute analize na podruju JLP(R)S identificirano je oko 2.680 naknada ili programa
socijalne zatite. Analiza meutim pokazuje da se broj ovih programa moe svesti na samo nekoliko
desetaka kategorija, jer mnoge JLP(R)S imaju iste naknade i programe pod razliitim imenima, a
namijenjeni su za iste skupine osoba ili imaju istu funkciju. Iz tog razloga uvest e se standardizacija i
harmonizacija s metodologijom Europskog sustava integrirane statistike socijalne zatite (ESSPROS).
To e omoguiti kvalitetnije prikupljanje i, u kasnijoj fazi, razmjenu podataka o programima i
korisnicima socijalne zatite izmeu nacionalne i lokalne i regionalne razine.

Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, usklaeniji i transparentan sustav socijalnih naknada

je poboljanje zakonodavnog okvira koji ureuje podruje socijalnih naknada. Kako bi se navedeno
postiglo prethodno e se provesti standardizacija kriterija za ostvarivanje prava, ujednaiti definicije
odreenih pojmova (dohodak, kuanstvo, stupnjevi oteenja i sl.), jasno odrediti prihodi koji se (ne)
ubrajaju u prihode prilikom ostvarivanja socijalnih naknada, kao i preispitati sustav imovinskog
cenzusa.

Kao odgovor na nepovoljnu demografsku situaciju, jedna od mjera obiteljske i populacijske politike
usmjerena je na poveanje materijalnih prava roditelja. Kako je cilj ove mjere pravedniji sustav
dodjele socijalnih naknada, bolja ciljanost prema najugroenijim skupinama drutva te openito vea
transparentnost sustava socijalnih naknada, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama56
osigurat e se poveenje iznosa i limita novanih naknada iz ovog Zakona. Na taj nain poboljat e se
standard zaposlenih i samozaposlenih roditelja te roditelja s niskim primanjima ili nezaposlenim
roditeljima.

Postojei poslovni procesi koji se odnose na postupke ostvarivanja socijalnih naknada, u razliitim
TDU su neusklaeni. U tu e se svrhu izraditi snimka poslovnih procesa te izraditi prijedlog promjena.
Pristupit e se izradi novih ili izmjena zakonskih okvira kako bi se otklonile postojee tekoe u
primjeni odredbi te u svrhu pojednostavljivanja postupaka.

Akcijski plan konsolidacije socijalnih naknada 2017.-2020. je dokument koji e definirati mjere i
aktivnosti koje su navedene u NPR-u, ali i ire, s obzirom na vrijeme provedbe. Sve one bit e
usmjerene na postizanje uinkovitijeg i pravednijeg sustava socijalne zatite, bolje usmjeravanje
naknada na potrebite i vei obuhvat osoba u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti te
smanjivanje rascjepkanosti sustava njegovim povezivanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini. Mjere e
biti svrstane u skupine: a) mjere koje su usmjerene na harmonizaciju i pojednostavljivanje procesa,
56
NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14

64
usklaivanje zakonodavnog okvira, standardizaciju kriterija i terminologije, osiguravanja veeg
obuhvata korisnika i bolje ciljanje naknada i programa, prilagodbi zakonodavnog okvira sa svrhom
njegove kvalitetnije primjene i podizanju razine strunog rada centara za socijalnu skrb; b) mjere koje
utjeu na veu transparentnost i uinkovitost sustava socijalne zatite kroz unaprjeenje postojeeg
IT sustava koji se koristi u sustavu socijalne skrbi i kroz koji se ostvaruje razmjena podataka s drugim
sustavima, pojednostavljivanjem poslovnih procesa u podruju ostvarivanja naknada i uspostavi
preduvjeta za daljnju razmjenu podataka s drugim sustavima i c) mjere koje e pridonijeti
unapreenju kvalitete ivota graana i smanjenju administrativnog optereenja uspostavom novih e-
usluga kroz postojei servis e-Graani. U Akcijskom planu definirat e se nositelji mjera i odgovorne
institucije, aktivnosti, rokovi provedbe, financijski uinci te nain praenja provedbe aktivnosti.

Provedba mjere rezultirat e jasnijim i transparentnim sustavom socijalnih naknada te zakonskom

usklaenosti, a bit e razvidna vea adekvatnost naknada i usmjerenost na najpotrebitije.

Integracija upravljanja socijalnim naknadama

U svrhu pojednostavljivanja postupka, osiguravanja vee dostupnosti, uspostave boljeg nadzora nad
primicima po osnovi socijalne zatite i transparentnosti isplate naknada uspostavit e se koordinacija
i razmjena podataka izmeu dionika na nacionalnoj razini te koordinacija i povezivanje s lokalnom
razinom.

Trenutno je kroz IT sustav SocSkrb osigurana razmjena podataka vezana uz postupak ostvarivanja
prava iz sustava socijalne skrbi. U svrhu osiguravanja preduvjeta za uspostavu razmjene podataka o
socijalnim naknadama iz drugih sustava poduzet e se aktivnosti za nadogradnju i unaprjeenje
funkcionalnosti IT sustava SocSkrb. Definirat e se podaci o naknadama iz drugih sustava (MDOMSP,
HZZO, HZZ, HZMO) koji bi se objedinjeno prikupljali u svrhu izrade analiza i prijedloga buduih
promjena, unaprijedit e se funkcionalnosti u svrhu pojednostavljivanja poslovnih procesa
ostvarivanja prava na naknade u podruju socijalne skrbi te izraditi servisi za razmjenu prethodno
definiranih podataka.

Radi transparentnosti troenja sredstava socijalne zatite, kao i potrebe prikupljanja podataka u
svrhu analize uinkovitosti cjelokupnog sustava socijalne zatite s ciljem njegova kontinuiranog
unapreenja, nuno je redovito prikupljati podatke o programima i izdacima socijalne zatite JLP(R)S.
Nakon to se uvede standardizirano prikupljanje podataka koji su usklaeni s ESSPROS
metodologijom, podaci o socijalnim programima JLP(R)S razmjenjivali bi se s Ministarstvom za
demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP).

Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne zatite

IT sustav SocSkrb sadri iscrpne podatke o korisnicima sustava socijalne skrbi. Informacije unutar
sustava su pogodna podatkovna podloga za e-usluge namijenjene korisnicima sustava i ostalim
graanima.

Uz postojeu razmjenu podataka koja se ostvaruje s drugim sustavima, a osnovna je poveznica OIB
graana, unaprijedit e se funkcionalnosti u svrhu osiguravanja razmjene podataka iz sustava
socijalne skrbi kroz sustav e-Graani, kao i mogunost podnoenja zahtjeva za doplatak za djecu i
rodiljne i roditeljske potpore. U navedenu svrhu osigurat e se tehnike pretpostavke za izdavanje
potvrda iz sustava socijalne skrbi te za podnoenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i
roditeljske potpore kroz sustav e-Graani.

65
Razvojem e-usluga osigurat e se graanima ekonomian, jednostavan i dostupan dohvat usluga iz
podruja socijalne zatite, to e dovesti do smanjenja administrativnog pritiska na tijela javne vlasti
te racionalizirati vrijeme potrebno za ostvarivanje odreenih prava i usluga u podruju socijalne
zatite.

4.3.4. Osiguranje odrivosti mirovinskog sustava

Poticanje dueg ostanka u svijetu rada

Hrvatski mirovinski sustav, ali i javne financije u tom kontekstu, u neprimjerenoj je situaciji glede
pitanja odrivosti, dijelei posljednje mjesto unutar drava lanica EU, s proraunskim subvencijama
za mirovine koje iznose neto iznad 4,85% BDP-a.

Demografske promjene i trenutna globalna ekonomska situacija dovela je u pitanje odrivost

mirovinskih sustava u gotovo svim lanicama EU. Statistika pokazuje da je udio stanovnitva od 65 i
vie godina u ukupnom stanovnitvu RH rastao s 15,9% prema popisu iz 2001., na 17,7% prema
popisu iz 2011. godine. Prema demografskim procjenama u 2030. oekuje se da e udio stanovnitva
starijeg od 65 biti preko 24% u ukupnom broju stanovnitva. Polazei od podataka koji odraavaju
stanje u I. obveznom mirovinskom stupu, a to je 1,23 milijuna korisnika mirovina u odnosu na 1,43
milijuna osiguranika (omjer 1:1,16), razvidno je da se mirovinski sustav nalazi u tekoama, kao to je
to sluaj i u veini europskih zemalja, kako zbog gospodarske krize, tako i zbog problema rastue
nezaposlenosti. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja u 2016. iznosili su 36,805 milijardi kuna
(10,7% BDP-a), s time da su prihodi od doprinosa iznosili 20,229 milijardi kuna (54% rashoda za
mirovine), a 46% rashoda za mirovine financirano je iz dravnog prorauna.

Pitanje unaprjeenja mirovinskog sustava nije vezano samo za odrivost mirovinskog sustava, ve i za
primjerenost razine mirovina te suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u starosti. Veliki broj
korisnika prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, penalizacija prijevremenog
umirovljenja ispod prosjeka EU (HR 1,2-4,1%, u EU 5%), mali broj korisnika starosne mirovine s
mirovinskim staem od 40 godina i vie godina (14,87%) i dr. Navedeno ukazuje da je radi postizanja i
odravanja socijalne adekvatnosti i financijske odrivosti mirovina potrebno pristupiti izmjeni
zakonodavstva u cilju povezivanja dobi umirovljenja i oekivanog trajanja ivota, obeshrabrivanju
prijevremenog umirovljenja, poticanju dueg ostanka u svijetu rada, jaanju mogunosti
zapoljavanja prema preostaloj radnoj sposobnosti, revidiranju sustava tzv. beneficiranog staa i dr.
Stabilnu financijsku starost mogue je ostvariti kontinuiranom provedbom mjera koje e pozitivno
utjecati na trite rada i zaposlenost, dok je istovremeno potrebno prilagoavati mirovinski sustav
aktualnim i oekivanim demografskim te gospodarskim kretanjima. Stoga u aktualnim nepovoljnim
demografskim uvjetima, predloene mjere prvenstveno idu u smjeru postizanja odrivosti
mirovinskog sustava, dok postizanje adekvatnosti mirovina postaje krucijalni izazov s kojim se veina
drava lanica EU mora suoiti i sveobuhvatnije baviti u cilju osiguranja primjerenog prihoda u
starosti.

Kljuna mjera za poboljanje uinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dueg ostanka u svijetu
rada, to se namjerava postii obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, odnosno veom tzv.
penalizacijom prijevremene starosne mirovine. Umjesto vaeih umanjenja koja ovise o duljini
mirovinskog staa (polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine iznosi od 0,10% do
0,34% po mjesecu ranijeg umirovljenja), predlae se uvoenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki
mjesec prije navrenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu
neovisno o godinama navrenog mirovinskog staa, (primjerice, u Austriji se prijevremena starosna
mirovina umanjuje 4,2% po godini ranijeg umirovljenja do maksimalno 15%, u Sloveniji 0,3% po
mjesecu do maksimalno 18%, u Njemakoj 0,3% po mjesecu ranijeg umirovljenja, u Litvi 0,4% po
mjesecu, ali se mirovina preraunava nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu).

66
Takoer, poticanje dueg ostanka u svijetu rada, namjerava se postii i ubrzanjem izjednaavanja
dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za ene i mukarce te nakon toga
postupnim podizanjem dobi na 67 godina za ene i mukarce. U 9 zemalja lanica EU dob za
ostvarivanje prava na starosnu mirovinu poveava se sukladno poveanju oekivanog trajanja ivota
(eka, Danska, Grka, Italija, Cipar, Maarska, Nizozemska, Portugal i Slovaka). Do 2020. dob za
starosnu mirovinu bit e vea od 65 godina u 11 zemalja lanica EU (Danska, Njemaka, Irska, Grka,
panjolska, Francuska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal i Ujedinjena Kraljevina) s time da se zbog
opeg starenja stanovnitva EU oekuje uvoenje i stroih uvjeta za starosnu mirovinu u narednom
razdoblju.

Predlae se i izmjena uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika u odnosu na vaee

uvjete od 60 godina ivota i 41 godina staa osiguranja, predlae se propisati stroe uvjete za ovu
vrstu starosne mirovine u efektivnom trajanju. Takoer, predlae se ukidanje tzv. bonifikacije,
odnosno poveanja mirovine za 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (prema vaeoj
odredbi, mirovina se poveava za 0,15% za svaki mjesec nakon navrenih godina ivota osiguranika
propisanih za stjecanje te mirovine, a najvie za pet godina).

Proirenjem kruga korisnika mirovine koji uz koritenje mirovine mogu zaposliti omoguit e se
ukljuivanje na trite rada jo nekih kategorija umirovljenika, kako bi se potaknula radna aktivacija
starijih osoba, njihov postupni izlazak iz svijeta rada te omoguio dodatni prihod u starosti.

Unaprjeenje sustava staa osiguranja s poveanim trajanjem

Vaeim Zakonom o stau osiguranja s poveanim trajanjem57 utvrena su radna mjesta i zanimanja
na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem (obuhvat vie od 25.250 radnika), budui
se radi o osobito tekim i za zdravlje i radnu sposobnost tetnim radnim mjestima na kojima nakon
odreenih godina ivota, zbog naravi i teine posla, fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri
da onemoguavaju daljnje uspjeno obavljanje toga posla. Ovisno o duini razdoblja za koje se sta
osiguranja rauna s poveanim trajanjem i stupnju poveanja staa osiguranja radnicima se sniava
dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Nakon provedene revizije stotinjak radnih
mjesta i zanimanja utvrenih navedenim Zakonom od strane eksperata medicine rada i zatite na
radu iz Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, to je ukljuivalo i neposredni izvid
eksperata i predstavnika socijalnih partnera uvjetima veine radnih mjesta/zanimanja, utvreno je da
je uvoenjem novih tehnologija, unaprjeenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada te primjenom opih
i posebnih mjera zatite na radu prestala potreba za primjenu staa osiguranja s poveanim trajanjem
na pojedinim radnim mjestima te da je sustav staa osiguranja s poveanim trajanjem potrebno
revidirati i unaprijediti.

Sukladno preporukama eksperata te nakon sveobuhvatno provedenih konzultacija sa socijalnim

partnerima i zainteresiranom javnou, izradit e se izmjene Zakona o stau osiguranja s poveanim
trajanjem, u dijelu koji se odnosi na utvrivanje manjeg broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se
sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem (vie od polovine radnih mjesta i zanimanja bit e
ukinuto ili e stupanj poveanja staa biti smanjen) te e se redefinirati institut snienja dobne
granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ovisno o stau osiguranja u efektivnom trajanju
provedenom na radnom mjestu/zanimanju na kojem se sta osiguranja rauna s poveanim
trajanjem. Slijedom navedenih izmjena oekuje se dulji ostanak u svijetu rada i smanjenje priljeva
buduih umirovljenja ovih kategorija osiguranika, ali i smanjenje iznosa doprinosa posljedino
ukidanju ili smanjenju benifikacija.

57
NN, br. 71/99, 46/07, 41/08 i 61/11

67
Uspostava jedinstvene metodologije vjetaenja

Analizom rada jedinstvenog tijela vjetaenja uoena je niska produktivnost i uinkovitost poslovnih
procesa, to je dovelo do kanjenja u provedbi postupka vjetaenja. Uz razmatranje novih poslovnih
procesa, u tijeku je izrada nove Uredbe o metodologiji vjetaenja kojom e pojednostaviti i ubrzati
postupak vjetaenja, odnosno uspostaviti jedinstvena metodologija vjetaenja za sve sustave.
Izmijenjenim i pojednostavljenim postupkom vjetaenja omoguit e se pravovremeno ostvarivanje
prava u sustavu socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne
rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom, zatite ratnih i civilnih rtava rata te drugim
sustavima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja. Na ovaj nain
znaajno e se poboljati razina zatite prava osjetljivih korisnikih skupina, ali i kvaliteta sustava
vjetaenja u RH.

68
5. Mjere i napredak u postizanju glavnih ciljeva Strategije Europa 2020.
Strategija Europa 2020. desetogodinja je strategija EU za rast i zapoljavanje. Pokrenuta je 2010.
kako bi se stvorili uvjeti za pametan, odriv i ukljuiv rast, a obuhvaa pet glavnih ciljeva za EU do
kraja 2020. godine. Oni ukljuuju zapoljavanje, istraivanje i razvoj, klimatske promjene/energiju,
obrazovanje, borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti.

Ciljevi Strategije Europa 2020. su sljedei:

1. Poveati stopu zaposlenosti za mukarce i ene u dobi izmeu 20 i 64 godine, ukljuujui
veu participaciju mladih, starijih radnika i osoba s niim stupnjem obrazovanja
2. Poboljati okruenje za istraivanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine
javnog i privatnog ulaganja u sektor istraivanja i razvoja na 3% BDP-a
3. Smanjiti emisije staklenikih plinova za 20% u usporedbi s razinama iz 1990.; poveati udio
obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije na 20%; poveati energetsku
uinkovitost za 20%
4. Poboljati razinu obrazovanja posebno kroz smanjenje stope ranog naputanja kolovanja na
manje od 10% te kroz poveanje udjela stanovnitva u dobi od 30 do 34 godine koji su zavrili
tercijarno obrazovanje na najmanje 40%
5. Promovirati socijalnu ukljuenost, posebno kroz smanjenje siromatva, s ciljem smanjenja
broja ljudi u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti za 20 milijuna.

Prikaz posljednje dostupnih vrijednosti vezano za postizanje navedenih ciljeva daje se u tablici, u
nastavku.

Tablica 4.: Napredak u postizanju glavnih ciljeva Strategije Europa 2020.

Postignute vrijednosti za RH
Pokazatelji Cilj EU Cilj RH
2008. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Stopa zaposlenosti u dobi 20 75 65,2 64,9 58,1 57,2 59,2 60,5 63,0
do 64 godina, %
Ulaganje u istraivanje i 3 1,4 0,88 0,75 0,82 0,79 0,85
razvoj, udio u BDP-u, %
Smanjenje emisije 20 (30) maksimalno 95,1 79,1 76,1 73,4
staklenikih plinova u odnosu poveanje 11% u
na 1990. godinu, % odnosu na 2005.
Poveanje udjela obnovljivih 20 20 22,0 26,8 28,0 27,9 29,0
izvora energije u konanoj
potronji energije, %
Poveanje energetske 20 20 12,32
uinkovitosti, %*
Primarna potronja energije, / 11,15 9,1 8,3 8,0 7,7 8,0
TOE
Konana potronja energije, / 7,0 7,4 6,7 6,6 6,2 6,6
TOE
Rano naputanje kolovanja, 10 4 4,4 5,1 4,5 2,7 2,8 2,8
%
Postotak stanovnitva s 40 35 18,5 23,1 25,6 32,2 30,9 30,5
tercijarnim obrazovanjem u
dobi izmeu 30-34 godine, %
Osobe u riziku od siromatva 20 milijuna ljudi 150.000 ljudi 23,7 24,7 24,5 24,4
i socijalne iskljuenosti (udio manje u riziku manje u riziku od
u ukupnom stanovnitvu, %) od siromatva siromatva
*Prati se kroz primarnu i konanu potronju energije.
Napomena: Podatak za pokazatelj stope zaposlenosti u 2016. (63%) odnosi se na III. kvartal 2016. godine. Za neke pokazatelje podaci za
2015. i 2016. jo nisu dostupni.
Izvor: Eurostat

69
U nastavku slijedi osvrt na provedbu mjera za postizanje ciljeva Strategije Europa 2020. Dodatno,
saeti prikaz novih mjera i aktivnosti sadran je u Prilogu 2.

5.1. Zapoljavanje

Poticanje zapoljavanja mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, stopa zaposlenosti stanovnitva u dobi 20-64
poveala se sa 62,1% u treem kvartalu 2015. na 63,0% u istom kvartalu 2016. godine. Istodobno,
stopa nezaposlenosti smanjila se s 15,5% na 10,9%. U pogledu kretanja u prethodnom razdoblju,
stopa zaposlenosti poveala se sa 59,2% u 2014. na 60,5% u 2015., dok se stopa nezaposlenosti
smanjila sa 17,3% na 16,3%.

Tablica 5.: Mjere aktivne politike zapoljavanja koje su se provodile tijekom 2016., s brojem korisnika
do 31. prosinca 2016.

Aktivni
Novoukljueni Ukupni
korisnici Aktivni korisnici
Mjera do korisnici
na poetku 31.12.2016.
31.12.2016. tijekom 2016.
2016.
Potpore za zapoljavanje i usavravanje 6.747 5.813 12.560 5.588
Potpore za samozapoljavanje 2.647 2.333 4.980 2.241
Obrazovanje nezaposlenih 1.095 3.809 4.904 1.129
Javni radovi 3.217 8.773 11.990 817
Struno osposobljavanje za rad bez 18.307 15.059 33.366 15.702
zasnivanja radnog odnosa
Potpore za ouvanje radnih mjesta 1.008 1.920 2.928 1.413
UKUPNO 33.021 37.707 70.728 26.890
Izvor: HZZ

Kako bi se mjere aktivne politike zapoljavanja uskladile sa stanjem na tritu rada te gospodarskim
razvojem, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) je krajem 2016. pristupilo redefiniranju
mjera aktivne politike zapoljavanja sukladno vanjskoj evaluaciji. Evaluacija je pokazala kako su mjere
aktivne politike uinkovite, ali je potrebno uiniti daljnje korake unaprjeenja kao to su: osigurati
financijsku odrivost mjera, ukinuti mjere koje se ne koriste te ustaliti kriterije za postojee mjere, a
ujedno i pojednostaviti cjelokupni administrativni postupak za korisnike mjera.

U rujnu 2016. osnovana je Radna skupina za redefiniranje mjera aktivne politike zapoljavanja u ijem
su radu sudjelovali predstavnici ministarstava, socijalnih partnera i udruga civilnog drutva.
Zakljueno je da revidirane mjere trebaju biti usmjerene prema tee zapoljivim skupinama, s
posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene, mlade te osobe s nedovoljnim kvalifikacijama to
se uzelo u obzir prilikom donoenja novog paketa mjera.

Nove mjere aktivne politike zapoljavanja usmjerene su na one skupine nezaposlenih osoba koje su
zbog niza razloga u nepovoljnom poloaju na tritu rada. Glavni cilj mjera je poveanje zapoljivosti
osoba kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, ali i poticanje poslodavaca na zapoljavanje i
otvaranje novih radnih mjesta.

Mjere aktivne politike zapoljavanja u 2017. ukljuuju: potpore za zapoljavanje, potpore za

usavravanje, potpore za samozapoljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom
mjestu, struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove, potpore za
ouvanje radnih mjesta i mjeru stalni sezonac. Posebno e se poticati aktivacija i obrazovanje mladih i
dugotrajno nezaposlenih osoba, a ciljanim obrazovanjem e se postii bolja zapoljivost

70
nezaposlenih. U konanici to e dovesti do bre aktivacije i ukljuivanje nezaposlenih osoba u svijet
rada.

U 2017. mjerama aktivne politike zapoljavanja planira se obuhvatiti 55.000 osoba.

Mjerama obrazovanja omoguuje se nezaposlenima stjecanje dodatnih kompetencija vezanih za

traena radna mjesta, a na taj nain e se poslodavcima olakati daljnji razvoj i planiranje poslovnih
procesa. Nezaposlene osobe moi e se ukljuiti u raznovrsnije programe obrazovanja, a ujedno e se
voditi rauna o individualnim potrebama nezaposlene osobe. Takoer, proiren je obuhvat mjere
strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i na osobe sa zavrenom srednjom
kolom i to na poslovima koji e im omoguiti stjecanje novih znanja i vjetina sukladno njihovoj
steenoj razini obrazovanja. Kroz potpore za zapoljavanje, poslodavcima e se sufinancirati troak
plae u iznosu do 75% za osobu koju zaposle koristei ovu mjeru. Povean je iznos subvencije za
samozapoljavanje kako bi nezaposlenim osobama pomogli realizirati poduzetniku ideju. Nadalje,
provodit e se mjera javnog rada s ciljem aktivacije nezaposlenih osoba na drutveno korisnim
poslovima s ciljem njihove motivacije za daljnje ukljuivanje na trite rada.

5.2. Istraivanje i razvoj

Jaanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva

Prema podacima Eurostata, udio izdvajanja za istraivanje, razvoj i inovacije u BDP-u RH u 2015.
iznosio je 0,85%, to je blagi porast u odnosu na 2014. kada je iznosio 0,79%. Kako bi se nastavilo s
rastom investicija, MZO je tijekom 2016. nastavilo s provedbom novog modela financiranja
istraivanja i razvoja koji je razvijen za razdoblje 2013.-2015., a koji se usredotouje na dodjelu
viegodinjih sredstva iz dravnog prorauna (ukupna sredstva 50 milijuna kuna godinje). U travnju
2016. Hrvatska zaklada za znanost objavila je poziv za Program za poticanje istraivanja i razvojnih
aktivnosti u podruju klimatskih promjena (ukupna sredstva - 17 milijuna kuna), u suradnji s
Ministarstvom zatite okolia i energetike (MZOE).

Tijekom 2016. nastavljena je provedba programa PoC, RAZUM, IRCRO i UTT koje provodi HAMAG-
BICRO. Navedeni se projekti financiraju zajmom Meunarodne banke za obnovu i razvoj, u okviru
Drugog projekta tehnologijskog razvoja (STPII), u nadlenosti MZO. Programi omoguavaju
financiranje projekata malih i srednjih poduzea te javnih znanstvenih organizacija kojima se potie
komercijalizacija rezultata istraivanja, suradnja znanstvene zajednice i poslovnog sektora i uspostava
poduzea utemeljenih na znanju.

U okviru 6. ciklusa programa PoC Provjera koncepta, tijekom 2016. ugovorena su 62 projekta u
iznosu oko 2,5 milijuna eura. Kroz program RAZUM kojim se financira razvoj poduzea utemeljenih na
znanju ugovoreno je 6 projekata u iznosu od 3,1 milijuna eura. Takoer je pokrenuta provedba 6
projekata ugovorenih u iznosu od 1,7 milijuna eura u okviru programa IRCRO kojim se potie suradnja
poslovnog i znanstvenog sektora. Na temelju natjeaja provedenog u 2015., u okviru programa UTT
kojim se omoguava komercijalizacija istraivakih projekata javnih znanstvenih organizacija,
poticanje akademskog poduzetnitva, odnosno osnivanje spin-off poduzea, tijekom 2016. je
ugovoreno 14 projekata u iznosu od 800.000 eura.

Zakonom i Pravilnikom o dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte uredit e se uvjeti za

dodjeljivanje dravne potpore za istraivako-razvojne projekte u kategoriji horizontalne potpore za
istraivanje i razvoj i inovacije. Dravna potpora za istraivako-razvojne projekte e se ostvariti kao
pravo na dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit za opravdane trokove istraivako-razvojnih
projekata obveznika poreza na dobit koji se razvrstavaju u kategorije temeljnog istraivanja,

71
industrijskog istraivanja i eksperimentalnog razvoja. Cilj je poveanje ulaganja privatnog sektora u
istraivanje i razvoj, a u konanici poveanje ukupnih ulaganja u istraivanje i razvoj odnosno
doprinos postizanju stratekog cilja od 1,4% BDP-a do 2020. godine. Novim Zakonom i Pravilnikom o
dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte omoguit e se unaprjeenje mjere koja se na
temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju58 provodila do 31. prosinca 2014., u
smislu da se njenom revizijom utjee na poveanje uinkovitosti dodjele potpore, poveanje broja
korisnika, praenje uinka ulaganja i veu transparentnost.

Poticanjem ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga dodane vrijednosti postii e se i poveanje
njihove kompetitivnosti na globalnom tritu te poveanje izvoza. Ova mjera takoer prepoznaje
nepovoljnu situaciju malih i srednjih poduzea na tritu, kao i veliki razvojni potencijal suradnje
znanstveno-istraivakih institucija s gospodarskim sektorom, stoga omoguava vei intenzitet
potpore upravo takvim projektima. Dostupnost potpora za istraivako-razvojne projekte je izuzetno
vana, jer takvi projekti podrazumijevaju velika ulaganja s neizvjesnim ishodima, ali su od presudne
vanosti za stvaranje proizvoda dodane vrijednosti te posljedino, novih radnih mjesta.

Budui da ova mjera potie ulaganja u prvi korak u inovacijskom procesu (do faze razvoja prototipa ili
pilot postrojenja), uinak potpore e su potpunosti moi sagledati tek s vremenskim odmakom te
uzimajui u obzir i uinke drugih mjera potpore koje poduzeima stoje na raspolaganju kako bi
zaokruile proces od razvoja ideje do uspjenog izlaska na trite. Prema podacima PU, u 2014. su
korisnici dravne potpore za istraivako-razvojne projekte ostvarili ukupno 124 milijuna kuna
porezne olakice. Stoga e te vrijednosti predstavljati polaznu toku za definiranje uinka Zakona o
dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte, odnosno ukupnog iznosa potpore na godinjoj
razini u razdoblju do 2020. godine. Pri tome treba uzeti u obzir da je jedan od ciljeva mjere koja se
propisuje novim Zakonom i Pravilnikom, poveanje broja korisnika potpore, a sukladno tome oekuje
se vei iznos potpore na godinjoj razini.

Unaprjeenje sustava kvalitete upravljanja i financiranja znanstvenih organizacija te poticanje

znanstvene izvrsnosti

U okviru OP-a "Uinkoviti ljudskih potencijali 2014.-2020." jedan od glavnih prioriteta financiranja
predvien je u sklopu tematskog cilja 10. Specifini cilj 10.2.3. Poboljanje uvjeta za hrvatske
istraivae, projekt Poveanje pristupa elektronikim izvorima znanstvenih i tehnikih informacija - E-
izvori koji je pokrenut u studenom 2016. (ukupna sredstva 133,7 milijuna kuna). Navedeno e
osigurati pristup kljunim meunarodnim znanstvenim bazama podataka i znanstvenih asopisa u
elektronikom obliku za sveuiline knjinice i knjinice znanstvenih i visokokolskih ustanova u RH. U
okviru OP-a "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." jedan od glavnih prioriteta za financiranje su
projekti nacionalnih znanstvenih centara izvrsnosti, kao nain jaanja istraivake izvrsnosti, a poziv
Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za njih je objavljen u studenom 2016. (ukupna sredstva
50 milijuna eura).

5.3. Klimatske promjene i energetska odrivost

Smanjene emisije staklenikih plinova

Emisije staklenikih plinova u smislu procjenjivanja ostvarenja cilja se prate na godinjoj osnovi.
Podaci kojima RH raspolae nalaze se u Izvjeu o inventaru emisija staklenikih plinova u RH za
2016., a obuhvaaju razdoblje od 1990.-2014. godine.

58
NN, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka Ustavnog suda RH, 46/07, 45/0., 63/11, 94/13 i 139/13)

72
Promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisije
staklenikih plinova

Program energetske obnove viestambenih zgrada 2014.-2020. provodi se putem javnih natjeaja
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) te je u 2016. odobreno sufinanciranje
projekata energetske obnove 63 zgrade u iznosu od priblino 50 milijuna kuna. Projekti energetskih
obnova obiteljskih kua temeljem provedenog javnog poziva FZOEU iz 2015., a u skladu s Programom
energetske obnove obiteljskih kua realizirani su tijekom 2016. godine. Isplaena sredstva za
realizaciju energetske obnove priblino 5.000 obiteljskih kua iznose 265 milijuna kuna. Preliminarne
projekcije energetskih uteda i smanjenja tetnih emisija predviaju ostvarenje preko 100 GWh,
odnosno preko 20.000 tCO2. Provedba oba programa, u periodu 2017.-2020., nastavit e se
sredstvima EFRR alociranim u sklopu OP-a Konkurentnost i kohezija 2014-2020, prioritetne osi 4 -
Promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije, (specifini cilj 4c2) za to je
osigurano 100 milijuna eura.

Promicanje energetske uinkovitosti u industrijskim proizvodnim procesima provodi se

sufinanciranjem projekata odabranih putem javnih natjeaja FZOEU te su u 2016. realizirani projekti
sa sudjelovanjem FZOEU na razini 1,5 milijuna kuna. Ukupno su ostvarene energetske utede od 3,2
GWh te smanjenje emisija od preko 1.000 tCO2. Poticajne mjere odnosile su se na zamjenu rasvjetnih
sustava u pogonima te na uvoenje uinkovitijeg elektromotornog pogona i poboljanje cjelovite
regulacije ugradnjom frekventnog pretvaraa za upravljanje.

U RH zasad ne postoji nacionalni centar izvrsnosti i znanja za energetsku uinkovitost i obnovljive

izvore energije koji bi pruao potporu projektima energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih
izvora energije unutar javne uprave. Osnivanjem Energetskog centra Braak u rekonstruiranom
objektu pod spomenikom zatitom uspostavljena je potrebna struktura za cjelokupno podruje RH.
Projektom, financiranom u iznosu od 24 milijuna kuna, uspostavio se centar izvrsnosti i znanja za
energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije s nacionalnim karakterom, ali i poduzetniki
inkubator za mlade i perspektivne tvrtke s podruja energetike. Energetski centar je smjeten u
dvorcu Braak koji je obnovljen kao niskoenergetska graevina uz pokaznu primjenu suvremenih
tehnologija graenja koja e se grijati na biomasu. Realizacijom projekta i uspostavom Energetskog
centra Braak kao nacionalnog centra izvrsnosti i znanja posebno e se potaknuti razvoj nacionalne
poslovne infrastrukture te ojaati kapacitet javnog sektora u svrhu provedbe nacionalne politike
energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije, poticanja investicija u energetici i
izgradnji energetske infrastrukture te svakako podii svijest javnosti za sve ciljne skupine o
energetskoj uinkovitosti i obnovljivim izvorima.

U pogledu Programa dravnih potpora za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih

izvora energije do 2020., do kraja listopada 2016. izgraeno je ukupno 1.289 elektrana na obnovljive
izvore energije koje isporuuju elektrinu energiju u mreu, instalirane snage 641,116 MW. U
razdoblju travanj-prosinac 2016. MZOE je izdalo 12 energetskih odobrenja za proizvodna postrojenja
odnosno povlatene proizvoae elektrine energije iz obnovljivih izvora: 1 vjetroelektrana, 1
sunana elektrana, 2 hidroelektrane, 5 kogeneracije na biomasu i 3 kogeneracije na bioplin. Tijekom
razdoblja travanj-prosinac 2016., u trajni pogon je obuhvaeno 18 postrojenja: 6 bioplinskih
postrojenja, 1 kogeneracija na biomasu, 3 male hidroelektrane, 7 sunane elektrane i 1
kogeneracijsko postrojenje.

U kontekstu zakonodavnih mjera, Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva59 donesen

je u prosincu 2016. godine. Temeljem Zakona donijet e se Odluka o Nacionalnom okviru politike za
uspostavu infrastrukture i razvoj trita alternativnih goriva u prometu, a radi se o dokumentu koji
59
NN, br. 120/16

73
daje prikaz stanja razvoja infrastrukture za alternativna goriva i udjel vozila na alternativna goriva u
prometu te postavlja ciljeve za razvoj infrastrukture i mjere za poticanje razvoja trita alternativnih
goriva.

Energetske utede za 2012. bile su 0,54 Mtoe ili 24,22% cilja izraeno u primarnoj energiji (0,38 Mtoe
ili 27,14% cilja u neposrednoj potronji). Podaci o ostvarenju ciljeva energetske uinkovitosti za
2016., kao i provedene mjere s procijenjenim uincima u uteenoj energiji i smanjenju staklenikih
plinova bit e dostupni u etvrtom nacionalnom akcijskom planu 2017.-2019.

Za potrebe izvjeivanja o emisijama/ponorima staklenikih plinova u sektoru Koritenja zemljita,

promjena u koritenja zemljita i umarstvu (tzv. LULUCF sektor) provodi se unaprjeenje
izvjeivanja vezano za obraunavanje emisija do kojih dolazi uslijed prirodnih nepogoda iz ukupno
prijavljenih emisija. S tim u svezi FZOEU je ugovorio provedbu projekta u vrijednosti od 422.500 kuna
kojim e se odrediti povrine obuhvaene prirodnim nepogodama.

Realizirani su projekti temeljem Javnog poziva za neposredno sufinanciranje istraivakih i razvojnih

aktivnosti u podruju klimatskih promjena koje je proveo FZOEU u 2015., a koji ukljuuju elemente
definirane estim nacionalnim izvjeem RH prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o
promjeni klime60 i Planom zatite zraka, ozonskog sloja i ublaavanja klimatskih promjena u RH za
razdoblje od 2013. do 2017. godine61 u vrijednosti od 100.000 kuna.

Program poticanja istraivakih i razvojnih aktivnosti u podruju klimatskih promjena za razdoblje

2015.-2016. provodi se putem javnog natjeaja za primijenjena i razvojna istraivanja putem kojeg e
se odabranim projektima dodjeljivati sredstva u iznosu do 17 milijuna kuna. Sredstva za provedbu
osigurava FZOEU, a natjeajni postupak provodi Hrvatska zaklada za znanost. Natjeaj je objavljen u
travnju 2016., i to kao prvi javni natjeaj kojim se financiraju primijenjena istraivanja u podruju
klimatskih promjena u RH, prvenstveno u ublaavanju i prilagodbi istima, s ciljem poticanja
natjecanja istraivakih projekata u formi istraivakih konzorcija sastavljenih od veeg broja
istraivaa s razliitih institucija, koji e voditi rauna o ukljuivanju mladih znanstvenika te u
istraivanju dati fokus na inovativna primjenjiva rjeenja. U natjeajnom roku zaprimljeno je 37
prijava te je donoenje odluke o odabiru projekata u tijeku.

Prelazak na kruno gospodarstvo

Smanjenju emisija staklenikih plinova kao i ublaavanju klimatskim promjenama doprinosi i prelazak
na kruno gospodarstvo, koje je ujedno i velika prilika za daljnji odrivi razvoj i gospodarski rast.
Jedno od kljunih podruja je gospodarenje otpadom i otpadnim vodama. Radi se, naime, o
preduvjetu za odriva ulaganja odnosno stabilno i predvidljivo poslovno okruenje. EU nastoji
napraviti utede u koritenju prirodnih resursa te staviti naglasak na potencijalnu korist sekundarnih
sirovina u gospodarskom razvoju, rastu i novim zelenim radnim mjestima.

Takoer, isto je istaknuto komunikacijom EK Godinji pregled rasta za 2017. (COM (2016) 725) gdje
se stavlja naglasak na vanost podupiranja prelaska na niskougljino i kruno gospodarstvo kojim je
mogue stvoriti nova radna mjesta u podruju inovativnih usluga te proizvodnje novih, odrivih
proizvoda. Jedno od podruja u kojima kruno gospodarstvo i vea uinkovitost resursa imaju
potencijalno znatne makroekonomske vanosti su i ulaganje u infrastrukturu za gospodarenje
otpadom i poveanje koritenja vrijednih materijala iz otpada. Prelazak na kruno gospodarstvo
ukljuuje niz aktivnosti kojima se pridonosi uklanjanju prepreka i osiguravanju predvidljivosti za
poslovne subjekte, promicanju inovacija i poboljanju ulagakog okruenja prvenstveno potiui

60
NN, br. 18/14
61
NN, br. 139/13

74
smanjenje nastanka otpada, odnosno poveanje recikliranja kako bi se osigurale dovoljne koliine
kvalitetnih sekundarnih sirovina.

EK izraunala je potencijal utede od 630 milijardi eura godinje za europsku industriju koja se moe
ostvariti prelaskom na kruno gospodarstvo te koritenjem otpada kao sirovine. Iz tog razloga u tijeku
su izmjene seta direktiva iz podruja otpada s kojima se podiu ciljevi recikliranja otpada te
smanjenja odlaganja otpada.

Jedna od mjera koja se ovdje eli istaknuti je uvoenje naknade za odlaganje otpada (landfil tax)
ijom primjenom e se na efikasan nain potaknuti diverziju otpada s odlagalita u korist odvajanja
na mjestu nastanka i poveanju recikliranja, a time i dostizanja preuzetih obaveza te pomaku s
linearnog u kruno gospodarstvo. Radi se o ekonomskom instrumentu koji direktno potie
gospodarenje otpadom sukladno hijerarhiji, a iji je izostanak implementacije EK u svom Izvjeu za
Hrvatsku, istaknula kao jednog od glavnih imbenika koji koi bri prelazak na kruno gospodarstvo.
Osim toga, EK je donijela konkretne preporuke za poboljanje stanja u podruju zatite okolia u RH
(COM (2017) 63) meu kojima se istie uvoenje poreza na odlagalita otpada kako bi se ukinulo
odlaganje otpada koji je mogue reciklirati i oporabiti te upotreba prihoda od gospodarskih
instrumenata za potporu odvojenom skupljanju i alternativnoj infrastrukturi.

Osim toga, koliine otpada koje se odlau u RH su znatno vee u odnosu na koliine odreene
Ugovorom o pristupanju RH EU te zahtjevima Okvirne direktive o otpadu 2008/98/EZ, a to moe,
ukoliko se u sustavu ne naprave znaajni preokreti, rezultirati financijskim kaznama zbog povrede
prava EU. Nadalje, RH mora do 2020. osigurati odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada od
najmanje 50%, a recikliranje otpada u 2015. je bilo tek 18%. Stoga su Planom gospodarenja otpadom
RH za razdoblje 2017.-2022. godine62 odreeni ciljevi u gospodarenju otpadom i mjere i aktivnosti za
provedbu ciljeva. U razdoblju travanj-prosinac 2016. utroeno je 45 milijuna kuna za izgradnju
reciklanih dvorita i nabavu komunalne opreme, dok je za aktivnost u svrhu sprjeavanja nastajanja
komunalnog otpada utroeno 1,2 milijuna kuna.

Vodno gospodarstvo

U sektoru vodnoga gospodarstva kontinuirano se provode znaajna ulaganja u projekte razvoja

vodno-komunalne infrastrukture i graevina za zatitu od tetnog djelovanja voda radi ispunjenja
zahtjeva iz Ugovora o pristupanju RH EU, poglavlje IV. Kakvoa voda. RH je predvidjela ulaganja u
iznosu od 1,2 milijuna eura za osiguranje sukladnosti s relevantnim direktivama EU u podruju
gospodarenja vodama. Nuan preduvjet za uinkovitu provedbu navedenih ulaganja je cjelovita
reforma vodno-komunalnog sektora u RH. Za operativnu provedbu te reforme ve su pripremljeni
zakonski i podzakonski prijedlozi.

Poveanje udjela obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije

Mjera ukljuuje provedbu Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine.
Definirat e se kvote za poticanu proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije (OIE)
po tehnologijama. Provedbom navedenoga, stvorit e se okviri za daljnju implementaciju obnovljivih
izvora energije, jaanje kriterija odrivosti kroz nove tehnologije, uvoenje trinih naela, poveanje
udjela u opskrbi grijanja i hlaenja iz OIE, dekarbonizacija i energetska diversifikacija u transportu.

Temeljem Izvjea o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora za razdoblje 2011.-
2014., istie se sljedee:

62
NN, br. 3/17

75
Tablica 6.: Podaci o uporabi energije iz obnovljivih izvora za razdoblje 2011.-2014.

2011. 2012. 2013. 2014.

Sektorski i ukupni udjeli te stvarna potronja energije iz OIE (%):
OIE-grijanje i hlaenje 33,7 36,5 37,2 36,2
OIE-elektrine energije 37,6 38,8 42,2 45,3
OIE-u prijevozu 0,4 0,4 2,2 2,1
Udjeli OIE svakog sektora u neposrednoj potronji energije (ktoe):
Bruto neposredna potronja OIE za grijanje i hlaenje 1235,4 1244,9 1237,0 1097,3
Bruto neposredna potronja OIE za elektrinu energiju iz OIE 587,3 593,3 638,2 670,2
Bruto neposredna potronja OIE u prijevozu 8,1 8,0 39,6 37,6
Izvor: Izvjee o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora za razdoblje 2011.-2014.

Poveanje energetske uinkovitosti

Prvotni cilj poveanja energetske uinkovitosti je Treim nacionalnim akcijskim planom 2014.-2016.
promijenjen s 9,2 u 11,15 Mtoe izraeno u primarnoj energiji (7,00 Mtoe u neposrednoj potronji).
Ciljane utede za 2020. su 2,23 Mtoe izraeno u primarnoj energiji, (1,4 Mtoe izraeno u neposrednoj
potronji). Utede za 2012. su bile 0,54 Mtoe ili 24,22% cilja izraeno u primarnoj energiji (0,38 Mtoe
ili 27,14% cilja u neposrednoj potronji). Podaci za 2016. bit e dostupni u etvrtom nacionalnom
akcijskom planu 2017. 2019. godine.

Poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu u cilju smanjenja emisija CO2 te poveanjem udjela
OIE u neposrednoj potronji energije postii e se energetskom obnovom stambenih, javnih i
komercijalnih zgrada. Uvest e se Nacionalni informacijski sustav energetskog certificiranja ime e se
omoguiti izraunavanje energetskih svojstava zgrada i izradu energetskih certifikata to e dovesti
do objedinjavanja izraunavanja potrebne energije za grijanje i hlaenje zgrada prema vaeim
normama. Donoenjem Zakona o energetskoj uinkovitosti u zgradarstvu olakat e se primjena
odredbi, kao i omoguiti lake i bre procedure izmjena i prilagodbi u skladu s izmjenama EU
Direktive o energetskoj uinkovitosti zgrada (EPBD).

Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti za razdoblje 2017.-2019. ukljuuje 40 provedbenih

mjera uteda primarne i krajnje potronje energije.

5.4. Obrazovanje

Smanjenje stope ranog naputanja kolovanja

Rano naputanje obrazovanja je u RH oduvijek na niskoj razini (postotak ranoga naputanja

kolovanja u RH - 2012. iznosio je 5,1%, 2013. 4,5%, 2014. 2,7%, 2015. 2.8%) dok je cilj Strategije
Europa 2020. 10%. Sukladno navedenim podacima RH je pri vrhu EU-a u odnosu na ostale drave
lanice, to je povezano s nainom kako je sustav obrazovanja uspostavljen, kao i dugom tradicijom
ukljuenosti u obrazovni sustav. Iz tog razloga nisu se planirale posebne mjere koje bi bile ciljano
usmjerene iskljuivo na rano naputanje obrazovanja, ve se pri unaprjeenju sustava i njegovom
razvoju vodi rauna o tome da budu ukljueni svi uenici sukladno svojim mogunostima i
sposobnostima te da sustav bude kvalitetan i dostupan kako bi uenici eljeli zavriti zapoeto
obrazovanje, koje ih u konanici vodi do zaposlenja. U tom kontekstu u rujnu 2016. donesen je
Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016.-2020., kojim se planira
poveati broj uenika u strukovnom obrazovanju te uskladiti ishode uenja u strukovnim kolama s
potrebama trita rada te mjere vezane uz unaprjeenje sustava obrazovanja odraslih i vee
ukljuivanje u cjeloivotno uenje.

76
Poveanje udjela stanovnitva u dobi od 30 do 34 godine koji su zavrili tercijarno obrazovanje

Radi poveanja pristupa visokom obrazovanju, MZO dodjeljuje dravne stipendije redovnim
studentima koji studiraju na visokim uilitima u RH. Za akademsku godinu 2016./2017. MZO je
objavio natjeaj za dravne stipendije u listopadu 2016. te ga vezao uz poetak akademske godine, a
isplatu stipendija uz donoenje Dravnog prorauna te je poetak isplata bio u sijenju 2017. godine.
Dosadanjih godina dodjela stipendija bila je vezana uz fiskalnu, a ne akademsku godinu, te je stoga i
isplata stipendija bila u travnju.

U narednom razdoblju planira se poveanje broja stipendija studentima slabijeg socijalno-

ekonomskog statusa s 5.000 na 10.000 stipendija to bi se financiralo sredstvima ESF-a. Uvest e se
stipendije za studiranje u STEM podrujima (3.000 stipendija godinje). Planira se poveanje
kapaciteta studentskog smjetaja putem sredstava iz OP-a Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te
se do kraja 2018. planira osigurati novih 1.850 leajeva, to bi se financiralo sredstvima EFRR-a
(438,18 milijuna kuna). Sadanji kapaciteti su 11.028 leajeva.

5.5. Smanjenje siromatva i socijalne iskljuenosti

Osiguravanje humanitarne pomoi u naravi te drugih programa podrke najpotrebitijima

Zbog zabiljeene visoke stope rizika od siromatva i materijalne deprivacije u RH koja trai dodatne
mjere za pomo najpotrebitijima, kroz Fond europske pomoi za najpotrebitije (FEAD) se provode
aktivnosti pruanja pomoi u obliku hrane (kao obrok ili prehrambeni paket) i/ili osnovnih
materijalnih potreptina (kao to su kolski materijal i oprema, higijenski proizvodi i druge osnovne
potreptine), to predstavlja dodanu vrijednost postojeim nacionalnim programima.

Aktivnosti provedbe usmjerene su na osam stratekih podruja: obrazovanje i cjeloivotno uenje;

zapoljavanje i pristup zapoljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama
i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduenosti i
financijska neovisnost i uravnoteeni regionalni razvoj.

Stopa rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti za 2015. iznosila je iznosila je 29,1%63 ili 1.246.000
osoba (u odnosu na 2014. iznosi smanjenje od 0,2 pp). U odnosu na poetnu 2012. (32,3%) biljei se
stalni pad stope rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti.

Tijekom 2016. provedena su dva natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava: Osiguravanje kolske
prehrane za djecu u riziku od siromatva ukupne vrijednosti 13,6 milijuna kuna i Ublaavanje
siromatva pruanjem pomoi najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne
pomoi ukupne vrijednosti 86,4 milijuna kuna.

Tijekom 2017. planira se osigurati kolsku prehranu za djecu u riziku od siromatva u 586 osnovnih
kola u iznosu od 25 milijuna kuna. Projektom su obuhvaene osnovne kole s podruja upanija iji
nacionalni indeks razvijenosti ne prelazi 125% nacionalnog prosjeka razvijenosti (sve osim Istarske
upanije, Primorsko-goranske upanije i Grada Zagreba). Za ublaavanje siromatva kroz pruanje
pomoi podjelom hrane i drugih potreptina planira se obuhvatiti oko 100.000 osoba, za to je
planirano 49 milijuna kuna.

Ugovoreni projekti usmjereni su na ublaavanje najteih oblika djejeg siromatva i siromatva

ostalim socijalno ugroenim osobama pruanjem nefinancijske pomoi.

63
Pokazatelji siromatva i socijalne iskljuenosti u 2015. - konani rezultati DZS.

77
Razvoj kvalitete udomiteljstva i ravnomjerna rasprostranjenost usluge smjetaja u udomiteljskim
obiteljima u RH

Izraen je Plan razvoja udomiteljstva za razdoblje 2016.-2017. te komparativna analiza potreba za

smjetajem djece po upanijama. Podaci iz analize ukazuju na nedostatan broj udomitelja i drugih
ciljanih programa podrke udomiteljima, za to je potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. U
pripremi je prijedlog novog Zakona o udomiteljstvu kojim e se osigurati pretpostavke za razvoj
profesionalnog i specijaliziranog udomiteljstva te plan edukacija udomitelja s ciljem njihovog
osnaivanja za suoavanje sa sve veim izazovima u podruju pruanja usluge udomiteljstva.

Uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti

U svrhu boljeg usmjeravanja programa socijalne skrbi osobama i obiteljima u riziku od siromatva
MDOMSP s francuskim partnerima provodi projekt Jaanje institucijskih kapaciteta sustava socijalne
skrbi u svrhu poboljanja mogunosti ciljanja/usmjeravanja programa socijalne skrbi i smanjivanja
siromatva. U tu svrhu e se uspostaviti novi indikatori praenja siromatva i unapreenja baze
podataka koja omoguava ranu identifikaciju obitelji i djece u riziku od siromatva. Cilj je razviti
najmanje dva socijalna programa kojima bi se omoguilo smanjenje siromatva djece i obitelji,
metodologiju praenja i evaluaciju programa, kao i razvoj programskog rjeenja za praenje
siromatva. Uz ove aktivnosti provela bi se edukacija strunjaka za koritenje svih baza i informatikih
sustava koji e se razviti unutar projekta.

Intenziviranje procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi

U provedbi deinstitucionalizacije vano je osigurati pruanje usluga u zajednici te transformirati i

unaprijediti postojee usluge u domu za korisnike koji i nadalje koriste usluge u instituciji. Tijekom
2016. objavljeni su natjeaji za bespovratna sredstva kroz EFRR - Unaprjeenje infrastrukture za
pruanje socijalnih usluga djeci i mladima kao podrka procesu deinstitucionalizacije (faza 1 - ukupne
vrijednosti 71,4 milijuna kuna), Unaprjeenje infrastrukture za pruanje socijalnih usluga u zajednici
osobama s invaliditetom kao podrka procesu deinstitucionalizacije (faza 1 - ukupne vrijednosti 107,2
milijuna kuna) te Unaprjeenje infrastrukture centra za socijalnu skrb kao podrka procesa
deinstitucionalizacije (faza 1 - ukupne vrijednosti 73,1 milijuna kuna). Pozivi su trajni, otvoreni do
kraja 2019. godine.

U planu je da se tijekom 2017. na natjeaj, od 31 doma socijalne skrbi prijavi njih 15, a od centara za
socijalnu skrb njih pet.

Financiranje viegodinjih programa organizacija civilnog drutva s ciljem razvoja i irenja mree
socijalnih usluga

Tijekom 2016. nastavilo se s provedbom tree godine trogodinjih programa (od 1. lipnja 2016. do
31. svibnja 2017.). Za provedbu je osiguran iznos od 30,2 milijuna kuna iz raspoloivih sredstava iz
dijela prihoda od igara na sreu za 2016. i to 22,7 milijuna kuna za 92 udruge osoba s invaliditetom i
7,5 milijuna kuna za 40 udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnou. Trenutno je u
procesu ugovaranja trea godina. U oujku 2017. objavljen je poziv za trogodinje programe
organizacija civilnog drutva s ciljem razvoja i irenja mree usluga u zajednici. Planirano je
financiranje iz dijela prihoda od igara na sreu oko 130 programa u ukupnom iznosu 32 milijuna kuna
godinje.

78
Sufinanciranje trokova obrazovanja uenika i studenata slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i
uenika s tekoama u razvoju

Cilj navedene mjere postie se kroz naknade u vezi s obrazovanjem propisane Zakonom o socijalnoj
skrbi i to: naknadom za redovito studiranje, naknadom za trokove smjetaja u uenikom domu i
naknadom za trokove prijevoza. Ove su naknade u 2016. koristile 353 osobe, za to je ukupno
utroeno 4 milijuna kuna.

Pored navedenoga, a temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli64 te

provedbenih propisa, osiguravaju se sredstva za prilagoeni oblik prijevoza uenika s tekoama u
razvoju i sredstva za prilagodbu udbenika, kao i sredstva za angairanje pomonika u nastavi i druge
mjere kroz sustav znanosti i obrazovanja. Sukladno Odluci o kriterijima za financiranje poveanih
trokova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane uenika s
tekoama u osnovnokolskim programima za 2016., Odluci o kriterijima za financiranje poveanih
trokova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala za kolovanje uenika s tekoama u
razvoju u srednjokolskim programima u 2016. te lanka 69. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj koli, redovito se osiguravaju poveani trokovi prijevoza uenicima s
tekoama u razvoju, kao i trokovi prijevoza za pratitelje, kada je zbog vrste i stupnja tekoa
pratitelj potreban, a koji se koluju na temelju rjeenja o primjerenom programu i obliku kolovanja.
Isplata se vri za kolsku godinu, odnosno za 10 mjeseci te je za razdoblje travanj-rujan 2016. za
navedene aktivnosti isplaeno ukupno 11,2 milijuna kuna.

MZO je u lipnju 2016. raspisalo natjeaj - Osiguravanje pomonika u nastavi i strunih

komunikacijskih posrednika uenicima s tekoama u razvoju u osnovnokolskim i srednjokolskim
odgojno-obrazovnim ustanovama. Time je osigurano financiranje pomonika u nastavi za
2016./2017. kolsku godinu ime je sredstvima ESF osiguran rad 2.030 pomonika u nastavi za 2.268
uenika s tekoama u razvoju u ukupnom iznosu od 74,7 milijuna kuna.

Takoer, u lipnju 2016. MZO je raspisalo Javni poziv za prijavu projekata udruga koje pruaju usluge
pomonika u nastavi uenicima s tekoama u razvoju za 2016./2017. kolsku godinu te je sredstvima
od igara na sreu osiguran rad za dodatnih 287 pomonika u nastavi za 302 uenika s tekoama u
razvoju u ukupnom iznosu od 11 milijuna kuna.

MZO osigurava sufinanciranje udbenika za uenike i studente koji ostvaruju prava temeljem
Pravilnika o uvjetima, postupku i nainu ostvarivanja prava na besplatne udbenike hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, Pravilnika o uvjetima, postupku i nainu
ostvarivanja prava na besplatne udbenike vojnih i civilnih invalida rata i Odluke o sufinanciranju
nabave udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava za potrebe uenika osnovnih i
srednjih kola u RH za k. god. 2016./2017. Za navedene aktivnosti u razdoblju travanj-rujan 2016.
isplaeno je ukupno 3,3 milijuna kuna. Pored navedenoga osiguravaju se i stipendije za redovite
studente slabijega socio-ekonomskog statusa koje se dodjeljuju na godinjoj razini i u sklopu redovite
djelatnosti MZO, u iznosu od 1.200 kuna mjeseno. Tijekom 2016. dodijeljeno je ukupno 5.286
dravnih stipendija.

Takoer se ve niz godina osiguravaju sredstva za podmirenje dijela trokova prijevoza za redovite
studente s invaliditetom. U 2016. je 131 student s invaliditetom ostvario pravo na pokrie trokova
prijevoza. Osiguravanje sufinanciranja trokova obrazovanja uenika i studenata slabijeg socio-
ekonomskog statusa i uenika s tekoama u razvoju nastavit e se i u narednom razdoblju.

64
NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17

79
6. Uporaba strukturnih i investicijskih fondova
6.1. Napredak u poveanju uinkovitosti koritenja sredstava ESIF

Zakljuno s 31. oujkom 2017. ugovoreno je projekata u vrijednosti od ukupno 1.453,69 milijuna
eura, odnosno 13,53 % dodijeljenih sredstva. Najbolji postotak ugovorenosti sredstava biljei
Program ruralnog razvoja (18,41 %), dok najloiji postotak ugovorenosti sredstava biljei OP za
pomorstvo i ribarstvo (9,12 %).

Najbolji postotak ugovorenosti sredstava biljei Program ruralnog razvoja (18,10 %), dok najloiji
postotak ugovorenosti sredstava biljei OP za pomorstvo i ribarstvo (7,58 %). Pozitivan rast
apsorpcije od poetka 2016. nastavio se na poetku etvrte godine sedmogodinjeg financijskog
razdoblja i ukazuje na postignuti napredak u koritenju ESIF-ova.

Prioritetni nacionalni Akcijski plan za poveanje uinkovitosti koritenja ESIF-a za razdoblje 2016.-
2018. usvojen je u lipnju 2016. godine. Akcijski plan usvojen je s ciljem poblieg definiranja provedbe
reformi u podruju povlaenja sredstava ESIF-a i temelji se na 3 cilja: smanjenju administrativnog
optereenja; osiguranju pouzdanog upravljanja sredstvima i osiguranju dovoljnog broja kvalitetno
pripremljenih projekata. Kroz predvienih 20 akcijskih mjera koje su planirane prema vremenskom
okviru uinka u kratkom (unutar 6-12 mjeseci), srednjem (uinak unutar 1-3 godine) i dugoronom
(uinak za 3+ godine) razdoblju, Akcijski plan nastoji poveati uinkovitost koritenja sredstava ESIF.

Na temelju praenja postupanja nadlenih tijela u okviru financijskih razdoblja 2007.-2013. i 2014.-
2020. utvreno je postojanje mogunosti pojednostavljenja odreenih procedura ime bi se
osigurala vea ekonominosti i efikasnost tijela koja sudjeluju u navedenom postupku, kao i sustava
upravljanja i kontrole u cijelosti, to bi se na pozitivan nain odrazilo i na prijavitelje na postupke
dodjele bespovratnih sredstava te korisnike istih.

Provedena pojednostavljenja se odnose na nekoliko kljunih aspekata kojima je cilj smanjiti

administrativno optereenje tijela u sustavu upravljanja i kontrole te korisnika, odnosno smanjiti
trajanje postupka dodjele bespovratnih sredstva, od trenutka podnoenja projektnog prijedloga do
sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, uz osiguravanje potivanja temeljnih naela na
kojima se temelji postupak dodjele bespovratnih sredstava. Tako je, u odnosu na faze postupka
dodjele bespovratnih sredstava, cjelokupni postupak koncipiran u pet faza, umjesto dosadanjih
sedam. Spomenutih pet faza moe se dodatno smanjivati, a spojiti se mogu sve faze osim Odluke o
financiranju koja mora biti samostalna.

U svrhu pojednostavljenja i prilagodbe poslovnih procesa, za koje se u praksi ocijenilo da su mogue i

neophodne, uvedene su metodoloke novine u pogledu odabira nabava za ex ante provjeru. Pri tome
se u obzir uzima vrijednost nabave, ovisno o zahtjevnostima i specifinostima pojedinog projekta.

U odnosu na ex post provjere postupka nabave, kao i komunikaciju izmeu nadlenih tijela u pogledu
zahtjeva za plaanje i dostavljanje odluke o nepravilnostima, uvedene su procedure koje jame
smanjenje administrativnog optereenja i veu razinu kvalitete komunikacije izmeu nadlenih tijela
(ponajprije u smislu skraivanja vremena u kojem se postupa).

Pojednostavljen je i postupak u podruju upravljanja nepravilnostima u financijskom razdoblju 2014.-

2020., uvaavajui sve zahtjeve iz lanka 122. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Pojednostavljeni postupak
ukljuuje postupanje u sluajevima kada je rije o radnji ili proputanju korisnika. Naravno, uvijek se
vodi rauna o tome da se ne radi o takvom postupanju koje ima ili bi moglo imati financijski uinak na

80
proraun EU. Potonje se odnosi na situacije kada su trokovi koje je korisnik potraivao omakom
nadlenog tijela odobreni, a nisu trebali biti, ali jo nisu ovjereni.

U odnosu na osobe koje u RH nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi65, uveli su se pragovi ispod kojih
nije potrebna objava (robe i usluga 500.000 kuna, radovi 1 milijuna kuna). Na opisani nain se
osigurava da se u pogledu obveze oglaavanja nabave, prema svim korisnicima primjenjuju gore
navedeni pragovi, pri emu je ostvarivanje minimalne razine trinog natjecanja koju proklamira EU,
potrebno osigurati kroz istraivanje relevantnog trita.

Upravljako tijelo za OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., je u skladu s primjenjivim pravom

EU utvrdilo nain primjene pojednostavljenih mogunosti financiranja za koje nije potrebna dodatna
metodologija. Isto se primjenjuje u sluaju:
- fiksnih stopa za izraun neizravnih trokova do visine od 15% prihvatljivih izravnih trokova
osoblja: neizravni trokovi (obino su to reijski i/ili uredski trokovi, raunovodstveni
trokovi i slino) izraunati na taj nain tijekom provedbe i ne pravdaju se nikakvim
popratnim dokumentima
- standardne veliine za trokove osoblja koje se izraunavaju dijeljenjem zadnjeg
dokumentiranog godinjeg bruto iznosa trokova plaa s 1.720 sati; troak osoblja izraunat
na taj nain jednokratno se obrazlae pri predlaganju trokova projekta i pri provedbi se
provjerava samo vrijeme provedeno na poslovima izravne provedbe projekta od strane
osoblja.

Pojednostavljene mogunosti financiranja znae omoguavanje plaanja koja se ne temelje na

stvarnim trokovima, ve na unaprijed odreenim jedininim trokovima/stopama/iznosima, ime se
smanjuje administrativno optereenje i zahtjevnost financijskog izvjetavanja, s obzirom da nije
potrebno dostavljati popratnu dokumentaciju za navedene transakcije.

U podruju smanjenja kompleksnosti sustava upravljanja i kontrole OP-a Konkurentnost i kohezija

2014.-2020., donesene su izmjene i dopune Uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole
Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda66, u vezi s
ciljem, Ulaganje za rast i radna mjesta kojim se smanjuje broj posrednikih tijela u sustavu s 13 na
9.

U okviru uvoenja e-projektne prijave i e-izvjetavanja u tijeku je dorada korisnikog portala. U

sljedeem razdoblju oekuje se dovretak procesa uvoenja funkcionalnosti i potpune operativnosti
Sustava upravljanja informacijama (MIS).

Za utvrivanje kriterija (pokazatelja) uspjenosti na razini specifinih ciljeva koristit e se postojee

metode i sustav za definiranje ciljeva i njihovo praenje. Za OP Konkurentnost i kohezija 2014.-
2020. donesen je Godinji plan obveza koji sadri odgovarajui okvir za praenje uspjenosti
ugovaranja, praenja i ovjeravanja. Za OP Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. kao okvir e se
koristiti Plan ugovaranja, plaanja i ovjeravanja koji je u izradi.

U sklopu aktivacije financijskih instrumenata tijekom 2017. bit e pokrenuti novi instrumenti za mala i
srednja poduzea i u podruju energetske uinkovitosti.

Tijekom 2016. kontinuirano su se provodile aktivnosti vezane uz jaanje suradnje izmeu

prijavitelja/korisnika i tijela koja pruaju podrku, sustavni programi izobrazbe s ciljem jaanja
administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini te jaanje kooperativnosti i suradnje

65
NN, br. 120/16
66
NN, br. 15/17 i 18/17 ispravak

81
sredinje i lokalne razine na EU projektima. U pripremi su novi programi izobrazbe za 2017. koji e
ukljuivati i edukacije koje pokrivaju podruja OP-a Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.,
Program ruralnog razvoja i horizontalne edukacije. Medijska kampanja u podruju informiranja o EU
fondovima intenzivirat e se kako bi se pruilo to vie informacija o mogunostima financiranja kroz
ESIF-ove.

6.2. Doprinos inicijativama EU i provedbi reformi

RH e sredstva iz EU fondova koristiti za doprinos najvanijim inicijativama EU kako je prikazano

tablicom, u nastavku.

Tablica 7.: Inicijative EU podrane sredstvima iz EU fondova za RH

Inicijative EU Hrvatska strategija poduprta EU fondovima

Digitalna agenda za Europu (DAE) Cilj DAE je omoguiti maksimalno iskoritavanje mogunosti koje nude digitalne
tehnologije gospodarstvu i graanima EU. U tom smislu, hrvatski prioriteti
ulaganja koristei EU fondove povezani s koritenjem Informacijske i
komunikacijske tehnologije (IKT) su: poveanje Nacionalne pokrivenosti
irokopojasnom mreom sljedee generacije (NGA); poboljanje naina
upravljanja IKT infrastrukturom jedinstveno strateko upravljanje i
koordiniranje razvoja dravne IT infrastrukture, integracija IT infrastrukture na
razini itavog javnog sektora, standardizacija poslovnih procesa, smanjivanje i
racionalizacija trokova za IT infrastrukturu; i rjeavanje pitanja niske razine
dostupnosti e-usluga.
Unija inovacija Cilj Unije inovacija je stvaranje radnih mjesta i rasta kroz istraivanje i inovacije.
U tom smislu, hrvatski prioritet ulaganja koristei EU fondove povezano s
inovacijama, je stvoriti i unaprijediti istraivaki sustav otvoren za inovacije,
sukladno potrebama gospodarstva, izvrstan u izvedbi te atraktivan najboljim
talentima. To e biti postignuto kroz organizacijsku reformu potaknutu
infrastrukturnim ulaganjima, razvoj ljudskih potencijala u podruju istraivanja,
razvoja i inovacija te potporu istraivakim aktivnostima ija je svrha potaknuti
daljnji prijenos znanja i vjetina koji mogu djelotvorno pridonijeti drutvenom
razvoju i gospodarskom rastu. Sredstva iz EU fondova takoer e se usmjeriti
na podrku za razvoj novih proizvoda i usluga kao rezultat djelatnosti
istraivanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru, ime e se direktno podii
ulaganja u istraivanje i razvoj te potaknuti dodatna ulaganja privatnog sektora
u istraivanje i razvoj. Na temelju Strategije pametne specijalizacije, namjera je
usmjeriti javna i privatna ulaganja, kao i sredstva iz EU fondova, na podruja
gdje RH ima najvee prilike za gospodarski rast.
Mladi u pokretu Cilj inicijative Mladi u pokretu je mobilnost u svrhu uenja i usavravanja,
zapoljavanje, volontiranje i razmjena mladih. RH koristi sredstva iz EU fondova
za poveanje zapoljavanja i bru integracije mladih na trite rada, posebno
onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju.
Uinkovito iskoritavanje resursa u Inicijativa Uinkovito iskoritavanje resursa u Europi podrava pomak prema
Europi resursno uinkovitom gospodarstvu s niskom razinom emisije ugljika s ciljem
postizanja odrivog razvoja. U tom kontekstu, operacije podrane sredstvima iz
EU fondova doprinijet e uinkovitom i odrivom koritenju energije te
smanjenju emisija staklenikih plinova. Mjere se odnose na energetsku
uinkovitost i obnovljive izvore energije u zgradarstvu, proizvodnim
industrijama i uslunom sektoru te poboljanju dijela javne energetske
infrastrukture, odnosno sektora toplinarstva i javne rasvjete, ime se izravno
doprinosi ostvarenju energetsko klimatskim ciljeva (20-20-20) sadranima u
Strategiji Europa 2020. Kroz unaprjeenje sustava za praenje i procjenu
utjecaja klimatskih promjena, poboljanje sustava upravljanja u zatiti od
katastrofa i velikih nesrea te investicije u smanjenje opasnosti od prioritetnih
rizika ponajprije povezanih s poplavama, EU fondovi e doprinijeti ciljevima
Strategije Europa 2020. vezanima uz prilagodbu prirodnog i gospodarskog
sustava klimatskim promjenama te smanjenju rizika od prirodnih i tehnikih
katastrofa i nesrea. Potporom iz EU fondova financira se i odrivo koritenje
kulturne i prirodne batine za potrebe lokalnog razvoja, pruanje pomoi pri

82

Program za nove kvalifikacije i radna
mjesta
Europska platforma za borbu protiv
siromatva
uspostavi podruja mree Natura 2000 i zatite, ouvanja i ponovne uspostave
bioloke raznolikosti te rjeavanje posebnih ekolokih pitanja povezanih s
kvalitetom zraka i obnovom i ponovnim koritenjem bivih industrijskih
podruja.
Poveanje razine vjetina stanovnitva, odgovor na izazov usklaivanja
potranje i ponude vjetina na tritu rada, poboljanje rezultata strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja i poveanje sudjelovanja u obrazovnom sustavu
prioriteti su za koritenje EU fondova sukladno Programu za nove kvalifikacije i
radna mjesta.
Cilj RH je smanjiti stopu rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti za 150.000
do 2020. S ciljem podrke socijalnom ukljuivanju te pravu osoba na ivot u
zajednici, EU fondovi ulau se u proces deinstitucionalizacije i irenje mree
usluga u zajednici. Takoer se podupiru projekti koje doprinose vioj razini
zapoljivosti, te stvaranju boljih uvjeta za zapoljavane skupina u nepovoljnom
poloaju, kao i veoj dostupnosti socijalnih usluga.

EU fondovi takoer e se koristiti za podrku strukturnim reformama, odnosno ostvarivanje ciljeva

definiranih NPR-om, kako je prikazano tablicom, u nastavku.

Tablica 8.: Reformske mjere podrane sredstvima iz EU fondova

Kvalitativni uinak - opis predvienih utjecaja

Naziv reformske mjere Opis ulaganja iz EU fondova
mjere
Unaprjeenje pruanja Uspostava sustava e-Poslovanje. Izradom portala e-Poslovanje osigurava se razvoj
elektronikih usluga i veeg broja e-usluga za poslovne korisnike.
pristupa informacijama Ukljuivanjem e-usluga na jednom mjestu
za graane i poslovne osigurat e se pregled postojeih svih e-usluga
subjekte poslovnim subjektima. Omoguit e se
integracija sa sustavom ovlatenja za koritenje
e-usluga te time olakati delegiranje poslova u
poslovnom okruenju. Koritenjem zajednikih
funkcija osigurat e se standardizacija rjeenja te
time lake koritenje razliitih e-usluga.
Revidiranje sustava Izrada prijedloga opih kompetencija za Utemeljen jedinstveni sustav upravljanja
odreivanja plaa u zaposlene u javnoj upravi te posebnih ljudskim resursima u javnoj upravi, koji obuhvaa
javnoj upravi i javnim kompetencija potrebnih za obavljanje kvalitetan klasifikacijski sustav, uveden
slubama specifinih poslova. transparentan i objektivan sustav zapoljavanja
utemeljen na kompetencijama i stimulativan i
pravedan sustav nagraivanja i napredovanja
temeljen na objektivnoj ocjeni radne
uinkovitosti i kvalitete rada slubenika.
Unaprjeenje sustava Izrada i stavljanje u funkciju IT sustava za Uspostavljanjem IT sustava prikupljat e se
praenja upravnog praenje i nadzor upravnog postupanja i podaci o upravnim postupcima te o primjeni
postupanja njegovo uvoenje u sva javnopravna pojedinih instituta ZUP-a to e omoguiti
tijela. analizu prikupljenih podataka i predlaganje
mjera za otklanjanje uoenih odstupanja,
pojednostavljenje, informatizaciju i potrebu za
edukacijom slubenika. Rjeavanje upravnih
stvari biti e jednostavnije, bre i uz manje
trokove.
Racionalizacija i Uspostava Centra dijeljenih usluga do Osigurat e se svim tijelima javne uprave:
industrijaliziranje pune funkcionalnosti. dijeljenje usluga, hardvera, licenci i softvera na
dravne informacijske paradigmi oblaka; mogunost koritenja
infrastrukture i laki dijeljene, pouzdane i skalabilne informacijske i
pristup uslugama koje komunikacijske infrastrukture prema paradigmi
prua javna uprava raunarstva u oblaku, kao temelj za razvoj i
implementaciju e-usluga; mogunost koritenja
pouzdanog smjetaja vlastite raunalne i
komunikacijske opreme u Centru dijeljenih
usluga te dostupnost savjetodavnih usluga
putem Centra dijeljenih usluga, kao pomo u

83

Daljnji razvoj Nadogradnja IT sustava na sudovima.
informacijskih i
komunikacijskih
tehnologija u pravosuu
Podizanje kvalitete Provedba projekta Podrke obrazovanju
sustava obrazovanja odraslih polaznika ukljuivanjem u
odraslih i poveanje prioritetne programe obrazovanja.
dostupnosti obrazovanih Provedba projekta Unaprjeenje
programa odraslim pismenosti temelj cjeloivotnog uenja.
osobama
Provedba Hrvatskog Uspostava i upravljanje Registrom HKO-a
kvalifikacijskog okvira kao podrke radu Sektorskih vijea i
(HKO) ostalih dionika u procesu provedbe HKO-
a.
Poboljanje Razvoj sustava natjecanja i smotri
relevantnosti strukovnog uenika.
obrazovanja i
osposobljavanja u
odnosu na trite rada i
njegovu kvalitetu
Poveanje zastupljenosti Razvoj i unaprjeenje modela uenja
strune prakse u kroz rad te provedba unaprjeenog
visokom obrazovanju modela strune prakse u visokom
obrazovanju.
Uspostava sustava za Unaprjeenje metodologije za izradu
strateko planiranje i stratekih dokumenata i mehanizmi za
upravljanje razvojem ukljuivanje zainteresirane javnosti.
Razvoj i implementacija IT sustava za
strateko planiranje i praenje provedbe.
Osmiljavanje i provedba izobrazbe za
rukovodee slubenike za izradu i
provedbu stratekih dokumenata.
Izrada krovnog dokumenta kojim e se
definirati nacionalni razvojni prioriteti, a
koji e biti temelj za izradu srednjoronih
(multi)sektorskih strategija i koritenje
sredstava EU-a u iduoj financijskoj
perspektivi.
Poveanje uinkovitosti i Opremanje dnevnih bolnica.
kvalitete usluga u
zdravstvu
Unaprjeenje primarne Poboljanje pristupa PZZ s naglaskom na
zdravstvene zatite i udaljena i deprivirana podruja kroz
palijativne skrbi ulaganja u potrebe pruatelja usluga
zdravstvene zatite na primarnoj razini.
Financiranje specijalistikog usavravanja
razvoju i implementaciji novih tehnolokih
rjeenja. Uspostavom jedinstvenih upravnih
mjesta olakat e se pristup javnoj upravi.
Informatizirane usluge e graani i poduzetnici
koristiti putem platforme e-Graani ili putem
platforme e-Poslovanje, a oni graani koji ne
koriste digitalne tehnologije, moi e svoja prava
ostvariti dolaskom na jedinstveno upravno
mjesto gdje e im u ostvarivanju usluge pomoi
slubenici.
Brzi sudski postupci osigurat e stvaranje
okruenja koje potie razvoj.
Poveana stopa sudjelovanja u cjeloivotnom
uenju odraslih polaznika.
Osigurat e se institucionalne pretpostavke za
usklaivanje studijskih i obrazovnih programa s
potrebama trita rada.
Unaprijeen sustav strukovnog obrazovanja.
Vea zastupljenost strune prakse u programima
visokih uilita.
Unaprijeena metodologija za izradu stratekih
dokumenata i mehanizama za ukljuivanje
zainteresirane javnosti.
Integrirano strateko i proraunsko planiranje,
to e olakati izradu stratekih dokumenata
(kratkoronih, srednjoronih i dugoronih),
obzirom da isti trebaju sadravati relevantne
ciljeve, pokazatelje uspjenosti te potrebne
izvore financiranja.
Provedena izobrazba za rukovodee slubenike,
koja e olakati primjenu propisanih smjernica te
veu kvalitetu kod izrade i provedbe stratekih
dokumenata.
Izradom Nacionalne strategije razvoja kao
krovnog dokumenta osigurano je definiranje
nacionalnih razvojnih prioriteta u
desetogodinjem razdoblju, to je temelj za
izradu ostalih srednjoronih nacionalnih
strategija te koritenje sredstava EU-a u iduoj
financijskoj perspektivi.
Podizanje kvalitete usluga i vei broj zbrinutih
pacijenata.
Vea dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga;
uinkovitije i racionalnije koritenje zdravstvenih
resursa.
Poboljat e se pristup uslugama zdravstvene
84
 doktora medicine u PZZ. zatite u depriviranim i manje atraktivnim
podrujima i ranjivim skupinama kroz
financiranje specijalistikog usavravanja doktora
medicine.
Provoenje trajne edukacije zdravstvenih Sveobuhvatnim i kontroliranim sustavom trajnog
radnika PZZ-a. strunog usavravanja lijenika ope/obiteljske
medicine poveat e se znanja i vjetine lijenika
ope/obiteljske medicine.
Integracija praenja Izrada snimke poslovnih procesa centara Osiguravanje standardizacije procesa.
socijalnih naknada za socijalnu skrb i drugih tijela koja Osiguravanje provjere prava u realnom vremenu.
sudjeluju u procesu ostvarivanja
socijalnih naknada (HZZ, HZMO, HZZO) s
naglaskom na procese ostvarivanja
socijalnih naknada.
Izrada modula u sustavu SocSkrb za
razmjenu podataka.

85
7. Institucijska pitanja i ukljuenost dionika
S obzirom na vanost Europskog semestra kao mehanizma koordinacije ekonomskih politika unutar
EU-a i instrumenta za planiranje i praenje nacionalnih strukturnih reformi, VRH je donijela Odluku o
koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje EU kojom je utvrdila institucionalni
okvir i postupke povezane s koordinacijom aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje EU -
Europski semestar na razini VRH-a. Odlukom je osnovana Meuresorna radna skupina za Europski
semestar kojoj je na elu potpredsjednica VRH za gospodarstvo, a iji su lanovi potpredsjednici VRH i
ministri. Takoer, imenovani su i koordinatori za Europski semestar na razini dunosnika u
ministarstvima koji su odgovorni za razradu reformskih mjera i aktivnosti sukladno prioritetima i
ciljevima koje utvrdi Radna skupina, pripremu planova provedbe, koordinaciju provedbe reformskih
mjera, kao i preporuka Vijea EU i mjera za postizanje ciljeva Strategije Europa 2020. te za
izvjetavanje o napretku u njihovoj provedbi.

Jedan od vanih elemenata ciklusa Europskog semestra je uspostava socijalnog dijaloga, odnosno
ukljuivanje socijalnih partnera u sam proces s ciljem uvaavanja i promoviranja izgradnje konsenzusa
oko glavnih ciljeva i predloenih reformskih mjera. Stoga je tijekom ciklusa Europskog semestra
odran niz sastanaka sa socijalnim partnerima kako bi se raspravila kljuna izvjea u okviru
Europskog semestra, dogovorilo nain suradnje, te kako bi se socijalni partneri upoznali sa smjerom
reformskih mjera i aktivno doprinijeli definiranju najboljih reformskih rjeenja.

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijea 30. sijenja 2017. socijalnim partnerima predstavljeno je

Izvjee o mehanizmu upozoravanja 2017., kao i stanje u provedbi mjera i aktivnosti utvrenih
Nacionalnim programom reformi 2016. Takoer, socijalni partneri su informirani o planiranom tijeku
aktivnosti u okviru Europskog semestra te je dogovoren nain ukljuivanja socijalnih partnera u cijeli
proces.

Nakon objave Izvjea za Hrvatsku, odrana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijea 27. veljae
2017. na kojoj se raspravljalo o nalazima dubinske analize koju je EK provela za RH i objavila u sklopu
navedenog Izvjea. Takoer je dogovoren modalitet daljnje suradnje, kao i tematski sastanci sa
socijalnim partnerima u sklopu izrade NPR-a.

U oujku 2017. odrano je pet posebnih tematskih sastanaka izmeu nadlenih ministarstava i
socijalnih partnera na kojima su raspravljene predloene mjere za 2017., i to za: podruje zdravstva,
trita rada i mirovinskog sustava, socijalnih naknada, javne uprave te znanosti i obrazovanja.

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijea 10. travnja 2017. sa socijalnim partnerima raspravljen je

cjelokupni set reformskih mjera koje VRH predlae ovogodinjim NPR-om.

Vano je istaknuti kako, osim ukljuivanja socijalnih partnera u ciklus Europskog semestra, u fazi
provedbe mjera definiranih NPR-om, socijalni partneri i zainteresirana javnost bit e ukljueni i moi
e sudjelovati i utjecati na sadraj konanih rjeenja u skladu s procedurom donoenja propisa, a koja
ukljuuje savjetovanje sa zainteresiranom javnou.

Nakon usvajanja na sjednici VRH-a, NPR e se predstaviti zastupnicima Hrvatskoga sabora.

86
 PRILOG 1.: GLAVNI CILJEVI, REFORMSKA PODRUJA I MJERE EKONOMSKE POLITIKE

Fiskalni uinak - ukupna

Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA
1.1. Unaprjeenje poslovnog okruenja
1.1.1. Integracijom inspekcijskih slubi otklonit e Poslovni sektor dobiva Mjera je normativne Odluka Vlade RH o 1.1.1.1. Donoenje Odluke svibanj-17 MINGPO
Objedinjavanje se podijeljenost u nadlenostima razliitih jamstvo koordiniranog i prirode. osnivanju radne skupine za o osnivanju radne skupine
inspekcijskih slubi inspekcija za gospodarstvo. Osnovat e se ujednaenog postupanja izradu novog propisa o za izradu novog propisa o
radna skupina koja e odrediti koji inspekcija. inspekcijama; Novi propis inspekcijama.
inspekcijski poslovi trebaju biti objedinjeni o inspekcijama 1.1.1.2. Donoenje propisa rujan-17 MINGPO
zbog funkcionalnijeg i uinkovitijeg kojim e se urediti (TDU)
obavljanja inspekcijskih poslova u inspekcijski poslovi,
gospodarstvu. Provest e se racionalizacija ustrojstvo i nain rada
postojeeg ustroja i odrediti optimalan inspekcijskog tijela.
ustroj inspekcija. Donoenjem novog propisa Uredba o unutarnjem 1.1.1.3. Donoenje Uredbe rujan-17 MINGPO
o inspekcijama uredit e se novo ustrojstvo i ustrojstvu inspekcijskog o unutarnjem ustrojstvu
zajednika naela postupanja inspekcija, s tijela inspekcijskog tijela.
ciljem rastereenja gospodarskih subjekata Izmjene posebnih zakona 1.1.1.4. Izmjene posebnih prosinac-17 MINGPO
od uestalih, neujednaenih i koji ureuju djelokrug zakona koji ureuju (TDU)
nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i inspekcijskih poslova koji djelokrug inspekcijskih
postupanja. se prenose na poslova koji se prenose na
novoustrojeno inspekcijsko novoustrojeno inspekcijsko
tijelo tijelo.
1.1.2. Rastereenje CSR4: Smanjiti Nastavno na osam izmjerenih podruja, Poslovni sektor rastereen Mogue je oekivati 1.1.2.1. Proirenje lipanj-17 MINGPO
gospodarstva od administrativno planira se proiriti primjena SCM za barem 30% od pozitivne fiskalne uinke primjene SCM
prekomjernih optereenje metodologije za sustavnu reviziju kvalitete i prekomjernih na prihodima uslijed metodologije za mjerenje i
administrativnih poduzea; CSR4: trokova propisa, odnosno mjerenje i administrativnih trokova poveanja gospodarske ciljano smanjenje
trokova i Znatno smanjiti smanjenje administrativnog optereenja u regulative i visokih kazni. aktivnosti zbog uteda administrativnog
neporeznih davanja parafiskalne svim regulatornim podrujima koja utjeu na Poslovni sektor rastereen poduzetnika. optereenja gospodarstva.
namete. poslovanje, ukljuujui i konkurentnost za minimalno 20% od 1.1.2.2. Donoenje novog veljaa-18 MINGPO
trita usluga. Mjere administrativnog prekomjernih neporeznih Akcijskog plana za
rastereenja za minimalno 30% provest e se davanja. Doprinos administrativno
do kraja 2018. za svako zakonodavno efikasnosti administracije i rastereenje gospodarstva.
podruje, ukljuujui snienja kazni i javnih politika za 1.1.2.3. Donoenje Uredbe svibanj-17 MINGPO
uklanjanje prepreka trinoj konkurenciji. gospodarstvo. Doprinos o MSP testu.
Uvode se procjene gospodarskih uinaka dugoronom poboljanju
1.1.2.4. Razvoj web portala prosinac-17 MINGPO
propisa kroz primjenu MSP testa, ukljuujui indikatora konkurentnosti
za prijavu prepreka i
i primjenu SCM metodologije, zbog hrvatskog gospodarstva
nameta.

87
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
sprjeavanja novih administrativnih prema relevantnim 1.1.2.5. Izmjene i dopune kontinuirano MINGPO
trokova, nameta i prepreka trinoj svjetskim metodologijama. propisa koji reguliraju
konkurenciji. Ukupno parafiskalno neporezna davanja
optereenje gospodarstva i graana u 2016. temeljem odluka koje
bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a) te se donosi meuresorno
treba smanjiti za minimalno 20% u razdoblju Povjerenstvo za smanjenje
2017.-2019. U partnerstvu s poslovnim i ukidanje neporeznih
sektorom planira se razviti interaktivni web davanja.
portal putem kojeg e poduzetnici i graani
prijavljivati administrativne trokove,
prepreke i namete te pratiti proces
rastereenja.
Utvrdit e se strateki okvir za jaanje Postupak ex-ante procjene Mjere su Strategija procjene uinaka 1.1.2.6. Donoenje listopad-17 UZZ
provedbe procjene uinaka propisa za uinaka propisa procesno/proceduralne propisa za razdoblje od Strategije procjene uinaka
razdoblje od 2017.-2022. godine. Ojaat e pojednostavljen je i naravi koje nemaju 2017. do 2022. propisa za razdoblje od
se kapaciteti dravnih slubenika u podruju usklaen s zakonodavnim izravan fiskalan uinak. 2017. do 2022.
provedbe metodologije procjene uinaka postupkom te nadograen Sve izobrazbe odvijaju se Akcijski plan za 2018. za 1.1.2.7. Donoenje prosinac-17 UZZ,
propisa, provedbe MSP testa i SCM ukljuivanjem elemenata iz u okviru Dravne kole provedbu Strategije Akcijskog plana za 2018. za MINGPO
metodologije, kao i pojednostaviti postupak SCM metodologije i MSP za javnu upravu u okviru procjene uinaka propisa provedbu Strategije
procjene uinaka propisa s ciljem testa. Dravni slubenici planiranog prorauna. za razdoblje od 2017. do procjene uinaka propisa
poboljanja analize uinaka zakona i koji su nositelji izrade 2022. za razdoblje od 2017. do
izvrenja plana zakonodavnih aktivnosti akata u sustavu procjene 2022.
VRH-a. uinaka propisa dodatno Uredba o provedbi 1.1.2.8. Donoenje Uredbe lipanj-17 UZZ
su educirani. Dravni postupka procjene uinaka o provedbi postupka
slubenici u tijelima koji su propisa procjene uinaka propisa.
struni nositelji izrade Smjernice za procjenu 1.1.2.9. Auriranje prosinac-17 UZZ
propisa dodatno su uinaka propisa Smjernica za procjenu
osposobljeni za izradu i uinaka propisa.
primjenu propisa to Program izobrazbe 1.1.2.10. Provedba kontinuirano UZZ
doprinosi poveanju izobrazbe za dravne
kvalitete propisa. slubenike u primjeni
metodologije za procjenu
uinaka propisa.
1.1.2.11. Izrada programa srpanj-17; MINGPO
izobrazbe za dravne kontinuirano
slubenike u primjeni MSP
testa i SCM metodologije
te provedba izobrazbe.

88
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
1.1.2.12. Provedba kontinuirano UZZ
izobrazbe za dravne
slubenike o izradi i
primjeni propisa.
1.1.2.13. Provedba kontinuirano UZZ
izobrazbe i radionica o
izradi i primjeni propisa za
dravne slubenike i
slubenike u tijelima
JLP(R)S.
Provoenje administrativnog rastereenja Poduzetnici e moi Zakon o javnoj nabavi 1.1.2.14. Implementacija prosinac-17 MINGPO,
javne nabave kroz e-nabavu odnosno elektroniki popunjavati ESPD-a u EOJN RH. NN
integraciju obrasca ESPD u EOJN RH. ESPD prilikom pripreme
1.1.2.15. Povezivanje prosinac-17 MINGPO,
Omoguit e se jednostavnija i bra provjera svoje e-ponude. Razvit e
javnih registara s EOJN RH i NN
podataka tijekom provedbe postupka javne se novi moduli u EOJN RH
implementacija
nabave kroz povezivanje kljunih javnih kojima e se omoguiti
interoperabilnog rjeenja.
registara (poslovni registri, PU, kaznena automatska provjera
1.1.2.16. Razvoj novog prosinac-17 MINGPO,
evidencija i dr.) sa sustavom EOJN RH kojime podataka iz povezanih
modula u EOJN RH. NN
upravljaju NN, kao i unaprijediti sustav EOJN registara tijekom pregleda
RH i razviti dodatni moduli potrebni za i ocjene ponuda ili zahtjeva
integraciju ESPD i potrebnih podataka iz za sudjelovanjem. Poslovni
javnih registara u suelje EOJN RH. sektor rastereen od
suvinih administrativnih
trokova i prepreka zbog
razvoja e-nabave i kriterija
ekonomski najpovoljnije
ponude.
1.1.3. Liberalizacija CSR4: Ukloniti Liberalizacija trita usluga e se provoditi Poslovni sektor osloboen Mogue je oekivati Zakon o uslugama; EU 1.1.3.1. Izmjene i kontinuirano MINGPO
trita usluga i razvoj neopravdane kroz izmjene i prilagodbe sektorskih od prepreka slobodi trine pozitivne fiskalne uinke Direktiva o uslugama; prilagodbe sektorskih
Jedinstvene regulatorne zakonskih i podzakonskih propisa za trite konkurencije i pristupa na prihodima uslijed Ugovor o funkcioniranju propisa za trite usluga.
kontaktne toke prepreke koje usluga. Niz sektora e biti obuhvaen unutarnjem tritu EU. poveanja gospodarske EU 1.1.3.2. Modernizirati web travanj-17 MINGPO,
ometaju pristup liberalizacijom - privatno obrazovanje, Poslovni sektor ima nii aktivnosti zbog uteda dizajn portala www.psc.hr HGK
reguliranim agencije za privremeno zapoljavanje, administrativni troak poduzetnika. 1.1.3.3. Objave novih prosinac-17 MINGPO,
profesijama i promet, taksi, najam vozila s vozaem i pokretanja poslovanja i dvojezinih setova HGK
njihovo obavljanje. predugovoreni prijevoz putnika, tehnike pristupa tritu usluga. poslovnih informacija.

89
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
preglede vozila, ateste, najam, leasing i Poslovni sektor moe sve 1.1.3.4. Razvoj e-usluga prosinac-17 MINGPO,
zakup poslovnih prostora, turizam, administrativne provedbom Zakljuka u HGK
gospodarenje otpadom, arhitekte, inenjere, informacije o regulativi uvoenju elektronikih
ljekarne, psihoterapiju, privatnu zatitu, dobiti na jednom mjestu. postupaka za registraciju
privatno zdravstvo, provedbu ovrha, kao i poslovnog nastana i
niz ostalih reguliranih profesija. Analiza ishoenje odobrenja za
regulatornog okvira za trite usluga obavljanje uslune
provodit e se kroz planiranu proirenu djelatnosti. Objava
primjenu SCM metodologije za mjerenje i poveznica za e-usluge
ciljano smanjenje administrativnog putem Jedinstvene
optereenja. U okviru Centra unutarnjeg kontaktne toke.
trita EU www.cut.hr nastavit e se razvoj
elektronike Jedinstvene kontaktne toke
www.psc.hr koja e poslovnom sektoru na
jednom mjestu pruati sve administrativne
odgovore o regulatornim uvjetima
poslovanja i pristupa unutarnjem tritu
usluga. Poveat e se broj setova informacija
o administrativnim uvjetima poslovanja i
stvoriti e-registar regulative za
gospodarstvo. Uvest e se e-postupci za
jednostavnu registraciju poslovnog nastana i
brze e-usluge za pristup uslunim
djelatnostima, integrirane u dravnu
informacijsku infrastrukturu i dostupne
preko Jedinstvene kontaktne toke.
1.1.4. Unaprjeenje CSR4: Smanjiti Po uzoru na sustav e-Graani omoguit e se Izradom portala e- Za provedbu je Odluka VRH-a o pokretanju 1.1.4.1. Uspostava sustava prosinac-17 MU
pruanja administrativno pristup poslovnim subjektima e-uslugama i Poslovanje osigurava se osigurano 44,5 milijuna projekta e-Poslovanje; e-Poslovanje.
elektronikih usluga i optereenje dostava poruka u poslovni korisniki razvoj veeg broja e-usluga kuna. Odluka VRH-a o izmjenama 1.1.4.2. Omoguavanje prosinac-17 MU
pristupa poduzea pretinac. Unaprijedit e se sustav izdavanja za poslovne korisnike. Odluke o pokretanju pristupa javnim e-
informacijama za vjerodajnica kako bi se omoguilo Ukljuivanjem e-usluga na projekta e-Poslovanje uslugama u RH graanima
graane i poslovne graanima i pravnim osobama iz RH da jednom mjestu osigurat e EU/EGP.
subjekte mogu pristupati i koristiti prekogranine e- se pregled svih postojeih Uredba VRH-a za 1.1.4.3. Donoenje Uredbe prosinac-17 MU
usluge koje pruaju druge drave lanice i e-usluga poslovnim odreivanje naknade za za odreivanje naknade za
obrnuto. Takoer se nastavlja daljnje subjektima. Omoguit e ponovnu uporabu ponovnu uporabu
unaprjeivanje sustava e-Graani. se integracija sa sustavom informacija informacija.

90
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
ovlatenja za koritenje e- Pravilnik o vrstama i 1.1.4.4. Donoenje sijeanj-18 MU
usluga te time olakati sadraju dozvola kojima se Pravilnika o vrstama i
delegiranje poslova u utvruju uvjeti za ponovnu sadraju dozvola kojima se
poslovnom okruenju. uporabu utvruju uvjeti za ponovnu
Koritenjem zajednikih uporabu uz Zakon o pravu
funkcija osigurat e se na pristup informacijama.
standardizacija rjeenja te
time lake koritenje
razliitih e-usluga.
1.1.5. Elektroniko CSR4: Smanjiti Donoenje novog zakonodavnog okvira kako Pokretanje poslovanja e Mogue je oekivati Zakon o uslugama; EU 1.1.5.1. Donoenje novog prosinac-17 MINGPO,
pokretanje administrativno bi se omoguilo elektroniko pokretanje biti mogue u 3 dana kroz pozitivne fiskalne uinke Direktiva o uslugama zakonodavnog okvira za MP
poslovanja optereenje poslovanja odnosno poslovnog nastana. manji broj koraka i uz na prihodima uslijed registraciju poslovnih
poduzea Regulatornom analizom postojeih sustava minimalni troak poveanja broja subjekata.
podataka i registarskih procesa dobit e se osnivanja. Poslovni sektor osnovanih poslovnih 1.1.5.2. Provedba analize lipanj-17 MINGPO,
kvalitetna baza za razvoj modernog rasteretit e se za barem subjekata. poslovnih registara. AIK
sredinjeg poslovnog registra. Time e se 70% od suvinih 1.1.5.3. Izrada preporuka rujan-17 MINGPO
stvoriti one-stop-shop sustav za brzo administrativnih trokova za uspostavu integriranog
pokretanje poslovanja i niz drugih e-usluga, pokretanja poslovanja. one-stop-shop sustava i
povezan s dravnom informacijskom elektronike registracije
infrastrukturom. poslovnog nastana u
okviru modernog
sredinjeg poslovnog
registra.
1.1.6. Unaprjeenje CSR4: Smanjiti Predvieno je donoenje zakon kojima e se Online povezivanje tijela Pretpostavlja se Detaljni plan izlaganja 1.1.6.1. Izrada Detaljnog srpanj-17 MP, DGU
sustava katastra i administrativno omoguiti funkcionalno spajanje zemljinih javne uprave omoguit e pozitivan utjecaj katastarskih izmjera i plana izlaganja
zemljinih knjiga optereenje knjiga i katastra, donoenje propisa kojima racionalno koritenje provedbe mjere na osnivanja i obnove katastarskih izmjera i
poduzea se pojednostavljuju zemljinoknjini postupci postojeih resursa i Dravni proraun zemljinih knjiga osnivanja i obnove
te uvoenje elektronike komunikacije. osiguranje institucionalnog posredno kroz zemljinih knjiga.
Nastavlja se uspostava IT sustava prostornog pamenja. Prostorni poboljanje investicijske Program katastarskih 1.1.6.2. Izrada Programa rujan-17 MP, DGU
ureenja za potrebe izrade, donoenja, planovi i drugi podaci od klime i bolje upravljanje izmjera i osnivanja i katastarskih izmjera i
provedbe i nadzora prostornih planova, znaaja za prostorno prostornim resursima. obnove zemljinih knjiga osnivanja i obnove
trajnog praenja stanja u prostoru i podruju ureenje bit e dostupni zemljinih knjiga.
prostornog ureenja te izrade izvjea o javnosti, potencijalnim Plan provedbe 1.1.6.3. Donoenje Plana prosinac-17 MP, DGU,
stanju u prostoru. IT sustav se sastoji od vie investitorima i tijelima funkcionalnog spajanja provedbe funkcionalnog MGIPU
modula koji su pojedinane aplikacije javne uprave. Omoguit e zemljinih knjiga i katastra spajanja.

91

Kvalitativni uinak - opis
Naziv reformske Preporuka Vijea
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja
mjere EU
mjere
(eDozvola, eKatalog, ePlanovi, eNekretnine, se brzo dobivanje
eArhiv dozvola, eInspekcija, Registar informacije o moguem
prostornih planova i dr.) i geoportala za nainu koritenja prostora,
prikaz prostornih slojeva iz pojedinih modula racionalizirat e se i
i vanjskih izvora. Mjera obuhvaa aktivnosti ujednaiti postupci
na potpunoj uspostavi IT sustava trita izdavanja akata iz podruja
nekretnina - eNekretnine. prostornog ureenja,
graditeljstva i procjene
vrijednosti nekretnina.
Stvorit e se uvjeti za bolje
upravljanje prostorom
openito, poboljati
transparentnost i aktivnije
sudjelovanje javnosti u
postupcima izrade i
donoenja prostornih
planova te skratiti vrijeme
potrebno za realizaciju
investicija.
Fiskalni uinak - ukupna
Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
instrumenti provedbe
dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere
rashoda
Zakon o izmjenama i 1.1.6.4. Donoenje izmjena lipanj-17 MP
dopunama Zakona o i dopuna Zakona o
zemljinim knjigama zemljinim knjigama
kojima bi se pojednostavili
zemljinoknjini poslovni
procesi (I. faza).
Zakon o zemljinim 1.1.6.5. Donoenje novog prosinac-17 MP
knjigama Zakona o zemljinim
knjigama kojim bi bile
sustavno obuhvaene sve
promjene sustava
zemljinoknjine
administracije (II. faza).
Propisi kojima se 1.1.6.6. Izmjene propisa prosinac-17 MP, DGU,
uspostavlja pravni okvir za kojima se uspostavlja MGIPU
provedbu funkcionalnog pravni okvir za provedbu
spajanja zemljinih knjiga i funkcionalnog spajanja (I.
katastra faza).
Zakon o prostornom 1.1.6.7. Reinenjering kontinuirano MGIPU
ureenju; Zakon o gradnji; sustava eDozvola;
Zakon o graevinskoj uspostava horizontalne i
inspekciji; Uredba o vertikalne povezanosti
informacijskom sustavu unutar ISPU-a, ukljuivanje
prostornog ureenja preostala 3 ureda u
eDozvolu.
1.1.6.8. Uspostava modula prosinac-17 MGIPU
Registar prostornih
planova za prijelazno
razdoblje do pune
uspostave sustava nove
generacije prostornih
planova.
1.1.6.9. Obrada podataka prosinac-18 MGIPU
postojeih prostornih
planova i implementacija u
modul Registar prostornih
planova do aurnog stanja.
92
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
1.1.6.10. Nastavak kontinuirano MGIPU
uspostave modula
ePlanovi za planove nove
generacije.
1.1.6.11. Uspostava prosinac-18 MGIPU
modula eInspekcija.
Zakon o procjeni 1.1.6.12. Donoenje prosinac-17 MGIPU
vrijednosti nekretnina Uredbe o masovnoj
procjeni vrijednosti
nekretnina.
1.1.6.13. Izrada projektne lipanj-17 MGIPU
dokumentacije za
raspisivanje javne nabave
za izradu poetnog stanja
planova priblinih
vrijednosti ili cjenovnih
blokova.
1.1.6.14. Uspostava prosinac-17 MGIPU
modula eArhiv dozvola.
1.2. Poboljanje raspolaganja i upravljanja dravnom imovinom
1.2.1. Odgovornije CSR3: Ostvariti Definiranje metodologije za utvrivanje i Definirana politika vlasnika Aktivnosti koje se 1.2.1.1. Analiza trenutnog svibanj-17 MDI,
upravljanje i napredak u procesu praenje srednjoronih ciljeva trgovakih u trgovakim drutvima u planiraju nemaju izravni sustava planiranja u Povjerenstvo
uspjenije praenje otuivanja dravne drutava u dravnom portfelju te dravnom portfelju. fiskalni uinak na Dravni trgovakim drutvima. VRH-a
poslovanja imovine i ojaati provoenje pilot projekta izrade Smanjenje razine proraun, jer je veina Odluka VRH-a o 1.2.1.2. Izrada Smjernica za srpanj-17 MDI
trgovakih drutava praenje srednjoronih planova na manjem broju zaduenosti stratekih normativne prirode, a smjernicama za izradu izradu internih akata za
u dravnom portfelju uspjenosti drutava. Provedbom mjere e se postii trgovakih drutava, a time trokovi provedbe internih akata za politiku politiku plaa Uprava i
trgovakih drutava odgovornije upravljanje i uspjenije i zaduenosti ope drave. analize i edukcije plaa Uprava i povezivanje povezivanje plaa s
u dravnom poslovanje trgovakih drutava, i to kroz Sustavno praenje financiraju se kroz plaa s rezultatima rezultatima srednjoronih
vlasnitvu te uvoenje srednjoronog upravljanja te restrukturiranja trgovakih projekt SRSP. srednjoronih planova planova stratekih
odgovornosti uvoenje kvalitetnije kontrole od strane drutava u dravnom stratekih stratekih trgovakih drutava.
rukovodstva, meu nadzornih odbora drutava to e se portfelju. trgovakih drutava.
ostalim regulirati donoenjem Odluke o uvoenju Odluka VRH-a vezano uz 1.2.1.3. Uvoenje obveze rujan-17 MDI
ostvarenjem srednjoronog planiranja, Smjernica za uvoenje obveze izrade metodoloki
napretka u izradu internih akata za politiku plaa srednjoronog planiranja standardiziranih
uvrtavanju dionica Uprava i povezivanje plaa s rezultatima srednjoronih planova
trgovakih drutava srednjoronih planova stratekih trgovakih poslovanja za sva strateka
u dravnom drutava te Kodeksa korporativnog trgovaka drutava.
vlasnitvu na burzu. upravljanja. U tijeku je analiza trenutnog
sustava planiranja u stratekim trgovakim

93
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
drutvima, nakon ega e se dati upute oko 1.2.1.4. Edukacija za listopad-17 MDI
izrade metodoloki standardiziranih pripremu metodoloki
srednjoronih planova poslovanja za sva standardiziranih
strateka trgovaka drutva, da bi onda oni srednjoronih planova
pripremili srednjorone planove poslovanja. poslovanja za sva strateka
Temeljem izraene metodologije pratit e se trgovaka drutva.
provedba planova restrukturiranja stratekih Kodeks korporativnog 1.2.1.5. Donoenje novog svibanj-17 MDI
trgovakih drutava u potekoama. upravljanja Kodeksa korporativnog
upravljanja.
Odluka o metodologiji 1.2.1.6. Definiranje studeni-17 MDI (MF i
praenja planova metodologije za praenje nadleno
restrukturiranja planova restrukturiranja. TDU)
Odluka o Popisu drutava u 1.2.1.7. Utvrivanje Popisa studeni-17 MDI (MF i
potekoama drutava u potekoama nadleno
iji e se planovi TDU)
restrukturiranja pratiti.
1.2.2. Reevaluacija CSR3: Ostvariti Identifikacija i priprema za privatizaciju ne Smanjenje proraunskog Planom upravljanja Odluka o popisu stratekih 1.2.2.1. Izmjena Odluke srpanj-17 MDI, CERP
strateke imovine i napredak u procesu stratekih trgovakih drutava te prodaja ne- manjka i javnog duga te dravnom imovinom za drutava VRH-a o popisu stratekih
smanjenje dravnog otuivanja dravne stratekih trgovakih drutava s ciljem poveanje kreditnog 2017. (koji jo nije drutava.
portfelja trgovakih imovine i ojaati prodaje manjinskih udjela, i onih trgovakih rejtinga. usvojen) planiran je Uredba o prodaji dionica i 1.2.2.2. Izmjena Uredbe o rujan-17 MDI, CERP
drutava, stanova, praenje drutava gdje se nema utjecaja na prihod od 1,0 milijardi poslovnih udjela prodaji dionica i poslovnih
poslovnih prostora i uspjenosti upravljanje i gdje nema ekonomske koristi kuna od prodaje udjela.
zemljita trgovakih drutava od dobiti ili dividende. Uinkovito smanjenje stanova, poslovnih 1.2.2.3. Prodaja ne- kontinuirano MDI, CERP
u dravnom dravnog portfelja na stanovima, poslovnim prostora, zemljita, stratekih trgovakih
vlasnitvu te prostorima i zemljitima te aktivacija uplate dividende, drutava.
odgovornosti neiskoritene dravne imovine (primjerice, prodaje dionica i Zakon o upravljanju i 1.2.2.4. Donoenje novog lipanj-17 MDI
rukovodstva, meu stavljanje u funkciju prostora bivih vojnih poslovnih udjela u raspolaganju imovinom u Zakona o upravljanju i
ostalim nekretnina i to putem prodaje, zakupa, trgovakim drutvima. vlasnitvu RH raspolaganju imovinom u
ostvarenjem prava graenja i sl.). vlasnitvu RH.
napretka u Zakon o izmjenama i 1.2.2.5. Izmjene i dopune rujan-17 MDI
uvrtavanju dionica dopunama Zakona o Zakona o zakupu i
trgovakih drutava zakupu i kupoprodaji kupoprodaji poslovnih
u dravnom poslovnih prostora prostora.
vlasnitvu na burzu. Zakon o izmjenama i 1.2.2.6. Izmjene i dopune prosinac-17 MDI, CERP
dopunama Zakona o Zakona o turistikom i
turistikom i ostalom ostalom graevinskom
graevinskom zemljitu zemljitu neprocijenjenom
neprocijenjenom u u postupku pretvorbe i
postupku pretvorbe i privatizacije.
privatizacije

94
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
Odluka o prodaji stanova 1.2.2.7. Donoenje Odluke prosinac-17 MDI
u vlasnitvu RH o prodaji stanova u
vlasnitvu RH.
Uredba o nainima 1.2.2.8. Izmjena Uredbe o prosinac-17 MDI
raspolaganja nainima raspolaganja
nekretninama u vlasnitvu nekretninama u vlasnitvu
RH RH.
1.2.2.9. Smanjenje kontinuirano MDI
dravnog portfelja na
zemljitima (zakup, pravo
graenja).
1.2.3. Redefiniranje CSR3: Ostvariti Mjera je u funkciji dugorone transformacije Reklasifikacija pojavnih Ukupno planirani fiskalni Uredba o ustrojstvu, 1.2.3.1. Donoenje Uredbe rujan-17 MDI
pojma i strukture napredak u procesu postojeeg Registra dravne imovine iz oblika imovine u skladu s uinak kojim rezultira nainu voenja i sadraju o ustrojstvu, nainu
sveobuhvatne otuivanja dravne administrativnog u upravljaki sustav. meunarodnim provedba mjere u dijelu Sredinjeg registra dravne voenja i sadraju
evidencije dravne imovine i ojaati Omoguit e se sveobuhvatan uvid u opseg i standardima. Definiran realizacije projekta imovine Sredinjeg registra dravne
imovine praenje strukturu svih pojavnih oblika imovine u standardiziran model i ISUDIO - planiran rashod imovine.
uspjenosti vlasnitvu RH, kroz definiranje modela izraeno aplikativno dravnog prorauna u 1.2.3.2. Definiranje i lipanj-17 MDI
trgovakih drutava podataka temeljenog na definiranoj rjeenje (web aplikacija, razdoblju 2016.-2018.: strukturiranje modela
u dravnom standardiziranoj metodologiji u skladu s horizontalni portal) za 4,5 milijuna kuna. podataka za pojavne oblike
vlasnitvu te meunarodnim standardima. Provedba cjelovit obuhvat aurnih i Fiskalni uinak ostvaren financijske imovine.
odgovornosti mjere ukljuuje definiranje i razvoj autentinih pravnih, u razdoblju 1.1.- 1.2.3.3. Izrada aplikacije IT srpanj-17 MDI
rukovodstva, meu metodoloki standardizirane osnove za fizikih, ekonomskih i 31.12.2016.- rashodi sustava za upravljanje
ostalim kvalitetno i razvidno donoenje odluka o financijskih podataka o dravnog prorauna: dravnom imovinom
ostvarenjem upravljanju imovinom. Instrument provedbe pojavnim oblicima imovine 1,38 milijuna kuna. (ISUDIO II).
napretka u mjere je projekt viegodinje i viefazne u vlasnitvu RH kao osnova Planirana godinja 1.2.3.4. Elektroniko rujan-17 MDI, DGU,
uvrtavanju dionica funkcionalne uspostave IT sustava za za razvidno i kvalitetno promjena rashoda povezivanje sa zajednikim MP
trgovakih drutava upravljanje dravnom imovinom (ISUDIO) donoenje odluka o dravnog prorauna IT sustavom zemljinih
u dravnom kao podatkovne i programske nadogradnje upravljanju imovinom. kojima planira rezultirati knjiga i katastra (ZIS) preko
vlasnitvu na burzu. postojeeg Registra dravne imovine. Elektroniko povezivanje s provedba mjere u web servisa.
temeljnim i javnim razdoblju 1.5. - 1.2.3.5. Povezivanje prosinac-17 MDI
registrima. Online pristup 31.12.2017.: 1,5 milijuna ISUDIO II sa sudskim
sustavu (elektroniki unos kuna. registrom, Sredinjim
podataka od strane klirinkim depozitarnim
obveznika dostave drutvom i Zagrebakom
podataka putem web burzom te putanje
aplikacije, odnosno sustava u rad.
horizontalnog portala). 1.2.3.6. Provedba javnog sijeanj-18 MDI
Osiguran vei stupanj natjeaja za povezivanje
vjerodostojnosti i ISUDIO na registar
validnosti te sistemske kulturnih dobara te druge
kontrole podataka o

95
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
dravnoj imovini. javne registre (faza III).

1.2.4. Jaanje Aktivnosti predstavljaju nastavak jaanja Cjelovita evidencija Mjera je normativne i Uputa za voenje i 1.2.4.1. Izrada Upute za rujan-17 MP
transparentnosti na transparentnosti na lokalnoj i regionalnoj trgovakih drutava u analitike prirode. objavljivanje popisa voenje i objavljivanje
razini trgovakih razini nakon izrade tek uspostavljenog kojima JLP(R)S imaju trgovakih drutava u popisa trgovakih drutava
drutava u kojima popisa trgovakih drutva u veinskom vlasnike udjele. veinskom vlasnitvu u veinskom vlasnitvu
JLP(R)S imaju vlasnitvu JLP(R)S koji predstavlja ivi Uspostavljen sustav JLP(R)S JLP(R)S, s podacima o
vlasnike udjele mehanizam s potrebom auriranja od strane praenja poslovanja strukturi vlasnitva.
vlasnika trgovakih drutava. Pregledom trgovakih drutava u 1.2.4.2. Praenje objave prosinac-17 MP
postojeeg stanja lokalnih razina vlasti kojima JLP(R)S imaju popisa o trgovakim
utvreno je postojanje stvarnih rizika vlasnike udjele. drutvima i strukturi
nastanka korupcije u radu i upravljanju vlasnitva za trgovaka
imovinom odnosno trgovakim drutvima u drutva u veinskom
vlasnitvu JLP(R)S. Sistematizacijom u vlasnitvu JLP(R)S.
podruju nadzora nad imovinom lokalnih
razina planira se openito poboljati
transparentnost i odgovornost u sektoru
poduzea u lokalnom vlasnitvu, odnosno
uinkovitost lokalne i podrune (regionalne)
razine javne uprave.
1.3. Uinkovito upravljanje ljudskim resursima i pruanje usluga u javnoj upravi
1.3.1. Revidiranje CSR3: Na temelju Utvrivanje kompetencijskog okvira za Utemeljen jedinstveni 245.000 kuna. Pilot projekt za upravljanje 1.3.1.1. Povezivanje srpanj-17 MRMS
sustava odreivanja savjetovanja sa zaposlene slubenike na rukovodeim i sustav upravljanja i ljudskim resursima kadrovskih podataka o
plaa u javnoj upravi socijalnim nerukovodeim radnim mjestima u javnoj praenja ljudskim radnim mjestima i
i javnim slubama partnerima upravi i javnim slubama te revidiranje resursima u javnoj upravi i zaposlenima u dravnoj
uskladiti okvire za sustava odreivanja plaa i izrada javnim slubama, koji slubi, izrada analiza
odreivanje plaa u zakonodavnog okvira. obuhvaa kvalitetan sloenosti radnih mjesta te
javnoj upravi i klasifikacijski sustav, katalog radnih mjesta i
javnim slubama. uveden transparentan i poslova, izrada modela
objektivan sustav ocjenjivanja i procjene
zapoljavanja utemeljen na uinkovitosti zaposlenika,
kompetencijama i simulacija stvarnih uvjeta
stimulativan i pravedan ureivanja plaa te
sustav nagraivanja i povezivanje svih
napredovanja temeljen na relevantnih podataka o
objektivnoj ocjeni radne radnom mjestu i
uinkovitosti i kvalitete zaposlenicima.

96
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
rada slubenika. Zakon o plaama u 1.3.1.2. Izrada Nacrta prosinac-17 MRMS
dravnoj slubi prijedloga zakona o
plaama u dravnoj slubi.

16 milijuna kuna (85% 1.3.1.3. Izrada prijedloga oujak-18 MU

ESF, 15% nacionalno opih kompetencija za
sufinanciranje). zaposlene u javnoj upravi
te posebnih kompetencija
potrebnih za obavljanje
specifinih poslova.
1.3.1.4. Izrada rujan-18 MU
kompetencijskih profila za
pojedina radna mjesta u
javnoj upravi.
Zakon o plaama u javnim 1.3.1.5. Izrada Nacrta prosinac-18 MU
slubama prijedloga zakona o
plaama u javnim
slubama.
1.3.2. Unaprjeenje CSR3: Na temelju Izgradnja sustava sredinje koordinacije u Uinkovitija koordinacija Trokovi eventualnog Odluka VRH-a o uspostavi 1.3.2.1. Analiza radi prosinac-17 MRMS
sustava kolektivnoga savjetovanja sa kolektivnim pregovorima podrazumijeva nadlenih sredinjih TDU u novoga zapoljavanja. sredinjeg tijela za definiranja djelokruga
pregovaranja o socijalnim donoenje Odluke VRH-a o uspostavi procesu kolektivnog evidenciju, koordinaciju i rada, strukture te
sklapanju kolektivnih partnerima sredinjeg tijela za evidenciju, koordinaciju i pregovaranja o sklapanju praenje kolektivnih potrebnih ljudskih resursa
ugovora koji uskladiti okvire za praenje kolektivnih ugovora koji se kolektivnih ugovora koji ugovora koji se za ustrojavanje sredinjeg
obvezuju VRH odreivanje plaa u primjenjuju na zaposlenike u dravnoj i obvezuju VRH. Ujednaen primjenjuju na zaposlenike tijela za uinkovitiju
javnoj upravi i javnim slubama, za ije se plae i druga pristup pregovarakih u dravnoj i javnim koordinaciju u kolektivnim
javnim slubama. materijalna prava sredstva osiguravaju u odbora VRH-a. Poboljano slubama, za ije se plae i pregovorima.
dravnom proraunu, odnosno riznici prema financijsko upravljanje druga materijalna prava
posebnom propisu te zaposlenike u javnim sredstvima osiguranim u sredstva osiguravaju u
ustanovama kojima se sredstva za plae dravnom proraunu te dravnom proraunu,
osiguravaju iz sredstava HZZO-a te sklapanje osiguranje odrivosti odnosno riznici prema
usklaenih, pravno i financijski odrivih sustava plaa u dravnim i posebnom propisu te
kolektivnih ugovora. javnim slubama. zaposlenike u javnim
ustanovama kojima se
sredstva za plae
osiguravaju iz sredstava
HZZO-a.

97
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
Kolektivni ugovor za 1.3.2.2. Analiza pravnih i prosinac-17 MRMS
dravne slubenike i javne financijskih uinaka
slubenike kolektivnih ugovora koji
obvezuju VRH.
1.3.3. Unaprjeenje Mjera predstavlja nastavak jaanja provedbe Pojaani elementi Mjera nema izravan Akcijski plan za 2017. i 1.3.3.1. Donoenje svibanj-17 MP
stratekog i Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje preventivnog fiskalan uinak. 2018. uz Strategiju Akcijskog plana za 2017. i
provedbenog okvira od 2015. do 2020. nakon provedbe prvog antikoruptivnog suzbijanja korupcije za 2018. uz Strategiju
borbe protiv prateeg provedbenog dokumenta Akcijskog mehanizma odnosno razdoblje od 2015. do suzbijanja korupcije za
korupcije plana za 2015. i 2016. uz Strategiju elementi upravljanja 2020. godine razdoblje od 2015. do
suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do korupcijskim rizicima u 2020. godine.
2020. godine te dodatnog unaprjeenja dravnoj upravi, JLP(R)S, Odluka o osnivanju Savjeta 1.3.3.2. Osnivanje Savjeta travanj-17 MP
sustavnog praenja provedbe i procjene javnopravnim tijelima, za sprjeavanje korupcije za sprjeavanje korupcije.
uinaka mjera i aktivnosti iz akata planiranja trgovakim drutvima u
vezanih uz sprjeavanje korupcije. kojima drava te JLP(R)S
imaju vlasnike udjele,
privatnom i neprofitnom
sektoru te pojaan
institucionalni okvir
nadzora provedbe i
evaluacije uinaka
aktivnosti iz nacionalnih
akata planiranja vezanih uz
sprjeavanje korupcije.
Uspostavit e se procedura za identificiranje, Uinkovita i ujednaena Zakljuak VRH-a o 1.3.3.3. Izrada Smjernica za travanj-17 MU
upravljanje i rjeavanje sukoba interesa u politika upravljanja prihvaanju Smjernica za upravljanje sukobom
javnoj upravi. Donijet e se Zakon o etikom sukobom interesa u javnoj upravljanje sukobom interesa u javnoj upravi s
sustavu u javnom sektoru koji bi se upravi koja e doprinijeti interesa u javnoj upravi praktinim primjerima i
primjenjivao na zaposlene u TDU i drugim jaanju povjerenja graana alatima.
dravnim tijelima, tijelima i upravnim u etinost javne uprave i Zakon o etikom sustavu u 1.3.3.4. Donoenje Zakona prosinac-17 MU
tijelima JLP(R)S, pravnim osobama i drugim njezinih zaposlenika. javnom sektoru o etikom sustavu u
tijelima koja imaju javne ovlasti, pravnim Uspostavljena jedinstvena javnom sektoru.
osobama koje obavljaju javnu slubu, etika infrastruktura u
pravnim osobama iji je osniva RH ili javnom sektoru.
JLP(R)S, pravnim osobama koje se temeljem
posebnog propisa financiraju preteito ili u
cijelosti iz dravnog prorauna ili iz
prorauna JLP(R)S i trgovakim drutvima u
kojima RH ili JLP(R)S imaju zasebno ili
veinsko vlasnitvo. Zakonom e se na
jedinstven nain propisati osnovni standardi
ponaanja i postupanja zaposlenika u

98
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
javnom sektoru prema graanima i drugim
strankama u javnom sektoru, obveza
donoenja Etikog kodeksa te urediti
institucionalni okvir za jaanje etikog
sustava na svim razinama javnih tijela.
1.3.4. Unaprjeenje Sustavno praenje primjene ZUP-a te u tu Uspostavljanjem IT sustava 64.197,20 eura (90% IPA, Zakon o opem upravnom 1.3.4.1. Razvoj Sustava za rujan-17 MU
sustava praenja svrhu izrada i stavljanje u funkciju IT sustava prikupljat e se podaci o 10% nacionalno postupku upravljanje relacijskom
upravnog za praenje i nadzor upravnog postupanja i upravnim postupcima te o sufinanciranje). bazom podataka (SURBP),
postupanja njegovo uvoenje u sva javnopravna tijela. primjeni pojedinih instituta kao i s njime povezan IT
ZUP-a to e omoguiti sustav za praenje ZUP-a
analizu prikupljenih baziran na web tehnologiji.
podataka i predlaganje 1.3.4.2. Provedba prosinac-17 MU
mjera za otklanjanje terenskog ispitivanja
uoenih odstupanja. sustava za praenje ZUP-a
Rjeavanje upravnih stvari s odabranim dionicima s
biti e jednostavnije, bre i razliitih upravnih razina i
uz manje trokove. razvoj standardnih
izvjetaja na temelju
metodologije ZUP-a.
1.3.4.3. Obuka dionika na lipanj-18 MU
sredinjoj, regionalnoj i
lokalnoj razini za rad na
sustavu praenja ZUP-a.
1.3.5. Racionalizacija CSR4: Smanjiti Uspostavljanje Centra dijeljenih usluga kao Osigurat e se: dijeljenje 300 milijuna kuna (85% Zakon o dravnoj 1.3.5.1. Uspostava Centra oujak-18 MU
i industrijaliziranje administrativno jedinstvenog stratekog mjesta upravljanja i usluga, hardvera, licenci i ERRF, 15% nacionalno informacijskoj dijeljenih usluga do pune
dravne optereenje koordiniranja razvoja dravnog IT-a te softvera na paradigmi sufinanciranje). infrastrukturi; funkcionalnosti.
informacijske poduzea racionalizacije izdataka dravnog IT-a putem oblaka; svim tijelima Uredba o organizacijskim i
infrastrukture i laki nadzora nad troenjem proraunskih javne uprave mogunost tehnikim standardima za
pristup uslugama sredstava. Uspostavljanje jedinstvenih koritenja dijeljene, povezivanje na dravnu
koje prua javna upravnih mjesta kao fizikih i digitalnih pouzdane i skalabilne informacijsku
uprava portala ime e se olakati pristup uslugama informacijske i infrastrukturu
koje prua javna uprava, jer e korisnicima komunikacijske
na jednom mjestu biti dostupne informacije i infrastrukture prema
usluge razliitih tijela javne uprave. paradigmi raunarstva u
oblaku te mogunost
smjetaja vlastite
raunalne i komunikacijske

99
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
opreme u Centru dijeljenih 113,84 milijuna kuna 1.3.5.2. Analiza oujak-18 MU
usluga i dostupnost (85% ESF; 15% informacijske, pravne i
savjetodavnih usluga nacionalno fizike infrastrukture za
putem Centra dijeljenih sufinanciranje). Inicijalno uspostavu jedinstvenog
usluga, kao pomo u e troak narasti, jer e upravnog mjesta.
razvoju i implementaciji dravna uprava
novih tehnolokih rjeenja. uspostaviti jedinstvena
Uspostavom jedinstvenih upravna mjesta. Kako e
upravnih mjesta olakat e jedinstvena upravna
se pristup javnoj upravi. mjesta preuzimati
Informatizirane usluge e posao, tako e se
graani i poduzetnici preoblikovati
koristiti putem platforme organizacija dravne
e-Graani ili putem uprave te e se troak
platforme e-Poslovanje. smanjiti.

1.4. Uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi

1.4.1. Cjelovito CSR3: Do kraja Uredit e se obavljanje upravnih funkcija i Stvorene pretpostavke za Statusne promjene i Zakon o dravnoj upravi 1.4.1.1. Izrada Nacrta rujan-17 MU
normativno 2016. zapoeti poslova dravne uprave, utvrditi kriteriji za cjelovito i sustavno smanjenje rashoda prijedloga zakona o
ureenje smanjivati prijenos prvostupanjskih poslova na urede prenoenje donijeti e godinje dravnoj upravi i njegovo
organizacije i rascjepkanost i dravne uprave te kriteriji za prijenos drugih prvostupanjskih upravnih i utede u proraunu od usvajanje.
obavljanja poslova poboljavati poslova na JLP(R)S i pravne osobe s javnim drugih poslova sa razine oko 10 milijuna kuna. Zakon o dravnim 1.4.1.2. Izrada Nacrta rujan-17 MU
dravne uprave i funkcionalnu ovlastima. Rijeit e se problem ministarstava na urede agencijama prijedloga zakona kojim se
racionalizacija raspodjelu institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne dravne uprave u na jedinstven nain
sustava pravnih nadlenosti u javnoj fragmentacije i sloenosti, i to: ureenjem upanijama i pravne osobe ureuje sustav pravnih
osoba s javnim upravi radi statusa pravnih osoba s javnim ovlastima s javnim ovlastima. osoba s javnim ovlastima
ovlastima poboljanja agencijskog tipa, njihove uloge u sustavu Definirani kriteriji za agencijskog tipa i njegovo
agencijskog tipa uinkovitosti i javne uprave, ustrojstva, naina upravljanja, osnivanje i rad agencija usvajanje.
smanjenja odgovornosti, nadzora, izvora financiranja, temeljem kojih e se 1.4.1.3. Analiza listopad-17 MU
teritorijalnih pravnog statusa zaposlenih i drugih vanih pristupiti daljnjoj usklaenosti pravnih
nejednakosti u pitanja za njihov rad. racionalizaciji i koji e osoba agencijskog tipa sa
pruanju javnih sprijeiti nepotrebno zakonom utvrenim
usluga. osnivanje novih agencija u kriterijima i standardima.

100
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
budunosti. Smanjivanje Zakljuak VRH-a o 1.4.1.4. Donoenje Plana prosinac-17 MU
fragmentacije sustava prihvaanju Plana racionalizacije agencija
javne uprave (smanjenje racionalizacije agencija sukladno rezultatima
broja agencija za 20%) te provedene analize.
poveanje uinkovitosti Izmjene propisa kojima su 1.4.1.5. Izmjena propisa o lipanj-18 MU
rada agencija i drugih osnivane agencije i druge ustrojstvu i djelokrugu
pravnih osoba s javnim pravne osobe agencija sukladno Planu
ovlastima. racionalizacije.
1.4.2. Racionalizacija CSR3: Do kraja Struktura obavljanja prvostupanjskih Pripajanjem podrunih Mjera je normativne Zakljuak VRH-a o 1.4.2.1. Donoenje Plana prosinac-17 MU
prvostupanjskih 2016. zapoeti poslova dravne uprave kroz urede dravne jedinica smanjit e se prirode. prihvaanju Plana racionalizacije podrunih
tijela i podrunih smanjivati uprave i njihove ispostave te podrune fragmentiranost dravne racionalizacije podrunih jedinica sredinjih TDU.
jedinica TDU rascjepkanost i jedinice i ispostave sredinjih TDU trenutno uprave (smanjenje broja jedinica sredinjih TDU
poboljavati je fragmentirana i neracionalna. Kako bi se podrunih jedinica za 20%) Izmjene propisa o 1.4.2.2. Izmjene propisa lipanj-18 MU
funkcionalnu omoguila bolja organizacija posla i i osigurat e se bre i ustrojstvu i djelokrugu TDU sukladno Planu
raspodjelu koritenje ljudskih kapaciteta, uinkovitije uinkovitije postupanje racionalizacije podrunih
nadlenosti u javnoj obavljanje poslova te racionalizacija drave prema graanima i jedinica.
upravi radi trokova unutarnjih upravnih funkcija poduzetnicima.
poboljanja konsolidirat e se urede dravne uprave kao
uinkovitosti i temeljna i multifunkcionalna tijela za
smanjenja obavljanje prvostupanjskih poslova dravne
teritorijalnih uprave na nain da im se organizacijski
nejednakosti u pridrui dio podrunih jedinica i ispostava
pruanju javnih sredinjih ureda dravne uprave.
usluga.
1.4.3. Unaprjeenje CSR3: Do kraja Prenoenje prvostupanjskog inspekcijskog Osigurat e se uinkovito, Mjera je normativne Zakon o upravnoj inspekciji 1.4.3.1. Izrada Nacrta listopad-18 MU
zakonitosti rada 2016. zapoeti nadzora nad JLP(R)S sa MU na urede dravne pravodobno i ekonomino prirode. prijedloga zakona o
javnopravnih tijela smanjivati uprave u upanijama uredit e se novim se obavljanje poslova upravnoj inspekciji i
osiguravanjem rascjepkanost i Zakonom o upravnoj inspekciji. upravne inspekcije te njegovo usvajanje.
uinkovite, poboljavati ujednaenost inspekcijskih
kvalitetne i funkcionalnu postupaka.
pravodobne upravne raspodjelu
inspekcije nadlenosti u javnoj
upravi radi
poboljanja
uinkovitosti i
smanjenja
teritorijalnih
nejednakosti u
pruanju javnih
usluga.

101
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
1.4.4. Utvrivanje CSR3: Do kraja Razradit e se prijedlog modela odrive Osigurat e se uinkovita Procjena fiskalnog Zakljuak VRH-a 1.4.4.1. Analiza indikatora prosinac-17 MU
modela funkcionalne 2016. zapoeti funkcionalne i fiskalne decentralizacije na provedba javnih funkcija u uinka je mogua tek po za procjenu kapaciteta
i fiskalne smanjivati temelju kriterija za ujednaeno i kvalitetno nadlenosti lokalne utvrenju modela JLP(R)S.
decentralizacije rascjepkanost i pruanje javnih usluga u lokalnoj i podrunoj samouprave te osigurati funkcionalne i fiskalne
1.4.4.2. Izrada modela oujak-18 MU
poboljavati (regionalnoj) samoupravi, jer trenutno kvaliteta, brzina i decentralizacije.
funkcionalne i fiskalne
funkcionalnu ogranieni kapaciteti velikog broja dostupnost javnih usluga iz
decentralizacije.
raspodjelu samoupravnih jedinica i njihova djelokruga lokalne
nadlenosti u javnoj neujednaenost rezultiraju drastinim samouprave za graane i
upravi radi razlikama u broju i kvaliteti javnih usluga i gospodarstvo.
poboljanja predstavljaju prepreku daljnjoj
uinkovitosti i decentralizaciji.
smanjenja Izradit e se novi model financiranja JLP(R)S Uspostava jednostavnijeg i Fiskalni uinak bit e Novi zakon o financiranju 1.4.4.3. Analiza postojeeg svibanj-17 MF
teritorijalnih s ciljem pojednostavljenja i poboljanja transparentnijeg sustava definiran nakon JLP(R)S sustava raspodjele prihoda
nejednakosti u postojeeg sustava financiranja. Za potrebe raspodjele prihoda od provedbe odgovarajuih od poreza na dohodak i
pruanju javnih izrade novoga modela sustava financiranja poreza na dohodak i analiza i simulacija. sustava financiranja
usluga. JLP(R)S, Povjerenstvo e: analizirati postojei sustava financiranja decentraliziranih funkcija,
sustav raspodjele prihoda od poreza na decentraliziranih funkcija kao i dodjele pomoi
dohodak i sustav financiranja te ublaavanja JLP(R)S iz dravnog
decentraliziranih funkcija te zakonski okvir nejednakosti izmeu prorauna i zakonskog
koji ih ureuje; analizirati postojei sustav fiskalnih kapaciteta okvira koji ih ureuje te
dodjele pomoi JLP(R)S iz dravnog JLP(R)S. provedba relevantnih
prorauna, razdjela MF i zakonski okvir koji simulacija.
ga ureuje; izraditi simulacije prijedloga 1.4.4.4. Prijedlog novog lipanj-17 MF
raspodjele prihoda od poreza na dohodak modela financiranja (MRRFEU)
ukljuujui i namjenske prihode za JLPR(S).
financiranje decentraliziranih funkcija; 1.4.4.5. Donoenje novog rujan-17 MF
izraditi simulacije prijedloga sustava dodjele Zakona o financiranju
pomoi fiskalnog izravnanja te izraditi JLP(R)S.
prijedlog novoga Zakona o financiranju
JLP(R)S.
1.5. Poboljanje uinkovitosti pravosudnog sustava
1.5.1. Skraivanje CSR5: Poduzeti Provest e se funkcionalno spajanje Poboljat e se Mjera je normativne i Zakon o podrujima i 1.5.1.1. Analiza uinaka svibanj-17 MP
trajanja sudskih mjere za prekrajnih sudova s opinskim sudovima, uinkovitost pravosudnog analitike prirode. sjeditima sudova funkcionalnog spajanja
postupaka i poboljanje ime e se postii ravnomjerna optereenost sustava ravnomjernom prekrajnih sudova s
smanjenje broja kvalitete i predmetima u radu prvostupanjskih sudova, optereenosti predmetima opinskim sudovima.
nerijeenih uinkovitosti a to e dovesti do smanjenja broja u radu te rastereenjem 1.5.1.2. Donoenje Zakona rujan-17 MP
predmeta pravosudnog nerijeenih predmeta i skraivanja trajanja pravosudnih dunosnika o podrujima i sjeditima
sustava u sudskih postupaka. Radi unaprjeenja od obavljanja sudova.
trgovakim i uinkovitosti i ujednaavanja sudske prakse administrativnih poslova. 1.5.1.3. Funkcionalno prosinac-17 MP
upravnim razmotrit e se i mogunosti reorganizacije spajanje sudova.

102
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
sudovima. drugostupanjskog sudovanja. Redefinirat e Zakon o sudovima 1.5.1.4. Analiza svibanj-17 MP
se ovlatenja sudskih i dravnoodvjetnikih reorganizacije
savjetnika u pojedinim vrstama predmeta drugostupanjskog
kako bi pravosudni dunosnici mogli sudovanja.
rjeavati najsloenije predmete. Uredit e se 1.5.1.5. Donoenje Zakona rujan-17 MP
status sudskih i dravnoodvjetnikih o sudovima.
savjetnika u svrhu njihova profesionalnog Zakon o dravnom 1.5.1.6. Donoenje Zakona rujan-17 MP
razvoja i mogunosti napredovanja u karijeri. odvjetnitvu o dravnom odvjetnitvu.
1.5.2. Unaprjeenje CSR5: Poduzeti Novim Zakonom o sudovima modernizirat e Poboljat e se U 2017. nee biti Uredba o unutarnjem 1.5.2.1. Donoenje Uredbe svibanj-17 MP
organizacije rada i mjere za se sustav upravljanja na sudovima uinkovitost pravosudnog trokova zapoljavanja. ustrojstvu MP o unutarnjem ustrojstvu
upravljanja poboljanje uvoenjem nove upravljake funkcije - sustava smanjenjem Iznosi za plae planirat MP radi uvoenja radnog
pravosudnim kvalitete i ravnatelja pravosudne uprave. Uvest e se vremena i trokova obrade e se u proraunu za mjesta ravnatelja
tijelima uinkovitosti obveza edukacije novoimenovanih sudskih predmeta. 2018. Procjena bruto pravosudne uprave.
pravosudnog predsjednika sudova, obveza izrade plaa (bez godina staa) Pravilnik o unutarnjem 1.5.2.2. Donoenje lipanj-17 MP
sustava u poslovnog plana te izvjea o provedbi iznosi oko 224.783,88 redu MP Pravilnika o unutarnjem
trgovakim i poslovnog plana predsjednika sudova. kuna za svakog od redu MP radi definiranja
upravnim Uvoenjem instituta ravnatelja pravosudne predvienih 15 uvjeta za obavljanje
sudovima. uprave objedinit e se i optimizirati ravnatelja. Ukupan bruto radnog mjesta ravnatelja
poslovanje sudova, rasteretiti predsjednici iznos za plae 15 pravosudne uprave.
sudova od poslova za koje nije potrebno ravnatelja je Pravna osnova e se tek 1.5.2.3. Donoenje prosinac-17 MP
pravno ve organizacijsko, financijsko, 3.371.758,20 kuna (bez predvidjeti u Zakonu o Pravilnika o pravosudnoj
odnosno menadersko znanje i iskustvo. prijevoza). sudovima i Zakonu o statistici.
Navedenim izmjenama postii e se utede i dravnom odvjetnitvu. 1.5.2.4. Razvoj izvjetajnih prosinac-17 MP
racionalnije upravljanje sredstvima za rad alata za elnike
pravosudnih tijela. Definirat e se standardi i pravosudnih tijela
parametri mjerenja i izvjetavanja o kljunim (dashboard).
poslovnim procesima u pravosudnim
tijelima.
1.5.3. Jaanje CSR5: Poduzeti Uvest e se uinkovitiji i praviniji postupak Unaprjeenje kvalitete Mjera je normativne Zakon o Dravnom 1.5.3.1. Donoenje Zakona rujan-17 MP
profesionalizma u mjere za ocjenjivanja sudaca i utvrivanja ispunjenja pravosudnog sustava kroz prirode. sudbenom vijeu o Dravnom sudbenom
pravosuu poboljanje sudakih obveza, pojednostavit e se i uinkovitiji i praviniji vijeu.
kvalitete i skratiti postupak imenovanja i razrjeenja postupak imenovanja i Zakon o 1.5.3.2. Donoenje Zakona rujan-17 MP
uinkovitosti sudaca i zamjenika dravnih odvjetnika te ocjenjivanja pravosudnih Dravnoodvjetnikom o Dravnoodvjetnikom
pravosudnog elnika pravosudnih tijela. Profesionalizirat dunosnika. vijeu vijeu.
sustava u e se rad Dravnog sudbenog vijea i Unaprjeenjem Zakon o Pravosudnoj 1.5.3.3. Donoenje Zakona oujak-18 MP
trgovakim i Dravnoodvjetnikog vijea. Unaprijedit e profesionalnosti i akademiji o Pravosudnoj akademiji.
upravnim se mehanizmi definiranja i provedbe ciljane strunosti u pravosuu Zakon o stalnim sudskim 1.5.3.4. Donoenje Zakona rujan-17 MP
sudovima. edukacije te e se reorganizirati ustrojstvo i poveat e se kvaliteta vjetacima, procjeniteljima o stalnim sudskim
djelokrug rada Pravosudne akademije. Uvest pravosudnog sustava i i tumaima vjetacima, procjeniteljima
e se pravni okvir za postupanje i kontrolu osigurati pravna sigurnost i tumaima.

103
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
strunosti i odgovornosti stalnih sudskih investitora.
vjetaka, procjenitelja i tumaa koji e
osigurati njihovo ujednaeno postupanje u
skladu s pravilima struke i specijalizacija
ime e se ujednaiti sudska praksa i ubrzati
postupanje sudova.
1.5.4. Jaanje pravne CSR5: Poduzeti Nastavit e se praenje uinkovitosti Analiza statistikih Eventualni trokovi 1.5.4.1. Sustavno praenje kontinuirano MP
sigurnosti mjere za predsteajnih i steajnih postupaka, uinaka podataka te analiza mogui su radi potrebe i analiza uinkovitosti
poboljanje Steajnog zakona te Zakona o steaju postupanja sudova i nadogradnje postojeih Steajnog zakona i Zakona
kvalitete i potroaa, kroz rad u ve za tu svrhu prigovora stranaka i drugih IT sustava, to se moe o steaju potroaa kroz
uinkovitosti osnovanim radnim skupinama, i to sudionika u steajnim realizirati unutar drugih rad u ve za tu svrhu
pravosudnog kvartalnim prikupljanjem i analizom postupcima podloga su za intervencija i/ili trokova osnovanim radnim
sustava u statistikih podataka te analizom sudske daljnja poboljanja odravanja IT sustava. skupinama.
trgovakim i prakse i informacija dostavljenih od sustava. Ujednaena Zakon o izmjenama i 1.5.4.2. Donoenje Zakona prosinac-18 MP
upravnim steajnih upravitelja, vjerovnika i dunika. sudska praksa poveat e dopunama Zakona o o izmjenama i dopunama
sudovima. Planira se unaprjeenje parninog postupka kvalitetu pravosudnog parninom postupku Zakona o parninom
rastereenjem trgovakih sudova, sustava i osigurati pravnu postupku.
redefiniranjem pravnih instituta koji sigurnost investitora. Zakon o izvanparninom 1.5.4.3. Donoenje Zakona prosinac-18 MP
usporavaju postupak, poveanjem procesne postupku o izvanparninom
discipline, uvoenjem oglednog spora, postupku.
poveanjem kvalitete odluka i ujednaavanje
sudske prakse izmijenjenim pravilima o
reviziji i promoviranjem mirnog rjeavanja
sporova. Reformom e se modernizirati
izvanparnini postupak, a pri izradi novog
Zakona o izvanparninom postupku posebna
panja posvetit e se opim pravilima
izvanparninog postupka, jer ona trebaju
posluiti kao opi procesni standardi i
smjernice za izvanparnino postupanje.
1.5.5. Daljnji razvoj CSR5: Poduzeti Dovrit e se implementacija e-Spis sustava Brzi sudski postupci U 2017. - 455.920 kuna. 1.5.5.1. Dorada aplikacije i travanj-17 MP
informacijskih i mjere za u Vrhovnom sudu RH ime e se omoguiti osigurat e stvaranje edukacija korisnika za rad
komunikacijskih poboljanje elektroniko poslovanje unutar tog suda, okruenja koje potie u e-Spisu u Kaznenom
tehnologija u kvalitete i kao i elektronika komunikacija sa svim razvoj. odjelu Vrhovnog suda RH.
pravosuu uinkovitosti sudovima koji koriste e-Spis sustav. U 2017. - 175.000 kuna. 1.5.5.2. Definiranje listopad-17 MP
pravosudnog Uvoenjem e-Spisa omoguit e se specifikacija i migracija
sustava u objektivna te ravnomjerna raspodjela podataka za Graanski
trgovakim i predmeta u rad sucima Vrhovnog suda RH. odjel Vrhovnog suda RH.
upravnim Zapoet e se pripremom projekta U 2017. - 41.250 kuna. 1.5.5.3. Edukacija korisnika studeni-17 MP
sudovima. nadogradnje IT sustava na sudovima. Ovom u Graanskom odjelu

104
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
mjerom te drugim povezanim mjerama Vrhovnog suda RH.
omoguit e se elektroniko povezivanje i
elektronika komunikacija pravosudnih tijela
U 2017. - 287.500 kuna. 1.5.5.4. Produkcijski rad u sijeanj-18 MP
s graanima, ali i drugim sudionicima u
Graanskom odjelu
postupku, ime e se znatno ubrzati sudski
Vrhovnog suda RH.
postupak. Uvest e se elektroniko voenje
U 2017. - 156.250 kuna; 1.5.5.5. Nadogradnja IT prosinac-17 MP
zapisnika u odreena pravosudna tijela ime
u 2018. - 12.500.000 sustava na sudovima.
e se znatno skratiti vrijeme trajanja
kuna (85% ESF, 15%
postupka te omoguiti preraspodjela
nacionalno
administrativnih kapaciteta. Razvit e se
sufinanciranje);
nove e-usluge za graane u podruju
u 2019. - 6.250.000 kuna
pravosua.
(85% ESF, 15%
nacionalno
sufinanciranje).
U 2017. - 8.032.320 kuna 1.5.5.6. Nabava sustava za prosinac-17 MP
(85% ESF, 15% pretvaranje govora u tekst.
nacionalno
sufinanciranje);
u 2018. - 8.032.320 kuna
(85% ESF, 15%
nacionalno
sufinanciranje).
U 2017. - 703.680 kuna. 1.5.5.7. Razvoj novih e- prosinac-17 MP
usluga (izdavanje uvjerenja
da se ne vodi kazneni
postupak, potvrde iz
kaznene evidencije,
izvadak iz sudskog registra
putem sustava e-Graani).
2. POVEANJE ZAPOLJIVOSTI I POVEZIVANJE OBRAZOVANJA S TRITEM RADA
2.1. Provedba programa obrazovanja, cjeloivotnog uenja i integracije na trite rada
2.1.1. Obrazovanje CSR2: Omoguiti Nastavit e se obrazovanje nezaposlenih Segmentacija i poveane Ukupna sredstva za Zakon o posredovanju pri 2.1.1.1. Usvajanje Uvjeta i oujak-17 MRMS
nezaposlenih osoba primjerenu osoba s ciljem poveanja zapoljivosti kompetencije i kvalifikacije provedbu mjera aktivne zapoljavanju i pravima za naina koritenja sredstava
za zanimanja koja dokvalifikaciju i nezaposlenih osoba te smanjivanja nezaposlenih osoba politike zapoljavanja iz vrijeme nezaposlenosti; za provoenje mjera
nedostaju na tritu prekvalifikaciju radi nesrazmjera ponude i potranje na svim sukladno potrebama nadlenosti HZZ iznose Zakon o poticanju aktivne politike
rada poveanja razinama trita rada. poslodavaca i kretanjima 1,5 milijardi kuna (za zapoljavanja zapoljavanja iz
zapoljivosti radno na tritu rada. mjere obrazovanja nadlenosti HZZ u 2017.
sposobnog nezaposlenih 2.1.1.2. Izrada Plana travanj-17 MRMS
stanovnitva, s 135.082.741 kuna). obrazovanja nezaposlenih
teitem na osoba za 2017.

105
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
niskokvalificiranim 2.1.1.3. Poveati broj kontinuirano MRMS
radnicima i nezaposlenih osoba
dugotrajno obuhvaenih mjerama
nezaposlenima. aktivne politike
zapoljavanja koje se
odnose na obrazovanje.
2.1.2. Podizanje CSR2: Omoguiti U svrhu poveanja kvalitete sustava Unaprijeen sustav Mjera je normativne Zakon o obrazovanju 2.1.2.1. Donoenje novog rujan-17 MZO
kvalitete sustava primjerenu obrazovanja odraslih te njegovog obrazovanja odraslih te prirode. odraslih i pravilnici Zakona o obrazovanju
obrazovanja odraslih dokvalifikaciju i usklaivanja s novom paradigmom razvoja usklaen sustav odraslih.
i poveanje prekvalifikaciju radikvalifikacija i programa koju donosi Zakon o obrazovanja odraslih s 2.1.2.2. Donoenje rujan-18 MZO
dostupnosti poveanja HKO-u, donoenjem Zakona o obrazovanju HKO. pravilnika koji e proizai iz
obrazovnih zapoljivosti radno odraslih otklonit e se nedostaci postojeeg novog Zakona o
programa odraslim sposobnog sustava obrazovanja odraslih, uskladiti obrazovanju odraslih.
osobama stanovnitva, s sustav obrazovanja odraslih s HKO-om i Poveana stopa Procijenjena vrijednost 2.1.2.3. Provedba projekta prosinac-17 MZO
teitem na vaeim zakonodavno-normativnim sudjelovanja u projekta koji e se Podrke obrazovanju
niskokvalificiranim rjeenjima u redovitom strukovnom cjeloivotnom uenju financirati iz sredstva odraslih polaznika
radnicima i obrazovanju te stvoriti nune pretpostavke odraslih polaznika. ESF-a je oko 60 milijuna ukljuivanjem u prioritetne
dugotrajno za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti kuna. programe obrazovanja.
nezaposlenima. i tehnologije s naglaskom na poticanje 2.1.2.4. Provedba projekta kontinuirano MZO
razvoja sustava cjeloivotnog uenja. Unaprjeenje pismenosti
Kvaliteta obrazovnih programa kojima se temelj cjeloivotnog
podiu temeljne i strune kompetencije uenja.
nezaposlenih osoba e se podii u svrhu
poveanja konkurentnosti osoba na tritu
rada, odnosno podizanja razine zapoljivosti.
2.2. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja
2.2.1. Provedba Nastavit e se uspostava institucionalnog Osigurat e se Financiranje planiranih Na temelju Zakona o HKO- 2.2.1.1. Izrada i dorada travanj-18 MZO
Hrvatskog okvira za provoenje HKO-a, poticanjem institucionalne aktivnosti predvieno je u i Pravilnika o Registru standarda zanimanja i
kvalifikacijskog izrade standarda zanimanja i standarda pretpostavke za iz sredstava ESFI kroz HKO-a donesene Smjernice standarda kvalifikacija.
okvira (HKO) kvalifikacija na kojima e se temeljiti usklaivanje studijskih i projekt "Uspostava i za izradu i vrednovanje 2.2.1.2. Potpora razvoju lipanj-17 MRMS
studijski i obrazovni programi te poboljati obrazovnih programa s upravljanje Registrom standarda kvalifikacija. HKO-a u podruju trita
usklaenost obrazovne ponude s potrebama potrebama trita rada. HKO-a kao podrka radu rada i obrazovanja.
trita rada. sektorskih vijea i ostalih 2.2.1.3. Razvoj standarda lipanj-17 MRMS
dionika u procesu zanimanja i provedba HKO-
provedbe HKO-a" za koji a.
je osigurano 10,81 Odluke ministra o 2.2.1.4. Imenovanje travanj-18 MZO
milijuna kuna u razdoblju imenovanju sektorskih preostalih 17 sektorskih
od srpanj 2016. - lipanj vijea vijea.

106
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
2018. 2.2.1.5. Edukacija kontinuirano MZO
sektorskih vijea o
postupcima vrednovanja
standarda zanimanja i
kvalifikacija te upisa
standarda u Registar HKO.
2.2.1.6. Vrednovanje travanj-18 MZO
standarda zanimanja i
standarda kvalifikacija od
strane sektorskih vijea.
Odluke ministra o upisu 2.2.1.7. Upis standarda travanj-18 MZO
standarda kvalifikacija u kvalifikacija u Registar
Registar HKO-a. HKO-a.
2.2.1.8. Usklaivanje travanj-18 MZO
obrazovnih/studijskih
programa sa standardima
kvalifikacija iz Registra
HKO-a.
2.2.1.9. Analiza travanj-18 MZO
institucionalnog okvira i
funkcionalnosti sustava.
2.2.2. Poboljanje Cilj mjere je poveanje kvalitete i Unaprijeen sustav Procijenjena vrijednost Nacionalni kurikulum za 2.2.2.1. Donoenje rujan-17 MZO
relevantnosti uinkovitosti strukovnog obrazovanja i strukovnog obrazovanja. projekta koji e se strukovno obrazovanje Nacionalnog kurikuluma za
strukovnog osposobljavanja koje e biti privlano, financirati iz ESIF je oko strukovno obrazovanje.
obrazovanja i inovativno, relevantno, povezano s tritem 20 milijuna kuna (iz Zakon o izmjenama i 2.2.2.2. Donoenje Zakona rujan-17 MZO
osposobljavanja u rada, koje e omoguiti stjecanje navedenog se financira dopunama Zakona o o izmjenama i dopunama
odnosu na trite kompetencija za osobni i profesionalni izrada Nacionalnog strukovnom obrazovanju Zakona o strukovnom
rada i njegovu razvoj te nastavak obrazovanja i cjeloivotno kurikuluma za strukovno obrazovanju.
kvalitetu uenje. obrazovanje i svi projekti 2.2.2.3. Izrada rujan-17 MZO
kojima se unapreuje metodologije izrade
strukovno obrazovanje). sektorskih kurikuluma.
Smjernice za 2.2.2.4. Izrada Smjernica za prosinac-17 MZO
racionalizaciju/optimizaciju racionalizaciju/optimizaciju
mree strukovnih kola mree strukovnih kola.
2.2.2.5. Izrada prijedloga lipanj-17 MZO
modela vertikalne i
horizontalne prohodnosti
uenika strukovnih kola.

107
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
2.2.2.6. Utvrivanje lipanj-17 MZO
kriterija za uspostavu
regionalnih centara
kompetentnosti (temeljem
analiza stanja, profila
sektora, stratekih
smjernica i drugih
relevantnih podloga) te
prostorni raspored prema
fazama uspostavljanja.
2.2.2.7. Izrada modela kontinuirano MZO
natjecanja i smotri u veini
sektora / podsektora na
temelju WorldSkills Europe
natjecanja.
2.2.2.8. Izrada preporuka prosinac-17 MZO
za jaanje meunarodne
dimenzije u strukovnom
obrazovanju i
osposobljavanju.
2.2.2.9. Promoviranje kontinuirano MZO
ECVET i osiguranje
pretpostavki za primjenu
ECVET-a u strukovnim
kolama.

2.2.3. Poveanje U sklopu OP-a "Uinkoviti ljudski potencijali Vea zastupljenost strune Ukupna vrijednost 2.2.3.1. Objava poziva za studeni-17 MZO
zastupljenosti 2014.-2020." predviena su sredstva za prakse u programima poziva iznosi 48 milijuna prijavitelje za projekt
strune prakse u organizaciju i provedbu strune prakse. visokih uilita. kuna (EU i nacionalno izvoenja strune prakse.
visokom Naziv poziva je Razvoj i unaprjeenje sufinanciranje). 2.2.3.2. Odravanje prosinac-17; MZO
obrazovanju modela uenja kroz rad te provedba informativnih dana za sijeanj-18
unaprjeenog modela strune prakse u prijavitelje za projekt
visokom obrazovanju. Projekte e provoditi izvoenja strune prakse.
visoka uilita.
2.2.4. Unaprjeenje Donoenje novog Zakona o osiguravanju Postupci osiguravanja Mjera je normativne Odluka ministra o 2.2.4.1. Imenovanje travanj-17 MZO
sustava osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, kvalitete usklaeni s prirode. imenovanju Povjerenstva Povjerenstva za izradu
kvalitete visokog radi unaprjeenja postupaka osiguravanja metodologijom HKO i s za izradu Nacrta prijedloga Nacrta prijedloga zakona o
obrazovanja kvalitete. novim Europskim zakona o osiguravanju osiguravanju kvalitete u
standardima i smjernicama kvalitete u znanosti i znanosti i visokom
za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju obrazovanju.

108

Naziv reformske Preporuka Vijea
mjere
2.2.5. Razvoj sustava
vrednovanja
neformalnog i
informalnog uenja
2.3. Provedba reforme kolstva
2.3.1. Unaprjeenje i
poboljanje sustava
na razini ranog i
predkolskog,
osnovnokolskog i
srednjokolskog
odgoja i obrazovanja
Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
visokom obrazovanju. Zakon o osiguravanju 2.2.4.2. Donoenje Zakona prosinac-17 MZO
Omogueno prekogranino kvalitete u znanosti i o osiguravanju kvalitete u
pruanje usluga visokog visokom obrazovanju znanosti i visokom
obrazovanja sukladno obrazovanju.
Direktivi o uslugama
(2006/123/EZ) i Zakonu o
uslugama.
Dionikim pristupom usuglasit e se Dugoroni je cilj omoguiti Mjera je normativne Strateki plan za razvoj 2.2.5.1. Donoenje prosinac-17 MZO,
strateke odrednice za razvoj sustava pojedincima vrednovanje i prirode. sustava vrednovanja Stratekog plana za razvoj Nacionalno
vrednovanja neformalnog i informalnog priznavanje prethodno neformalnog i informalnog sustava vrednovanja vijee za
uenja, a donoenjem Pravilnika o steenog znanja i vjetina u uenja (VNFIL) neformalnog i informalnog razvoj
priznavanju i vrednovanju neformalnog i skladu sa standardima uenja (VNFIL). ljudskih
informalnog uenja definirati prava kvalifikacija iz Registra potencijala
pojedinca na vrednovanje i priznavanje HKO-a. Usuglaene Pravilnik o priznavanju i 2.2.5.2. Donoenje prosinac-17 MZO
neformalno i informalno steenih znanja. strateke odrednice i vrednovanju neformalnog i Pravilnika o priznavanju i
institucionalne nadlenosti informalnog uenja vrednovanju neformalnog i
u uspostavi sustava. informalnog uenja.
Mjera obuhvaa: (1) primjenu kurikulumske Stvoreni temelji za trajno Ukupna sredstva za Zakon o odgoju i 2.3.1.1. Izrada kurikularnih kolovoz-17- MZO, AZOO,
paradigme prema odgojno-obrazovnim unaprjeenje sustava daljnju provedbu obrazovanju u osnovnoj i dokumenata. oujak-18 ASOO,
ishodima te poticanje primjene metoda ranog i predkolskog, aktivnosti reforme srednjoj koli; Zakon o NCVVO
pouavanja i uenja koje omoguuju aktivnu osnovnokolskog i iznose 9,49 milijuna strukovnom obrazovanju 2.3.1.2. Izrada strukovnih prosinac-17 MZO, AZOO,
ulogu uenika u procesu uenja/pouavanja, srednjokolskog odgoja i kuna. AZOO za struno kurikuluma za definirane ASOO,
primjenu inoviranih obrazovanja. usavravanje odgojno- standarde zanimanja i NCVVO
predmetnih/meupredmetnih/modularnih obrazovnih djelatnika standarde kvalifikacija.
kurikuluma za razinu osnovnokolskog i planira 856.488 kuna. 2.3.1.3. Izrada listopad-17 MZO, AZOO,
srednjokolskog odgoja i obrazovanja te metodologije i tehnologije ASOO,
kurikuluma za stjecanje strukovnih za praenje kvalitete i NCVVO
kvalifikacija; (2) izradu standarda strukovnih jasnih pokazatelja
zanimanja i standarda kvalifikacije kvalitete.
primjenom HKO-a, a u skladu s njima izrada i 2.3.1.4. Struno tijekom-17 i MZO, AZOO,
inoviranje strukovnih kurikuluma; (3) usavravanje za provedbu prva polovica ASOO
uspostavu jedinstvenog sustava kvalitete na reformskih mjera i 2018.
svim razinama odgoja i obrazovanja, aktivnosti.
109
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
uvaavajui rezultate nacionalnih ispita i 2.3.1.5. Priprema strunih tijekom-17 i MZO, AZOO,
rezultate vanjskih vrednovanja, a posebice u radnih materijala za prva polovica ASOO,
odnosu na HKO; (4) kroz programe trajnog odgojitelje, 2018. NCVVO
profesionalnog razvoja uitelja/nastavnika, uitelje/nastavnike,
strunih suradnika i ravnatelja, osiguranje strune suradnike i
strunih pretpostavki za provedbu ravnatelje ukljuene u
kurikularne reforme; (5) osiguranje strunih provedbu kurikularne
materijala za odgojitelje, uitelje/nastavnike, reforme.
strune suradnike i ravnatelje vezano za 2.3.1.6. Dodjela potpora za studeni-17 MZO
kurikularni pristup; (6) osiguranje dravnih osiguranje dravnih
pedagokih standarda i primjerene opreme pedagokih standarda i
potrebne za provedbu unaprjeenja i primjerene opreme
poboljanja ishoda uenja i primjene potrebne za provedbu
inoviranih kurikuluma/modula (oprema unaprjeenja i poboljanja
STEM uionica/kabineta, didaktika ishoda uenja i primjene
oprema); (7) omoguavanje primjerenog inoviranih
informiranja strune i zainteresirane javnosti kurikuluma/modula.
o ciljevima reforme odgoja i obrazovanja na 2.3.1.7. Provedba tijekom-17 i MZO
razini ranog i predkolskog, osnovnokolskog promidbenih aktivnosti prva polovica
i srednjokolskog odgoja i obrazovanja; (8) vezanih za informiranje 2018.
optimizaciju mree kola i programa. strune i zainteresirane
javnosti o reformskim
aktivnostima u odgoju i
obrazovanju na razini
ranog i predkolskog,
osnovnokolskog i
srednjokolskog odgoja i
obrazovanja.
2.3.1.8. Izrada Nacrta prosinac-17 i MZO
prijedloga mree kola i prva polovica
programa. 2018.

110

Naziv reformske Preporuka Vijea
mjere
3. ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA
3.1. Jaanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije
3.1.1. Uspostava
sustava za strateko
planiranje i
upravljanje razvojem
Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
Mjera obuhvaa unaprjeenje koordinacije, Definirana pravila i Izrada Zakona nee imati Zakon o sustavu stratekog 3.1.1.1. Propisivanje prosinac-17 MRRFEU
postupaka planiranja i praenja provedbe postupci stratekog fiskalni uinak. planiranja i upravljanja pravila i postupaka za (MF i TDU)
stratekih dokumenata, postavljanje jasne planiranja, definiran sustav razvojem izradu i praenje provedbe
poveznice stratekih dokumenata s dokumenata te propisana stratekih dokumenata.
Dravnim proraunom te unaprjeenje odgovornost institucija za
analitikog pristupa koji povezuje provedbu njihovu izradi i provedbu.
mjera javnih politika s pokazateljima Definiran nain
uspjenosti pomou kojih e se moi izvjetavanja i vrednovanja
vrednovati utjecaj provedbe mjera javnih nacionalnih stratekih
politika na gospodarske pokazatelje i dokumenata to e
pokazatelje razvoja. zajedno s povezanim
propisima osigurati
usklaenost i meusobnu
koordinaciju razvojnih
odluka donesenih od
strane svih TDU te JLP(R)S.
Unaprijeena Oekuje se ukupni Podzakonski akti koji se 3.1.1.2. Unaprjeenje prosinac-18 MRRFEU
metodologija za izradu fiskalni uinak ove tiu razrade metodologije metodologije za izradu (MF i TDU)
stratekih dokumenata i aktivnosti u iznosu od za izradu stratekih stratekih dokumenata i
mehanizama za 7.812.000 kuna dokumenata. mehanizmi za ukljuivanje
ukljuivanje zainteresirane rashoda(OP-a "Uinkoviti zainteresirane javnosti.
javnosti. Unaprjeena ljudski potencijali 2014.-
metodologija ukljuuje 2020.").
segment razrade
pokazatelja i metodologije
za odabir pokazatelja,
odnosno okvir za praenje i
hijerarhizaciju pokazatelja.
Integrirano strateko i Oekuje se ukupni Zakon o sustavu stratekog 3.1.1.3. Razvoj i oujak-19 MRRFEU
proraunsko planiranje, to fiskalni uinak ove planiranja i upravljanja implementacija IT sustava (MF i TDU)
e olakati izradu aktivnosti u iznosu od razvojem te podzakonski za strateko planiranje i
stratekih dokumenata 9.642.251 kuna rashoda akti praenje provedbe.
(kratkoronih, (OP-a "Uinkoviti ljudski
srednjoronih i potencijali 2014.-
dugoronih), obzirom da 2020.").
isti trebaju sadravati
relevantne ciljeve,
pokazatelje uspjenosti te
111
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
potrebne izvore
financiranja.
Provedena izobrazba za Oekuje se ukupni Zakon o sustavu stratekog 3.1.1.4. Osmiljavanje i prosinac-20 MRRFEU
rukovodee slubenike, fiskalni uinak ove planiranja i upravljanja provedba izobrazbe za (MF i TDU)
koja e olakati primjenu aktivnosti u iznosu od razvojem te podzakonski rukovodee slubenike za
propisanih smjernica te 325.000 kuna rashoda akti izradu i provedbu
veu kvalitetu kod izrade i (OP-a "Uinkoviti ljudski stratekih dokumenata.
provedbe stratekih potencijali 2014.-
dokumenata. 2020.").
Uspostavljeni Ne oekuje se fiskalni Zakon o sustavu stratekog 3.1.1.5. Uspostava prosinac-18 MRRFEU
timovi/jedinice za uinak ove aktivnosti. planiranja i upravljanja timova/jedinica za (MF i TDU)
strateko planiranje u TDU razvojem; Uredba o strateko planiranje u TDU
ime se osigurava unutarnjem ustrojstvu (samostalne ustrojstvene
kvalitetan i dugorono TDU; Pravilnik o jedinice ili funkciju
odriv institucionalni unutarnjem redu TDU planiranja pridruiti
okvira za strateko kabinetu elnika tijela).
planiranje koji e
doprinijeti optimalnom
funkcioniranju svih
sastavnica u sustavu
stratekog planiranja.
Izradom Nacionalne Oekuje se ukupni Nacionalna strategija 3.1.1.6. Izrada krovnog listopad-19 MRRFEU
strategije razvoja kao fiskalni uinak ove razvoja RH 2021.-2030. dokumenta kojim e se (MF i TDU)
krovnog dokumenta aktivnosti u iznosu od definirati nacionalni
osigurano je definiranje 6.990.000 kuna rashoda razvojni prioriteti, a koji e
nacionalnih razvojnih (OP-a "Uinkoviti ljudski biti temelj za izradu
prioriteta u potencijali 2014.- srednjoronih
desetogodinjem 2020."). (multi)sektorskih strategija
razdoblju, to je temelj za i koritenje sredstava EU-a
izradu ostalih u iduoj financijskoj
srednjoronih nacionalnih perspektivi.
strategija te koritenje
sredstava EU-a u iduoj
financijskoj perspektivi.
3.1.2. Unaprjeenje CSR 1: Do rujna Donoenjem novog Zakona o fiskalnoj Objektivnije i Mjera je normativne Zakon o fiskalnoj 3.1.2.1. Donoenje Zakona rujan-17 MF
fiskalnog okvira 2016. ojaati odgovornosti planira se ojaati neovisnost transparentnije prirode. odgovornosti o fiskalnoj odgovornosti.
numerika fiskalna Povjerenstva za fiskalnu politiku i osigurati makrofiskalne projekcije i
pravila te potpuna usklaenost i uinkovita primjena praenje fiskalnih pravila, Zakon o izmjenama i 3.1.2.2. Donoenje Zakona prosinac-17 MF
neovisnost i nacionalnih fiskalnih pravila s odgovarajuim to e pridonijeti dopunama Zakona o o izmjenama i dopunama
proraunu Zakona o proraunu.

112
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
mandat okvirom EU. Donoenjem izmjena i dopuna sveukupnoj odrivosti 3.1.2.3. Provedba prosinac-17 MF
Povjerenstva za Zakona o proraunu kojima se uvode javnih financija. Poboljana pripremnih radnji te izrada
fiskalnu politiku. odredbe za stvaranje temelja za kvalitetnije kontrola rashoda, to e veznih tablica za konverziju
makroekonomske i proraunske projekcije, doprinijeti smanjenju evidencija poslovnih
kao i za daljnje usklaivanje dinamike proraunskog manjka. dogaaja prema pravilima
stratekog planiranja s ciklusom Europskog Unaprjeeno proraunsko poduzetnikog
semestra, poboljat e se kvaliteta godinjeg planiranje. Unaprjeena raunovodstva u
i viegodinjeg proraunskog planiranja te fiskalna statistika. proraunsko
izvrenja. U svrhu unaprjeenja praenja raunovodstvo za pojedine
njihova poslovanja i fiskalne statistike izvanproraunske
sukladno metodologiji ESA 2010 jaat e se korisnike.
kontrola javnih poduzea.
3.1.3. Poboljanje CSR1: Ojaati okvir Prema trenutno vaeoj Uredbi o Ojaana organizacijska Okvirni izraun fiskalnog Uredba o unutarnjem 3.1.3.1. Donoenje Uredbe rujan-17 MF
upravljanja javnim za upravljanje unutarnjem ustrojstvu MF poslovi vezani za jedinica za upravljanje uinka troka plaa za 8 ustrojstvu MF o unutarnjem ustrojstvu
dugom javnim dugom. upravljanje javnim dugom su u djelokrugu javnim dugom MF kroz novih slubenika u MF temeljem koje e se
Donijeti i poeti Sektora za upravljanje javnim dugom kao zapoljavanje 8 osoba. Upravi za javni dug iznosi upravljanje javnim dugom
provoditi strategiju ustrojstvene jedinice unutar Dravne riznice. 731.718,98 kuna. urediti na razini
za upravljanje Institucionalni i administrativni kapaciteti na samostalne uprave.
javnim dugom za odgovarajui nain trebaju pratiti ciljeve 3.1.3.2. Zapoljavanje lipanj-17 MF
razdoblje 2016. upravljanja javnim dugom utvrene dodatnih 8 osoba u Upravi
2018. Strategijom upravljanja javnim dugom za za upravljanje javnim
razdoblje 2017.-2019. te je stoga nuno kroz dugom.
izmjene unutarnjeg ustrojstva MF
organizirati rad ovog sektora na razini
uprave.
3.1.4. Osiguranje Donijet e se novi Zakon o DUR-u s ciljem Zakonito, namjensko i Mjera je normativne Zakon o DUR-u 3.1.4.1. Donoenje novog rujan-17 MF
stroe provedbe uvoenja prekrajnih sankcija u sluajevima svrhovito koritenje prirode. Zakona o DUR-u.
preporuka dravne kada subjekt revizije ne postupi u skladu s proraunskih sredstava.
revizije preporukama DUR-a. Uinkovito i djelotvorno
funkcioniranje sustava
financijskog upravljanja i
kontrola.

113

Naziv reformske Preporuka Vijea
mjere
3.1.5. Daljnji razvoj
sustava objedinjene
javne nabave
3.1.6. Poveanje
uinkovitosti
provedbenog
sustava dodjele
bespovratnih
sredstava u okviru
ESIF operativnih
programa
Kvalitativni uinak - opis
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja
EU
mjere
U narednom razdoblju nastavit e se razvoj Proirenje kruga korisnika
sustava objedinjene javne nabave u smislu sa do sada predvienih oko
proirenja broja institucija za koje se provodi 570 na sve javne
postupak objedinjene javne nabave putem naruitelje koji su
SDUSJN. Planira se donoenje Odluke VRH-a proraunski korisnici imat
o proirenju broja korisnika sredinje javne e pozitivan izravni fiskalni
nabave u slijedeim nabavnim kategorijama: uinak u smislu dodatnih
nabava potanskih usluga, nabava opskrbe uteda, odnosno
elektrinom energijom i nabava elektronike smanjenja rashoda
komunikacijske usluge u pokretnoj mrei i korisnika objedinjene javne
opreme za koritenje usluga na sve javne nabave, ali i neizravan
naruitelje koji su proraunski korisnici. fiskalni uinak u smislu
smanjenja
administrativnog
optereenja korisnika.
Cilj ove mjere je omoguiti korisnicima bri i Pojednostavljenjem
jednostavniji pristup bespovratnim procedure postupka
sredstvima u okviru ESIF operativnih dodjele bespovratnih
programa te ukloniti prepreke za sredstava, smanjit e se
pravovremenu pripremu projekata u cilju administrativno
stvaranja odgovarajue zalihe projekata optereenje i za korisnika i
spremnih za financiranje sredstvima ESIF. za sustav, a istovremeno
poboljati apsorpcija ESIF-
a. Omoguavanjem
elektronike komunikacije
izmeu
prijavitelja/korisnika i tijela
u sustavu upravljanja, kao i
automatizacijom gdje god
je to mogue ubrzat e se
proces prijave te olakati
Fiskalni uinak - ukupna
Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
instrumenti provedbe
dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere
rashoda
Oekivana razina uteda Odluka VRH-a o proirenju 3.1.5.1. Izrada prijedloga lipanj-17 SDUSJN
se kree u rasponu od broja korisnika sredinje Odluke o proirenju broja
10-15% od vrijednosti javne nabave korisnika sredinje javne
nabave. nabave i njeno donoenje.
Ukupni planirani rashodi Dokumentacija poziva za 3.1.6.1. Pojednostavljenje prosinac-17 MRRFEU
su oko 6,35 milijuna dodjelu bespovratnih postupaka dodjele (MRMS)
kuna, a rashodi planirani sredstava i Zajednika bespovratnih sredstava za
za 2017. su 4,22 milijuna nacionalna pravila korisnike.
kuna. 3.1.6.2. Operacionalizacija prosinac-17 MRRFEU
dograenog IT sustava za
pruanje podrke
poslovnim procesima (MIS
sustav).
3.1.6.3. Uspostava srpanj-17 MRRFEU
mehanizma razmjene (MRMS)
informacija izmeu
nadlenih tijela vezano za
rjeavanje prigovora
prijavitelja te upravljanje
nepravilnostima.
114

Naziv reformske Preporuka Vijea
mjere
3.2. Smanjenje dugova u zdravstvu i odrivost zdravstvenog sustava
3.2.1. Funkcionalna
integracija bolnica
Kvalitativni uinak - opis
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja
EU
mjere
provedba i praenje, uz
ujednaavanje prakse svih
tijela u sustavu.
Dijeljenjem prakse u
postupanju vezano uz
rjeavanje prigovora te
upravljanje
nepravilnostima, ujednait
e se postupanje tijela u
postupku dodjele
bespovratnih sredstava te
praenju provedbe
projektnih aktivnosti, kao i
u prepoznavanju
nepravilnosti te
odreivanju financijskih
ispravaka koje je potrebno
primijeniti. Osigurat e se
preporuke za ubrzanje
procedura u pripremi i
provoenju EU projekata
te savjetodavna i tehnika
potpora utvrivanju,
prioritizaciji, izradi,
strukturiranju i provedbi
investicijskih projekata.
Donijet e se Nacionalni plan razvoja Podizanje kvalitete
klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, zdravstvene zatite; vea razini za oko 15 milijuna
klinika i opih bolnica u RH od 2017. do dostupnost zdravstvenih
2020. kojim e se definirati restrukturiranje usluga; racionalnije
bolnica te funkcionalna integracija bolnica. koritenje svih resursa
Takoer e se izradit plan rekonstrukcije bolnikog zdravstvenog
mree bolnikog sustava i definiranja sustava (radnici, oprema,
bolnikih djelatnosti. prostor).
Fiskalni uinak - ukupna
Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
instrumenti provedbe
dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere
rashoda
Memorandum o 3.1.6.4. Uspostava prosinac-17 MRRFEU
razumijevanju radi mehanizma za tehniku (MINGPO,
uspostave suradnje s EIB- pomo u pripremi MGIPU,
om u okviru ESCU-a investicijskih projekata koji MZOE, TDU)
imaju potencijal aplicirati
na EU fondove i druge EU
instrumente (ESIF, EFSU,
CEF i dr.)
Uteda na godinjoj Nacionalni plan razvoja 3.2.1.1. Nacionalni plan rujan-17 MZ
klinikih bolnikih centara, razvoja bolnica 2017.-
kuna. klinikih bolnica, klinika i 2020. (okvir za
opih bolnica u RH od funkcionalno integriranje
2017. do 2020. bolnica).
Odluka ministra o 3.2.1.2. Donoenje Odluke travanj-17 MZ
osnivanju Povjerenstva o osnivanju Povjerenstva
za izradu prijedloga
funkcionalne integracije.
3.2.1.3. Izrada snimke lipanj-17 MZ
stanja i izrada prijedloga
funkcionalne integracije.
115
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
Ugovor o funkcionalnoj 3.2.1.4. Pravno ureenje prosinac-17 MZ
integraciji bolnica provedbe funkcionalne
integracije bolnica.
3.2.2. Poveanje Iz sredstava EU fondova sagraditi e Podizanje kvalitete usluga; Smanjenje broja akutnih Ugovor o dodjeli 3.2.2.1. Opremanje prosinac-18 MZ
uinkovitosti i se/adaptirati i opremiti te staviti u funkciju smanjenje listi ekanja; postelja uz istodobno bespovratnih sredstava dnevnih bolnica.
kvalitete usluga u dnevne bolnice/jednodnevna kirurgija i smanjenje duine trajanja poveanje dnevnih
zdravstvu objedinjeni hitni bolniki prijemi. Namjera hospitalizacije; smanjenje bolnica doprinijet e
navedenog je poveanje isplativosti i dupliciranja naruivanja i financijskoj utedi oko
odrivost zdravstvenog sustava u RH kroz dupliciranja postupaka; 4%.
poboljanje uinkovitosti i pristupa dnevnim vei broj zbrinutih Utede na ukupnoj razini Zakon o fiskalnoj 3.2.2.2. Poboljanje prosinac-18 MZ
bolnicama i dnevnim kirurgijama pacijenata. oko 15 milijuna kuna, a odgovornosti i ostali naplate participacije za
smanjenjem broja prijema na akutne godinje oko 5 milijuna podzakonski akti pruanje bolnike
bolnike odjele za najmanje 10%. kuna. zdravstvene usluge kroz
Pojednostavit e se postupak naruivanja i pojaanu kontrolu od
odaziva pacijenata putem sms poruke. Kroz strane osnivaa.
pojaanu kontrolu osnivaa na nain da e Utede na ukupnoj razini Zakon o zdravstvenoj 3.2.2.3. Izrada plana prosinac-18 MZ
se dostavljati redovita mjesena izvjea o oko 25 milijuna kuna, a zatiti pruanja dodatnih usluga
ostvarenim financijskim rezultatima na godinjoj oko 8 radi poveanja prihoda
temeljem naplaenih participacija milijuna kuna. bolnice.
poduzimat e se odgovarajue radnje, Utede na ukupnoj razini Zakon o zdravstvenoj 3.2.2.4. Izrada plana prosinac-18 MZ
poboljat e se naplata potraivanja od oko 25 milijuna kuna, a zatiti pruanja dodatnih usluga
pacijenata koji nemaju dopunsko na godinjoj oko 8 radi poveanja prihoda
zdravstveno osiguranje (participacija) za milijuna kuna. bolnice.
pruene bolnike zdravstvene usluge.
3.2.3. Razvoj i Izradit e se mjere za stimulaciju ostanka Podizanje kvalitete Uteda na ukupnoj razini Strateki plan razvoja 3.2.3.1. Izrada mjera za prosinac-18 MZ
implementacija mladih lijenika u RH te osigurati bre i lake pruanja usluga. Smanjenje oko 10 milijuna kuna. ljudskih resursa stimulaciju ostanka mladih
politike upravljanja dobivanje specijalizacija, a iz sredstava EU nepotrebnih rashoda i lijenika i lake dobivanje
ljudskim resursima u fondova financirat e se kontinuirano financijska stabilnost specijalizacije.
zdravstvu struno usavravanje lijenika. zdravstvenog sustava. Utede na ukupnoj razini 3.2.3.2. Kontrola izdataka prosinac-18 MZ, HZZO
Racionalizacija potronje, osigurat e se kroz oko 15 milijuna kuna, a za rad radnika u zdravstvu
kontroling, odnosno kontrolu opsega i godinje oko 5 milijuna (kontrola zapoljavanja,
kvalitete pruanja usluge svih zdravstvenih kuna. kontrola trokova i
subjekata, inzistiranje na jednomjesenim ujednaavanje
izvjeima i rezultatima, redovito koeficijenata)-sve razine
prikupljanje podataka u svrhu pojaane bolnica.
kontrole rashoda u zdravstvu.
3.2.4. Racionalizacija Izraena je preliminarna analiza trokova Smanjenje nepotrebnih Utede u iznosu od oko Hrvatski nacionalni 3.2.3.3. Izrada opcije za svibanj-17 MZ
i reorganizacija nezdravstvenih usluga, odnosno zatitarske rashoda, financijska 40 milijuna kuna. standard za ienje reorganizaciju i
nezdravstvenih slube, slube pranja rublja, slube ienja stabilnost zdravstvenog prostora u bolnikim racionalizaciju neklinikih
usluga u bolnicama nemedicinskih povrina, administrativnih i sustava. zdravstvenim ustanovama usluga.
financijskih slubi te tehnike slube, po u RH

116
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
bolnicama. Podaci se dopunjavaju analizom Hrvatski nacionalni 3.2.3.4. Izrada prijedloga lipanj-17 MZ
trokova koju je ranije provelo MF. Provedba standard za pranje i modela boljeg upravljanja i
reorganizacije nezdravstvenih usluga s ciljem odravanje rublja u organizacije
racionalizacije planirana je tijekom 2017. bolnikim zdravstvenim nezdravstvenih usluga.
godine. ustanovama u RH
Smjernice za preventivno 3.2.3.5. Izrada akcijskog srpanj-17 MZ
odravanje nemedicinske plana za implementaciju
opreme na razini ustanove. nezdravstvenih djelatnosti.
3.2.3.6. Reorganizacija prosinac-18 MZ
nezdravstvenih djelatnosti.
3.2.5. Daljnja Potrebno je izraditi propise kojim e se Financijska stabilnost Na godinjoj razini Pravilnik o mjerilima i 3.2.5.1. Utvrivanje prosinac-17 MZ
provedba stroe urediti utvrivanje referentnih zemalja za zdravstvenog sustava; uteda oko 120 milijuna nainu za odreivanje izrauna cijena i sniavanja
kontrole odreivanje cijene lijekova. Prema smanjenje nepotrebnih kuna, a ukupno 400 cijena lijekova na veliko i o cijena
propisivanja lijekova, dananjim pravilima, postupak se provodi rashoda; postizanje uteda milijuna kuna. nainu izvjeivanja o
objedinjene javne temeljem Pravilnika u kojem su neusklaeni na godinjoj razini, a koje cijenama na veliko
nabave i termini provoenja samog postupka u bi trebale biti uloene u Pravilnik o mjerilima i 3.2.5.2. Stavljanje novih kontinuirano MZ
informatizacija odnosu na mogunost i rokove provoenja poboljanje usluge i nainu za odreivanje lijekova na liste.
sustava albenih postupaka s njima u vezi. Planira se lijeenje bolesnika; cijena lijekova na veliko i o
kontinuirana kontrola potronje lijekova, poveanje uinkovitosti; nainu izvjeivanja o
posebno kontrola skupih lijekova (po bolji podaci; smanjenje cijenama na veliko
engleskom modelu). Za uvoenje inovativnih podvajanja posla; Posebni financijski ugovori 3.2.5.3. Kontrola potronje kontinuirano MZ
lijekova e se uspostaviti standardiziran centralna kontrola; kojima se ograniava lijekova i posebna kontrola
proces. Taj proces e se u prvom koraku mogunost boljeg financijski troak na teret posebno skupih lijekova.
usredotoiti na pojaano primjenjivanje upravljanja zdravstvenim HZZO-a
procjena zdravstvenih tehnologija (Health sustavom. Prijedlog strunih drutava 3.2.5.4. Revizija kontinuirano MZ
Technology Assessment), kroz koji e se Hrvatskog lijenikog smjernica/indikacija uz
procijeniti medicinska i ekonomska zbora, Strunih slubi lijekove koji se nalaze na
opravdanost nove terapije. Objedinjena Zavoda i Povjerenstva za listama zavoda.
nabava generikih lijekova je u tijeku. lijekove
Vezano uz nabavu inovativnih i skupih Postizanje uteda na Odluka o provedbi 3.2.5.5. Objedinjena kontinuirano MZ
lijekova u tijeku je izrada akcijskog plana ukupnoj razini za 3 zajednike javne nabave nabava generikih,
poboljanja. Planira se daljnja provedba godine je oko 300 generikih, inovativnih i inovativnih i skupih
zajednike javne nabave potronog i milijuna kuna, odnosno skupih lijekova; Odluka o lijekova, ugradbenog i
ugradbenog materijala te medicinske na godinjoj razini je oko provedbi zajednike javne potronog materijala i
opreme u svrhu postizanja uteda, kao i 100 milijuna kuna. nabave medicinske opreme u cilju
daljnja informatizacija sustava zdravstva s racionalizacije sustava.
ciljem bolje kontrole nad trokovima. Na godinjoj razini Aneks I. Sporazuma o 3.2.5.6. Razvoj HealthNet. prosinac-18 HZT, MZ

117

Naziv reformske Preporuka Vijea
mjere
3.2.6. Unaprjeenje
primarne
zdravstvene zatite i
palijativne skrbi
3.2.7. Poveanje
broja korisnika
dopunskog
zdravstvenog
osiguranja
Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
oekuju se utede od suradnji na poticanju 3.2.5.7. Razvoj e-usluga (e- prosinac-18 MZ
oko 3 milijuna kuna, a primjene informacijske i HZZO; e-lijekovi; uvoenje
ukupno 7 milijuna kuna. komunikacijske tehnologije i nadogradnja sustava za
za potrebe zdravstvenog plaanje i mjerenje
sustava RH; Akcijski plan e- uinkovitosti bolnikog
Hrvatska 2020. sustava; e-smjernice; e-
bolnica).
Donoenje stratekog okvira razvoja Vea dostupnost i kvaliteta Smanjivanje upuivanja Strateki plan razvoja 3.2.6.1. Donoenje lipanj-17 MZ
palijativne skrbi i uspostava sustava zdravstvenih usluga; pruatelja PZZ na palijativne skrbi stratekog okvira razvoja
izvanbolnike palijativne skrbi. U okviru OP-a uinkovitije i racionalnije sekundarnu razinu palijativne skrbi i
Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koritenje zdravstvenih zdravstvene zatite za uspostava sustava
objavljen je Ogranieni poziv za dostavu resursa; poboljanje 15%. izvanbolnike palijativne
projektnih prijedloga za dodjelu pristupa PZZ ime e se skrbi.
bespovratnih sredstava pod nazivom smanjiti broj upuivanja Ugovor o dodjeli 3.2.6.2. Financiranje prosinac-18 MZ
"Poboljanje pristupa PZZ s naglaskom na pruatelja PZZ u bolnice za bespovratnih sredstava specijalistikog
udaljena i deprivirana podruja kroz ulaganja 15 %, jer e se na razini usavravanja doktora
u potrebe pruatelja usluga zdravstvene PZZ omoguiti vie medicine u PZZ iz
zatite na primarnoj razini". Prihvatljivim dijagnostikih i sredstava EU fondova.
upanijama u svojstvu korisnika (njih 18 - terapeutskih postupaka;
podruja iz I. i II. skupine po indeksu rastereenje SKZZ i 3.2.6.3. Provoenje trajne prosinac-18 MZ
razvijenosti i otoci), a na raspolaganju im je bolnikog zdravstvenog edukacije zdravstvenih
171,8 milijuna kuna. Poboljat e se pristup sustava. radnika PZZ-a.
uslugama zdravstvene zatite u depriviranim
i manje atraktivnim podrujima i ranjivim
skupinama kroz financiranje specijalistikog
usavravanja doktora medicine sredstvima
ESIF-a te sveobuhvatnim i kontroliranim
sustavom trajnog strunog usavravanja
lijenika ope/obiteljske medicine poveati
znanja i vjetine lijenika ope/obiteljske
medicine.
Cilj je poveanje broja osiguranika koji sami Financijska stabilnost Oekuju se dodatni Odluka Upravnog vijea 3.2.7.1. Promidba prosinac-18 HZZO
plaaju premiju za policu dopunskog zdravstvenog sustava. prihodi od oko 60 HZZO-a o provoenju dopunskog zdravstvenog
zdravstvenog osiguranja. milijuna kuna (10 propagandnih aktivnosti osiguranja putem
milijuna kuna u prvoj aktivnosti oglaavanja u
godini provedbe, u medijima.
drugoj godini 20 milijuna 3.2.7.2. Edukacija graana prosinac-18 HZZO
kuna, u treoj godini 30 o vanosti dopunskog
milijuna kuna). zdravstvenog osiguranja
kao dijelu brige o zdravlju
putem sudjelovanja na
118
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
javnozdravstvenim
dogaanjima.
3.2.7.3. Organizacija prosinac-18 HZZO
radionica za radnike
Regionalnih
ureda/Podrune slube
HZZO koji rade na
poslovima dopunskog
zdravstvenog osiguranja i
komuniciraju s
osiguranicima.
3.3. Unaprjeenje sustava socijalnih naknada
3.3.1. Kao odgovor na nepovoljnu demografsku Porast nataliteta uz Zakon o rodiljnim i 3.3.1.1. Poveanje iznosa i lipanj-17 MDOMSP
Demografska situaciju, provodit e se mjere populacijske osiguranje minimalnog i roditeljskim potporama limita novanih naknada iz (MRMS, MZ,
politika i poticanje politike s krajnjim ciljem utjecaja na porast podizanje postojeeg Zakona o rodiljnim i HZZO)
demografske obnove nataliteta te uravnoteenja dobne strukture ivotnog standarda. roditeljskim potporama.
i odranja prostorne ravnotee stanovnitva
u smjeru poveanja udjela mlaeg
stanovnitva.
3.3.2. CSR2: Konsolidirati U svrhu uspostavljanja jasne socijalne i Postii e se pravedniji Mjera je normativne i Uredba o unutarnjem 3.3.2.1. Uspostava lipanj-17 MDOMSP
Standardizacija naknade u okviru demografske politike provest e se analiza sustav dodjele socijalnih analitike prirode. ustrojstvu MDOMSP organizacijske strukture
kriterija kod socijalne zatite, sustava socijalnih naknada s naglaskom na naknada, bolja ciljanost upravljanja integriranim
ostvarivanja ukljuujui posebne razvrstavanje namjena naknada, vodei prema najugroenijim sustavom socijalnih
odreenih socijalnih reime, rauna i o stratekom cilju demografske skupinama drutva te naknada u MDOMSP-u.
naknada usklaivanjem revitalizacije RH. Cilj je uinkovitije usmjeriti openito vea 3.3.2.2. Izrada Akcijskog rujan-17 MDOMSP
kriterija socijalne naknade prema najpotrebitijim i transparentnost sustava plana konsolidacije
prihvatljivosti i najsiromanijim skupinama drutva socijalnih naknada. socijalne zatite 2017. -
integracijom smanjivanjem kumulacije prava kroz 2020.
upravljanja tim standardizaciju kriterija za ostvarivanje Strateki plan MDOMSP-a 3.3.2.3. Standardizacija prosinac-17 MDOMSP
naknadama te prava te poboljanje zakonodavnog okvira 2017.- 2019.; Izvjee programa socijalne zatite (JLP(R)S)
usmjeriti potpore koji ureuje podruje socijalnih naknada, to "Struktura naknada, izdaci na lokalnoj i upanijskoj
na one kojima je ukljuuje i pojmovno usklaivanje. i korisnici programa razini te usklaivanje s
najpotrebnija. Normativnim rjeenjima u podruju rodiljnih socijalne zatite u RH" ESSPROS metodologijom.
i roditeljskih naknada osigurat e se 3.3.2.4. Uspostava lipanj-18 MDOMSP
pretpostavke za poveanje novanih potpora koordinacije u sustavu (JLP(R)S)
vodei rauna o socijalno osjetljivim socijalnih naknada s
skupinama (nezaposleni roditelji, roditelji JLP(R)S.
poljoprivrednici, posvojitelji i dr.).

119
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
3.3.3. Integracija CSR2: Konsolidirati U svrhu uspostave boljeg nadzora nad Pojednostavljivanje Procijenjena vrijednost 3.3.3.1. Izrada snimke prosinac-17 MDOMSP
upravljanja naknade u okviru primicima po osnovi socijalne zatite te postupka ostvarivanja trokova vezano uz poslovnih procesa centara (MZ, MZO,
socijalnim socijalne zatite, transparentnosti isplate naknada uspostavit prava. Osiguravanje snimku stanja i prijedlog za socijalnu skrb i drugih HZMO, HZZ,
naknadama ukljuujui posebne e se koordinacija i razmjena podataka o standardizacije procesa. dizajna je 27.000 eura, tijela koja sudjeluju u HZZO, PU)
reime, koritenju prava iz sustava socijalne skrbi s Osiguravanje provjere dok bi se za izradu same procesu ostvarivanja
usklaivanjem drugim sustavima. prava u realnom vremenu. nadogradnje IT sustava socijalnih naknada (HZZ,
kriterija Omoguavanje analize kroz koristila sredstva ESF - za HZMO, HZZO) s naglaskom
prihvatljivosti i mikrosimulaciju i kontrolu izradu modula za na procese ostvarivanja
integracijom trokova kao podlogu za razmjenu podataka te socijalnih naknada.
upravljanja tim donoenje javnih politika. potrebnu infrastrukturnu 3.3.3.2. Utvrivanje stanja oujak-18 MDOMSP
naknadama te nadogradnju predvia se IT sustava SocSkrb i (MZ, MZO,
usmjeriti potpore oko 60.000 eura. potrebe za unaprjeenjem HZMO, HZZ,
na one kojima je Odreene utede funkcionalnosti koje se HZZO, PU)
najpotrebnija. oekuju se nakon odnose na socijalne
implementacije u dijelu naknade.
koji se odnosi na Sporazum o suradnji na 3.3.3.3. Uspostava lipanj-18 MDOMSP
administrativne trokove poticanju primjene razmjene podataka o (MU, MRMS,
(podnoenje i obrada informacijske i pravu na rodiljne i MZ, JLP(R)S,
zahtjeva, izdavanje komunikacijske tehnologije roditeljske potpore te APIS)
potvrda, smanjenje za potrebe MDOMSP doplatku za djecu.
administrativnih izmeu MDOMSP-a, MZ-a, 3.3.3.4. Izrada modula u IT rujan-18 MDOMSP
postupaka zbog HZZO-a, MRMS-a, HZMO- sustavu SocSkrb za (MU, MRMS,
unapreenja poslovnih a, MU-a i CARNet-a razmjenu podataka. MZ, JLP(R)S,
procesa). APIS)
3.3.3.5. Uspostava prosinac-18 MDOMSP
razmjene podataka o (MU, MRMS,
pravu na doplatak za djecu MZ, JLP(R)S,
i rodiljne i roditeljske APIS)
potpore.
3.3.3.6. Uspostava prosinac-19 MDOMSP
razmjene podataka JLP(R)S (MZ, MZO,
sa MDOMSP-om. HZMO, HZZ,
HZZO, PU)
3.3.4. Osiguranje e- CSR2: Konsolidirati Osigurat e se nove e-usluge u okviru servisa Olakana razmjena Odreene utede Sporazum o suradnji na 3.3.4.1. Osiguravanje oujak-18 MDOMSP
usluga iz sustava naknade u okviru e-Graani iz sustava socijalne zatite s ciljem podataka i podnoenje oekuju se nakon poticanju primjene pretpostavki za izdavanje (MU,
socijalne skrbi socijalne zatite, pojednostavljivanja postupka i osiguravanja zahtjeva za ostvarivanjem implementacije u dijelu informacijske i potvrda o pravima iz CARNet)
ukljuujui posebne vee dostupnosti usluga socijalne zatite to prava. Smanjivanje koji se odnosi na komunikacijske tehnologije sustava socijalne skrbi kroz
reime, veem broju graana. U tu svrhu bit e potrebnog vremena i administrativne trokove za potrebe MDOMSP sustav e-Graani.

120
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
usklaivanjem potrebna koordinacija i razmjena podataka o trokova administriranja (podnoenje i obrada izmeu MDOMSP, MU i 3.3.4.2. Osiguravanje srpanj-18 MDOMSP
kriterija koritenju prava iz sustava socijalne skrbi s naknada te vremena i zahtjeva, izdavanje CARNet-a pretpostavki za (MU, MZ,
prihvatljivosti i drugim sustavima. trokova za graane. potvrda, smanjenje podnoenje zahtjeva za MRMS,
integracijom administrativnih doplatak za djecu i rodiljne HZZO,
upravljanja tim postupaka zbog i roditeljske potpore kroz HZMO,
naknadama te unapreenja poslovnih sustav e-Graani. CARNet)
usmjeriti potpore procesa, vea 3.3.4.3. Omoguavanje prosinac-19 MDOMSP
na one kojima je transparentnost u podnoenja zahtjeva za (MZO,
najpotrebnija. pogledu ostvarenih ostvarivanje prava na MRMS,
prava iz sustava). ostale naknade i usluge iz HZMO,
podruja socijalne zatite. CARNet)
3.4. Osiguranje odrivosti mirovinskog sustava
3.4.1. Poticanje CSR2: Do kraja U cilju postizanja dugorone odrivosti Dulji ostanak na tritu Mjere za poticanje dueg Zakon o mirovinskom 3.4.1.1. Izmjena Zakona o prosinac-17 MRMS
dueg ostanka u 2016. poduzeti mirovinskog sustava i dostatnosti mirovina rada i obeshrabrivanje ostanka u svijetu rada osiguranju; Zakon o mirovinskom osiguranju;
svijetu rada mjere za paralelno e se pristupiti intervencijama u I. i ranijeg umirovljenja. iziskivati e poveane Sredinjem registru Zakona o Sredinjem
odvraanje od II. obveznom mirovinskom stupu. rashode dravnog osiguranika; Zakon o registru osiguranika;
ranog umirovljenja, Poboljanje uinkovitosti I. mirovinskog prorauna, koji se obveznim mirovinskim Zakona o obveznim
ubrzati prijelaz na stupa postii e se poticanjem dueg ostanka oekuju zbog poveanog fondovima mirovinskim fondovima.
viu dobnu granicu u svijetu rada na nain da se: 1) utvrdi vea priljeva umirovljenja
za zakonsko penalizacija prijevremenog umirovljenja, 2) zbog pootravanja
umirovljenje i ubrza izjednaavanje dobi za ene i uvjeta, i to u iznosu od
uskladiti odredbe o mukarce za odlazak u prijevremenu oko 30 milijuna u 2017. i
mirovinama za starosnu mirovinu, kao i starosnu mirovinu, 90 milijuna u 2018., dok
posebne kategorije 3) izmijene uvjeti za starosnu mirovinu za e u 2019. doi do
s opim pravilima dugogodinjeg osiguranika, 4) omogui rad smanjivanja rashoda za
za umirovljenje. umirovljenika uz koritenje mirovine i dr. mirovine za oko 115
Izmjene u I. mirovinskom stupu provest e milijuna kuna. Nakon
se s usporednom izmjenom horizontalno 2019. nastavit e se
povezanih propisa koji ureuju podruje znaajnije smanjivati
medicinskog vjetaenja u mirovinskom rashodi dravnog
osiguranju i institut staa osiguranja s prorauna u odnosu na
poveanim trajanjem. Pristupit e se vaee zakonske propise
unaprjeenju II. obveznog mirovinskog zbog dueg ostanka u
stupa redefiniranjem portfeljnih ogranienja svijetu rada i oekivanog
mirovinskih drutava i dr. kroz izmjenu smanjenog priliva novih
odredbi Zakona o obveznim mirovinskim korisnika mirovina.
fondovima.

121
 Fiskalni uinak - ukupna
Kvalitativni uinak - opis Pravni/upravni
Naziv reformske Preporuka Vijea i godinja promjena Aktivnosti za provedbu Rok provedbe Nositelj
Kratak opis reformske mjere predvienih utjecaja instrumenti provedbe
mjere EU dravnih prihoda i mjere aktivnosti provedbe
mjere mjere
rashoda
3.4.2. Unaprjeenje CSR2: Do kraja Smanjit e se obuhvat radnih mjesta i Dulji ostanak na tritu Potencijalno smanjenje Zakon o stau osiguranja s 3.4.2.1. Izmjena Zakona o prosinac-17 MRMS
sustava staa 2016. poduzeti zanimanja na kojima se sta rauna u rada i kasnije ostvarivanje rashoda dravnog poveanim trajanjem stau osiguranja s
osiguranja s mjere za poveanom trajanju te stupanj poveanja mirovine ovih kategorija prorauna. poveanim trajanjem.
poveanim odvraanje od staa za neka radna mjesta i zanimanja, osiguranika.
trajanjem ranog umirovljenja, sukladno provedenoj reviziji i preporukama
ubrzati prijelaz na strunjaka medicine rada i zatite na radu te
viu dobnu granicu e se redefinirati institut snienja dobne
za zakonsko granice za stjecanje prava za starosnu
umirovljenje i mirovinu.
uskladiti odredbe o
mirovinama za
posebne kategorije
s opim pravilima
za umirovljenje.
3.4.3. Uspostava CSR2: Do kraja Uspostava jedinstvene metodologije Izmijenjenim i Mjera je normativne Uredba o metodologijama 3.4.3.1. Izrada Uredbe o svibanj-17 MRMS
jedinstvene 2016. poduzeti vjetaenja, radi pojednostavljenja i pojednostavljenim prirode. vjetaenja metodologiji vjetaenja.
metodologije mjere za efikasnosti postupka vjetaenja. postupkom vjetaenja
vjetaenja odvraanje od omoguit e
ranog umirovljenja, pravovremeno
ubrzati prijelaz na ostvarivanje prava u
viu dobnu granicu razliitim sustavima.
za zakonsko
umirovljenje i
uskladiti odredbe o
mirovinama za
posebne kategorije
s opim pravilima
za umirovljenje.

122

Glavni ciljevi
1. ZAPOLJAVANJE
Poveati stopu zaposlenosti na 75%
za mukarce i ene u dobi izmeu 20-
64 godine, ukljuujui kroz veu
participaciju mladih, starijih radnika i
osoba s niim stupnjem obrazovanja.
2. ISTRAIVANJE I RAZVOJ
Poboljati okruenje za istraivanje i
razvoj, posebno s ciljem podizanja
kombinirane razine javnog i
privatnog ulaganja u ovaj sektor na
3% BDP-a.
3. KLIMATSKE PROMJENE I ENERGETSKA ODRIVOST
Smanjiti emisije staklenikih plinova
za 20% u usporedbi s razinama iz
1990. godine.
PRILOG 2.: MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA STRATEGIJE EUROPA 2020.
Naziv mjere
1.1. Poticanje zapoljavanja
dugotrajno nezaposlenih
osoba
1.2. Poboljanje ishoda na
tritu rada za mlade
nezaposlene osobe
2.1. Jaanje nacionalnog Donoenjem Zakona o dravnoj potpori za istraivako-razvojne
inovacijskog sustava i
inovacijskog potencijala
gospodarstva
2.2. Unaprjeenje sustava
kvalitete upravljanja i
financiranja znanstvenih
organizacija te poticanje
znanstvene izvrsnosti
3.1. Smanjene emisije
staklenikih plinova
3.2. Promicanje energetske
uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije s ciljem
smanjenja emisije staklenikih
plinova
Rok provedbe Nositelj
Kratak opis mjere Aktivnosti za provedbu mjere
aktivnosti provedbe
Mjera e omoguiti pruanje usluga kojima bi se poboljao 1.1.1. Usvajanje Uvjeta i naina koritenja sredstava za oujak-17 MRMS
prijelaz iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost. provoenje mjera aktivne politike zapoljavanja iz nadlenosti
HZZ-a u 2017.
1.1.2. Provedba mjera sukladno Uvjetima i nainu koritenja kontinuirano MRMS
sredstava za provoenje mjera aktivne politike zapoljavanja iz
nadlenosti HZZ-a u 2017.
Brza aktivacija na tritu rada koja e osigurati veu 1.2.1. Usvajanje Uvjeta i naina koritenja sredstava za oujak-17 MRMS
motiviranost mlade osobe za traenjem posla i zapoljavanjem, provoenje mjera aktivne politike zapoljavanja iz nadlenosti
kao i brzu nadogradnju znanja i vjetina koje je osoba stekla HZZ-a u 2017.
tijekom obrazovanja. 1.2.2. Provedba mjera sukladno Uvjetima i nainu koritenja kontinuirano MRMS
sredstava za provoenje mjera aktivne politike zapoljavanja iz
nadlenosti HZZ-a u 2017.
2.1.1. Donoenje Zakona o dravnoj potpori za istraivako- rujan-17 MZO
projekte eli se omoguiti ostvarivanje porezne olakice za razvojne projekte. (MINGPO)
tvrtke koje ulau u istraivako-razvojne projekte. Cilj je 2.1.2. Donoenje Pravilnika o dravnoj potpori za istraivako- prosinac-17 MZO
poveanje ulaganja privatnog sektora u istraivanje i razvoj te razvojne projekte. (MINGPO)
posredno poticanje suradnje privatno i javnog sektora na
zajednikim istraivako-razvojnim projektima.
U okviru OP-a "Uinkoviti ljudskih potencijali 2014.-2020." jedan 2.2.1. Provedba projekta Poveanje pristupa elektronikim 2020. MZO
od glavnih prioriteta financiranja predvien je u sklopu izvorima znanstvenih i tehnikih informacija - E-izvori.
tematskog cilja 10. Specifini cilj 10.2.3. Poboljanje uvjeta za
hrvatske istraivae, projekt Poveanje pristupa elektronikim
izvorima znanstvenih i tehnikih informacija - E-izvori koji je
pokrenut u studenom 2016. (ukupna sredstva 133,7 milijuna
kuna).
Emisije staklenikih plinova u smislu procjenjivanja ostvarenja 3.1.1. Praenje emisije staklenikih plinova. kontinuirano MZOE
cilja se prate na godinjoj osnovi.
Mjere energetske uinkovitosti ukljuuju ekonomske, 3.2.1. Energetska uinkovitost u zgradarstvu, u uslunom 2020. MZOE
regulatorne, fiskalne, informacijske, edukacijske aktivnosti. sektoru, ureaja, industrije, energetike, koritenje goriva s
manjim intenzitetom ugljika, elektrina vozila, ozelenjavanje
javnog prometa, poboljanja uinkovitosti vozila - poticano
financijskim sredstvima iz EU fondova, nacionalnim sredstvima
FZOEU, HABOR-a i dr.
123

Glavni ciljevi
Poveati udio obnovljivih izvora
energije u konanoj potronji
energije na 20%.
Poveati energetsku uinkovitost za
20%.
Naziv mjere
3.3. Ublaavanje i prilagodba
klimatskim promjenama
3.4. Prelazak na kruno
gospodarstvo
3.5. Poveanje udjela
obnovljivih izvora energije u
konanoj potronji energije
3.6. Poveanje energetske Poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu u cilju
uinkovitosti
Rok provedbe Nositelj
Kratak opis mjere Aktivnosti za provedbu mjere
aktivnosti provedbe
Mjere obnovljivih izvora energije ukljuuju ekonomske, 3.2.2. Poveanje koritenja obnovljivih izvora u energetskom 2020. MZOE
regulatorne, fiskalne aktivnosti. sektoru, zamjena i koritenje goriva s manjim intenzitetom
ugljika, elektrina vozila - poticano financijskim sredstvima iz EU
fondova, nacionalnim sredstvima FZOEU, HROTE i dr.
3.2.3. Donoenje Strategije niskougljinog razvoja RH 2030. s lipanj-17 MZOE
pogledom na 2050.
3.2.4. Donoenje Strategije prilagodbe klimatskim promjenama oujak-18 MZOE
u RH do 2040. s pogledom na 2070.
Provedba programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine. 3.3.1. Smanjenje koritenja gnojiva, poboljanje gospodarenja: 2020. MZOE
usjevima, ivotinjama, ivotinjskim otpadom, panjacima,
travnjacima i organskim tlima sukladno Programu ruralnog
razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. i pripadajuim dravnim
potporama.
Kako bi se smanjio nastanak otpada u RH potrebno je osnovati 3.4.1. Izgradnja centara za ponovnu uporabu, graevinski 2022. MZOE,
Centre za ponovnu uporabu ija je aktivnost sakupljanje, zahvati na postojeim graevinama radi prilagodbe njihovoj MGPU, civilni
obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u novoj namjeni. sektor,
suprotnom postali otpad. Djelatnosti centra predstavljaju Nabava opreme. Izrada i distribucija promidbenog materijala, privatna
aktivnosti spreavanja nastanka otpada. Naknada za odlaganje organizacija radionica i dr. ulaganja
je ekonomski instrument koji omoguava odrivost sustava 3.4.2. Donoenje Uredbe o komunalnom otpadu (Uvoenje prosinac-17 MZOE,
gospodarenja otpadom i prelazak na kruno gospodarstvo s naplate prikupljanja obrade mijeanog i biorazgradivog FZOEU, JLS
ciljem smanjenja koliine otpada koji se odlae na odlagalitima komunalnog otpada po koliini).
i poveanje odvojenog prikupljanja i uporabe otpada. Mjere su 3.4.3. Donoenje Uredbe o nainu i uvjetima utvrivanja statusa prosinac-17 MZOE,
u skladu s Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.- usklaenosti odlagalita otpada (Uvoenje naknade za FZOEU
2022. odlaganje otpadom).
Mjera ukljuuje provedbu Nacionalnog akcijskog plana za 3.5.1. Stvaranje okvira za daljnju implementaciju obnovljivih 2020. MZOE
obnovljive izvore energije do 2020. godine. Definirat e se kvote izvora energije, jaanje kriterija odrivosti kroz nove
za poticanu proizvodnju elektrine energije iz OIE po tehnologije, uvoenje trinih naela, poveanje udjela u
tehnologijama. opskrbi grijanja i hlaenja iz OIE, dekarbonizacija i energetska
diversifikacija u transportu.
3.6.1. Poticanje energetske uinkovitosti stambenih, javnih i 2020. MGIPU
smanjenja emisija CO2 te poveanjem udjela OIE u neposrednoj komercijalnih zgrada.
potronji energije postii e se energetskom obnovom 3.6.2. Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada. 2017.-2018. MGIPU
stambenih, javnih i komercijalnih zgrada. Uvest e se Nacionalni
3.6.3. Usvajanje Nacionalnog IT sustava energetskog 2018. MGIPU
IT sustav energetskog certificiranja ime e se omoguiti
certificiranja.
izraunavanje energetskih svojstava zgrada i izradu energetskih
certifikata to e dovesti do objedinjavanja izraunavanja 3.6.4. Donoenje Zakona o energetskoj uinkovitosti u 2018. MGIPU
zgradarstvu.
124

Glavni ciljevi
4. OBRAZOVANJE
Poboljati razinu obrazovanja,
posebno kroz smanjenje stope ranog
naputanja kolovanja na manje od
10% i kroz poveanje udjela
stanovnitva u dobi izmeu 30-34
godine koji su zavrili tercijarno
obrazovanje na najmanje 40%.
5. SMANJENJE SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI
Promovirati socijalnu ukljuenost,
posebno kroz smanjenje siromatva,
s ciljem smanjenja broja ljudi u riziku
od siromatva i socijalne iskljuenosti
za 20 milijuna.
Rok provedbe Nositelj
Naziv mjere Kratak opis mjere Aktivnosti za provedbu mjere
aktivnosti provedbe
potrebne energije za grijanje i hlaenje zgrada prema vaeim 3.6.5. 40 provedbenih mjera u podruju energetske 2020. MZOE
normama. Donoenjem Zakona o energetskoj uinkovitosti u uinkovitosti, od toga aktivnosti u podruju zgradarstva:
zgradarstvu olakat e se primjena odredbi kao i omoguiti lake Poticanje energetske uinkovitosti stambenih, javnih i
i bre procedure izmjena i prilagodbi u skladu s izmjenama EU komercijalnih zgrada; Energetski pregledi i energetsko
direktive EPBD. Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti certificiranje zgrada; Nacionalni IT sustav energetskog
za razdoblje 2017.-2019. ukljuuje 40 provedbenih mjera uteda certificiranja; Donoenje novog Zakona o energetskoj
primarne i krajnje potronje energije. uinkovitosti u zgradarstvu.
4.1. Smanjenje stope ranog Rano naputanje obrazovanja je u RH oduvijek na niskoj razini. 4.1.1. Struna usavravanja nastavnika i strunih suradnika. kontinuirano MZO
naputanja kolovanja Ne planiraju se posebne mjere koje bi bile ciljano usmjerene
iskljuivo na rano naputanje obrazovanja, ve se pri
unaprjeenju sustava i njegovom razvoju vodi rauna i o
strunom usavravanju nastavnika i strunih suradnika.
4.2. Poveanje udjela Poveanje broja stipendija studentima slabijeg socijalno- 4.2.1. Poveanje broja stipendija studentima slabijeg socijalno- listopad-17 MZO
stanovnitva u dobi od 30 do ekonomskog statusa s 5.000 na 10.000 stipendija sredstvima ekonomskog statusa.
34 godine koji su zavrili ESF-a. Uvest e se stipendije za studiranje u STEM podrujima, 4.2.2. Uvoenje stipendija za studiranje u STEM podrujima. listopad-17 MZO
tercijarno obrazovanje 3.000 stipendija godinje. Planira se poveanje kapaciteta
studentskog smjetaja putem sredstava iz OP-a Konkurentnost
4.2.3. Poveanje kapaciteta studentskog smjetaja. kontinuirano MZO
i kohezija 2014.-2020. te se do kraja 2018. planira izgradit
1.850 leajeva, sredstvima EFRR-a (438,18 milijuna kuna).
Sadanji kapaciteti su 11.028 leajeva.
5.1. Osiguravanje Osiguravanje uvjeta za borbu protiv siromatva, socijalne 5.1.1. Osiguravanje humanitarne pomoi u naravi te drugih listopad-17 MDOMSP
humanitarne pomoi u naravi iskljuenosti, sprjeavanje nastanka novih kategorija siromanih programa podrke najpotrebitijima (FEAD).
te drugih programa podrke te smanjenje nejednakosti u drutvu uspostavom koordiniranog
najpotrebitijima (FEAD) sustava potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti. Osiguravanjem kolske prehrane za djecu u riziku
od siromatva planira se obuhvatiti 586 osnovnih kola s
planiranih 25 milijuna kuna, dok se za ublaavanje siromatva
kroz pruanje pomoi planira obuhvatiti oko 100.000 osoba, za
to je planirano 49 milijuna kuna.
5.2. Uspostava koordiniranog Kroz projekt Jaanje institucijskih kapaciteta sustava socijalne 5.2.1. Provedba twinning projekta Jaanje institucijskih prosinac-17 MDOMSP
sustava potpore skupinama u skrbi u svrhu poboljanja mogunosti ciljanja/usmjeravanja kapaciteta sustava socijalne skrbi u svrhu poboljanja
riziku od siromatva i programa socijalne skrbi i smanjivanja siromatva poboljat e mogunosti ciljanja/usmjeravanja programa socijalne skrbi i
socijalne iskljuenosti se mogunosti ciljanja programa socijalne skrbi kako bi se smanjivanja siromatva.
poveala socijalna ukljuenost ranjivih skupina i smanjivanje
siromatva. U tu svrhu e se uspostaviti novi indikatori praenja
siromatva i koji omoguavaju ranu identifikaciju obitelji i djece
u riziku od siromatva.
125

Glavni ciljevi Naziv mjere
5.3. Razvoj kvalitete
udomiteljstva i ravnomjerna
rasprostranjenost usluge
smjetaja u udomiteljskim
obiteljima u RH
5.4. Intenziviranje procesa
deinstitucionalizacije i
transformacije domova
socijalne skrbi
5.5. Financiranje viegodinjih
programa organizacija
civilnog drutva s ciljem
razvoja i irenja mree
socijalnih usluga
5.6. Sufinanciranje trokova
obrazovanja uenika i
studenata slabijeg socijalno
ekonomskog statusa i uenika
s tekoama u razvoju
Rok provedbe Nositelj
Kratak opis mjere Aktivnosti za provedbu mjere
aktivnosti provedbe
Novim Zakonom o udomiteljstvu osigurat e se pretpostavke za 5.3.1. Donoenje novog Zakona o udomiteljstvu. prosinac-17 MDOMSP
razvoj profesionalnog i specijaliziranog udomiteljstva te plan
edukacija udomitelja s ciljem njihovog osnaivanja za
suoavanje sa sve veim izazovima u podruju pruanja usluge
udomiteljstva.
U provedbi deinstitucionalizacije vano je osigurati pruanje 5.4.1. Intenziviranje procesa deinstitucionalizacije domova kontinuirano MDOMSP
usluga u zajednici te transformirati i unaprijediti postojee socijalne skrbi.
usluge u domu za korisnike koji i nadalje koriste usluge u
instituciji. MDOMSP planira da e se kroz projekte unapreenja
infrastrukture tijekom 2017. prijaviti 15 od ukupno 31 doma
socijalne skrbi te 5 centara za socijalnu skrb od ukupno
planiranih 20. Kroz EFRR osigurano je ukupno 251,7 milijuna
kuna, dok je kroz ESF ukupno osigurano 203 milijuna kuna.
U oujku 2017. objavljen je poziv za prijavu trogodinjih 5.5.1. Provedba poziva pod nazivom Razvoj i irenje mree srpanj-17 MDOMSP
programa organizacija civilnog drutva s ciljem razvoja i irenja socijalnih usluga".
mree usluga u zajednici u svrhu prevencije institucionalizacije i
poveanja socijalnog ukljuivanja korisnika. Tijekom
trogodinjeg razdoblja planira se financirati oko 130 programa
za to se godinje planira izdvojiti 32 milijuna kuna iz dijela
prihoda od igara na sreu.
Za sufinanciranje trokova obrazovanja uenika i studenata 5.6.1. Sufinanciranje trokova obrazovanja uenika i studenata rujan-17 MZO
slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i uenika s tekoama u slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i uenika s tekoama u
razvoju, na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju donose se razvoju.
provedbeni propisi (Pravilnici i Odluke) vezani za su/financiranje
udbenika, sufinanciranje i angairanje pomonika u nastavi.
126