U PRODAJI

INFORMACIJE NA TEL.:
061/515-515 i 061/736-651
SAFF broj 292

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Usama b. Abdullah Hajjat

Strpljivost je najbolji dar kojim Allah, delle anuhu, daruje Svoje 8

robove

Polumjesec
Dihad Kovaevi

Politiar sa izuzetnim ljudskim vrlinama 10

Kolumna
Borba za opstanak

Bonjaci napravie hrvatski entitet 18

Ljudska prava
Intervju: Fadil Al Hamdani

Uinjen nam je veliki zulum 27

Pogledi
Definicije borbe za Republiku Bosnu i Hercegovinu (11. dio)
Dejtonski ustav je imun na konvencije o ljudskim pravima 31
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Vrijednost vremena u islamu (ll dio)

Ako duu ne zaposli dobrom, ona e tebe zaposliti zlom 36

Fetve
Aktuelna pitanja i dileme

Allah vas nee kazniti za ono to nenamjerno uinite 40

Svijet medija
Protiv koga Amerika vodi rat?

Kriminalci iz Guantanama 50
Islambosna
Kolumne

U iekivanju revolucije 60
29. mart - 26. dumade-l-ula
3
Uvodnik
Na strani zla
D vojni arini bh. medija kada
je u pitanju odnos prema
vjerskim zajednicama nisu
nikakva novost, jer se Islamskoj
zajednici spoitava ono to se ne
spoitava Pravoslavnoj i Katolikoj
crkvi i njihovim prvacima. Fratri i
popovi mogu se slobodno petljati u
politiku, objavljivati kolumne u tzv.
graanskim medijima, biti pozivani
u dijaloke tv emisije, a da sve to bude
demokratska vrlina o kojoj imami ne
mogu ni sanjati, jer im prijeti etiketa
tzv. politikog islama. S obzirom
da se javnost navikla na
ovu neravnopravnost,
logino je bilo da uslijede
jo nevjerovatnije stvari.
Novost je da su bonjaki
politiari poeli bez imalo
stida otvoreno govoriti
kako Katolika crkva
zasluuje etiri puta, a
Pravoslavna crkva tri puta
vie budetske pomoi
u odnosu na Islamsku
zajednicu. Nije ni udo,
jer se u Sarajevu ve godinama pie
protiv obnove poruenih damija,
pa je postalo progresivno zalagati se
za iste one stvari za koje se zalagao i
Radovan Karadi.
Poslije pristajanja tzv. demokratskih
snaga u Sarajevu uz razne oblike
islamofobije, za oekivati je bilo da
bonjaki politiari izvale i takvu
samoponiavajuu
a glupost da,
praktino, katolici vrijede etiri puta
vie od muslimana, a pravoslavci
tri puta vie od muslimana. Nema
tu vie ni naela ravnopravnosti,
a kamoli uvaavanja injenica da
su islamski vjerski objekti u toku
agresije rueni viestruko vie nego
katoliki i pravoslavni vjerski objekti
zajedno. Sukladno toj logici, trebalo
bi Islamskoj zajednici dati sedam
puta vie budetskih sredstava za
obnovu objekata, nego Katolikoj i
Pravoslavnoj crkvi. Meutim, logika
dejtonske drave upravo ide tragom
ovakvog ponaanja bonjakih
politiara, koji svoju ideoloku
podobnost grade na poniavanju
muslimana i glorificiranju
nemuslimanima. Zato bi se onda
kardinal Vinko Pulji ustruavao da
u jednom sveanom povodu, kakav
je Uskrs i uskrnje obraanje, optui
Impressum
Izdava
GID SAFF
Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo
mob: +387 61 255 322
Bonjake da su krivi za radikalizaciju distribucija: +387 62 287 412
prilika u BiH i za novo paktiranje irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH,
Filijala Zenica
Srba i Hrvata, koji su, kardinalno (KM) 1610550001210010
smatra kardinal ugrozili ova dva (DV) 502012000550080
naroda. A da li bi kardinal Pulji swift: RZBABA2S
mogao koju rije progovoriti o
injenici da su Hrvati inili veinu Glavni i odgovorni urednik
na 16 odsto bh. teritorije a da danas Semir Imamovi
svojim smatraju ak 27 odsto bh. Redakcija
teritorije, na kojima se prostire Abdusamed Nasuf Buatli,
Elektroprivreda tzv. Herceg- Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz
Bosne, Hrvatske pote i sva druga Hodi
struktura okupatorske paradrave?
Ko je ugroen danas u Stocu, DTP
gdje bonjaka veina Semir ii
mora zdravstvene usluge Lektor
dobijati u alternativnim Abdulmedid Nezo
prostorima, dok Hrvati to
mogu u Domu zdravlja, Stalni saradnici:
i dok bonjaka djeca u Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho
kolu ulaze kroz stranji Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi,
Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir
ulaz, a hrvatska na glavni. Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi,
Smeta li kardinalu Puljiu Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem
uskrnje premlaivanje i Dizdar
razbijanje glave bonjakog
djeaka
j Izedina Gaguleg iz Ostali saradnici:
apljine, od strane ustakih emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz
Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai,
huligana, koji su ga prisiljavali da Adem Zalihi, Nedim Makarevi
izgovara oena?!
O kakvoj sili bonjakog naroda pria Direktor
kardinal, kad su Bonjaci iskljuive Semir Muji
rtve velikosrpskih i velikohrvatskih
progona, pa i kolonizacije na Direktor marketinga
teritoriji gdje su veina?! Ili je ta Semin Rizvi
+387 62 343 635
kardinalova neistina usmjerena
da se ne vidi istina?! A ta vrijedi Koordinator za dijasporu
istina o bonjakoj ugroenosti kad Ramadan Ruid
bonjaki politiari forsiraju viu +386 41 255 239
vrijednost katolika i pravoslavaca,
to daje za pravo kardinalu Puljiu tampa
EMANET d.o.o., Zenica
da izmisli kako Bonjaci nekoga
ugroavaju?! Kardinal nema hrabrosti asopis izlazi svakog drugog petka.
da se suoi sa injenicama o sramnoj
ulozi velikohrvatske politike u Rukopisi, diskete i fotografije se ne
obespravljivanju Bonjaka u krajevima vraaju.
gdje su Bonjaci inili, ili ine veinu,
ISSN 1512-651X
jer bi to znailo smjetanje te politike
uz bok faistikih i apartheidskih redakcija@saff.ba
reima. Kardinal Pulji mora znati saffmagazin@yahoo.com
da njegova utnja, ili sumanuto
optuivanje Bonjaka, ima dimenziju
sauesnitva u tjeranju jednog naroda
da se osjeti ponienim i ugroenim. www.saff.ba
To to mediji u ovoj dravi podravaju
islamofobiju, i to progone prvake
Islamske zajednice i imame, to
to bonjaki politiari izigravaju asopis je upisan u evidenciju javnih glasila
gmizavce, ne daje za pravo kardinalu u Federalnom ministarstvu obrazovanja,
Puljiu da bude na strani zla. nauke, kulture i sporta pod brojem 622
29. april - 26. dumade-l-ula
5
Hutba
Rue dravu da bi gradili nacionalistike torove
Hatib: Abdusamed Nasuf Buatli
A ko je suditi po planovima i
dosadanjim vrlo ozbiljnim
politikim koracima nekih
srpsko-hrvatskih politikih stranaka
i njihovih voa, onda se sa sigurnou
moe konstatirati da ruilake sile u
BiH, polahko al sigurno, ostvaruju
svoj pakleni plan o ruenju drave
Bosne i Hercegovine. I kao to su ju-
er etniko-ustaki tenkovi, haubi-
ce, topovi, i ostala orua i oruja, u
toku srpsko-hrvatske agresije na nau
zemlju, ruili Bosnu i Hercegovinu,
tako je danas, nesmanjenom esti-
nom i mrnjom, samo drugim sred-
stvima, pokuavaju sruiti fanatine
politike voe iz srpskog i hrvatskog
naroda.
Lisiija strategija
Personifikacija ovih prvih je do-
jueranji ljubimac bonjakih ko-
munista i njihovog medijskog sa-
trapa, FTV-a, kao i meunarodne
zajednice, Milorad Dodik, koji je iz
socijal-demokrate mutirao u pobje-
njelog Maxa i fanatika (to je zapra-
vo oduvjek i bio) kojem bi i zloinac
Karadi pozavidio. Milorad Dodik
pod mentorstvom Srbije, drsko i sa-
svim javno i otvoreno radi na rue-
nju Bosne i Hercegovine. Na udaru
tog politikog monstruma, trenutno
su se nale kljune institucije drave,
Tuilatvo i Sud Bosne i Hercegovine.
Zbog toga je u Narodnoj skuptini
RS izglasan referendum na kojem
e se graani, tj. Srbi, jer su srpsko-
etnike horde taj entitet u svom in-
kvizitorskom pohodu etniki oistili
od Bonjaka i Hrvata, izjasniti o bh.
Tuilatvu i Sudu.
Drugi dio antidravnog saveza,
olien je u politikim voama iz
dva HDZ-a, hrvatskom dvojcu j bez
kormilara, Draganu oviu i Boi
Ljubiu, koji se, zbog naina djelova-
nja, najlake mogu prepoznati u onoj
prii o mladoj lisici. Naime, mlada
lisica je pitala svoju majku: Ima li,
majko, na svijetu iko od nas pamet-
niji? Ima, keri, oni to se naim
koama zaogru, odgovorila je sta-
ra lija. Zato to kaemo? Zato to su
njih dvojica u politikom i moralnom
pogledu stvarni nasljednici mrane
tu manovske nacionalistiko-usta-
ke ideje i ideologije. U politikom, jer
su gorljivi zagovornici stvaranja tre- Hercegovina etniki ista teritorija
eg entiteta i oivljavanja paradrav- unutar drave Bosne i Hercegovine i
ne tvorevine Herceg-Bosne i njenog
prikljuenja Republici Hrvatskoj.
A u moralnom, jer kao i njihovi
prethodnici koriste lisiiju strategiju
u ostvarivanju svojih prljavih cilje-
da je skoro pa ne zamislivo da se, na-
primjer, muslimanke pod maramom
i muslimani s bradom i bijelomj
pom, proetaju irokim Brijegom,
Grudama i drugim hercegovakim
ka-
va. Taj dvojac krajnje lukavo i podlo gradovima, a kamo li da tamo ive
zadaje prljave i niske udarce dravi i ostvaruju svoja prava. A o geno-
Bosni i Hercegovini. Upravo tako se cidnom entitetu RS da i ne govo-
ponaao i njihov voa Franjo Tuman rimo. Dovoljno je kazati da Srbi
i tadanji hrvatski vojno-politiki vrh u Republici Srpskoj, protuzakonito
koji je sa svojom armadom izvrio grade crkve na privatnim posjedima
agresiju na Bosnu i Hercegovinu, i Bonjaka i u tim neasnim radnja-
koji se u najteem trenutku pridruio ma imaju punu podrku Dodikove
srpskim faistima i tako naoj dravi vlade i Pravoslavne crkve. A da tako
i narodu zabili no u lea. A oni- neto urade Bonjaci, digla bi se do-
ma koji koriste strategiju lisice, nita maa i meunarodna kuka i motika,
ne znai faktiko stanje na da to osujete i da ih osude
terenu koje u potpunosti za ekstremizam, naciona-
demantira njihove lai o lizam i terorizam. Zatim,
ugroenosti Hrvata u BiH, zar uope treba spominjati
odnosno u Federaciji. da su Hrvati kao manjina
najbogatiji u BiH, da kod
Vaniji im prst od ruke njih biznis cvjeta i trni
centri niu ko gljive posli-
ovi i Ljubi pokua- je kie, i to u gradovima sa
vaju destabilizirati stanje bonjakom veinom, da
u BiH i izazvati narodni imaju posebne kole koje
bunt, stvarajui privid o Zar je pohaaju samo hrvatska
obespravljenosti Hrvata u mogue da djeca, da na dravnom
BiH. Negirajui pri tome meunarodno nivou dre 17 pozicija, za
nepobitne injenice da priznata i razliku od Bonjaka koji
Hrvatima niko ne uskra- suverena kao veinski narod ima-
uje prava u naoj dravi, drava, Bosna jju samo 11 p pozicija.
j No i
da su njihova vjerska, na- i Hercegovina, pored toga, ovi i Ljubi
cionalna, kulturna i eko- nema nikakvih tvrde da su Hrvati u BiH
nomska prava i slobode, i drugih obespravljeni.
pored toga to ih ima tri mehanizama Zasljepljeni nacionaliz-
puta manje od Bonjaka, da zaustavi mom i eljomj za vlau,
vea nego prava i slobode ruitelje ovi i Ljubi ele sru-
Bonjaka. Za to posto- drave, osim iti grad, da bi napravili
je mnogobrojni dokazi. pozivom OHR-a svoj zamak ili nacionalni
Dovoljno je spomenuti da zaustavi tor u koji bi smjestili sve
samo sluaj sela Sturba u i poniti Hrvate. Nek su zajedno
opini Livno, u kojem su referendum?! pa makar se svi pogui-
hrvatske opinske vla- li. Njima je prei prst od
sti zajedno sa Crkvom i ruke koju su im Bonjaci
hrvatskim narodom, za- i ova drava svesrdno
branili potpuno legalnu gradnju pruili i dali. Oigledno je da nisu
damije. Zatim, politika aparthejda izvukli pouku iz svega onoga to
koju veinsko hrvatsko stanovnitvo se Hrvatima u protekloj agresiji
vri nad bonjakom manjinom u na BiH desilo, a sve zbog naciona-
Stocu, i mnogi drugi primjeri. Ko listike politike i lisiije strategije
god hoe lahko se moe uvjeriti da njihovih prethodnika. Ako ne zbog
su Bonjaci u skoro svakom mjestu, sebe, onda bi barem zbog svog na-
opini i selu, sa hrvatskom veinom, roda, trebali znati da e, nastave li
ugroeni i obespravljeni, iako na dr- sadanji politiki kurs, biti sigurni
avnom nivou ine natpolovinu ve- gubitnici, jer zulum i lukavtina
inu stanovnitva, odnosno 55%. Da nee daleko stii i ne mogu biti ko-
ne govorimo o tome da je zapadna nani pobjednici.
29. april - 26. dumade-l-ula
6
 Upravo zbog Dodikovih i HDZ-
ovskih perverznih antidravnih
rabota, aktuelno stanje u Bosni i
Hercegovini, od mnogih domaih i
meunarodnih analitiara, ocijenje-
no je kao stanje najvee krize jo od
devedesetih godina prolog stoljea.
Mnogi domai i meunarodni poli-
tiki zvaninici i intelektualci otvo-
reno govore o moguem izbijanju
ponovnog rata. Dakle, trenutna po-
litika situacija u BiH je takva, da jo
samo rat moe biti gori od nje.
Bonjaci imaju mnogo politiara, a
nijednog dravnika
Meutim, i pored tolikih ruila-
kih snaga koje atakuju na nau dra-
vu, kljuno pitanje za nas jeste, kako
se Bonjaci, odnosno bonjaka poli-
tika elita ponaa i odnosi prema sve-
mu tome? Kako bonjaki politiari,
koji su dobili povjerenje Bonjaka i
preuzeli na sebe odgovornost voenja
i ouvanja drave BiH, reagiraju na
antidravne i secesionistike poli-
tike poteze nekih srpsko-hrvatskih
politikih krugova? Jer, politiko
vostvo je vrlo vana stvar u ivotu
jednog naroda i drave i ono odra-
ava kompletno stanje jednog naroda
i drave. Kolika je vanost vostva
u islamu, svjedoe i rijei Osmana,
r.a.: Allah uspostavlja sultanom
(vladarom) ono to nije uspostavio
Kuranom.
Na nau veliku alost, reakcije bo-
njakih politiara na konstantne ata-
ke na Bosnu i Hercegovinu, su takve
da jo vie hrabre separatistike snage
u njihovim ruilakim namjerama. A
sve zbog toga to mi Bonjaci imamo
politiare, ali nemamo voe i dravni-
ke, a izmeu politiara i dravnika je
ogromna razlika. Na nju je jo davno
ukazao Churchill, rekavi: Razlika
izmeu politiara i dravnika je u
tome to dravnik brine o dravi, a
politiar samo o sljedeim izborima.
Umjesto dravnikog, ozbiljnog,
jedinstvenog i hrabrog odgovora svi-
ma onima koji pokuavaju udariti na
temelje nae drave, reakcije naih
politikih voa svode se na formalna
saopenja za javnost i pozivanje me-
unarodne zajednice da zatiti Bosnu
i Hercegovinu od separatista kakav
je Dodik. Pozivanjem meunarodne
zajednice u pomo, bonjaki politi- u krvnikom zanosu uzvikuju No,
ari zapravo samo skidaju odgovor- ica, Srebrenica, i koji nam poruuju
nost sa sebe, a to upravo potvruje Bie repriza! Takoer, s pravom se
gornju konstataciju da mi Bonjaci, moemo zapitati, ta nas i nau djecu
kad je politiko vostvo u pitanju, oekuje sutra u Evropi u kojoj u veini
konje za trku nemamo. drava na vlast dolaze desniarske ra-
Zar je mogue da meunarodno dikalne stranke koje se otvoreno bore
priznata i suverena drava, Bosna i protiv islama? Zar treba posebno na-
Hercegovina, nema nikakvih drugih glaavati da se ovakvim ponaanjem
mehanizama da zaustavi ruitelje dr- sami svojim rukama bacamo u pro-
ave, osim pozivom OHR-a da zau- past? Zar se smijemo osloniti samo na
stavi i poniti referendum?! U svim zatitu meunarodne zajednice? Pa
normalnim, pravnim dravama, zar nismo izvukli pouke iz zatienih
dodici, ovii i ostali separatisti bi zona koje je ista ta meunarodna za-
davno bili iza reetaka, to samo po jednica, koju ponovo dozivamo u po-
sebi govori da Bosna i Hercegovina mo, predala u ruke Ratka Mladia i
nije takva drava. Zbog toga nije njegovih krvoloka?
udo to Klub Bonjaka u Narodnoj Meunarodna zajednica e nas ti-
skuptine RS-a nije ak posegnuo ni titi do onog trenutka dok na duma-
za vetom u pogledu refe- nin ne postane toliko jak da
renduma protiv dravnih poeli da nas dokraji. A kad
institucija, ali su zato nai Meunarodna se to desi onda e nam biti
Ahmetovii i Duve, bili zajednica e kasno. Zar na to ne upuuje
spremni ko zapeta puka nas tititi do i trenutno ponaanje meu-
da poalju brigadu do zuba onog trenutka narodne zajednice, tanije
naoruanih specijalaca dok na visokog predstavnika Incka,
(700 policajaca) da izvre dumanin ne prema odluci Republike
desant na selo Maou, pod postane toliko Srpske o referendumu protiv
izgovorom da stanovnici jak da poeli da dravnih institucija.
tog sela, koje pogrdno na- nas dokraji. A Za razliku od njegovog
zivaju vehabijama, rue dr- kad se to desi odlunog reagiranja i po-
avni poredak time to svo- onda e nam nitavanja nedavne odluke
je selo sa okolnom umom biti kasno. CIK-a, Incko je ovaj put
ele odcijepiti od Bosne i dozvolio Dodiku da pro-
Hercegovine i najvjerovat- vede glasanje u Narodnoj
nije ga (ti podaci jo nisu Skuptini RS o referendu-
otkriveni) pripojiti Afganistanu. mu. To jasno govori koliko je politika
I dok bonjaka politika elita, meunarodne zajednice licemjerna i
posebno ona iz komunistikog mi- koliko ide na ruku ruiteljima Bosne i
ljea, zajedno sa FTV-om siju smut- Hercegovine. I ukoliko bi sutra neko
nju meu Bonjacima, izmiljaju elio ponititi rezultate referenduma,
islamski terorizam, prave montirane Dodik se mirne due moe pozivati
procese potencijalnim bonjakim na Dejtonski sporazum i kazati da je
teroristima i zavaaju vlastiti narod, on u skladu s tim sporazumom. Jer,
dotle Dodik i njegovi istomiljenici da nije, onda je OHR morao ponititi
idu korak po korak i revnosno rade rezultate glasanja i proglasiti ih neva-
na tome da Bosnu i Hercegovinu kao eim, a to nije uinio. Ako je glasanje
dravu bace na koljena. za referendum bilo regularno, onda je
i sam referendum regularan i u skladu
Spas je u holandskom bataljonu sa zakonom.
Hoemo li to ponovo nekom novom
Na osnovu reenog, mi Bonjaci se holandskom bataljonu povjeriti nae
s pravom moramo zapitati, ta ovakvo sudbine i nae ivote, i naem delatu
ponaanje bonjake politike elite, pa dati sablju u ruke da nas kolje, ili emo
na koncu konca i bonjakog naroda, se konano osvjestiti i posluati upozo-
znai za nau budunost? Koliko nam renje naeg poslanika, Muhammeda,
to garantuje sigurnosti, odnosno, koli- sallallahu alejhi ve sellem, kada je re-
ko nas takvo ponaanje ini lahkim pli- kao: Muslimana ne smije zmija ujesti
jenom dumanima koji svakodnevno, iz jedne rupe dva puta.
29. april - 26. dumade-l-ula
7
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Usama b. Abdullah Hajjat
Strpljivost je najbolji dar kojim Allah, delle anuhu, daruje Svoje robove
Od stvari
koje vjerniku
olakavaju
podnoenje
Preveo i saeo: Semir nedae jeste kakvo dobro, on zahvali Allahu
Imamovi da se prisjeti i bude nagraen zbog toga, a
Allahovih ako ga, pak, pogodi kakvo zlo
nebrojenih
I skuenja i nedae sastavni
su dio vjernikovog
j g ivota na
ovom svijetu. tavie, ona su
srazmjerna njegovom vjerova-
nju. Najvea iskuenja imali su
blagodati
koje trenutno
uiva ili ih je
uivao ranije,
i teta, on se strpi i postojano se
dri, pa mu i to donese nagra-
du od Allaha. (Muslim). Od
stvari koje vjerniku olakavaju
podnoenje nedae jeste da se
poslanici, a zatim ostali shodno a zatim da ima prisjeti Allahovih nebrojenih
stepenu ispoljavanja vjere. Allah na umu veliku blagodati koje trenutno uiva
Uzvieni to potvruje: Elif-lam- nagradu koju ili ih je uivao ranije, a zatim
mim. Misle li ljudi da e biti je Allah obeao da ima na umu veliku nagradu
ostavljeni na miru ako kau: Mi strpljivima. koju je Allah obeao strpljivima.
vjerujemo!i da u iskuenje nee Uzvieni Allah kae: Samo oni
biti dovedeni? A Mi smo u isku- koji budu strpljivi bit e bez rau-
enje dovodili i one prije njih, da na nagraeni. (Ez-Zumer, 10.).
bi Allah sigurno ukazao na one koji govore Osim toga, mora vjerovati da nakon pote-
istinu i na one koji lau. (El-Ankebut, 1.-3.). koe dolazi olakica, kao to Uzvieni kae:
Meutim, oni su bili strpljivi i nadali su se Ta, zaista, s mukom je j i last, zaista, s mukom
nagradi od Allaha, i time su zacrtali put je i last! (E-erh, 5.-6.). Dakle, jedna po-
svakom vjerniku. Iskuenja na ovom svijetu tekoa ne moe pobijediti dvije olakice.
su raznovrsna. Ima ljudi koji su iskuani si- Dobro je, takoer, da se u takvim situa-
romatvom i boleu, drugi su iskuani gu- cijama ui dova koju je Allahov Poslanik,
bitkom imetka, a neki, pak, gubitkom svo- sallallahu alejhi ve sellem, uio u tekim
jih najdraih, kao to se ovih dana deava trenucima. Osim toga, vjernik je duan o
diljem islamskog svijeta. Allaha molimo da Allahu, delle anuhu, lijepo misliti i na-
porodicama poginulih podari strpljivosti, dati se Njegovoj milosti. Strpljivost je spo-
da ih obilato nagradi i smiluje se njihovim menuta na devedeset mjesta u Kuranu,
najdraim koje su izgubili. Mi vas stavljamo to dovoljno govori o njenoj vanosti. Str-
na kunju i u zlu i u dobru i Nama ete se pljivost je najbolji i najsveobuhvatniji dar
vratiti. (El-Enbija, 35.). Najbolje to vjer- kojim Allah, delle anuhu, daruje Svoje
nik u ovakvim momentima moe uraditi robove, kao to se to navodi u jednom ha-
jeste da se strpi i bude zadovoljan Allaho- disu. Iskuenja su dokaz Allahove dobrote
vom odredbom za koju mora vjerovati da prema onima koji njima bivaju pogoeni.
je dobra za njega, jer Allah vjerniku daje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je re-
samo ono to jje dobro. Allahov Poslanik, kao: Kada Allah Svome robu eli dobro,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: udan li je kazni ga ga jo na ovom svijetu, tj. dad-
primjer vjernika! Za razliku od drugih, nje- ne mu iskuenja s kojima mu brie grijehe
mu je u svakom sluaju dobro: ako ga zadesi i podie deredu.
29. april - 26. dumade-l-ula
8
Medina: Abdulmuhsin el-Kasim
O Allahovoj
svemoi
i veliini
Preveo i saeo: Amir
Durmi
U
zvieni Allah
je Svoje ro-
bove iz ni-
ega st vorio, mno-
gim blagodatima
ih obasuo i od njih
jje nevoljej i pote-
p
koe otk lonio. iste i neiskva-
rene due u veoj su potrebi da
spoznaju svoga Uzvienog St vo-
ritelja nego to su potrebne da
jedu i da piju. Ni na ovom a ni
na buduem svijetu nije mogu-
e ost variti sreu i zadovoljst vo
osim kroz spoznaju Uzvienog
Gospodara. Najznaniji ovjek o
A llahu je onaj koji Ga se najvi-
e boji i koji Ga na najpotpuniji
nain oboava. Uzvieni A llah
je savren i bez ikakve mahane
i nedostatka. Hvalei i velia-
jui A llaha, Poslanik, s.a.v.s.,
govorio je: Ja nisam sposoban
da Te onako kako Tebi doliku-
je veliam, Ti si hvaljen onako
kako si Samoga Sebe pohvalio.
(Muslim). Njega hvali sve to je
na nebesima i na Zemlji, On je
apsolutni St voritelj i Onaj koji
je sve lijepo uredio i svemu mje-
ru odredio. On daje ivot i smrt
i upravlja cijelim kosmosom.
Onaj koga On zatiti, takvo-
me niko nauditi nee, a onoga
koga On bez zatitnika ostavi,
takvome niko nee moi pomo-
i. Njegovu kaznu niko ne moe
otk loniti niti Njegovu blago-
dat kojom nekoga obaspe, neko
moe sprijeiti. K ad bi svakome
od Svojih robova dao sve ono
to bi svaki od njih zatra io,
to nita od Njegove moi ne bi
oduzelo osim koliko vrh igle
 Kuds: Ismail Nevahide

Lijep ishod pripada vjernicima

Kad bi svakome
od Svojih oduzme od
robova dao mora onda
sve ono to kada se u nje-
bi svaki od ga umoi. On
njih zatraio, svako dobro Zato
to nita od danas ne
Njegove moi djelo nagra- moemo nai imetka ni koliko je po-
ne bi oduzelo uje od deset Preveo i saeo: Esad poniznost i trebno da sebi priuti
osim koliko vrh do sedam sto- Mahovac skromnost novu odjeu, pa je re-
igle oduzme tina puta vie meu obinim kao: Teko li se tebi!
od mora onda

nego to ono
kada se u njega istinski vri-
umoi. jedi, pa ak i
vie od toga.
On je Silni i
Gordi, Sve-
moni i Svemogui. On mnogo
prata i milostiv je, ali On mno-
go i ka njava i gord je. Ljudi Ga
ne veliaju onako kako bi treba-
li: Oni ne veliaju Allaha onako
kako Ga treba veliati; a itava
Zemlja e na Sudnjem danu u
vlasti Njegovoj biti, a nebesa e
u moi Njegovoj smotana ostati.
Hvaljen neka je On i vrlo visoko
iznad onih koje Njemu smatraju
ravnim!! (Ez-Zumer, 67.). Ipak,
ljudi se trebaju truditi da Uzvi-
enog A llaha hvale i veliaju
koliko god su to vie u stanju
initi, te samo Njega moliti,
samo od Njega tra iti i samo
Njemu vjeru istinski ispovije-
dati, a najvee nasilje samome
sebi je uinio onaj ko upadne u
bilo kakvu vrstu irka i onaj ko
mimo Njega bude zatitnika i
pomagaa tra io.
D vjernicima, a
ok se ljudi na-
okolo nadmeu
za vlau, ugle-
vlastodrcima?!
dom i obiljem na ovom
svijetu, dok na sve stra-
ne hara nered i razvrat,
vjernici se moraju sjeati
Allahove utjehe i obeanja da bu-
dui svijet i lijep ishod na ovom
svijetu pripada vjernicima. Allah
Uzvieni kae: Taj drugi svijet
dat emo onima koji ne ele da se
na Zemlji ohole i da nered ine, a
one koji se Allaha boje eka srean
kraj. (El-Kasas, 83.). Zbog toga
oni se ne trebaju alostiti, niti
gubiti nadu u Allahovu milost.
Ovaj ajet Omer b. Abdulaziz je
ponavljao sve do smrti, a vlast i
mo koju je posjedovao nije ga
odvratila od njegovog skromnog
ivota na ovom svijetu. Jednom
prilikom zatraio je od svoje su-
pruge dirhem ili manje od toga
da kupi odjeu, meutim u nje-
govoj kui nije bilo imetka, pa ga
je supruga zaueno upitala ka-
kav je to on halifa, a ne posjeduje
To mi je lake nego da
kamoli meu
vladarima i se otimam od uare-
nih lanaca na Sudnjem
danu. Ovo nije udo
za ljude koji su uili iz
ivota svojih ispravnih
prethodnika. Alija, ra-
dijallahu anhu, je svome bratu
Akilu ponudio usijano gvoe u
kesici za novac nakon to je od
njega traio imetka, pa je ovaj to
odbacio i upitao o razlogu takvog
postupka, pa mu je rekao: Ti ne
moe trpjeti vatru ovoga svije-
ta, a hoe da me baci u vatru
ahireta.
Allahovi robovi, gdje smo mi u
odnosu na ove velikane?! Zato
danas ne moemo nai poniznost
i skromnost meu obinim vjer-
nicima, a kamoli meu vladarima
i vlastodrcima?! Zbog ega toli-
ka nepravda i toliki ustanci pro-
tiv silnika i da li mi ustvari za-
sluujemo bolje od toga?! Allahu
na, za nae voe postavi Svoje
bogobojazne robove, a ne postav-
ljaj one zloeste izmeu nas!

29. april - 26. dumade-l-ula

9
Polumjesec
Dihad Kovaevi
Politiar sa izuzetnim Pogreno je podravati izgradnju
ljudskim vrlinama spomenika papi Ivanu Pavlu II
N isam mogao podnijeti da ja imam i
plau i paual, a da ovjek koji je sa
mnom bio na listi, borac i estita osoba,
nema nita, kae Dihad Kovaevi pro-
fesor odbrane i sigurnosti i opinski vi-
jenik u Kladnju. Pojanjenje ove izjava
dao je sam Dihad Kovaevi za Dnevni
avaz. Zaposlen sam u JP ume TK
Kladanj i imam kakva-takva prima-
nja. Drugi kandidat na listi s koje sam
ja uao u OV bio je Samed Gavranovi
iz Stupara, 30 posto RVI, nezaposlen,
otac troje djece, od kojih dvoje ide na
fakultet. Nije imao nikakvih primanja
osim minimalne invalidnine. Shvatio
sam da bi, ako se ja odreknem vijeni-
kog mandata, Samed mogao doi na
moje mjesto i dobivati mjeseni paual
koji sam ja primao. To je bio nain da
pomognem ovjeku i odmah sam donio
odluku. Nisam mogao podnijeti da ja
imam i plau i paual, a da ovjek koji je
sa mnom bio na listi, borac i estita oso-
ba, nema nita. Plaa koju ja dobivam
za rad u umama TK nije velika, ali
je plaa. Znam da e se Samed u OV
boriti isto kao i ja, a sredstva od pauala
e mu pomoi da koluje svoju djecu.
Ovakav primjer velikodunosti nije
zabiljeen u novijoj a ni u starijoj po-
vijesti Bosne i Hercegovine. Dihad
Kovaevi nam je pokazao kako
je lijepo biti dobar ovjek. Kada bi
bonjaki politiari imali makar i
deset posto ljudskih vrlina Dihada
Kovaevia naa budunost bi bila
sigurna i prosperitetna. Aferim ljudi-
no, Dihade Kovaeviu!
Reis dr. Mustafa ef. Ceri
R eis dr. Mustafa ef. Ceri pre-
dano i do kraja poteno i e-
stito radi svoj posao. Meutim,
Sljedeih dana, tanije 1. maja
papa Ivan Pavao II biti e progla-
en svecem. Ako se izgradi papin
reis dr. Mustafa ef. Ceri je naj- kip u centru Sarajeva imat emo
bolji dokaz da je istinita ona po- priliku vidjeti kako e Katolika
znata izreka ko radi taj i grijei. crkva, odnosno katolici oboava-
Naime, na uvaeni reis je ovih ti kip svog sveca pape Ivana Pavla
dana pogrijeio kada je u jednom II. Osim tog vjerskog razloga reis
od intervjua podrao izgradnju dr. Mustafa ef. Ceri grijei ako
spomenika papi Ivanu Pavlu II u misli da e Bonjaci podrkom
Sarajevu. Odgovarajui na pitanje izgradnje spomenika papi Ivanu
novinarke Associated Pressa, reis II dobiti politiku ili neku dru-
Ceri je rekao: Papa nikada nije gu podrku od kranske Evrope
propustio da pozove na okonanje i Vatikana. Naalost, prije e biti
patnje graana BiH. Zato mislim da e papin spomenik biti razlog
da zasluuje spomenik u Sarajevu. da Vatikan preko tog spomenika
Slaemo se i podravamo reisovu optuuje Bonjake da su islamski
politiku voenja meureligijskog fundemantalisti kao to su to ura-
dijaloga. Meutim, taj meure- dili ovih dana u jednom od svojih
ligijski dijalog se ne smije voditi izvjetaja (U posljednjem izvjeta-
odobravanjem, odnosno podrava- ju Komisije Justita et pax pobro-
njem onoga to je u islamu strogo
zabranjeno. Reis dr. Mustafa ef.
jane su sve reakcije protiv izgrad-
nje spomenika papi a posebno je
Ceri zna bolje od nas da su kipovi obraeno protivljenje jednog sara-
u islamu strogo zabranjeni, naroi- jevskog imama. Veernji listt je na
to kipovi koji se oboavaju i ijim osnovu ovog izvjetaja preko ita-
oboavanjem se ini irk Allahu ve naslovnice u uskrnjem trobroju
Svevinjem. (U arhivi Pitanja i od- objavio Sarajevo ne eli Papu.).
govora na Rijasetovoj
web stranici u od-
govorima dr. Enesa
Ljevakovia, fetva-i-
emina Islamske zajed-
nice u BiH navode se i
odgovori o kipovima.
U jednom od odgovo-
ra dr. Ljevakovi de-
cidno navodi: Hadis
se odnosi na vajarstvo
i klesanje kipova, te
je zabranjeno kako bi
se iskorijenio irk ...
Nije dobro drati
kipove u kui, ak i
kada nema opasno-
sti od irka, odnosno
oboavanja tih kipo-
va. Opreznost u tom
smislu nije na odmet,
mada je sigurno da
zabrana dranja kipo-
va danas, kada nema
opasnosti od otvore-
nog irka, nije tako
intenzivna i snana
kao u vrijeme kada
je ta opasnost bila
oigledna.).
29. april - 26. dumade-l-ula
10
Obiljeena prva godinjica smrti generala Rasima Delia Zloin u BiH

Je li se Sulejman Tihi pokajao zbog Primjeri zloina nad

namjernog nedolaska na denazu Bonjacima koje ljudski
rahmetli generalu Rasimu Deliu razum ne moe shvatiti
lan Predsjednitva BiH Bakir
Izetbegovi, ministar odbrane
BiH Selmo Cikoti, dopredsjedavaju-
Tihia osudili su svi Bonjaci koji u
svom srcu nose ljubav prema Armiji
Republike Bosne i Hercegovine.
i Doma naroda Parlamentarne skup- Njegov dolazak na mezar rahmetli
tine BiH Sulejman Tihi i niz drugih generala Rasima Delia na prvu go-
zvaninika i predstavnika borakih dinjicu je pohvalan in. Ovo je za nas
organizacija poloili su prole sedmi- dokaz da se Sulejman Tihi pokajao
ce vijence i prouili Fatihu zajedno sa za onu sramotu koju je poinio kada
lanovima porodice generala Rasima je izbjegao doi na denazu rahmetli
Delia na ehidskom mezarju Kovai genaralu Rasimu Deliu.
u Sarajevu, na
komemoraciji
u povodu prve
godinjice smrti P roteklih dana smo zabiljeili
dva dogaaja koji su po poslje-
dicama povezani jedan s drugim.
ratnog koman-
danta Armije Prvo je reisu-l-ulema dr. Mustafa
BiH. Kao to Ceri primio dvije nane, Naziju
vidimo meu Beganovi iz ulia kod Zvornika
navedenim zva- i Havu Tatarevi iz Zecova kod
ninicima bio je i Prijedora, u zgradi Rijaseta u BiH.
Sulejman Tihi. Naziji Beganovi i Havi Tatarevi
Sjeamo se da srpski agresori ubili su mueve i
Sulejman Tihi po est sinova. Ljudski razum ne
nije htio doi na moe shvatiti koliku patnju pre-
denazu generalu ivljavaju nane Nazija i Hava.
Rasimu Deliu. Ovakvih bonjakih majki ima
Taj sramotni jo mnogo u Bosni i Hercegovini.
in Sulejmana One su simbol koliine strada-
nja Bonjaka u protekloj agresiji.
Drugi dogaaj tie se priznanja za
ratni zloin nad Bonjacima koje je
Srpska pravoslavna crkva izrekao Vlastimir Golijan, pripad-
nik Desetog diverzantskog odreda
Licemjerni pop Vanja Jovanovi Vojske Republike Srpske. Golijanin
je priznao da je uestvovao u ubi-

L judsko
mjerje
lice-
pone-
kad nema granica.
pravoslavna crkva ne
ukloni crkvu iz Fa-
tine avlije, paroh Va-
stvima bonjakih zarobljenika na
vojnoj ekonomiji Branjevo (opti-
na Zvornik). Kad smo doli na
Pojedini ljudi ne nja Jovanovi kae. Branjevo, reeno nam je da dola-
biraju sredstva da Hajdemo razgovara- ze zarobljeni muslimani i da treba
opravdaju svoja po- ti o tome da li crkva da ih strijeljamo. Uestvovao sam
kvarena djela prema sa svojom namjenom u ubistvima. Ne znam koliko sam
drugim ljudima. moe uopte ikoga ubio, od 25 do 50. Ispucao sam
Tako je ovih dana da vrijea. Dakle, jedan borbeni komplet, naveo je
uinio sarajevski prema ovakvom tu- Golijan dodajui da je osim ubija-
pravoslavni pop, maenju paroha Jo- nja zarobljenih Bonjaka vei dio
odnosno paroh Sta- vanovia nana Fata vremena dovodio zarobljene od au-
re pravoslavne crkve je jo i kriva to joj tobusa do mjesta pogubljenja, a da
u Sarajevu Vanja smeta crkva u njenoj je bilo oko deset autobusa.
Jovanovi kada je avliji. Treba jo na- I pored ovako jasnih dokaza vei-
u jednom sarajev- pomenuti da je pa- na Srba u BiH i Srbiji ini sve da
skom dnevnom li- roh Vanja Jovanovi negiraju i umanje srpski zloin nad
stu pokuao opravdati izgradnju ovu sramotnu izjavu izrekao na Bonjacima. Prikrivanje ovakvih
pravoslavne crkve na privatnoj dan svog vaskrnjeg praznika, zloina mogu initi samo oni koji
imovini, u avliji nane Fate Orlo- praznika kojeg je predstavio kao su takoer zloinci i koji su spre-
vi. Odgovarajui na pitanje no- svetionik mira i dobrote prema mni opet poiniti i prikriti zloin
vinara kako je mogue da Srpska svim ljudima. nad nama Bonjacima.

29. april - 26. dumade-l-ula

11
Republika Srpska
Doboj pun vehabija!
N a meti psiholokopropa-
gandnog rata kojeg ve due
vrijeme vode srpske politiko
obavjetajnomedijske armade
Milorada Dodika, nakon obra-
una sa dravnim institucija-
ma Sudom Bosne i Hercegovine
i Obavjetajnosigurnosnom
agencijom Bosne i Hercegovine,
ponovo se na meti naao vehabi-
zam. Ovaj put Dodikovi jurinici
su srpskoj javnosti otkrili okan-
tne podatke da je Doboj pun ve-
habija. Vjerovali ili ne Doboj ima
i svoj vehabijski pokret. Tako su
objavili Dodikovi mediji potpo-
mognuti strunim komentari-
ma, a koga drugog do, Devada
Galijaevia. Dodikovi mediji su
prije nekoliko dana objavili da je
izvjesni Srbin iz Doboja primio
prijetee pismo od vehabija a ko-
jem se navodi sljedee: Pomno
te pratimo, uskoro e biti poznat
datum tvog klanja. Allah je naj-
vei i da zna, nee mnogo ui- protiv Gadafijevih snaga bori i
vati u svojoj penziji, jer mnogo
je ljudi zbog tebe ostalo i glad-
no i edno. Ovo ti je opomena, a
samo da zna bit e preseljen na
ahiret i otii e Allahu. Pozdrav
od Dobojskog pokreta vehabija.
Allahu ekber.
Moemo razumjeti potre-
bu srpske propagande da se na
ovakav nain bave vehabijskim
temama, meutim nikako ne
moemo shavtiti kako ne smisle
neto pametnije, neto to i mala
djeca ne mogu odmah shvatiti da
se radi o gluposti?
Ludi polumjesec
Devad Galijaevi podvalio srbijan-
skim medijima da je Halil Brzina emir
mudahida Harit al Liby
G dje god se pojavi kakva kri-
za u svijetu odmah se u sr-
bijanskim medijma pojavi De-
vad Galijaevi sa svojim visoko
glupim analizama u kojima na
svoj nain pronae vezu izme-
u te svjetske krize i Bonjaka
i Bosne i Hercegovine. Tako je
bilo i ovaj put sa libijskom kri-
zom. Naime, Devad Galija-
evi je podvalio beogradskim
Veernjim novostima da u Libiji
ratuju, kako on kae, iskusni
mudahedini koji su ratovali i
u Bosni i Hercegovini. Obuku
pobunjenika u Bengaziju u Libiji
preuzeli su iskusni mudahedini
iz ratova u Bosni i Hercegovini.
Libijske slube su uspele da fo-
tografiu i identifikuju stotine
operativaca Al Kaide koje uz po-
mo zapadnih zemalja pokua-
vaju da osvoje Libiju, a koji su
se za vreme rata u BiH borili na
strani Armije RBiH. U Benga-
ziju su se pojavili bivi koman-
dant odreda El-Mudahedin i
nadkapetan Armije RBiH Abu
el Mali, zatim bivi emir odre-
da i kapetan Armije RBiH Ha-
rit al Liby. Sa njima se u Libiji
ve st i /pl a ne t a .70.ht m l:327685 -
vie stotina bivih vojnika Ar-
29. april - 26. dumade-l-ula
12
mije BiH, odnosno vehabija koji
su u proteklom ratu na prostoru
BiH bili Izetbegovievi jurini-
ci, otkriva za Novosti Devad
Galijaevi, lan Ekspertskog
tima jugoistone Evrope za bor-
bu protiv terorizma, koji je pro-
veo nekoliko dana u Libiji, pra-
tei sa kolegama iz ove zemlje
poteze vehabija i islamskih radi-
kalnih grupa, piu beogradske
Novosti. Uz ovaj smijeni tekst
priloena je i fotografija kao do-
kaz Galijaevievih lai a na ko-
joj se vide, kako kae Galijae-
vi, Izetbegovi i Abu el Mali i
Emir mudahedina Harit al Liby
sa generalom Deliem. Mi u
BiH, zajedno sa Galijaeviem,
znamo da je na slici sa genera-
lom Deliem Halil Brzina, bivi
komandant Sedme muslimanske
brigade a ne Harit al Liby koji
je ubijen u epu krajem 1995.
godine. Znamo i to da su srbi-
janski mediji i Galijaevi toli-
ko ogrezli u laima i prevarama
da ih nije briga to podvaljuju
ovako jeftine lai. Za detaljniji
uvid u lai Devada Galijaevia
posjetite http://w w w.novosti.rs/
Vehabije-iz-BiH-ratuju-u-Libiji.
Karaorevo
Drska uzurpaciju prava muslimana da imaju slobodnu i au- On je drzak, ohol, voli ko-
tonomnu Islamsku zajednicu
SIslamske zajednice u Bosni i
luba za odnose s javnou Rijaseta
Hercegovini u povodu medijskih izvje-
taja da je na sastanku u Karaorevu
razgovarano o Islamskoj zajednici i iz-
boru reisu-l-uleme izdala je saopenje za
javnost u kojem se kae: Pitanje izbora
reisu-l-uleme je iskljuivo interno pitanje
Islamske zajednice i muslimana koje se
vri u skladu sa propisanim procedura-
ma i normativnim aktima Islamske za-
jednice. Svi oni koji ovo pitanje pokua-
vaju smjestiti u drugaiji kontekst, te oni
koji skoro dvije godine prije provoenja
izbora ire razliite pekulacije i kreiraju
ambijent tenzija i sukoba nisu dobrona-
mjerni prema muslimanima i Islamskoj
zajednici, ugroavaju njen normalan rad
i stabilnost. Bez sumnje, protagonisti
takvih pria imaju neasne ciljeve i in-
terese, a oni koji nesvjesno uestvuju u
tome ili nasjedaju na takve provokacije
rade na tetu Islamske zajednice i mu-
slimana Bonjaka. Islamska zajednica s
nevjericom prihvata medijske izvjetaje
da je na sastanku predsjednika drava
BiH, Turske i Srbije u Karaorevu bilo
rijei o Islamskoj zajednici i izboru reisu-
l-uleme, odnosno da najvii dravni i po-
litiki predstavnici tri drave nisu imali
vanijih i korisnijih tema za razgovor. Da
Komunistika posla
Svetozar Pudari posjetio spomen-obiljeje hrvatskih rtava
u Grabovici na dan obiljeavanja 19. godinjice Armije R BiH
P otpredsjednik Federacije Bosne
i Hercegovine Svetozar Pudari
posjetio je 15. aprila Grabovicu gdje
je poloio vijenac na spomen-obiljeje
hrvatskim rtvama Grabovice iz prote-
klog rata. Prilikom te posjete Svetozar
Pudari je rekao: Imao sam poseb-
nu potrebu da doem u
Grabovicu jer ovaj zloin
su poinili oni koji su sebe
nazivali Sarajlijama kao
to sam i sam. Tako je
Svetozar Pudari vrlo per-
fidno i podlo ba na dan
obiljeavanja godinjice
Armije Republike Bosne
i Hercegovine posjetio
Grabovicu i pred televizij-
skim kamerama izrekao
citiranu izjavu. Kako to da
Svetozar Pudari ba na go-
dinjicu Armije Republike
munizam i ateizam iznad
svega i mrzi islamsku vje-
ronauku prije svega
li je Islamska zajednica i izbor reisu-l-ule-
me glavno regionalno i evropsko politi-
ko i dravno pitanje da to bude predmet
razgovora na predsjednikom nivou?
Ako je zaista tana ta informacija, ue-
snici sastanka u Karaorevu su grubo
prekrili autonomiju i slobodu Islamske
zajednice, umijeali se u njena interna
pitanja i pogazili temeljna prava musli-
mana Bonjaka. Ako su tani medijski
izvjetaji, ova injenica izaziva duboku
zabrinutost Islamske zajednice i najo-
triju osudu. Bavljenje unutarnjim pita-
njima Islamske zajednice bez doputenja
muslimana kroz propisanu proceduru,
predstavlja drsku uzurpaciju prava mu-
slimana da imaju slobodnu i autonomnu
Islamsku zajednicu ije najvie vjerske
autoritete nee birati politiki ili dravni
centri moi u zemlji ili inostranstvu.
Bosne i Hercegovine ima posebnu po-
trebu da posjeti Grabovicu. Ko mu
je branio da posjeti Grabovicu nekog
drugog dana i izvinjava se do mile vo-
lje. Ovakvu uvredu na raun Armije
Republike Bosne i Hercegovine jo
odavno niko nije uinio.
29. april - 26. dumade-l-ula
13
Emir Suljagi
E mir Suljagi, ministar obrazovanja i na-
uke Kantona Sarajevo ima sve osobine
onog starog jugoslovenskog komunistikog
politikog kadra. On je drzak, ohol, voli ko-
munizam i ateizam iznad svega i mrzi islam
prije svega. On navedene osobine uope ne
krije, ak naprotiv ini sve da ga javnost ba
takvog doivljava. Ovih dana Emir Suljagi
je perfidno udario na vjeronauku u kolama
Kantona Sarajevo. Koristei se pozicijom
ministra, Suljagi je ovih dana izdao neka-
kvu smuenu instrukciju po kojoj uspjeh
uenika, koji su se opredijelili da pohaaju
predmet vjeronauke u osnovnim i srednjim
kolama ovog Kantona, nee ulaziti u opi
uspjeh uenika. I nepismen ovjek jasno
vidi ta smjera Emir Suljagi. ovjek eli
obesmisliti vjeronauku u kolama mislei
da e mnoga djeca sada prestati pohaati
vjeronauku. Ova instrukcija je Suljagiev
prvi korak u pokuaju konanog ukidanja
vjeronauke. Na poetku ovog teksta naveli
smo da Suljagi mrzi islam. Ovakav stav
temeljimo na njegovim ranijim javnim istu-
pima. Prije nego to e postati ministar Emir
Suljagi je na web portalu urnal.info na-
pisao tekst Zato prezirem Alijino naslije-
e. U nastavku spomenutog teksta Suljagi
objanjava ta i zato prezire. vrsto vjeru-
jem u to da Bosna i Hercegovina ne moe
prosperirati na bilo koji nain dok vladavina
Alije Izetbegovia ne bude u potpunosti dis-
kreditovana meu Bonjacima. Naslijee nje-
gove vladavine je tako teko da je zemlja koja
je imala i vie nego burnu istoriju, vjerovatno
po prvi put dola ovako blizu take pucanja
iznutra. On je uspio Bonjake vratiti u mrak
u kojem teologija caruje nad logikom. Dakle,
Suljagi ne samo da prezire nego je odluan
da to Alijino nasljee, kao to je naprimjer
vjeronauka u kolama, diskreditira meu
Bonjacima. Jednostavno reeno, ovjek
sprovodi u djelo to je davno najavio.
Glas bonjake uleme
Dr. Amir ef. Kari, glavni imam Medlisa Islamske zajednica Tuzla

Treba nam vie odlunosti

i samopouzdanja da gradimo nove vrijednosti
u drutvu
Islamski alimi su stub
muslimanskih zajednica.
BiH, odnosno bonjaki
narod ima veliki
broj islamskih alima,
naalost njihov glas
nije dovoljno prisutan
u naoj javnosti. Saff
je uveo novu redovnu
rubriku Glas bonjake
uleme, u kojoj
tretiramo najvanije
drutveno politike
aktuelnosti iz BiH i
islamskog svijeta. Na
sagovornik je dr. Amir
ef. Kari, glavni imam
Medlisa Islamske
zajednica Tuzla
Razgovarao: Ezher Beganovi

M
Hercegovini
g
uftijsko
e
j
Islamske
jjednice u Bosni i
nedavno jje upo-
zorilo nau jjavnost da su mu-
vije-
j
za-
p
slimani Bonjaci j p
pod stalnim
napadima
p na vjerskoj,
j j nacio-
nalnoj,j kulturnojj i instituci-
onalnoj osnovi. Slaete li se
sa izreenim procjenama
p j na- godine naglaene su tri stvari. pogledu naglasilo potrebu da se
egg stanja
j i kako biste opisa- p Prvo, poziva se na vie uviav- vodi rauna o pravima svih gra-
li trenutni poloaj Bonjaka nosti i politike odgovornosti ana i naroda te da se relaksiraju
muslimana? prema graanima, s obzirom na ukupne politike prilike u Bosni
Kari: U saopenju
p j koje
j jje iz- nekonstituiranje vlasti dugo vre- i Hercegovini. Drugo, Vijee je
dato nakon sjednice
j Muftijskog
j g mena poslije objave zvaninih ukazalo na skandalozne i kle-
vijea odrane 24. marta ove rezultata izbora. Vijee je u tom vetnike izjave penzionisanog
29. april - 26. dumade-l-ula
14

generala Stjepana ibera..
Podsjeam da je iber posebno
teke optube bez ikakva obja-
njenja iznio na raun reisul-ule-
me. Zauujue je da su izostale
reakcije i da je naa javnost osta-
la nijema na tako ozbiljne optu-
be i uvrede reisul-uleme. iber
je, tavie, posthumno optuio
predsjednika A liju Izetbegovia
za islamski fundamentalizam,
tvrdei da je zbog toga pred-
sjednik Izetbegovi trebao od-
govarati pred Meunarodnim
sudom za ratne zloine u Hagu.
Tree, Vijee je ukazalo da slo-
boda izraavanja ne podrazumi-
jeva toleriranje govora mrnje.
U tom smislu Vijee je pozvalo
lanove i pripadnike Islamske
zajednice na dostojanstven i od-
mjeren odnos prema ovakvim
pojavama. Sve tri stava su kraj-
nje uravnoteena i upotpunosti
ih podravam.
Politika situacija u Bosni
i Hercegovini svakodnevno se
uslonjava. Jeste li zabrinuti
aktuelnom politikom situa-
cijom u naoj zemlji, odnosno
kako komentirate aktuelnu
politiku situaciju u BiH?
Kari: Ne bih rekao da se
politiki odnosi neprekidno
uslonjavaju. Prije bih rekao da
Zapravo,
ovo stanje
oni osciliraju. Dolaze i bi najbolje bosanskohercegovakog
prolaze, dakle smjenju- bilo opisati drutva. Poslovni ljudi
ju se intervali povienih kao stanje ukazuju na zakonske
politikih tenzija i po- dekadence. propise koji oteavaju
litike saradnje. To se Stvari se funkcioniranje privrede
deava na razini politi- gibaju, ali i usporavaju privredni
ka koje nastupaju u ime procesi koji razvoj. Niko ne ospo-
naroda, ali se deava i u bi se mogli rava takva zapaanja.
meustranakim odno- zavriti za est Meutim, izmjene i
sima unutar pojedinih mjeseci traju poboljanja zakonskih
naroda. A ko pogledamo po ezdeset i propisa se deavaju
ta se sve deavalo od est mjeseci. presporo i minimalno.
1996. godine naovamo, Takva tromost je prisut-
zakljuit emo da ne- na i u kantonima gdje
mamo razloga biti po- nema nacionalnih rebu-
sebno zabrinuti aktuelnom poli- sa. Jedan od razloga te tromosti i
tikom situacijom, jer bilo je pa sporosti institucija u reguliranju
prolo razdoblja sa sloenijim i procesa je njihova sutinska raz-
komplikovanijim politikim i si- vlatenost, jer je cjelokupna po-
gurnosnim odnosima. Zapravo, litika mo smjetena u politike
ovo stanje bi najbolje bilo opi- stranke, odnosno njihova ruko-
sati kao stanje dekadence. Stvari vodstva. Potrebno nam je mno-
se gibaju, ali procesi koji bi se go vie agilnosti, vie samopo-
mogli zavriti za est mjeseci uzdanja i odlunosti da gradimo
traju po ezdeset i est mjese- nove vrijednosti u svim sferama.
ci. Pogledajte ova deavanja u Na politikoj sceni u BiH
vezi sa zavidovikom Krivajom. tenutno imamo izraene snage
Godinama se sve vrti u krug. srpskog i hrvatskog separatiz-
Institucije ne funkcioniraju, od- ma i nemonu bonjaku poli-
nosno ne funkcioniraju efikasno. tiku. Kako biste opisali aktu-
Stjee se povremeno dojam da elnu bonjaku politiku?
mnogi ele drugima oteati po- Kari: Bonjaka politika,
sao, umjesto da olakaju. Takvo onako kako je ja razumijem, ima
ponaanje je ozbiljna konica u cilj izgradnju drave zajedniki
realno moguem brem razvoju sa drugim narodima, odnosno
29. april - 26. dumade-l-ula
smatram da je njena ideja, ide-
ja Bosne. S tog stanovita bo-
njaka je politika istovremeno i
bosanska. Bez obzira na povre-
mene nemutosti pojedinih bo-
njakih politikih prvaka, sma-
tram da se taj cilj ipak ostvaruje.
To je najvanije, a svojevrsna
zbunjenost koja se povremeno
nadaje u djelovanju bonjakih
politikih stranaka i politikih
predstavnika privremena je po-
java. S druge strane destruktiv-
ne tendencije koje ste spomenuli
postoje. Meutim, politika re-
alnost je neto drugo i ne vje-
rujem da se separatistiki snovi
mogu ostvariti.
Vjerovatno pratite aktuelna
dogaanja u arapskom svijetu.
Mogu li se eventualne pozitiv-
ne promjene u arapskom svije-
tu odraziti na stanje u BiH i na
poloaj Bonjaka?
Kari: Recentna deavanja i-
rom arapskog svijeta mogu imati
malo ili skoro nikakvog utjecaja
na BiH i na poloaj Bonjaka.
Dakako, ne govorim o trenut-
nim gubicima zbog prekida po-
slovih aktivnosti bh. kompanija
u pojedinim arapskim zemljama
i rastu cijena nafte na globalnom
tritu. Dakle, nee imati ni vei
ni manji utjecaj na BiH nego li
na ostale zemlje ovog regiona.
Kako komentirate vjerski
aspekt bonjakog ivota sta-
nje u Islamskoj zajednici i od-
nos Bonjaka prema Islamskoj
zajednici i pojave novog tuma-
enja islama, naroito pojavu
tekf ira?
Kari: Vjerujem da itaoci
znaju kako funkcionira Islamska
zajednica u Bosni i Hercegovini.
Ona ima predstavnika i izvr-
na tijela u koja se biraju pripad-
nici i lanovi Islamske zajed-
nice od strane svih pripadnika
Islamske zajednice. Sredinja
misija Islamske zajednice ogle-
da se u razvijanju islamskog
obrazovanja, dakle prenoenju
islamskog znanja. U tom smislu
treba napomenuti da se u odgoj-
no obrazovnom sistemu nalaze
mektebi, kao oblik dobrovoljnih
osnovnih, vikend-kola, medrese
i fakulteti. U mektebima ue de-
setine hiljada polaznika uzrasta
izmeu est i petnaest godina.
Medrese su u samom vrhu sred-
njih kola po kvalitetu obrazo-
vanja. Fakultet islamskih nauka
u Sarajevu i Islamski pedagoki
fakulteti u Bihau i Zenici pred- niti muslimanskom biu. Pojava
stavljaju visokokolske ustanove takozvanog tekfira je devijacija
Islamske zajednice. Zatim su tu unutar muslimanskih druta-
naune i kulturne ustanove, pri- va. Ona je, tanije, eksces. Ta
je svih biblioteke, u prvom redu pojava je od prije nekoliko go-
poznata Gazi Husrev-begova bi- dina prisutna ovdje i uvezena je
blioteka. Sve to, i monogo dru- kao i mnoge druge ideje razli-
goga postoji zahvaljujui svijesti itih provenijencija. Meutim,
Bonjaka. Bez lanova Islamske potrebno je vriti istraivanja u
zajednice i lanarine, bez vakifa muslimanskom svijetu odakle je
i dobrotvora, sve to ne bi moglo i dola da bi se dolo do njenog
postojati i raditi. to se tie po- korijena odnosno njenog uzroka,
jave koju nazivate novim tuma- kao i do uzroka ekstremizama
enjem islama elim rei da je koji su prisutni tamo. Koliko
vrlo vano isticati da je musli- je meni poznato ve postoje oz-
manski ummet ili muslimanska biljni projekti u pojedinim mu-
zajednica kao takva u Kuranu slimanskim zemljama iji je cilj
nazvana umjerenom zajednicom svestrano istraivati taj fenomen
Ummetun vesetun. Zaista, i artikulirati temeljite odgovore
iskljuivost i bilo kakvi ekstre- na njega u vidu iroke socijalne
mizmi nisu svojstveni islamu akcije.
Islamofobije ima, ali kada se na nju ukazuje treba se
ustegnuti od potencijalnih simplifikacija
I ma li islamofobije u BiH i ako je ima molimo Vas recite
nam neto vie o tom fenomenu?
Kari: U rjenicima stranih rijei izraz fobija ima dva znaenja.
Prvo je mrnja, pa bi tako izraz germanofobija na primjer
znaio mrnju prema Germanima. Drugo je znaenje strah
te bi npr. klaustrofobija bila strah od zatvorenog prostora.
Prema tome, pojam islamofobija ling vistiki bi znaio mrnju
prema islamu i/li strah od islama. U Zapadnom javnom
diskursu ovaj izraz je smiljen kao svojevrstan odgovor na
novu realnost, odnosno narastajuu diskriminaciju protiv
muslimana. Ovaj izraz je prvi put upotrijebljen u izvjetaju
britanskog Runnymede Trust-a 1997. godine. U izvjetaju koji
je prezentiran na 6. sjednici Savjeta za ljudska prava UN-a
2004. godine, za islamofobiju se kae da je to neosnovano
neprijateljstvo i strah vis-a-vis islama koji uzrokuju odbojnost
prema svim muslimanima ili veini njih. Na Zapadu su
uraena brojna istraivanja o islamofobiji, a organizacije koje
rade na registriranju diskriminacije openito registriraju i
pojave islamofobije. Kod nas nema sistematinog praenja
te pojave. O islamofobiji se govorilo iskljuivo u smislu
odnosa pojedinih medija prema Islamskoj zajednici ili njenim
autoritetima. Potrebno je pratiti kakvo je stanje u razliitim
oblastima, na tritu rada na primjer. Osobno znam za
nekoliko sluajeva u kojima muslimanke sa hidabom nisu
bile primljene na posao zbog hidaba, iako su ispunjavale
sve uslove. Postavimo pitanje da li ena sa hidabom moe
dobiti posao u pravosudnim institucijama ili na javnoj
televiziji posao spikera. A ko ne moe, a znamo da ne moe bez
obzira na kvalifikacije, to je diskriminacija zbog religijskih
razloga i u ovom sluaju se zove islamofobijom. Prema tome
islamofobije ima, ali kada se na nju ukazuje treba se ustegnuti
od potencijalnih simplifikacija.
29. april - 26. dumade-l-ula
16
Drutvo
Putokazi

Genocidno istjerivanje iz vjere

U organizaciji Medlisa
IZ-e Cazin i Medrese
Demaludin auevi,
u Cazinu je u petak (22. april) odr-
ana redovna tribina Putokazi na
kojoj je mr. sc. Fatmir Alispahi go-
vorio o islamofobiji u naoj zemlji,
te predstavio svoje istraivanje na
ovu temu objavljeno u knjizi eiso-
fobija. Sala za predavanja u Medresi
je bila mala da primi sve zainteresi-
rane, koji su na predavanje doputo-
vali i iz nekoliko susjednih opina
Unsko-sanskog kantona, pa su se u
dvoranu i u hodnike donosile stolice
iz uionica. Uvodno slovo dali su di-
rektor Medrese Enes ef. Ljubijanki Dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta
i glavni imam Medlisa IZ-e Cazin
prof. Said ef. Mujaki, nakon ega je
Fatmir Alispahi govorio o islamo-
fobiji kao pokretau genocida nad
Bonjacima.
Za bonjaki narod islamofobi-
ja nije samo manifestacija rasistike
mrnje ili netrpeljivosti prema mu-
slimanima, ve mnogo vie od toga,
poto je islamofobijom pripreman
teren za masovne pokolje i progo-
ne Bonjaka i za blokadu meuna-
rodne zajednice koja u to ime nije
nita uinila da nas odbrani ili da
uvai nae pravo na samoodbranu.
Islamofobija je danas u istoj funk-
ciji, s razlikom to nam niko fizi-
ki ne ubija ljude, ali nam stalnom
stigmatizacijom nae vjere, vjerskih Nadahnuto predavanje Fatmira Alispahia
institucija i vjerskih prvaka, na-
stoje poruiti da emo lake ivjeti
ako nismo muslimani, to za kon-
kretnu posljedicu ima razne pojave,
kakva je da bonjaki roditelji u
zabrinjavajuoj mjeri upisuju svoju
djecu u katolike kole i svojoj djeci
nadijevaju imena koja nisu musli-
manska. Radi se o deislamizaciji i
istjerivanju iz vjere pod organizi-
ranim pritiscima. Sve su to oblici
genocida, jer se jedan narod tjera iz
svoga identiteta, onoga to jeste, da
bi bio ono to nije, rekao je Fatmir
Alispahi.
U utorak, 26. aprila, Fatmir
Alispahi e odrati predavanje ue-
nicima Behram-begove medrese u
Tuzli. Publika je pratila predavanje i u hodnicima Medrese

29. april - 26. dumade-l-ula

17
Kolumna
Borba za opstanak

Bonjaci napravie hrvatski entitet

Dogodio se nevjerovatan
paradoks, kakvog su bonjaki
kompleksai i zasluili, da
im lana tzv. demokratska
alternativa, oliena u SDP-u
- cijepa Bosnu, dovrava
projekt Mate Bobana, time
uvruje Karadievu
genocidnu tvorevinu
Republiku Srpsku, predaje
Sarajevo hegemonistima, i
naposlijetku, pravi fildanski
geto od 20-tak odsto bh.
teritorije u kojoj e vladati
jugokomunistiki zakoni i
mantre u stilu svi smo mi
ika Jovo
Pie: Fatmir Alispahi
a Komiev boravak u
Z Predsjednitvu, u prvom,
a evo i u drugom manda-
tu, vezane su kriminalne okolnosti
politikom vandalizmu, jer se pri- Logika autodestrukcije
mjenjuju pravila graanske demo-
kratije tamo gdje je pravo svakog Vjerovatno ste pomislili kako je
naroda da bira svog predstavnika. ovaj uvodni dio napisan u povodu
Jedno je smatrati da sadanje rjee- nedavnog odravanja Hrvatskog na-
nje gdje svako bira sebi nije dobro, da rodnog sabora, ija Rezolucija od 11
bi bolje bilo da svi biraju sve, a drugo taaka u svojim prvim stavovima osu-
je konkretnim zahvatima udariti na uje i odbacuje grubo krenje izborne
jednakopravnost jednog bh. naroda, volje hrvatskog naroda u BiH iskazane
kojemu se odrie pravo da izabere svog na posljednjih opim izborima u ok-
predstavnika u Predsjednitvu BiH. tobru 2010. na kojima je po drugi put
Zaudo, navodna demokrat- veinskim bonjakim gla-
ska javnost je ostala nijema sovima onemoguen izbor
na ovo bjelodano ugroava- legitimnog hrvatskog lana
nje hrvatske jednakopravno- u Predsjednitvo BiH, te
sti. Osobno sam na nekoliko osuuje uspostavljanje ne-
skupova i kroz nekoliko me- ustavne, nezakonite i za hr-
dija objanjavao Bonjacima vatski narod neprihvatljive
kako je runo ulaziti u tuu vlasti FBiH.
kuu i u toj kui ureivati Na alost, ovaj uvodni
stvari po svome nahoenju. dio teksta je napisan i objav-
Pitao sam ih kako bi se ljen prije vie od sedam mje-
oni osjeali da im Hrvati seci, 8. oktobra 2010. go-
izglasaju bonjakog lana dine. Velimo na alost
Predsjednitva? Nastavljai jer uprkos masi od preko
Za divno udo, hr- genocida nad 200 dana niko nije razu-
vatske stranke nisu diza- Bonjacima mio moj tekst pod naslo-
le preveliku galamu oko nisu mogli vom Bonjaci prave hrvat-
ove SDP-ove hajduije. zamisliti ski entitet (Safff br. 277).
Bilo je nekoliko HDZ- savreniji Bonjaci
j su svojim
ovih prigovora, tek toliko ishod od ovog u za SDP i za eljka Komia,
da se zna kako su Hrvati kome Bonjaci
j gglasanjem

a potom SDP-ovim izbaci-

j

u koje je navuen bonjaki narod.
Komi se bira kao Hrvat, a ne
kao Bosanac. Njega trebaju birati
Hrvati, a ne Bonjaci. Jer, ako ga bi-
raju Bonjaci, onda je to ugroavanje
prava hrvatskog naroda da bira svoga
lana Predsjednitva. A ako Bonjaci
negiraju Hrvatima to pravo, onda
im istodobno legitimiraju pravo na
tzv. trei entitet. Praktino, i prvi, i
drugi put, Komi u Predsjednitvo
ulazi preko bonjakih glasova, to
znai da Bonjaci u Predsjednitvu
imaju dva bonjaka lana, a da
Hrvati nemaju j ni jjednog.
g Kada su
u SDP-u isturili eljka Komia za
hrvatskog lana Predsjednitva, ali
ne i kandidata za bonjakog lana
Predsjednitva, automatski su po-
zvali svoje birae, ali i sve druge, da
ugroze pravo Hrvata da biraju svo-
gga lana Predsjednitva,
j jjer su bo-
njake glasove usmjerili na eljka
Komia. Rije je o prvorazrednom
ugroeni, i to je sve. A glasaju vanjem dva HDZ-a iz fede-
ozbiljnost ovog zadira- za svoje ralne vlasti, otjerali Hrvate
nja u hrvatsku jednako- osvjedoene u organizaciju Hrvatskog
pravnost je tako velika, progonitelje, narodnog sabora iz kojeg je
da je i u godinama prije koji ideoloko proistekao zahtjev za no-
zahtijevala javne rasprave ispunjenje vom upravno-teritorijalnom
i strune ekspertize. Nije pronalaze organizacijom zasnovanom
valjda da HDZ-u, i jed- u tradiciji na vie federalnih jedinica,
nom i drugom, odgovara slugovanja od kojih bi najmanje jedna
da im Bonjaci biraju la- Beogradu i bila sa hrvatskom veinom.
na Predsjednitva?! Bitna Zagrebu. Sintagma najmanje jedna
je razlika izmeu HDZ- je strateka finta, jer je to
ovskog oglaavanja da je isto kao kad bi govorili o
poinjeno izborno nasilje razliitim kapima vode unu-
nad Hrvatima, i konkretnih akci- tar jedne ae. Rije je o neizreenom
ja da se to nasilje sprijei. U emu obnavljanju tzv. Herceg-Bosne, samim
je tos? U tome to velikohrvatskoj tim to se izmeu opina i kantona sa
politici odgovara legitimiranje hr- stvarnom ili izmiljenom hrvatskom
vatskog prava na separatizam, na veinom uspostavlja koordinacija,
uokviravanje tzv. treeg entiteta, a u funkciji zaivljavanja paradravne
to se realizira kroz bonjaki
j izbor administracije.
eljka Komia. Je li onda mogue Sada kada je taj entitet postao
da su SDP i velikohrvatska politika stvarnost, elio bih jo jednom upita-
u dosluhu? Naravno. ti javnost: A znate li ko je Hrvatima

29. april - 26. dumade-l-ula

18
 Po istom
zadatku djeluju
Federalna
tv i magazin
60 minuta,
kada obilnim
napadima
napravio hrvatski entitet? na Dodika zainteresirana da ovlada svo-
Poto znam da od zaku- bivaju najbolja jim fildanom, zarad suvere-
pljene i zaglupljene javno- preporuka nijeg drpanja iz budetskog
sti taj odgovor neu dobiti, Srbima da lavora. Dogodio se nevje-
elim ga ponovo ponuditi: je Dodik na rovatan paradoks kakvog
Hrvatima su hrvatski enti- pravom putu. su bonjaki kompleksai i
tet napravili iskompleksirani zasluili da im lana tzv.
Bonjaci koji su glasanjem za demokratska alternativa,
marionetski SDP povjerova- oliena u SDP-u, cijepa
li kako glasaju za svoj put u Evropu, Bosnu, dovrava projekt Mate Bobana,
a zapravo su glasali za svoje getoizira- time uvruje Karadievu geno-
nje. Formiranje hrvatskog entiteta i cidnu tvorevinu Republiku Srpsku,
planirano pretvaranje Sarajeva u dis- predaje Sarajevo hegemonistima, i
trikt, od Bonjaka e napraviti evrop- naposlijetku, pravi fildan-dravicu
ske Palestince, pa i gore od toga, jer od 20-tak odsto bh. teritorije u kojoj
e krajevima sa bonjakom veinom e vladati jugokomunistiki zakoni i
svakako vladati Srbi i Hrvati, to di- mantre u stilu svi smo mi ika Jovo.
rektno, to preko svojih sulejmanati- Nastavljai genocida nad Bonjacima
hia u Bonjaka. Dva su razloga zbog nisu mogli zamisliti savreniji ishod od
kojih SDP bonjakim glasovima pravi ovog u kome Bonjaci glasaju za svoje
hrvatski entitet: prvo, tom partijom se osvjedoene progonitelje, koji ideolo-
komanduje iz vana, kao u sluaju zlo- ko ispunjenje pronalaze u tradiciji slu-
inake ekstradicije tzv. alirske gru- govanja Beogradu i Zagrebu. Ta ambi-
pe, montiranja procesa Pogorelica i cija iz Karaoreva ne bi bila ni izbliza
mnogih drugih krenja ljudskih prava uspjena da saveznitvo ne pronalazi
prema Bonjacima; drugo, ta je okota- u aktivnoj, djelatnoj i kreativnoj bo-
la i iskorumpirana partijska struktura njakoj autodestrukciji.

29. april - 26. dumade-l-ula

19
 Teko je razumjeti logiku kolektiv-
nog ludila. Uzmimo Nijemce u vrijeme
Hitlera i Srbe u vrijeme Miloevia...
To su bili narodi sa kojima se nije mo-
gglo razgovarati
g izvan njihove
j uobrazi-
lje. vabe su opametili bombarderi, a
Srbe nije opametilo nita. Tako se ni
sa Bonjacima ne moe razgovarati na
temu samozatite, jer kritina masa
misli da od stepena samounitenja ovisi
stepen
p odobrovoljenosti
j Srba i Hrvata
da ive u zajednitvu. ...to nam se vie
smiju, to nas vie gaze, vie e nas vo-
ljeti, jer oni vole da nam se smiju, jer
oni vole da nas gaze.
g Upravo
p je
j suprot-
p
no. ...to nas vie gaze, apetiti su im
vei. To gaenje i ismijavanje Bonjaka,
sarajevski islamofobi doivljavaju kao
svoju aevinu, pa se strasno i luaki
obruavaju na svakoga Bonjaka koji
ispada iz zadatog orkanovskog ka-
lupa. Novost je da su i sami Bonjaci
postali bonjaki progonitelji, ili sa-
moprogonitelji, a egzemplar je medre-
slija Hadem Hajdarevi, koji je svoje
zastupniko mjesto u SDP-u kapari-
sao kad je svoj narod (?) u Dnevniku
FTV (29. novembar 2009.) optuio
da razbija Bosnu kao to su Srbi raz-
bili Jugoslaviju. ...Kao da ovaj zgnjee-
ni narod moe ita razbiti osim svojih
krhotina!? Danas je Hadem uznapre-
dovao dotle da umjesto da brani na-
eg velikana, akademika Muhameda
Filipovia, od psovki Marka Veovia,
on se pridruuje Marku Veoviu, kao
promotor njegove knjige, odnosno, nje-
govog ovinizma prema Bonjacima. A
sline su ispade imali i drugi poznati
Bonjaci, pa je oekivano da i sam na-
rod prihvati obrasce patriotskog ugur-
suzluka. Tako je sazreo ponovni pogre-
an izbor, pobjeda SDP-a, u ije ime su
Bonjaci izgradili hrvatski entitet.
Pod aurom pravednika
Uope nije sporna hrvatska samoza-
tita pod krovom Hrvatskog narodnog
sabora. Za razliku od hajduke epizode
iz 2001. sa Antom Jelaviem, ovaj HNS
ima pokrie u nasilju koje je poinjeno
nad Hrvatima. Potpuno odvojeno od
ove injenice treba razmatrati injenicu
da velikohrvatima odgovara nasilje koje
je poinio SDP, a iji je glasnogovornik
Zlatko Lagumdija.
g j Drukije, j da nije j
tog nasilja nametanja eljka Komia i
izbacivanja pobjednikih hrvatskih stra-
naka iz federalne vlasti velikohrvati ne
bi imali auru pravednika. Danas se nema
ta prigovoriti sudionicima HNS-a, jer
oni imaju pravo da se distanciraju i se-
pariraju iz poretka u kojemu ne moe
sudelovati hrvatska demokratska volja.
Stoga je logino uoiti kako je Zlatko
Kako je onda
mogue da
Lagumdija, kao autoritarni kompletna i nepopravljivog rasparavanja
vlasnik SDP-a, za velikohr- demokratska BiH, na Republiku Srpsku
vate odradio posao kakav javnost (49 odsto), na hrvatsku samo-
oni za sebe nikad ne bi mo- mjesecima ne upravu (27 odsto), i na manje
gli odraditi. Predstava u kojoj vidi ono to je od 20-tak odsto bh. teritorije
pobjednike hrvatske stranke logiki oito?! A kojim bi upravljali SDP-SDA-
ne mogu ui u federalnu vlast, da li je javnost ovski Bonjaci, budui da bi
pa zato legitimno prave para- u Hitlerovoj Sarajevo postalo zajedniko.
dravnu koordinaciju izmeu Njemakoj Ovaj plan se mogao itati iz
opina i upanija sa hrvat- vidjela tzv. Prudskog sporazuma, koji
skom veinom, izvediva je holokaust nad uprkos potpisu Sulejmana
bila samo ovako da stranka Jevrejima?! Tihia nije proao. Ali, proao
koja je dobila veinske bo- A da li je sada, blagodarei bonja-
njake glasove skrpi vlast sa javnost u eri koj elji da glasanjem za SDP
minornim strankama za koje globalizacije, pobjegnu od onoga od ega se
je glasalo nekoliko procenata a zapravo ne moe pobjei.
Hrvata. Budui da je politika cionistike Ono to je kljuna taka
svakako jedan veliki teatar, dominacije, ove prie je zavjera utnje.
logino je pretpostaviti kako vidi zloine nad Lahko je dokazati uzrono-
je izborni ininjering kreiran Palestincima?! posljedini teatar izmeu
mnogo prije oktobra 2010. SDP-ovih izbornih manevara
godine, a to se vidi po izba- i interesa RS da sebe ovrsne
civanju dr. Silajdia, jaanju hrvatskim entitetom, odno-
Dodika, ubacivanju Bakira Izetbegovia sno, interesa velikohrvata da im se dogo-
na ono mjesto na koje SDP nije isturio di ugroenost kao uvjet za separatizam.
svoga bonjakog kandidata. To znai da Kako je onda mogue da kompletna
je koalicija SDP-SDA bila dogovorena demokratska javnost mjesecima ne vidi
prije, kao svojevrsna aneksija najjae bo- ono to je logiki oito?! A da li je javnost
njake stranke od strane SDP-a, kako bi u Hitlerovoj Njemakoj vidjela holoka-
taj bivi bonjaki politiki faktor mogao ust nad Jevrejima?! A da li javnost u eri
za raun velikosrba i velikohrvata realizi- globalizacije, a zapravo cionistike do-
rati postizbornu nepravdu i agoniju. minacije, vidi zloine nad Palestincima?!
SDP Zlatka Lagumdije je mjese- Totalitarne javnosti i ono to vide ne
cima blokirao formiranje vlasti, a to je vide, jer ne smiju da vide. Svjedoci koji
direktno jaalo Republiku Srpsku i lider- svjedoe bivaju skraivani za glavu, kao
ske pozicije Milorada Dodika. Po istom u krimi filmovima.
zadatku djeluju Federalna tv i magazin Tako danas svi znamo da postoji
60 minuta, kada obilnim napadima urotnika veza na relaciji: meunarod-
na Dodika bivaju najbolja preporuka na zajednica Lagumdija Dodik
Srbima da je Dodik na pravom putu. HNS, ali niko ne smije o tome govoriti.
Velikosrbima tima formiranje hrvatske Svi subjekti na bh. pozornici su upleteni
samouprave, jer se tako dodatno podupi- u mreu unitenja drave BiH, kroz jaa-
re Republika Srpska. Otud su i Beograd i nje srpskih i hrvatskih podjela i getoizi-
Zagreb zainteresirani za SDP-ovsko nasi- ranje Bonjaka. Ako uope ima rjeenja
lje nad demokratskim pravima hrvatskog iz ovog bezizlaza, ono je u vanrednim
naroda, jer tu otpoinje lanac dodatnog izborima i novoj ansi za Bonjake.
29. april - 26. dumade-l-ula
20
Drutvo
Almin Foo, lan Upravnog odbora Udruenja za upravljanje
projektima u BiH

BiH trebaju kompetentni projekt menaderi

sa meunarodno priznati
priznatimm certifikatima
Udruenje za upravljanje kontaktu sa ljudima iz svih na- Upravnog odbora. Polako se pri-
roda koji ive na prostorima ex premam i za doktorski
projektima u BiH slubeno Jugoslavije, i meu njima sam studij, pa se bavim i
je registrirano u mjesecu dobio mnogo dobrih ljudi i pri- pisanjem znanstve-
septembru 2010. godine jatelja sa kojima svakodnevno nih radova. Jedan
saraujem, posebno na polju sam ve izlagao
i u proteklom periodu urbanog marketinga i pro- kao plenarni pre-
Udruenje je napravilo velike jektnog menadmen- dava u Zagrebu,
ta. Opredijelio na znanstveno-
pomake u cilju promicanja sam se za ono strunom skupu
ideje projekt menadmenta, to smatram s meunarod-
da najbolje ra- nim ue-
tako da smo uspjeno dim i krenuo em u or-
okonali jedan ciklus tim putem. g a n i z aciji
edukacije i cerificiranja za Diplom irao Visoke
ekonomi- kole za
30 projekt menadera u BiH ju, upisao poslo-
po programu IPMA-e. Nakon posti- vanje i
plom- uprav-
promocije prvih 30 projekt s k i lj a nj e
menadera, privukli smo st u-
panju medijima u BiH d ij
i,
Razgovarao: Semir Imamovi

G
ospodine Foo, na a
javnost va s pa mti iz
vremena dok ste bili
a ktivno uk ljueni u drut ve-
ne procese k roz N VO. Dugo
va s nije bilo u javnosti. Recite
na m ka ko ste sada i ka ko se
odvijao va ivot u protek lom
periodu?
Foo: Dozvolite mi da prvo
kaem da sam ponosan to sam
bio dio historije koja se pisala
na ovim prostorima, a koja je
bila vezana za promociju nevla-
dinog sektora i slobode milje-
nja i govora. Period o kojem me
pitate je moj najdari dio ivo-
ta i smatram to prednou koju
istiem na svakom koraku i koja
mi je pomogla da budem danas
to to jesam. U stalnom sam
hvala Bogu, uskoro pred komi-
sijom i svojim uvaenim men-
torom akademikom Borisom
Tihijem branim magistarski
rad na temu Urbani marketing
u funkciji ekonomskog razvo-
ja lokalnih zajednica u BiH.
Proteklo vrijeme sam proveo
u dva poduzea na rukovode-
im mjestima na kojima sam
sticao nova iskustva. Danas
sam uposlen
p u JJavnom ppoduze-
u eljeznice Federacije BIH, a
angaovan sam i u Udruenju
za upravljanje projektima u
BiH kao rukovodilac Centra za
edukaciju Sarajevo, i lan sam
Baltazar Adam Kreli,
Instituta Ruer Bokovi i
Hrvatske udruge za upravljanje
projektima. U oktobru mjese-
cu uestvujem na jednom od
najjaih marketing kongre-
sa CROM AR u Puli, tako da,
hvala Bogu, mogu biti itekako
zadovoljan.
Kao to ste rekli, lan ste
Udruenje za upravljanje pro-
jektima u BiH, odnosno vrite
dunost rukovodioca Centra za
edukaciju Sarajevo, i lan ste
Upravnog odbora ovog udrue-
nja. S obzirom da je ovo udru-
enje tek nedavno formirano,

29. april - 26. dumade-l-ula

21

moete li nas ukratko upoznati
sa temom projekt menadmen-
ta i samim Udruenjem.
Foo: Udruenje za upravlja-
nje projektima u BiH slubeno
je registrirano u mjesecu septem-
bru 2010. godine i u proteklom
periodu Udruenje je napravilo
velike pomake u cilju promicanja
ideje projekt menadmenta, tako
da smo uspjeno okonali jedan
ciklus edukacije i cerificiranja za
30 projekt menadera u BiH po
programu IPMA-e. Nakon pro-
mocije prvih 30 projekt menade-
ra, privukli smo panju medijia u
BiH. O naem projektu izvjeta-
vali su nai glavni printani i elek-
tronski mediji kao to su Dnevni
avaz, va asopis, Dnevni list,
BHT1 i Prim-Time koji radi emi-
siju Busines News, portali Sa-x i
Okc.sana. Posljedica navedenog
medijskog publiciteta su uesta-
li pozivi pravnih i fizikih lica,
koji se interesiraju za dobijanje
certifikata i podizanje vlastitih
kompetencija na tritu. Nakon
prvog kruga organizirali smo
IPMA
dva kruga edukacije za (International projektima u BiH, mi
nivo D, a pripremamo Project nastavljamo zapoeti
Management
12 projekt menadera Association posao za kojeg e zaista
nivoa C za certificira- Four Level trebati jo mnogo truda,
nje u Zagrebu, preko Certification prije svega da opravda-
Udruge za upravljanje System) je mo ukazano povjerenje,
projektima Hrvatske, vodea svjetska a zatim i da nastavimo
tako da uskoro oeku- neprofitna graditi ugled koji smo
jemo da broj certifici- organizacija do sada izgradili.
ranih projekt menade- u oblasti ta je to projektni
ra bude mnogo vei. upravljanja menadment?
Predsjednik Udruenja projektima sa Foo: Projektni me-
za upravljanje projekti- sjeditem u nadment, kao speci-
vicarskoj.
ma u BiH dr. Slobodan jalizirana menadment
Luki, je radio na pri- disciplina, nalazi se u
premama 2,5 godi- stalnom i brzom ra-
ne, i nakon prvih re- zvoju. Mogu se uoi-
zultata, sa sigurnou moemo ti etiri znaajne karakteristike
rei da postoji ogroman interes savremenog razvoja projektnog
u BiH kao i u susjednim dr- menadmenta kod nas. Prvo, to
avama za projekt menaderi- je znaajno irenje oblasti pri-
ma koji posjeduju internacio- mjene. Od tradicionalnih oblasti
nalne certifikate. Zahvaljujui koje su vezane za vojne i indu-
gospodinu Danijelu ajfeleu iz strijske projekte, projektni me-
vicarske, Aleksandri Stojanovi nadment je stigao do primjene
iz Francuske, prof. dr. Mladenu u skoro svim oblastima privrede
Radujkoviu iz Hrvatske, prof. i neprivrede. Drugo, javljaju se
dr. Petru Jovanoviu iz Srbije, novi pravci ili pristupi kao to su
nama iz Udruenja za upravljanje projektno upravljanje, program
29. april - 26. dumade-l-ula
22
menadment, multiprojektno
upravljanje i virtuelni projektni
menadment. Tree, projektni
menadment se povezuje sa dru-
gim specijaliziranim menad-
ment disciplinama, posebno
sa stratekim menadmentom.
etvrto, sve vea tranja za pro-
jektnim menadmentom dovodi
do poveane tranje za projek-
tnim menaderima i do razvoja
profesije projektni menader.
Generalno gledano, projektni
menader je ovjek zaduen da
projekat dovede do efikasnog za-
vretka. Projektni menader je
centralna figura projekta, osoba
koja je zaduena i odgovorna za
postizanje planiranih ciljeva pro-
jekta, znai za osiguranje da se
efikasnim upravljanjem projekat
realizuje sa planiranim resur-
sima i trokovima, i u planira-
nom vremenu. To je ovjek koji
neposredno rukovodi lanovima
projektnog tima. Da bi to sve po-
stigao projektni menader treba
da ima odreene osobine i spo-
sobnosti potrebne dobrom me-
naderu. Takoer, treba da ima
odreeno iskustvo i znanje koje
se stalno dopunjava praksom i
treningom. I na kraju, sve to tre-
ba da bude potvreno odreenim
certifikatom koji garantira profe-
sionalni rad i status. Udruenje
za upravljanje projektima u BiH
program certificiranja provodi
potpuno u skladu sa svjetskim
standardima u oblasti upravljanja
projektima, posebno sa standar-
dima Europske unije, poto su
skoro sve zemlje Europske unije
lanice IPMA.
Koliko smo razumjeli
IPMA je krovna asocijacija
projekt menadera, moete li
nas ukratko upoznati sa tom
asocijacijom.
Foo: IPMA (International
Project Management Association
Four Level Certification System) je
vodea svjetska neprofitna orga-
nizacija
j u oblasti upravljanja
p j j pro-
p Poziv za one koji ele da budu dio velikog
jektima sa sjeditem u vicarskoj.
IPMA predstavlja vie od 50 naci-
onalnih udruenja za upravljanje
projektima sa svih kontinenata.
IPMA aktivno promovira projek-
tni menadment u preduzeima i
organizacijama irom svijeta. Radi
na poveanju priznanja struke,
certificiranju projekt menadera,
radi na nagraivanju uspjenih pro-
jektnih timova i istraivakih pro-
jekata. IPMA se proirila iz Europe
u Sjevernu i Junu Ameriku, Aziju,
Afriku, Bliski istok i Australiju, a
broj lanica udruenja konstantno
raste. IPMA postoji od 1965. go-
dine. Njena vizija je da generira i
promovira profesionalnost u uprav-
ljanju projektima.
Prolog mjeseca BiH, tanije
Udruenje za upravljanje projek-
tima u BiH je postalo punoprav-
na lanica IPMA-e, to je veliki
korak ka prikljuenju Europskoj
uniji, ali i svakako veliko prizna-
nje Vaem udruenju?
Foo: Prolog mjeseca, tanije
27. marta 2011. god., u glavnom
gradu Latvije, Rigi, Udruenje za
upravljanje projektima u BiH zva-
nino je postalo lanica IPMA.
BiH i Udruenje za upravljanje pro-
jektima u BiH predstavio je lan
U.O. Damir Drai, nakon ega
je Skuptina Svjetske asocijacije sa
svih svojih 50 zemalja lanica, meu
kojima su Kina, Australija, Rusija,
Indija, zemlje lanice Europske uni-
je, prihvatila Udruenje za uprav-
ljanje projektima u BiH kao svoju
novu lanicu. Time je BiH, kao
drava, dobila mogunost da pro-
movie svoje projekt menadere kao
novo zanimanje koje je prihvatila
Europska unija. Pored ugovora o
ulanjenju u meunarodnu asoci-
jaciju, predsjednik Udruenja dr.
Slobodan Luki, u ime Udruenja,
potpisao je ugovor o certificiranju
sa Svjetskom asocijacijom za uprav-
ljanje projektima IPMA. Ovim,
Udruenje je dobilo ovlatenja da
certificira budue projekt mendere
na svjetskom nivou za sve nivoe (A,
B, C, D), te ih pripremi za izradu
projekata, upravljanje projektima,
te apliciranje istih prema fondo-
vima Europske unije i ostalim
fondovama.
tima kompetentnih projekt menadera
P ozivam sve zainteresirane, pod uvjetom da imaju visoku stru-
nu spremu, a koji ele da budu dio velikog tima kompetentnih
projekt menadera sa meunarodno priznatim certifikatom, da nam
se jave. Sve potrebne informacije mogu pronai na naem web por-
talu www.uup.ba
29. april - 26. dumade-l-ula
23
Ovaj projekat umnogome
olakava put do novca iz fon-
dova Europske unije. Moete li
nam rei o iskustvima susjednih
zemalja u povlaenju sredstava
iz fondova Europske unije?
Foo: Slovenija i Hrvatska
nisu bile osposobljene za potpu-
no korienje novca iz fondova
Europske unije, posebno predpri-
stupnih fondova. Nai susjedi
nisu imali, i sad nemaju, dovoljno
pripremljenih projekata i dovoljno
osposobljenih projekt menade-
ra sa priznatim meunarodnim
certifikatom i zato priznaju da
nee izvui dovoljno koristi od
europskih fondova. Oni sad raz-
miljaju da selekcioniraju grupu
od stotinjak ljudi koji odlino
znaju engleski jezik i informa-
tiki su pismeni, da bi ih poslali
na intenzivno obrazovanje kako
bi sljedeih godina mogli raditi
na poslovima pripreme projekata
za povlaenje novca iz europskih
fondova. BiH iz ovih iskustava
treba izvui valjane pouke, jer o
obuenosti kadrova i pripremlje-
nosti projekata zavisit e koliko
e BiH dobiti novca. BiH ima
vremena ako odmah krene sa
obukom i certificiranjem projekt
menadera. Skuptina Udruenje
za upravljanje projektima u BiH je
donijela program Program 1.000
+ 1.000, koji znai 1.000 projekt
menadera hiljadu projekata u
BiH. To bi trebalo da se realizira u
naredne 4 godine, i to bi po naem
miljenju trebao da bude vjetar u
krila cjelokupnoj privredi Bosne
i Hercegovine. To je ansa koja
se ukazuje jednom i od nas i od
vas kojima se upuuje ova infor-
macija, zavisit e da li emo proi
kao nai susjedi, jer Slovenija nije
uspjela da povue jednu milijardu
eura iz predpristupnih fondova, a
Hrvatska najvjerovatnije nee po-
vui dvije milijarde.
Intervju
Safet Softi, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH

Oekujem da e muslimani sami

izabrati svog Vrhovnog poglavara Razgovarao: Ezher Beganovi

V a izbor za novog
predsjednika

BiH izazvao je ogromnu panju

Sabora
Islamske zajednice u

javnosti. Kako komentirate toli-

Izbor Safeta Softia za panjom javnosti za njegov
novog predsjednika Sabora
Islamske zajednice u
BiH izazvao je ogromnu
panju domae javnosti. Softi znati nositi sa svim
Safet Softi istie da je i izazovima predsjednike
sam iznenaen ogromnom pozicije Sabora IZ-a
u navedenom kontekstu?
izbor. Meutim, njegovi
dosadanji javni nastupi
pokazali su e se Safet
nika Sabora IZ, Edhem je nakon
mog izbora izabran za potpredsjed-
ku panju medija za izbor pred-
sjednika Sabora Islamske zajed-
nice u BiH?
Softi: Prije svega selamim sve
Vae itatelje, a to se tie panje
javnosti vezano za moj izbor, mogu
kazati da sam i sam pomalo iznena-
en tom injenicom.
Razumijem je kao interesovanje
za Islamsku zajednicu, njene pro-
bleme i njenu budunost.
Izbori u Islamskoj zajednici su
sami po sebi vaan drutveni do-
gaaj i imaju uticaj na cjelokupno
drutvo. Izbori su proli dostojan-
stveno, veliki je odziv onih koji su
pristupili glasanju, nema nikakvih
potresa i izbori su jo jednom poka-
zali snagu i zrelost Zajednice.
Odmah nakon Vaeg izbora
pojedini mediji su se intezivno
poeli baviti izborom novog rei-
su-l-uleme Islamske zajednice u
BiH. Takoer, spomenuti poje-
dini mediji su Vau pobjedu nad
Edhemom Biakiem predstavi-
li kao poraz onih koji podravaju
reisa dr. Mustafu ef. Ceria. Jesu
li nai mediji pourili sa tolikim
interesiranjem za izbor novog
reisu-l-uleme koji e biti odran
krajem idue godine i kako ko-
mentirate nastojanje pojedinih
medijia da Vau pobjedu u izboru
za predsjednika Sabora predstave
Softi: Ne vidim nikakvu po-
sebnu razliku u injenici da li je
za Predsjednika Sabora izabran
Edhem ili ja. Mi smo zajedno e-
kali rezultate izbora za predsjed-
nika Sabora i mene raduje sarad-
nja s njim. Kakve sve pekulacije

29. april - 26. dumade-l-ula

24
krue oko ovog pitanja i opredjelje-
nja Reisa Ceria, ne smatram pre-
tjerano vanim.
Ono to znam u vezi sa ovim
je, da je Reis Ceri bio neutralan
o ovom pitanju i tu odluku dono-
se sabornici na tajnom glasanju.
Interesovanje za izbor novog Reisa
je prilino preuranjeno i svako ima
svoje motive zato problematizi-
ra ovo pitanje. U vezi s tim, mogu
samo iskazati svoje oekivanje i
vjeru da e muslimani sami izabra-
ti svog Vrhovnog poglavara i da e
to, ako Bog da, biti najbolji meu
nama za tako asnu obavezu.
Samo nekoliko dana nakon
to ste prestali biti predsjeda-
vajui Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH po-
stali ste predsjednik Sabora IZ
u BiH. Osim toga, istaknuti ste
lan SDA. Nakon izbora u Sabor
IZ najavili ste da ete nastojati
da se iz Islamske zajednice istisne
politika. Moete li biti malo kon-
kretniji, odnosno koja i kakva je
to politika prisutna u Islamskoj
zajednici a koju treba izbaci-
ti iz IZ-a, odnosno je li mogue
i je li dobro za bonjaki narod
da se Islamska zajednica u svom
djelovanju ne bavi nikakvom
politikom?
Softi: Bojim se da niste dobro
citirali ono to sam rekao u vezi
sa ovim pitanjem. Rekao sam da
se Islamska zajednica ne bi treba-
la petljati u dnevnu politiku, a to
je znaajna razlika. Osim toga ovo
je i zvanini stav Zajednice u vezi
sa ovim pitanjem. Imamima je od
ranije zabranjeno da uestvuju na
izbornim listama. Dnevna politika
je svakodnevno stranako nadme-
tanje, jedna arena u kojoj se koriste
sredstava i metodi koji nisu pri-
mjereni jednoj vjerskoj zajednici i
to naprosto nije posao Zajednice.
Vi danas imate lanove Islamske
zajednice u svim politikim stran-
kama i svi oni Zajednicu treba da
doive kao svoju kuu.
Osim toga, u isto vrijeme sam
rekao da se Zajednica treba i mora
baviti politikom na nivou principa
i vanih pitanja od znaaja za vje-
ru, dravu i narod. U tom pravcu
Zajednica je i postavila svoj kurs u
odnosu na ovo pitanje.
Dugo godina ste bili u politi-
ci. Proteklih godina u domaim
medijima imali smo priliku i-
tati i gledati brojna neslaganja
izmeu bonjakih politiara i
predstavnika Islamske zajednice
u BiH. Sjeamo se brojnih javnih profesionalni angaman. S druge
prepiski izmeu SDA i Rijastea strane nisam lan nijednog central-
IZ u BiH. Kkako komentirate nog organa SDA.
odnos bonjake politike prema SDA nemam namjeru napusti-
Islamskoj zajednici i instituciji ti izuzev ako bi se ona potpuno
reisu-l-uleme? udaljila od principa zbog kojih je
Softi: Odavno se prela grani- nastala.
ca u ovim neslaganjima. alosti me Islamska zajednica i reisu-l-
ova pojava i ovakvo stanje. U odgo- ulema dr. Mustafa ef. Ceri esta
voru na Vae prolo pitanje krije se su tema domaih medija. Kako Vi
dio odgovora i na ovo. Ono to u vidite odnoso bh. medija prema
dopuniti je potreba da svi mi koji IZ-u i reisu-l-ulemi dr. Ceriu?
uestvujemo u javnom ivotu, po- Softi: irok je dijapazon ono-
sebno oni koji su u politici moraju ga to Vi implicirate u svom pita-
se pobrinuti da Zajednicu tretira- nju kad su u pitanju mediji i teko
mo kao Zajednicu svih muslimana je dati jedinstvenu ocjenu spram
i da je doivljavamo kao krovnu ovog pitanja. Svi koji imaju javni
organizaciju koja je najzaslunija angaman moraju biti spremni na
za opstanak muslimana Bonjaka kritiku javnosti i medija. Kada je u
na ovim prostorima. Tu njenu hi- pitanju IZ i Reis-ulema, vrlo esto
storijsku ulogu nikada ne smijemo ima pretjerivanja i runih rijei.
izgubiti iz vida. Ima li islamofobije u Bosni i
Sada kada ste postali pred- Hercegovini?
sjednik Sabora IZ ho- Softi: Ima je u cijelom
ete li se prestati baviti svijetu i to je jedan poseban
politikom, odnosno je- Interesovanje fenomen zadnjih godina.
ste li i hoete li i dalje za izbor Ima je i u BiH, ali moramo
biti politiki kadar i novog Reisa biti oprezni kada dajemo
aktivista Stranke de- je prilino te kvalifikacije i najgore
mokratske akcije? preuranjeno to moemo napraviti je da
Softi: Prvo da i svako svoje vlastite slabosti krije-
razjasnimo poziciju ima svoje mo iza islamofobije.
predsjednika Sabora motive zato Kojim prioritetima u
Islamske zajednice. problematizira radu e se Sabor IZ baviti
To nije profesional- ovo pitanje. u narednom periodu?
ni angaman i u skladu U vezi s tim, Softi: Naalost u
sa Ustavom, Sabor se mogu samo Vaim prioritetima ovo pi-
sastaje dva puta godi- iskazati svoje tanje je na samom kraju
nje. Predsjednik Sabora oekivanje i naeg razgovora. Moramo
nije uposlenik Islamske vjeru da e hitno formirati saborske
zajednice. Nisam pre- muslimani komisije iz ijih e se pro-
tjerano sretan to sam sami izabrati grama rada uraditi i pro-
svoj ivot ovoliko vezao svog Vrhovnog gram rada Sabora. Izmjena
za politiku, jer politiku poglavara i da Ustava IZ, pitanje Vakufa,
smatram izuzetno odgo- e to, ako Bog duhovnog i materijalnog
vornim i tekim poslom. da, biti najbolji statusa IZ, predan rad na
Ja sam poslanik u meu nama jaanju jedinstva Zajednice
Predstavnikom domu za tako asnu i mnoga druga pitanja, vje-
Parlamenta Federacije obavezu. rujem da e nai mjesta u
BiH i tu imam ovim programima.
Kao da je ova zemlja na raskrsnici i zabrinuti smo kojim
e putem krenuti
Ne moemo a da Vas ne pitamo za politiku situaciju u BiH. Jeste li i
Vi kao veina bh. graana zabrinuti politikim stanjem u BiH i kako
komentirate aktuelnu bonjaku politiku?
Softi: Trenutno stanje politike u BiH je moda najsloenije od
Dejtona do danas. Kao da je ova zemlja na raskrsnici i zabrinuti
smo kojim e putem krenuti. Koliko je bonjaka politika ovakva
kakva je doprinijela tome i koliko emo nai unutarnje snage da
ovo prevaziemo, teko je rei. Nadam se Boijoj pomoi i naoj
razboritosti.
29. april - 26. dumade-l-ula
25
Ljudska prava
Intervju: Fadil Al Hamdani
Uinjen nam je veliki zulum
Boli me to to je ova
nepravda nanesena samo
nama koji smo afroazijskog
porijekla i to ba nama
koji smo bili pripadnici
Armije Republike Bosne
i Hercegovine, dok su
plaenici na srpskoj i
hrvatskoj strani koji su inili
zloine nad Bonjacima
postali heroji i jo su za to
nagraeni
Razgovarao: Ezher Beganovi
F adil Al Hamdani, porije-
klom Iraanin ivi u Bosni
i Hercegovini 32 godine.
Danas ima ve i unue. Moemo
rei, Fadil je sav svoj ivot ivio u
BiH, odnosno u Zenici gdje je zavr-
io fakultet, oenio se, postao dedo
itd. Nikada nije uinio nijedno kri-
vino niti prekrajno djelo u BiH.
Njegov jedini grijeh je to to je
bio pripadnik Armije R BiH i to
je ponosno branio BiH i Bonjake.
Danas Al Hamdania i njegove kole-
ge Arape progone upravo oni protiv
kojih se borio i branio BiH tokom
agresije. Zbog toga mu je oduze-
to dravljanstvo BiH i zbog toga je
zavrio u zatvoru u Imigracionom
centru u Lukavici. Zahvaljujui
greki koju je uinila Sluba za
strance, Alhamdani je od prije ne-
koliko dana na slobodi, odnosno u
kunom pritvoru. U ovom intervjuu
Al Hamdani nam objanjava kakv je
njegov status i zato mu se sve ovo
dogaa.
Moe li nam za poetak obja-
sniti kako si puten na slobodu i
kakav je tvoj status sada, odnosno
je li ti vraeno dravljanstvo i je li
tvoj sluaj konano zavren?
Al Hamdani: U ime Allaha
Milostivog i Samilosnog! Hvala
Allahu d.. i neka je sallavat na
Poslanika s.a.v.s.
Hvalla vama! Prije nego to odgo-
vorim na vae pitanja elio bih se za-
hvaliti svima koji su pomagali meni
i mojoj porodici, kako finansijiski
tako i moralno, kao i na svaki drugi
nain. Takoer, volio bih se zahvali-
ti bratu Muderisu, imamu damije
kralj Fahd i sestri Nadi Dizdarevi
za sve to su uinili za mene i moju
porodicu. Molim Allaha da svima
onima koji su mi pomogli nekada i ja
njima budem od pomoi.
A sada, da bih odgovorio na vae
pitanje moram vam objasniti slijede-
e. Ja sam bio stavljen pod nadzoe u
Imigracioni centar za prihvat strana-
ca prema Zakonu o kretnju i boravku
stranaca i azila lan 102. Prema lanu
102 pod stavom 2. se kae: Stranac
ostaje pod nadzorom do trenutka
prisilnog udaljenja iz zemlje ili toliko
dugo koliko je potrebno za izvrenje
svrhe nadzora, odnosno dok se razlozi
koji su bili osnov za stavljanje stranca
pod nadzor bitno ne izmjene, ali naj-
due do roka odreenog rjeenjem o
stavljanju pod nadzor, odnosno rjee-
njem o produenju nadzora.Takoer,
29. april - 26. dumade-l-ula
26
prema lanu 102 pod
stavom 4. nadzor se
moe produiti svaki
put najvie do 30 dana
ukoliko postoje uslovi
za odreivanje stavlja-
nja pod nadzor iz la-
na 99. zakona, tako da
ukupno trajnje nadzora
stranca ne moe traja-
ti due od 180 dana.
Takoer, prema lanu
102 pod stavom 5. koji
glasi: Izuzetno, u slua-
ju da stranac onemogu-
ava svoje udaljenje iz
zemlje ili stranac nije iz
drugih razloga mogue
udaljiti iz zemlje u roku
od 180 dana, ukupno
trajanje nadzora moe
se produii i na peri-
od dui i od 180 dana.
Rjeenje o izuzetnom
produenju nadzora do-
nosi SLUBA.Takoer,
prema lanu 102 pod
stavom 7. koji glasi:
Sluba moe izmijeniti nain izvr-
enja stavljanja stranca pod nadzor
i umjesto smjetaja stranca u usta-
novu specijaliziranu za prihvat stra-
naca odrediti blau mjeru nadzora
ako se i blaom mjerom moe postii
svrha nadzora. Blaa mjera nadzora
podrazumijeva dozvolu strancu da
boravi van ustanove. Tako da sam
ja svakog mjeseca dobivao rjeenja o
produenju nadzora. Zadnje rjeenje
koje sam dobio 25.02.2011.g., gdje se
produava moj nadzor u vremenu od
26.02.2011.g. do 28.03.2011.g. Po
zakonu treba da se urui rjeenje o
produenju 7 dana prije isteka roka.
U mom sluaju rjeenje sam trebao
dobiti najkasnije do 21.03.2011.g. ali,
rjeenje mi je urueno poslije isteka
roka tj., 30.03.2011.g. i to nakon to
su moji punomonici na elu sa ad-
vokaticom Harisom Bai podnijeli
Slubi za poslove sa strancima za-
htjev za moje hitno i neodlono pu-
tanje iz Imigracionog centra jer mi
je mjera nadzora odreena rjeenjem
slube istekla dana 28.03.2011.g.
Ovo znai da sam nezakonito bio

lien slobode 2 dana. Pa sam podnio
tubu Sudu BiH.Tako da je sud BiH
uvaio moju tubu i sporni akt poni-
tio te mi odredio blau mjeru (kuni
pritvor) uz obavezno javljanje svaki
dan u nadlenu organizacionu jedini-
cu Sluba, TC Zenica, u vrijeme od
13 do 14 sati. Tako sam ja ne eljom
slube nego njihovom grekom izaao
07.04.2011g.
to se tie mog statusa ja sam za
njih stranac pod nadzorom u kunom
pritvoru sve dok Sud za ljudska prava
u Strazburu ne donese konanu od-
luku, jer ja sam tom sudu tuio BiH.
Moj predmet u Strazburu vode advo-
kat Osman Mulahalilovi i advoka-
tica Harisa Bai iz Udruenja Vaa snana 03.12.2009. god.
prava.
U Bosni i Hercegovini ivi preko
trideset godina, za ovu dravu si dao
vie nego veina roenih Bosanaca i
Hercegovaca, nikada nisi uinio ni-
jedno krivino ni prekrajno djelo.
Pa ipak, odleao si skoro dvije go-
dine dana zatvora u Imigracionom
centru. Moe se slobodno rei tebe
su neke snage na ovaj nain kaznile
to si branio Bosnu i Hercegovinu,
svoju porodicu i komije Bonjake.
Kako komentira ovakav odnos
drave Bosne i Hercegovine prema
tebi?
Al Hamdani: to se tie mog ue-
a u odbrani Bosne i Hercegovine od
agresije veoma sam ponosan na te dane
i kada bi trebalo braniti ovu dravu i
moje Bonjake opet bih to uradio. A za
Kako da se
osjea ovjek
nepravdu koja mi je uinjena koji lei skoro pravilniku nemamo pravo
nek odgoavaraju oni koji su dvije godine na vikende, intimne posjete
krivi. Ipak, osjeam se poma- odvojen od ak i za vrijeme posjeta po-
lo iznevjereno jer ja nisam u svoje porodice rodica nije mogla biti sama
BiH od jue nego sam tu 32 a ne zna zbog uvijek je bio prisutan neko
godine, od toga sam u bra- ega niti zna od osoblja. to se tie brae
ku 24 godine, imam petoro dokle e ostati koji su ostali u centru, a to
djece i jednog unuka. U ovoj tu zatvoren. su Imad al Husin, Ammar
zemlji nisam poinio nikakvo Ni sada, iako al Hani, Ziyad al Grtani,
krivino djelo niti sam i zato sam u kunom Noureddine Gaci i Ahmed
ikada osuivan. Ja sam stav- pritvoru Elfarhati, njihov iman raste
ljen pod nadzor 23.06. 2009. sa svojom svaki dan, svjesni su da nisu
godine, iako sam u vrijeme porodicom, krivi da se oslanjaju samo
stavljanja pod nadzor bio dr- moja supruga na ALLAHA i da je On
avljanin BiH, a ne stranac, i djeca nisu njihov pomaga. I njihov
jer je odluka o oduzimanju sigurni kada sluaj se vodi pred Sudom
dravljanstva postala pravo- odem na u Strazburu. Molite Allaha
javljanje da u za nas, da sve bude hajr,
Kako je bilo robijati se vratiti. Za jer nam je uinjen veliki
u Imigracionom centru, njih je to veliki zulum, Allah je svjedok da
kakav je odnos slubeni- stres. govorim istinu.
ka Imigracionog centra Sada kada si izaao,
bio prema tebi, i kako se kako ivi, odnosno od
dre ostali iz tvoje gru- ega ivi, moe li raditi,
pe koji su jo uvijek zatvoreni u treba li ti neka pomo?
Imoigracionom centru? Al Hamdani: Poto sam u kunom
Al Hamdani: Kako da se osjea o- pritvoru, naravno da nisam u situaciji
vjek koji lei skoro dvije godine odvojen da radim.
od svoje porodice a ne zna zbog ega, Ima li neto to ti lei na srcu sto
niti zna dokle e ostati tu zatvoren. Ni bi volio rei?
sada, iako sam u kunom pritvoru sa Al Hamdani: Boli me to to je
svojom porodicom, moja supruga i dje- ova nepravda nanesena samo nama
ca nisu sigurni kada odem na javljanje koji smo afroazijskog porijekla i to ba
da u se vratiti. Za njih je to veliki stres. nama koji smo bili pripadnici Armije
to se tie slubenika u Imigracionom Republike Bosne i Hercegovine, dok
centru njihov odnos je bio fer i korek- su plaenici na srpskoj i hrvatskoj stra-
tan prema meni, dakle problem nije u ni koji su inili zloine nad Bonjacima
tim ljudima nego u pravilniku. Po tom postali heroji i i jo su za to nagraeni.
29. april - 26. dumade-l-ula
27
Politika i drutvo
Od Karaora(eva) do Karaoreva
Crni krug propasti
Odlazak Predsjednitva BiH,
posebno bonjakog lana u
Karaorevo, na dvadesetu
godinjicu dogovora dvojice
elnika susjednih zemalja za
podjelu Bosne, najvee je
ponienje za Bosnu i Bonjake
poslije genocida i dejtonskog
sporazuma, jer odlazak na
noge delatu znai konano
podpisivanje kapitulacije i
negiranja herojske odbrane
zemlje od srbske agresije i
ogromnih ljudskih rtava
Pie: Safet Kadi (safetkadic@ho-
tmail.com)
S rbsko-bosanskim samitom na
vrhu u Karaorevu pod po-
kroviteljstvom Turske, Bonjaci
su jo jednom prihvatili i potvrdili po-
djelu Bosne, koju su prije tano dvade-
set godina na tom istom mjestu tajno
dogovorili Tuman i Miloevi i potom
to orujem proveli na terenu, uz svoju
minimalnu kolateralnu tetu, a nenado-
knadive gubitke za Bonjake. Time su
Bonjaci sami zatvorili crni krug svoje
propasti, zahlupivi vrata elinog kafe-
za za sobom.
Ovakav susret sa Srbijom iznosi na
vidilo svu nemo bonjake politike i
na unutranjem i na vanjskom planu.
Srbska diplomatija je paljivo odabrala
i mjesto i vrijeme toga dugo oekivanog
susreta. Ovo ivopisno bako mjesto je
srbski nacionalni i imperijalni simbol.
Dobilo je ime po voi tzv. prvog srp-
skog ustanka 1804. godine, Karaoriji
Petroviu, a bilo je rezidencijalna baza
i zloglasnog jugoslavnenskog diktatora,
kralja Aleksandra, sve dok ga u fran-
cuskom Marseju nisu ubili hrvatski
nacionalisti. Taj kompleks koristio je i
Tito kao svoje lovie, a potom spome-
nuti prikrajai balkanskih mapa i naih
sudbina. Predhodno su se polutajno
sastajali Tadi i Josipovi po raznim uticati na mjesto tog sastanka. Mnogi
Opatijama i neto domunavali kao e se upitati: kako to da smo se uzpi-
pravi nasljednici svojih idola: onovre- li odbraniti u ratu, a ne moemo nita
menih Cvetkovia i Maeka te ovovre- uiniti u miru. Odgovor je jednostavan:
menih Miloevia i Tumana. Historija oko patriotske ideje odbrane zemlje i
je zabiljeila da je Karaore napravio naroda okupili su se najbolji bosanski
pravi pogrom Bonjaka, koji su nastanji- sinovi, a oko recentne bonjake poli-
vali sve arije i kasabe i imali dominan- tike oni ostali, velikim dijelom dezerteri
tno vlasnitvo na tom dijelu Balkana, i karijeristi. Simptomatino je da i naj-
na kojem je kasnije stvorena Srbija. To jaa bonjaka opoziciona partija tim
je bio prvi srbski genocid nad povodom uti ko zalivena.
Bonjacima. Od tada je ge- Za tih dvadeset godina izmi-
nocid trajao u kontinuitetu jenjena je geopolitika karta
sve do posljednjeg, desetog, Zapadnog Balkana, Bonjaci
u protekloj srbsko-hrvatskoj su desetkovani u genocidu i
agresiji na Bosnu i srbskom stjerani silom u tri-etiri en-
genocidu nad Bonjacima klave, a Bosna je i de facto i
od 1992. do 1995. godine. de iure podijeljena. Bonjaci
Moda lan Predsjednitva ni o emu ne mogu samostal-
BiH iz reda Bonjaka, Bakir no odluivati niti ih ko za ta
Izetbegovi, nije znao kada pita, zahvaljujui nedorasloj
je poetkom ove godine spo- bonjakoj politici, nespo-
minjao godinjicu RS-a, da sobnosti, korupciji i izdaji.
se Dan borca RS i krstna Arogantna i Meutim, Bakir Izetbegovi,
slava vojske koja je poini- nemoralna lan troglavog Predsjednitva
srbska politika
la genocid obiljeava istog
dana kada i poetak prvog
srbskog ustanka. Nije ni
mogao nauiti u koli sa an-
tibonjakim programima,
ne gleda u
Bonjacima
partnere, nego
podanike, jer
BiH iz reda Bonjaka, misli
suprotno da je upravo to
plus za Bosnu, jer ba tu,
kae, treba ponititi tu poli-
tiku i potvrditi da Bosna nije
ali mogao je o tome neto ta god poele podijeljena. Ovakvim politi-
dokuiti iz porodine tradi- ne treba im kantskim, a nikako dravni-
cije, jer su i njegovi predci pristanak kim rijeima, on im poruu-
protjerani sa prostora dana- Bonjaka, je: vjerujte meni, a ne svojim
nje Srbije. Za sva vremena e mogu to postii oima. Slino kao poslije
ostati oiljak na licu Bosne i ucjenama Daytona: ubjeivanje razo-
dui Bonjaka njegova izjava preko svojih aranog naroda da je Bosna
tim povodom da Bonjake sunarodnika iz cijela iz dva-tri dijela. Ali, ko
ne vrijea postojanje RS-a. entiteta narod za ta pita kad je tu li-
Zato je ba on odabran i zato der da vodi politiku umjesto
je ba njemu pripala ast da njega. Uostalom, kako e to
bude u bosanskoj delegaciji u on sa jednom treinom bo-
kojoj e imati 33 posto uticaja, odnosno sanskog kapaciteta rei da Bosna nije
nikakvog. podijeljena, onima koji su je podijelili,
Odlazak Predsjednitva BiH, poseb- kada to nije mogao ni njegov otac dva-
no bonjakog lana u Karaorevo, na deset godina ranije sa sto posto bosan-
dvadesetu godinjicu dogovora dvojice skog predsjednikog kapaciteta. Iako to
elnika susjednih zemalja za podjelu nije bonjako-srbski samit, on e ipak
Bosne, najvee je ponienje za Bosnu i znaiti odobravanje tih neprijateljskih
Bonjake poslije genocida i dejtonskog postupaka srbske strane bez ikakve sa-
sporazuma, jer odlazak na noge delatu tisfakcije za Bonjake. Srbi su se dekla-
znai konano podpisivanje kapitulaci- risali u otvorenom genocidu kao krvni
je i negiranja herojske odbrane zemlje neprijatelji Bonjaka, o emu svjedoe
od srbske agresije i ogromnih ljudskih bezbrojne masovne grobnice i na njima
rtava. I da je hotio, on ne bi mogao stvoren genocidni entitet. I po Boijoj
29. april - 26. dumade-l-ula
28
pravdi i ljudskom pravu za to
moraju snositi posljedice, ali
dok je Bakira ne treba da bri-
nu, jer Bonjake ne vrijea
postojanje manjeg BH enti-
teta. To je odlazak na po-
klonjenje delatu i dobrovolj-
no prihvaanje podanitva,
umjesto partnerstva i ravno-
pravne saradnje. Arogantna i
nemoralna srbska politika ne
gleda u Bonjacima partnere,
nego podanike, jer ta god
poele ne treba im pristanak
Bonjaka, mogu to postii
ucjenama preko svojih suna-
rodnika iz entiteta. Oni vode
politiku svrenog ina. to
je bilo bilo je! Idemo dalje!
Ostavimo prolost i okre-
nimo se budunosti. Bez
izvinjenja, bez pokajanja,
bez zvanine osude i javne
osude takve politike agresije
i genocida. Arogantna i
Srbija je, kao domain nemoralna
ovoga susreta, logino, oda- srbska politika Mapa Bonjaka Turske
brala najpogodnije vrijeme ne gleda u
za sebe, a najnepovoljnije Bonjacima tog carstva nekoliko stoljea. Kada je dolo do globalnih previranja u
vrijeme za Bosnu i Bonjake, partnere, nego Zapravo tada Srbija nije ni Prvom svjetskom ratu, Srbi su Turcima
tako da se on odrao pod ul- podanike, jer postojala dok Osmanlije nisu zabili no u lea u balkanskim ratovi-
timatumom i podrazumiva- ta god poele omoguile stvaranje te ma i kasnije u Prvom svjetskom ratu.
juom prijetnjom. Zapravo, ne treba im prve srbske drave u svom U posljednoj srbskoj agresiji na Bosnu
ona je planski projektirala pristanak okrilju u 19. stoljeu, na- turske snage su bile u Bosni u sastavu
takvo stanje, od podravanja Bonjaka, kon Karaorinog i kasni- UNPROFOR-a, kao i ruske, panske
obstrukcija za formiranje vla- mogu to postii je Obrenovievog ustanka. i dr. Ne treba zaboraviti da je i pred-
sti u BiH nakon oktobarskih ucjenama Samostalnost su joj dali ha- sjednik Predsjednitva RBiH Alija
izbora i od meunarodnih preko svojih tierifom iz 1867. godine, Izetbegovi, prema tvrdnjama lana
potjernica za bosanskim pa- sunarodnika iz nakon ega su protjerani i toga predsjednitva Mire Lazovia,
triotima do odravanja za- entiteta preostali Bonjaci iz Srbije priznao RS i prihvatio to ime pod pri-
jednike sjednice vlada Srbije u Bosnu ili u Tursku, meu tiskom Richarda Holbrookea (Riard
i RS-a u Banjaluci i drugih kojima su, vjerovatno, bili i Holbruk) ba u Turskoj, prije sastanka
vrsta pritisaka i provokacija Bakirovi predci. Isti pokret srbske i bosanske delegacije u enevi 8.
priko svog ministra spoljnih poslova. Bonjaka za autonomiju, odnosno stva- septembra1995. godine.
Odabrano je vrijeme mandata srbskih ranje svoje samostalne drave na svojoj Ovih nekoliko historijskih napome-
predstavnika na elnim pozicijama u povijesnoj teritoriji Bosni, Osmanlije na bilo je potrebno iako ne igraju ba
dravnoj vlasti, nakon to su tu dravu su u krvi uguili i trajno onesposobili nikakvu ulogu u turskom opredjeljenju
podrivali sa dravnih funkcija, a podr- Bosnu, eliminiui kompletni vladaju- da posreduje u bosansko-srbskim odno-
avljivali entitet, koji sada prijeti referen- i sloj. Jedino opravdanje za takav po- sima, jer u politici ne igra ulogu ljubav,
dumima. Pritom su ohrabrivali ekstre- stupak, tj. duple arine, moe biti taj nego interesi. Njeni interesi su ovovre-
mne, separatistike i kriminogene snage to je Bosna bila granina otomanska meni i vrlo konkretni. Prvo, time stie
kod bosanskih Hrvata da bi Bonjake pokrajina i predzie islama prema vane diplomatske poene u meuna-
doveli prid svren in. Srbija otvoreno kranskoj Evropi. Uz tursku sagla- rodnim odnosima. Ne treba zaboraviti
u kontinuitetu, sa kratkim prekidom snost, na Berlinskom kongresu prizna- da je Turska, i politiki i ekonomski,
za vrijeme inia, vodi neprijateljsku, ta je nezavisnost novouzpostavljenoj u snanoj ekspanziji i postala je vode-
umjesto dobrosusjedsku, politiku pre- Kneevini Srbiji, a Bosnu, koja je imala a regionalna sila. Ali mora se rei i to
ma Bosni, posebno Bonjacima. vievjekovni dravno-administrativ- da to nije samo samostalni turski izbor
Turska medijacija ovoga susreta ni subjektivitet, Turci su velikoduno i inicijativa. Na Balkanu se plete mrea
zavaenih susjeda ima i simboliki i ustupili Austrougarskoj na upravljanje. interesa mnogih zemalja, pa i velikih.
praktini smisao. Bosansko-tursko- To je bio najvei kulturno-civilizacijski Vrlo je bitno znati da to Turska radi
srbske relacije imaju viestoljetnu lom za Bonjake u cjelokupnoj povijesti. na ameriku sugestiju i uz rusku sagla-
tradiciju, poev od uea bosanske Naravno, Turska se rukovodila svojim snost. U tom kontekstu i EU je prepu-
vojske u odbrani Rake 1389. godine dravnim interesima i jednu svoju po- stila Turskoj vodeu ulogu na Balkanu,
protiv Osmanlija. Turska je sljednica krajinu i narod, koji joj je sluio skoro a Turska tu ansu hoe da izkoristi.
Otomanskog carstva, a kao to znamo pet stoljea, galantno ustupila drugome Naravno, to su Srbi shvatili mnogo
i Bosna i Srbija su bile zajedno u sastavu radi svojih podkusurivanja sa drugima. prije Bonjaka i ve znaajno uvukli
29. april - 26. dumade-l-ula
29
tursku u saradnju na ekonomskom pla-
nu i sada je Srbija, a ne Bosna, glavni
oslonac turske ekonomske ekspanzije
na Balkanu i prema Europi. Primat
Srbije nad Bosnom vidi se i po tome
to je ba Srbija organizator prvog ta-
kvog sastanka i to Turska nije imala
primjedaba na pripremu ovoga samita,
pa ni na mjesto i vrijeme njegovog odr-
avanja. Za srbsku diplomatiju mjesto
i vrijeme susreta je pravi trijumf, jer a-
lje poruku o kontinuitetu te politike i
znai njenu legalizaciju, odnosno lega-
lizaciju rezultata postignutih agresijom
i genocidom, a s druge strane, elimi-
naciju Bonjaka kao politikog faktora
u svojoj zemlji Bosni. I ova situacija
pokazuje koliko su Bonjaci nemoni
da slobodno i samostalno, neoktroisa-
no, kreiraju politiku svoje zemlje. Ovo
je, ujedno, ameriko-evropski test za
Tursku i njenu diplomatiju i, moda,
njen zavrni izpit (diplomski rad) za
ulazak u Europsku Uniju. Moda je,
ba, ameriko-evropski cilj da sve tri
ove zemlje zajedno uu u EU.
Naalost, Bosna nije znala izkoristi-
ti tu vievjekovnu povezanost sa mo-
nom Turskom. I ne samo to. U Turskoj
danas ivi, prema nezvaninim podaci-
ma, od est do osam miliona Bonjaka,
odnosno naturalizovanih Turaka, po-
rijeklom iz Bosne i kao manjina su po
broju na drugom mjestu, odmah nakon
Kurda. Da je bonjaka politika bila
vjerodostojnija i dalekovidija, izkoristi-
la bi tu okolnost da od Turske zatrai
uzpostavljanje specijalnih i paralelnih
odnosa i dvojnog dravljanstva (vjeru-
jem da se Amerika ne bi protivila), istih
onakvih kakve su uzpostavili bosanski
Hrvati i Srbi sa Hrvatskom i Srbijom.
To bi donijelo mnogo koristi BiH, jer bi
se uzpostavila ravnotea uticaja sa stra-
ne i danas Bosna ne bi bila u situaciji
kakvoj jeste. U tom kontekstu se moglo
postaviti i pitanje dvojnog dravljanstva
za Bonjake Sandaka, a ne u tv-izjavi
dan uoi sastanka u Karaorevu, to je
neodmjerena politika provokacija na-
eg dravnika. Zato su Bonjaci, svjesni
svoje nemoi, sa zebljom pratili i sa na-
dom izekivali ta e se desiti na prvom
bosansko-srbijanskom susretu na vrhu
nakon agresije i genocida, pokuavajui
odgonetnuti ta e oni konkretno dobi-
ti. Hoe li prestati neprijateljski odnos,
hoe li dobiti satisfakciju za genocid,
hoe li se morati obnoviti tuba protiv
Srbije i RS-a za genocid prid ICJ, hoe
li Srbija platiti ratne reparacije, hoe li
se ponititi rezultati agresije i genocida.
Ni pokroviteljstvo Turske ne moe oda-
gnati brojne slutnje. I pored toga, da
bonjaki elnici imaju dravnike mu- se to ne desi, Bosni nema napredka.
drosti i svijesti o dravnoj strategiji, oni
bi na tom sastanku insistirali na klju-
nom pitanju za obstanak i stabilnost
Bosne, koji je bio sastavni dio dogovora
o podjeli Bosne, a to je diplomatski i
politiki malo eksploatisani dil izmeu
Miloevia i Tumana: Tuman je tra-
io da se Srbi izsele iz Kninske krajine
u Bosnu, u Bosansku posavinu, a da se
Hrvati iz Bosanske posavine nasele u
Kninsku krajinu. Da se izvri razmjena
stanovnitva, humano preseljenje.
Za uzvrat e Tuman urazumiti
Bonjake da prihvate tu podjelu i po-
drati stvaranje i obstanak RS-a. Iako
u ratu koji je nastao nije sve teklo po
tom planu, prvenstveno zbog stvaranje
ARBiH i nastupanju Bonjaka kao voj-
nog i politikog faktora, ipak se osnov-
na ideja toga dogovora realizovana,
to znai da su i meunarodni faktori
od samog poetka stajali iza te ideje,
kao to stoje i danas. Samo glupe
Bonjake treba ubijediti da to prihvate
i da prihvate svoju sudbinu kolateralne
tete u globalnoj svjetskoj preraspodje-
li pozicija svjetskih monika. Tu poli-
tiku danas nastoje da odre u ivotu
deklarirani neprijatelji Bosne, Dodik
i ovi. A ponitenje tog dila upravo
je klju razpleta postjugoslavenske dra-
me i povratka Bosne u njeno prirodno,
odrivo stanje. Za Bosnu i Bonjake
je najvanije dravno pitanje povratak
kninskih Srba u Hrvatsku i povra-
tak Bosnakskih Hrvata u Posavinu,
u okviru povratka svih na svoje. Dok
Ako je ovo pitanje kao prioritetno us-
pio Izetbegovi ozvaniiti na tom sku-
pu, to bi bio najvei njegov dosada-
nji doprinos Bosni i njenoj bosanskoj
budunosti.
U Karaorevu su konano spalje-
ne bonjake iluzije o slobodi u svo-
joj roenoj zemlji. Ako je u Daytonu
skovan tabut za Bosnu i Bonjake,
Karaorevo je simboliki postalo nji-
hov kabur.

Ja sam roen e damije nema

J a sam roen e damije nema/Muslimane mrzim od malena, poetak je jedne aktuelne srbsko-crnogorske
guslarske ovinistike pjesme koja se ori prostorom oienim od damija i muslimana. A svojevremeno
su prolaznici u kultnoj sarajevskoj Ferhadija ulici, izprid gradske trnice Markale, poznate po srbskom masakru
graana koji su stajali u redu za hljeb, mogli s vremena na vrijeme uti pomalo zbunjujui prodajni slogan
legendarne ratne i poratne kolporterke Zulejhe, uvena po svojim suptilnim i viesmislenim prodajnim
uzvicima i parolama, sloganima, britkim komentarima: Daba Bosna, daba dani, nestadoe muslimani. To se
deavalo dok su bonjaki politiari pregovarali o ispunjavanju uslova za prikljuenje EU i zakulisnim igrama
odugovlaenja. U obinoj prodavakoj poruci sadran je itav mali esej, toliko je viesmislen da, ak, ne znam
kako ga napisati.
Prvi dio privui e kupce novina neobinom, nesvakodnevnom ponudom: da su listovi Slobodna Bosna i Dani
dabe, tj. besplatno, ali im se doda drugi dio, otvara se mnogo iri kontekst od obine reklamne poruke i visprene
dosjetke. Treba pojasniti da je u Bosni esta ova uzreica: daba ... kad; daba je ovdje u znaenju: nema smisla,
nepotrebno je, bezvrijedno je, npr. daba mu pare, kad nema sree ili daba tebi dvori i ahari, kad ja volim aikli
Omera...itd. U prvom znaenjskom sloju, dok jo ostaje doslovna veza prvog i drugog dijela, prije nego se smisao
preseli u metaforu, moe se razumiti da muslimane nee od propasti i nestanka spasiti ni postojanje jakih novina kao
to su Bosna i Dani, a ako, pak, skinemo navodnike i napiemo Bosna i dani poruka je jo gora: svejedno to
postoji zemlja Bosna i to muslimani misle da e i oni postojati dokle god ona postoji, i pored toga e nestati, tj. ni
zemlja Bosna, za koju su genetski prirasli, ni bezbrojni dani proivljeni u njoj muslimane nee spasiti od nestanka.
Ovdje su muslimani u dvostrukom znaenju: doslovnom i kao sinonim za Bonjake. Kada se izraz muslimani uzme
u izvornom znaenju, dakle: vjerujui ovjek u jednog Boga, Allaha, u Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove
poslanike, Njegov kadr i Sudnji dan, onda je poruka slijedea: nije vrijedna ni Bosna ni prolost, treba spaavati
muslimane od nestanka ili od navale agresivnog ateizma.

29. april - 26. dumade-l-ula

30
Pogledi
Definicije borbe za Republiku Bosnu i Hercegovinu (11. dio)
Dejtonski uusta
stavv je imu
imunn
na konvencije o ljudskim ppravim
ravimaa
Trik je i u tome to instrumenti
zatite ljudskih prava u
Dejtonskom ustavu, koriste
skretanju panje sa mnogo
vanijih i pravno snanijih prava
kao to su dravnost, ustavnost i
najvanije ljudsko pravo - pravo
na kontinuitet ustavnosti (koje
Dejton ukida). U domenu
kontinuiteta Demokracija
zahtijeva da se u dravi novi
ustav i amandmani donose po
proceduri iz vaeeg ustava, a
ne aktima diskontinuiteta kao
to su vojna agresija, genocid,
dravni udar i sl.
kriva se sve to koristi obrani
Republike Bosne i Hercegovine,
pa i to da se famozna ljudska
prava ostvaruju u okviru drave i da
Dejtonski ustav osigurava imunost enti-
teta na konvencije o ljudskim pravima,
to ga dokazuje kao ustav unije drava
a ne ustav drave. Na primjedbe da je
Dejtonski ustav diskriminirajui, OSCE
je decembra 1999. odgovorio da su doista
specifine norme iz tog ustava imune
na Evropsku konvenciju o ljudskim pravi-
ma, ime je otkrio da on ukida suverenu
jednakost graana i uspostavlja suve-
renost entiteta kao i to da su entitetske
granice ustvari dravne granice jer su kod
entiteta kao i kod drava, okviri unutar
kojih se trai ostvarivanje ljudskih prava.
Trik je i u tome to instrumenti zatite
ljudskih prava u Dejtonskom ustavu, ko-
riste skretanju panje sa mnogo vanijih i
pravno snanijih prava kao to su drav-
nost, ustavnost i najvanije ljudsko pravo
- pravo na kontinuitet ustavnosti (koje
Dejton ukida). U domenu kontinuiteta
Demokracija zahtijeva da se u dravi novi
ustav i amandmani donose po proceduri po definiciji). To je jasno za Republiku
iz vaeeg ustava, a ne aktima diskonti- srpsku, a sluaj Federacije neto je kom-
nuiteta kao to su vojna agresija, genocid, pliciraniji. Iako je zahtjev Demokracije
dravni udar i sl. U dejtonskoj BiH se in- da mora postojati pravo graana da biraju
strumenti (ombdusman i zakon o omb- i budu birani bez diskriminacije na cijeloj
dusmanu) odn. institucije za teritoriji drave, u Dejtonskom
zatitu ljudskih prava aktivira- ustavu i Izbornom zakonu je
ju tek nakon to se iscrpe svi to prekreno raspodjelom za-
instrumenti birokracije unutar konodavne, sudske i izvrne
entiteta. U toj ovinistikoj vlasti na nivo entiteta, a ne na
formuli pretvaranja graana- nivo BiH. Taj Alijansin novi
dravljana RBiH od suverenih Izborni zakon vie ne tretira
na cijeloj teritoriji do manjin- BiH kao jednu izbornu jedi-
skih u entitetima, bizarno nicu, nego uvodi dva entiteta
djeluje upuivanje izbjeglica kao dvije izborne jedinice i, jo
pretvorenih u manjine na in- gore, posebne izborne zakone
stitucije pravde dominantnog na nivou entiteta. Za pravlje-
naroda u entitetu. U cini- U dejtonskoj BiH nje dvije (RS i FBiH) umjesto
nom zahtjevu da rtva sama se instrumenti jedne (RBiH) izborne jedini-
pristane na svoju nejednakost (ombdusman ce, bilo je potrebno donoenje
kao uvjetu za pokuaj ostva- i zakon o novog zakona koji e zamije-
rivanja elementarnih ljudskih ombdusmanu) niti zadnji legalni Izborni za-
prava u entitetu, sadran je odn. institucije kon RBiH od prije agresije,
ozakonjeni aparthejd - diskri- za zatitu u kojemu je cijela BiH bila
minacija totalno primjenjiva- ljudskih prava jedna izborna jedinica. A po-
na u Republici srpskoj. aktiviraju tek to je to bio brutalan prekraj
nakon to Internacionalnog prava, niti u
Prije desetak godina je se iscrpe svi ovom sluaju nisu bili dovoljni
Alijansa donijela novi Izborni instrumenti dejtonski potpisi, nego je za-
zakon koji je zadao estoki birokracije htjevan pristanak same rtve
udarac dravnosti Bosne i unutar entiteta. ovog projekta - graana RBiH
Hercegovine. Novi zakon je u iz zadnjeg legalnog ustava - da
skladu sa Dejtonskim ustavom bi svjetska zajednica mogla
a oba kre Kopenhagenki do- kasnije u sluaju protesta ote-
kument, t referentnu evropsku
p konvenciju j enih (odanih graana drave BiH), sebi
u ijem lanu 7 pie da najmanje jedan oprati ruke: Mi vas nismo na to natjerali,
dom parlamenta (zastupniki dom) mora vi ste glasanjem vaih parlamentaraca na
biti biran po principu neposrednog glasa- to pristali. Proces donoenja zakona o
nja odn. bez etnikog ili teritorijalnog (en- prestanku vaenja zakona Republike BiH
titetskog) kriterija. I u novom Izbornom - kao stvarni cilj - u ovom sluaju, kao i
zakonu (paragrafi 10-15) i u Dejtonskom u mnogim drugim, skrivan je serijom
ustavu (paragrafi 3,4 i 5), entiteti se do- lanih ciljeva (npr. nain izbora lanova
kazuju kao drave jer je na njihovom predsjednitva, obrazac P-2 o glasanju
nivou a ne na nivou BiH, definirana raseljenih i sl.). Stvarni cilj Alijansinog
zakonodavna, sudska i izvrna vlast. Izbornog zakona koji je BiH pretvorio
Iako je zahtjev Demokracije da mora u dvije izborne jedinice (dvije drave,
postojati univerzalno glasako pravo za po definiciji), je da se voljom same rtve
sve graane na cijeloj teritoriji drave, u neutralizira zadnji legalni Izborni zakon
Dejtonskom ustavu i Izbornom zakonu RBiH u kojem su svi graani (i svi na-
se graanin pojavljuje samo kao graa- rodi) bili na cijeloj teritoriji BiH u jed-
nin jednog ili drugog entiteta (drave, noj izbornoj jedinici (jednoj dravi, po
31
definiciji). Izborni zakon je najvaniji
ustavni zakon i predstavlja materijaliza-
ciju ustava; Alijansinom izmjenom je to-
bonjom voljom svih graana, Republika
srpska postala posebna izborna jedinica,
pa time i drava, po definiciji.
Partnerski odnos vladajuih strana-
ka Alijanse sa OHR-om bio je 2001-2002
samo otuno sluganstvo u ukidanju dr-
ave uz pratee igrokaze za obmanjivanje
javnosti. Repertoar demagogije stranaka
Alijanse - SDP, SBiH, BPS - je ukljuio
nazivanje zavrnih procesa poetnim,
nazivanje zavrnih kompletnih nepro-
mjenljivih odluka i potpisa (u korist RS,
a ta drugo?!) poetnim, gradacijskim,
promjenljivim i, nada sve, skoro neva-
nim. U retorici Alijanse su krupni ko-
raci ka uspostavljanju Republike srpske
kao drave i ukidanja drave BiH - kraj
Bosne za sva vremena - predstavljeni kao
proces reintegracije BiH. Svirepa ob-
mana! Sramnu ulogu u donoenju no-
vog Izbornog zakona, Alijansa ponavlja
ueem u pretvaranju presude Ustavnog
suda BiH u dogovor koji tek treba pro-
vesti. Jo jedna obmana koju je Alijansa
upakovala u prethodnu, bila je la da je
OHR nametnuo rjeenja u oba entiteta.
Naprotiv, OHR je nametnuo rjeenja
Federaciji BiH, a prihvatio dravotvorna
rjeenja (u korist) Republike srpske.
Sedam godina nade (1996-2002) da
e ustavne promjene poboljati Dejton,
2002. je pretvoreno u beznae koraka
ukidanja drave Bosne i Hercegovine
metodom dovoenja Dejtona do kra-
ja. Sve prethodno dokazuje da je u
Dejtonu zacrtan nestanak drave Bosne
i Hercegovine, a svi navedeni projekti i
obmane su samo nuni koraci ka dobiva-
nju naeg pristanka na dejtonske potpise.
Stoga je za spas BiH neophodno osporiti
sam Dejton u njegovom ustavnom do-
menu (Aneks 4), te osporiti procese koji
ga dovode do kraja pristankom same
rtve agresije i genocida u institucijama
navodne dravnosti dejtonske BiH. Nije
tana tvrdnja da osporavanjem Aneksa 4
prestaje postojati Bosna i Hercegovina;
tano je da dovoenjem Dejtona do kra-
ja rtva pristaje da joj drava nestane i da
bude dokrajena posljednjim talasom ge-
nocida, koji je u toku. Nota bene: za sara-
jevske novinarske legende i vedete, via je
matematika svaka operacija sloenija od
sabiranja, oduzimanja i tablice mnoenja
do 100 (drugi razred osnovne kole).
Dogovor kuu rui
U knjizi glavnog dejtonskog svjedoka
Clintona, pie da su od est agresorskih
zahtjeva u Dejtonu, potpisnici iz Sarajeva
Sve prethodno
dokazuje da
je u Dejtonu
prihvatili pet, a da se estog zacrtan Yorka, Bea do Dejtona.
zahtjeva, podjele Sarajeva - nestanak S time da je Republika srp-
proisteklog iz prijeratnog do- drave Bosne ska dobila status drave
govora Izetbegovi-Karadi, i Hercegovine, kojoj su temelje postavili
o dva paralelna grada Sarajeva a svi navedeni Washingtonski i Dejtonski
- Miloevi sam odrekao. projekti i ugovor. Poto je Srpsko-
obmane su hrvatski pakt dogovoren jo
P r e d s j e d n i k samo nuni 1987. u Zagrebu, a potvren
Predsjednitva RBiH se ve koraci ka i razraen u Karaorevu
od stupanja na vlast jeseni dobivanju i Tikveu ranog proljea
1990., ne ponaa kao pred- naeg 1991., tako je taj pakt sebi
sjednik svih graana, nego pristanka na pridodao treu, musliman-
samo Muslimana - pa se na dejtonske sku (znaci navoda!) stranu.
konferenciji u Lisabonu o potpise To je opsena tema, ali se
Cutilierovom planu i mapi ovom prigodom treba nagla-
etnike podjele BiH, izja- siti da je tako zacrtan put do
njava iskljuivo u ime mu- Dejtona. Prije putovanja u
slimanske strane. Iz mape je jasno da Dejton, u Sarajevu su donijeli Ustavni
ona velikosrpskom taboru ne odgovara, zakon o izmjenama i dopunama Ustava
a niti velikohrvatskom. Ali nije bilo niti RBiH, slian onom za Washingtonski
vano da srpska i/ili hrvatska iredenta dogovor; svrha mu je bila razdvajanje
prihvati lisabonski plan i mapu, nego mirovnog ugovora od ustava, zato jer bi
samo to da predsjednik svih graa- njihovo spajanje bilo suprotno unutar-
na Republike BiH prihvati lisabonske njem i Internacionalnom pravu.
ciljeve, tj. da: 1. odbaci svoj ustavom
zadani status i mandat predsjednika Iz Ustavnog zakona o izmjenama i do-
predsjednitva jedne graanske drave; punama Ustava RBiH (novembar 1995.):
2. izae izvan svojih ustavom zadanih
i ogranienih ovlatenja; 3. sam sebe lan 1 1. Republika Bosna i
snizi na nivo iskljuivo predstavnika Hercegovina ostvarujui svoja suverena
Muslimana i kao predstavnik musli- prava moe svoje unutranje ureenje pre-
manske strane u sukobu, pregovara sa oblikovati u skladu sa Ustavom Bosne i
iredentistikim, teroristikim taborima Hercegovine u okviru Internacionalnog mi-
Srba i Hrvata; 5. uini teko krivino rovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu;
djelo krenja Ustava i zakona RBiH. 2. Ako se Internacionalni mirovni spora-
Kad su u Lisabonu postignuti ovi stvar- zum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne
ni ciljevi, 22.2.1992. Radovan Karadi, i Hercegovine ne budu provodili, Republika
Miro Lasi i Alija Izetbegovi izjavljuju Bosna i Hercegovina moe proglasiti neva-
da pregovore nastavljaju u Sarajevu. eim Internacionalni mirovni sporazum
Uspostavljen je model tri paradrave za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da dje-
koji vie nije naputen; po tom modelu luje kao internacionalno priznata, suverena
su djelovali
j od Brijuna,
j ppreko Lisabona, i nezavisna drava, u skladu sa Ustavom
Sarajeva, Londona, eneve, New Republike Bosne i Hercegovine.
29. april - 26. dumade-l-ula
32
 lan 2 - U Ustavnom zakonu o izmje-
nama i dopunama Ustava Republike Bosne
i Hercegovine
g (Slubeni
( list RBiH broj
8194), stav 3. lana 4, brie se. Ovaj
ustavni zakon stupa na snagu kada
ga proglasi Skuptina Republike
Bosne i Hercegovine i ini sastav-
ni dio Ustava Republike Bosne i
Hercegovine.
lan 1 prihvata Dejtonski
ugovor samo kao mogue,
ali ne i kao obavezno rjeenje,
jer protagonisti podjele BiH
iz objektivnih pravnih razloga
nisu mogli zanemariti postojanje
vaeeg Ustava RBiH kao opci-
je u pregovorima. Dakle, neta-
na je tvrdnja bh. pregovaraa da je
Dejtonski ustav bio jedino rjeenje.
Ustav Republike je bio jedini plan za
predstavnika RBiH, sa ili bez ovog aman-
dmana. I destruktivni nezakoniti aman-
dman je morao zadrati ustav Republike
kao opciju, jer se njime trebao promije-
niti, ali ne i ukinuti Ustav RBiH. I to je
jedan od razloga to RBiH nije ukinuta
nego je suspendirana, tj. jo uvijek po-
stoji. Zato Dejtonski ustav ne moe biti
ustav nego samo proces kojim se ilegalna
agresija na RBiH zamjenjuje dobrovolj-
nim procesom zamjene pravnog poretka
u institucijama (parlamentima) uspostav-
ljenim ka legalnom ostvarivanju agreso-
rovih ratnih ciljeva. Pozivanje na Ustav
RBiH je zato legitiman i legalan stav,
program i cilj, a na osnovu prava graana
Republike da Dejtonski proces provedu
ili ne provedu.
Osnova za preispitivanje legalnosti
ustavnih zakona kojima se otvaraju vrata
Washingtonskom i Dejtonskom ustavu,
je i to to se Ustavni sud RBiH - iz ne-
poznatih razloga i suprotno svojoj obave-
zi - o istim nije oglasio, iako je to morao
uiniti kada su organi izvrne vlasti u
inostranstvu vrili protuustavne radnje
priznavanja Republike srpske i zamjene
Ustava RBiH sa Dejtonskim ustavom i
tako svoju volju, nezakonitim putem i bez
argumenata, Svijetu predstavljali kao
volju graana Republike, a opkoljenim
graanima Republike iz inostranstva do-
nijeli tu istu svoju volju i predstavili je kao
volju Svijeta. Time, tj. nepotivanjem
zabrana u tada vaeem Ustavu, prekr-
ajem mandata i procedure, te reinter-
pretacijom svoje volje kao volje Svijeta,
izvrili su pravnu obmanu. Beka kon-
vencija, po kojoj i pored unaprijed od
strane Predsjednika Predsjednitva RBiH
prihvaenog dogovornogg umjesto pravnog
metoda, svjetski pravni sistem sebe i gra-
ane drave lanice UN (jedine nosioce
suvereniteta) zatitio tako to ugovore
odluku o tome. I to je lako provjeriti, jer
su sve sjednice
j snimane i sve su pprekuca-
vane stenogramski. airbegovi je taj
dokument donio u Sarajevo. Komi
dodatno svjedoi:
j O dokumentu
iz eneve nije se moglo rasprav-
ljati na Predsjednitvu RBiH, jer
su tri lana Predsjednitva bila
u Londonu, dok Stjepan Kljui
nije bio u zgradi. Jedino sam ja
taj dokument vidio. Navodno
postoji neki zapisnik. Ako po-
stoji, onda je to ista krivotvori-
na. Budui da je legalizacija RS
kljuno pitanje naeg rata, to se
nastojij sakriti i krivotvoriti. Meni
je drago to se airbegovi kona-
no javio i potvrdio da je to uradio po
nalogu Alije Izetbegovia. To je veoma
bitno.
sma- Dnevni avaz od 26.1.2011. je obja-
tra nitavnim ako su rezultat nelegitimne vio izjavu biveg predsjednika Skuptine
volje koja poinje onda kada predsjedni- RBiH i lana Proirenog predsjednitva
ci drava sudjeluju u pregovorima izvan RBiH, Mire Lazovia, da Predsjednitvo
svojeg mandata. Prema tada RBiH nikada nije dalo sugla-
vaeem ustavu, Predsjednik snost na uspostavu Republike
Predsjednitva RBiH nije lan 1 prihvata srpske. Time je odbacio na-
smio kao sugovornike imati Dejtonski vode biveg ministra vanjskih
agresore-teroriste. Procedura ugovor samo poslova i ambasadora RBiH u
diktira da nije smio prihvati- kao mogue, UN, Muhameda Sacirbeya,
ti pregovore o Ustavu RBiH ali ne i kao da mu jej Predsjednitvo
j RBiH
izvan ustavom predviene pro- obavezno dalo suglasnost da se u enevi
cedure (zabrana iz lanova 155 rjeenje, jer 8.9.1995. praktino prizna
i 154). Ivo Komi, bivi lan protagonisti Republika srpska. Lazovi
Predsjednitva RBiH, rekao podjele BiH svjedoi: Predsjednitvo
je da pristanak na Republiku iz objektivnih RBiH nikada nije na svojoj
srpsku
p nije
j prvo
p potpisan
p p pravnih razloga sjednici razmatralo prijedlog o
u Dejtonu, ve u enevi nisu mogli prihvaanju imena Republika
8.9.1995., i to upravo para- zanemariti srpska.
p Informacija j koju
j je
j
fom tadanjeg ministra ino- postojanje airbegovi plasirao da je nje-
zemnih poslova Muhameda vaeeg Ustava ga Alija Izetbegovi informi-
Sacirbeya, te u Dnevnom RBiH kao opcije rao o tome da Predsjednitvo
avazu od 21.1.2011., nagla- g u pregovorima. stoji iza te odluke, ne moe
sio: airbegovi je svojom se potvrditi odlukom
reakcijom
j p potvrdio da jje tada Predsjednitva. Ako posto-
bio u enevi i da je Richard ji nekakav zapisnik, onda je
Holbrooke tamo imao sastanak s njim on, sigurno, sumnjive prirode. Lazovi
i da su tu bili jo i izaslanici iz RS, je dodao da je prema izjavi diplomate
Beograda i Zagreba. Potvrdio je da je Hajrudina Somuna, Izetbegovi priznao
postojao dokument koji je posluio kao Republiku srpsku u Turskoj tokom raz-
osnova za Dejtonski sporazum. To to on govora sa Richardom Holbrookom.
tvrdi da nije nita parafirano, nije tano. Naime, Holbrooke jje p prije
j sastanka u
Uostalom, mi smo u Dejtonu dobili taj pa- enevi razgovarao s Miloeviem i za-
pir koji je on parafirao. Radilo se o legali- tim kazao da je njegov uvjet za sazivanje
zaciji RS. Tamo se prvi put spominje RS mirovne konferencije da se prihvati ime
kao dio BiH bez navodnika. Drava BiH Republika p srpska.
p Lazovi jje rekao da jje
se ne spominje.
p j Na novinarovu opasku
p Izetbegovi dao nalog airbegoviu da
da airbegovi tvrdi da je o temeljima potpie akt koji je omoguio sazivanje
za pregovore odluivalo Predsjednitvo mirovne konferencije i dodao da su pre-
RBiH, u kojem j jej bio i on, Komi jje govori u Dejtonu krenuli s problemati-
odgovorio: Ono to je airbegovi po- ziranjem imena Republika srpska, te da
tvrdio, a to do sada nisam znao jeste da je i on postavio to pitanje, ali da su zau-
je dobio nalog od Alije Izetbegovia da to stavljeni tvrdnjom da je ta stvar zavrena
uradi, da parafira dokument. Nije ta- prije Dejtona i da mogu praviti ustav BiH
no da je Predsjednitvo RBiH donijelo samo prenosei ovlasti entiteta na dravu.
29. april - 26. dumade-l-ula
33
Islamsko misionarstvo
Prepreke (pogreke) na putu poziva u Allahovu vjeru
Korak napred, dva unazad
Divno je rekla Aia, r.a:
Prvo to je objavljeno
iz Kurana bio je govor o
Dennetu i Dehennemu.
Kad su ljudi poeli
prihvatati islam, poela
je objava o dozvoljenim
i zabranjenim stvarima.
Da je objava poela
rijeima: Nemojte piti, nego pomoi u otklanjanju
ljudi bi rekli: Neemo
ostaviti pie nikada, isto
tako da je objava poela
sa rijeima: Nemojte
blud initi, ljudi bi rekli:
Neemo nikad napustiti
blud
Pie: Hafiz Imad el-Misri
Z ahvala pripada Allahu,
d. ., i neka je salavat
na Njegovog miljenika
Muhameda, s. a. v. s. Zaista jed-
na od najveih smutnji u dananjem
dobu jeste ukidanje islamskog hilafe-
ta, a samim tim i ukidanje j islamskogg
zakona (erijata). Zamislite stado
bez pastira, a u isto vrijeme vukovi
vrebaju sa svih strana. Mnogi dobri
ljudi, koji su istinski ljubomorni pre-
ma svojoj vjeri, su, ili pojedinano,
ili u grupama, svako shodno svojoj
mogunosti, krenuli da spase sebe i
ummet od te smutnje (fitne) i da po-
vrate hilafet. Parolu povrat hilafeta
stavili su ispred sebe kao glavni cilj.
Poeli su odmah nakon pada hilafeta,
1924. godine. Meutim, niti ima po-
bjede, niti uspjeha. Razlog neuspjeha
je u njima samima. Allah, delle a-
nuhu, je obeao, a Njegovo obeanje
je istina, kazavi u suri Er-Rum, 47.
ajet: ...a dunost Nam je bila vjernike
pomoi, tako da ovjek kad ne dobije
pomo nakon uloenog truda, nek kog ummeta, ili obrnuto.
razlog trai u samom sebi i nek se Analizirajui sru, vidjet emo da put
pita: Da li sam zaista slijedio erijat dave i rada na Allahovom putu nije udo-
kako treba, ili da li sam uistinu bio ban, niti ravan, nego je krivudav, teak i
iskren? pun raznih iskuenja. Sjetimo se nakon
Kad napravimo jedan korak napred, vra- koliko godina je Allah, delle anuhu,
timo se dva unazad, zato? Neemo sami poastio Poslanika, s.a.v.s., pobjedom,
sebe zavaravati, nego emo staviti stvarni koliko je truda uloio, kroz koliko je po-
razlog na sto, staviti ruku na ranu, tamo tekoa proao, a on je Njegov miljenik?
gdje uistinu boli, i analizirati nae gre- ta onda oekujemo mi, obini smrtnici.
ke kao pametni ljudi. Mnogi Onaj ko nije nauio da je ovaj
misle da su ba oni radnici za put prekriven potekoama,
islam, ali ustvari oni su za- i da na njemu treba dosta str-
preka napretku islama, ak ga pljenja, nee moi nastaviti
vode ka dekadenci. Nije mi dalje kada naie na neku od
namjera iznositi puke kritike, tih potekoa, ali kada upo-
redi svoje sa stanjem kroz koje
pogreki. Pokuat u u krat- je proao Poslanik, s.a.v.s., i
kim crtama objasniti neke ashabi, to e mu dati snagu i
greke i zapreke u radu na smiraj, koji e mu pomoi da
Allahovom putu. nastavi tim putem, jer to je
1. Pogreno ili nedovoljno U naem ivotu Allahov zakon koji vai za sva
shvatanje Poslanikove i- drimo se Njegova stvorenja. Kada vidi
votne biografije (sre), kao kodeksa koji da dugo vremena ini davu,
i biografije njegovih ashaba glasi radimo a nema mnogo pristalica,
Ako se osvrnemo na ivot zajedno na nee se razoarati i odustati,
Poslanika, s.a.v.s., i njego- onome u emu nego e se podsjetiti da su i
vih ashaba, vidjet emo da smo saglasni, Muhamed, s.a.v.s., i drugi po-
su proli kroz razliite etape. a opravdavamo slanici bili ustrajni u davi iako
Zapazit emo doba kad su jedni druge u nisu u poetku, a neki ni ni na
bili slabi, doba kad su tajno onome to nam kraju, imali veliki broj prista-
je razliito
pozivali u islam, doba kad su
bili tlaeni, protjerani, doba
kad su htjeli da se bore, pa
im je Poslanik, s.a.v.s., re-
kao da jo nema naredbe za
kao i kodeksa
prihvatimo
savjet bez
obzira od koga
lica. Nakon gore navedenog
znat e vrijednost poznavanja
sre, u njoj e nai mnogo od-
govora i rjeenja na putu dave
na Allahovom putu.
borbu, pa poslije toga doba i na koji nain 2. Nepoznavanje i ne-
hidre, kad su napustili rod- nam je upuen, potivanje etikih ko-
nu grudu, rodbinu, imetak, i a savjetujmo deksa u komunikaciji sa
to sve zbog islama, pa poslije druge na neistomiljenicima
toga doba gradnje islamske najbolji mogui Razmimoilaenje meu ue-
drave, pa doba borbi, pa nain. njacima, daijama, uenicima
osvajanja itd. Radnik, dai- u raznim erijatskim pitanji-
ja na Allahovom putu, koji ma ili metodama, programi-
ne poznaje etape kroz koje ma same dave i sl. prisutno
su prolazili Poslanik, s.a.v.s., i ashabi, je u svim generacijama i svim historij-
napravit e promaaj i dosta greaka u skim etapama islamskog ummeta, to je
svome radu za islam. Naprotiv, ako eli neto to se nuno mora desiti, jer Allah,
uspjeh u svome radu, treba dobro proci- delle anuhu, je stvorio ljude razliite
jeniti u kojoj fazi se nalazi njegova dava pameti, razliitih mogunosti u poima-
i njegov rad za islam, te da ih uporedi sa nju i razumijevanju stvari i pojava. Neki
fazama Poslanikovog poziva, i da uzme mudraci su kazali: Allah, delle anuhu,
pouke i poruke. injenica je da ne mo- je dodijelio opskrbu svakom ovjeku, a
emo fazu u kojoj su muslimani, u doba oni njome nisu zadovoljni, i dao je sva-
Poslanika, s.a.v.s., bili u snazi, uzeti kao kom od njih razum (pamet), no svaki
vodilju za dananju fazu slabosti islam- od njih vjeruje da je najpametniji. Ako
budemo razumjeli da je razmimoilaenje
29. april - 26. dumade-l-ula
34

konstanta, koja datira jo od vremena
prvih generacija muslimana, neemo
zbog toga klonuti duhom, niti emo
imati lo odnos prema onima koji nisu
naeg miljenja. Vratit emo se na praksu
Poslanika, s.a.v.s., i ashaba i vidjeti kako
su se oni ophodili prema neistomilje-
nicima. Treba znati da u islamu ima
nekih pitanja i shvatanja koja ne smiju
biti razlog naeg meusobnog udalja-
vanja, naprotiv, prihvatit emo svakog
onakvim kakav je. U naem ivotu dr-
imo se kodeksa koji glasi radimo za-
jedno na onome u emu smo saglasni,
a opravdavamo jedni druge u onome
to nam je razliito, kao i kodeksa pri-
hvatimo savjet bez obzira od koga i na
koji nain nam je upuen, a savjetujmo
druge na najbolji mogui nain. U ra-
zilaenju ne smije biti omalovaavanja,
jer to samo pogorava situaciju, ejtan u
tome vidi svoju priliku, pone se iri-
ti krug protivnika, dolazi do nemilih
situacija, naravno neprimjerno ponaa-
nje je tada neizostavno, tavie, sve to
moe prerasti u sukob i sl. Ne smije se
desiti da zbog nesuglasica ne nazivamo
selam jedni drugima, ili se jedni drugi-
ma ne odazivamo na poziv, ili se zbog
toga gledamo preko oiju, ogovaramo
jedni druge ili javno omalovaavamo
ili sramotimo one koji ne misle kao mi.
To su sve posljedice pogrenog rada na
Allahovom putu. Brao, mi moramo
uvati nae bratstvo i pravo muslimana,
Razmimoilaenje
meu
bez obzira bili jedinstveni u uenjacima, slabo podueni im naiu
nekom pitanju ili ne, onako u raznim na neku potekou u vjeri, ili
kako nas je uio na Poslanik, erijatskim neku smutnju ili neki pritisak,
s.a.v.s. pitanjima ili naputaju sve, i to upravo iz
3. Nepoznavanje mentali- metodama, razloga to nemaju jako ubje-
teta i specifinosti naroda programima enje, koje je razlog vrstoe
koje pozivamo u Allahovu same dave i na Allahovom putu. Ako da-
vjeru sl. je neto to ija eli uspjeti u pozivu, nje-
Svaki narod ima svoje obia- se nuno mora gov prioritetni zadatak mora
je, tradiciju, brige, probleme, desiti, jer Allah, biti poduavanje ljudi tevhidu
vrline, mahane, pa daija ili delle anuhu, (Boijoj jednoi, jednosti), nji-
radnik na Allahovom putu je stvorio hovo upoznavanje sa Boijom
nee postii uspjeh sve dok ljude razliite veliinom i uzvienou, te
ne bude znao sve o narodu, pameti, razliitih sa Njegovim neprikosnove-
kojeg poziva Allahovoj vjeri. mogunosti nim pravom na oboavanje,
Tek nakon to se daija detalj- u poimanju i upozoriti ih na teku patnju
no upozna sa obiajima i kul- razumijevanju koju je Allah, delle anuhu,
turom nekog naroda, znat e stvari i pojava. pripremio za Svoje nepokorne
koji metod dave e primijeni- robove, poduiti ih stubovima
ti u datom trenutku, i moe se islama, vanosti prakticiranja
nadati bilo kakvom uspjehu, islamskih propisa, pojasniti
jer je to najkrai put njihovih srca. I obr- im razliku izmeu malih i velikih (tekih)
nuto, ko ne bude vodio rauna o ovom grijeha i kako se udaljiti od njih. Ashabi
vanom elementu, naii e na neuspjeh, su govorili: Nauili smo ta je to iman.
pa ak i kontraefekat. Potom smo nauili Kuran, koji nam je
4. Davanje prednosti manje bitnom poveao iman. Divno je rekla Aia, r.a:
nad onim to je vanije i prioritenije Prvo to je objavljeno iz Kurana bio je
udno je kad daija daje prednost sitni- govor o Dennetu i Dehennemu. Kad su
cama, a u isto vrijeme zapostavlja vane ljudi poeli prihvatati islam, poela je obja-
stvari, insistira na prakticiranju pohval- va o dozvoljenim i zabranjenim stvarima.
nih (mustehab) stvari u islamu, a zane- Da je objava poela rijeima: Nemojte
maruje neto to je stroga vjerska du- piti, ljudi bi rekli: Neemo ostaviti pie
nost. Zaboravio je poduiti ljude tevhidu nikada, isto tako da je objava poela sa
(Boijoj jednoi), kako da oiste svoja srca rijeima: Nemojte blud initi, ljudi bi
od mnogih grijeha i zabluda. Naravno, rekli: Neemo nikad napustiti blud.
29. april - 26. dumade-l-ula
35
Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Vrijednost vremena u islamu (II dio)
Ako duu ne zaposli dobrom,
ona e tebe zaposliti zlom
ovjee, kako e se radovati
dunjaluku kad njegovi dani
upropatavaju njegove
mjesece, a njegovi mjeseci
upropatavaju njegove godine,
a njegove godine rue cijeli
ivot. Kako e se radovati onaj
kojeg vrijeme vodi u nestanak,
a ivot u smrt
Pie: Muhamed Nasirudin el-Uvejd
Preveo i prilagodio: Abdusamed
Nasuf Buatli
N a osnovu onoga to smo
do sada kazali o vano-
sti vremena u islamu,
moe se konstatirati da je sutin-
ska poruka islama da se vrijeme
mora iskoristiti u dobru i pokor-
nosti Allahu, ukoliko ovjek eli
sretan ivot na dunjaluku i vjenu
nagradu na ahiretu. Posebno se to
odnosi na period mladosti, kada
je ovjek u naponu fizike snage
i fizikog i mentalnog zdravlja.
Poznati islamski uenjak, Hafsa
bint Sirin, govorila je: O omladi-
no, radite dok ste mladi, jer ja ne
znam bolje vrijeme za rad i aktiv-
nost od mladosti! A imam Ahmed
je govorio: Mladost se najbolje
moe uporediti sa zalogajem koji
ovjek stavi u usta pa mu ispadne.
Imam Ahmed je htio rei da cijeli
ljudski ivot brzo proe, a poseb-
no mladost. Na to aludira i hadis
koji prenosi Abdullah ibn Omer, u
kojem je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: Budi na dunja-
luku kao stranac ili putnik , a Ibn
Omer je govorio: Kad omrkne ne
oekuj svanue, a kad osvane ne
oekuj smrk nue. Uzmi od svoga
zdravlja za svoju bolest, a od i-
vota za smrt. (Buharija)
Mudri ljudi su kazali: ovjee, da bogatst vo dunja luko doe i
kako e se radovati dunjaluku nestane, zaradi se i izgubi, a vri-
kada njegovi dani upropatavaju jeme kada proe vie se ne vraa.
njegove mjesece, a njegovi mjese- Rekao je Abdulla h ibn Mesud:
ci upropatavaju godine, a godine Ni zbog ega se nisam toliko
rue cijeli ivot. Kako e se rado- kajao kao zbog dana koji proe
vati onaj kojeg vrijeme vodi ka ne- i u kojem se smanji moj ivot-
stanku, a ivot na dunjaluku zavr- ni vijek, a ne poveaju se moja
ava smru. dobra djela. Ta koer je rekao:
Prenosi se da je Fudajl ibn Ijad Najmre mi je vidjeti besposle-
upitao jednog ovjeka: Koliko nog ovjeka, koji se ne bavi ni
ima ggodina? Odgovoriog je: dunja luk im ni a hiretsk im po-
ezdeset. Onda mu je slom. Ibnul-K ajjim el-
Fudajl rekao: Ti ve ez- Devzi je kazao: K ada
deset godina ide ka svo- Rekao je A lla h eli ovjeku dobro
me Gospodaru. Sumnja Abdullah ibn pomogne ga vremenom.
li moda da nee sti- Mesud: Ni K ad god ga dua tjera
i i da se nee sresti s zbog ega se na stagnaciju i besposli-
nisam toliko
Njim? ovjek je odgo-
vorio: A gdje je onda
Fudajl ibn Ijad mu je od-
govorio: Popravi ono to
kajao kao zbog
i u kojem se
smanji moj
arenje, vrijeme mu po-
mogne da se a ktivira.
izlaz i u emu je spas? dana koji proe Neko je pitao poznatog
uenika Abdulla ha ibn
Omera, en-Naf ia: ta
ti je ostalo od ivota, bit ivotni vijek, je radio Ibn Omer u
e ti oproteno ono to je a ne poveaju toku dana? Odgovorio
prolo, a ako ne popravi se moja dobra je: Abdestio je za sva k i
ono to ti je ostalo, bit djela. namaz, a izmeu sva kog
e kanjen za ono to ti abdesta i namaza uio je
je prolo i za ono to ti je Kuran. Prenosi se da
ostalo od ivota. je Maruf el-Kerhi obav-
Jedanput je kod Omera ibn ljao umru, pa je na kon toga oti-
Abdul-Aziza, doao izrazito mrav ao kod brice da mu obrije glavu
ovjek, pa ga je halifa Omer ibn i skrati brkove. Dok ga je brico
Abdul-Aziz upitao: Zato si toli- brijao i potkraivao mu brkove,
ko mrav? Odgovorio je: Kuao Maruf je zikrio i ponavljao rijei
sam slasti dunjaluka i zakljuio da subhana lla h , p pa mu jej brico re-
su zapravo njegovi plodovi gorki. kao: uti, mogao bih ti umjesto
Zbog toga sam se posvetio nonom brkova odsjei usnu, a on mu je
bdijenju i postu u toku dana, a sve odgovorio: Ti radi svoj posao, a
to je malo i beznaajno u odnosu ja u svoj. j
na Allahovu nagradu i kaznu. Imam afija je rekao: Iz dru-
enja sa sufijama ostala mi je jed-
Primjeri iskoritavanja vremena na izreka kojom sam se okoristio:
Vrijeme je sablja, ako je ne isko-
Pr ve generacije muslimana su risti ona e te posjei, a ako duu
vodile rauna o vremenu i tru- ne zaposli dobrom, znaj da e ona
dile se da ga iskoriste u dobru tebe zaposliti zlom.
i pokornosti A lla hu. Za njih je U nastavku emo navesti pri-
vrijeme bilo neto najdragocje- mjere istaknutih islamskih ue-
nije i najskuplje i bili su svjesni njaka koji su svojim ivotom i
29. april - 26. dumade-l-ula
36

izvanrednim naunim doprinosom
ostavili praktini primjer kako
muslimani trebaju iskoristiti svoje
vrijeme.
Hamad ibn Seleme
Rek ao je ibn Mehdi: Da je
neko Ha madu ibn Selemi re-
k ao da e sutra umrijeti, on ne
bi imao ta dodati na svoja do-
bra djela. A Musa ibn Isma il
je k a zao: K ada bih va m rek ao
da nik ada u ivotu nisa m vidio
Ha mada da se smije, istinu bih
va m rek ao. On je uvijek bio za-
u zet neim korisnim, ili je dr-
ao predava nje, ili je itao, ili je
k la njao, ili je zik rio. Junus el-
Muedib prenosi da je Ha mad ibn
Seleme umro na na ma zu.
Ibn Derir et-Taberi
Koliko je Ibn Derir et-Tabe-
ri drao do vremena i koliko ga
je iskoritavao u dobru, najbolje
svjedoe njegova pisana djela. I
da za njega vrijeme nije bilo vr-
jednije od novca i drugog dunja-
lukog blaga, sigurno ne bi uspio
nauiti i sa kupiti toliko znanje
i napisati tolika djela. Hatib
el-Bagdadi prenosi da je Ibn
Derir rekao svojim studentima:
Poznati
islamski
Hoete li da vam dik- uenjak, Hafsa Ebu Hatim er-Razi i
tiram, a da vi zapiete bint Sirin, njegov sin Abdurrahman
tefsir ili znanje iz tef- govorila je:
sira koje sam sa kupio? O omladino, Prenosi se da je Ebu
Oni su upita li: A koli- radite dok ste Hatim er-Razi rekao:
ko stranica e imati t voj mladi, jer ja Pitali smo El-Kanebija
tefsir? Odgovorio je: ne znam bolje da uimo pred njim
Trideset hiljada. Na vrijeme za rad Malikovu Muvettu, pa
to su mu studenti rek li: i aktivnost od je rekao: Doite po-
A ko to prihvatimo po- mladosti! slije doruka. Rekli
troit emo cijeli ivot smo: Tada imamo pre-
piui tefsir. K ada je davanje kod profesora
vidio da oni nemaju ve- Hadada, a on je rekao:
liku volju za tim, Ibn Derir je Onda doite kada zavrite preda-
svoj tefsir skratio i sabrao na tri vanje kod Hadada. Odgovorili
hiljade stranica koje su danas sa- smo: Ali, nakon njega dolazi pro-
brane u trideset tomova. Da su fesor Muslim ibn Ibrahim. Rekao
njegovi student bili revnosni kao je: Kada zavrite kod njega, onda
njihov profesor, danas bi umje- doite kod mene. Rekli smo:
sto trideset ima li trista tomova ejh, tada nastupa podne-na-
Taberijevog tefsira. Zatim ih je maz, a nakon podne-namaza ima-
pitao: Da li ste voljni da uite mo predavanje kod Ebu Huzejfe
i zapisujete povijest svijeta, od Odgovorio je: Onda doite poslije
Adema, a.s., do naeg vremena? ikindije, a mi smo kazali da posli-
Studenti su postavili isto pitanje je ikindije imamo predavanje kod
kao i za tefsir, pa kada im je re- profesora Arima. Na kraju je on
kao da bi i povijest mogla imati rekao: Ako je tako, onda doite
trideset hiljada stranica, odusta- poslije akama, i mi smo kod nje-
li su. Tada je on izgovorio svoje ga redovno odlazili na nona pre-
poznate rijei: Svi smo A lla hovi davanja. Ahmed ibn Ali je pitao
i Njemu se vraamo! Uistinu su Abdurrahmana ibn Ebi Hatima:
umrle ambicije i uzviene tenje ta je uzrok tvog stalnog sluanja
kod muslimana. Na kraju je i to hadisa od tvog oca i mnogobroj-
djelo sabrao u trideset tomova i nih pitanja koja si mu postavljao
poznato je kao Tarih et-Taberi. na temu hadisa? Odgovorio je:
29. april - 26. dumade-l-ula
37
Uzrok treba traiti u tome to
sam ja njemu morao itati hadise
ak i dok je on jeo, dok bi puto-
vali i u svakoj situaciji je traio od
mene da mu itam hadise, a onda
bi ih on objanjavao.
Salebe en-Nahvi Ahmed ibn
Jahja el-Bagdadi
Prenosi se da se Salebe en-Na-
hvi rijetko kad odvajao od knjige,
i ako bi ga neko pozvao na gozbu,
on bi mu postavljao uvjet da mu
obezbijedi dva mjesta, jedno za
njega, a drugo za knjigu iz koje e
itati dok bude sjedio s ljudima.
Ibn Akil el-Hanbeli
Njegovo puno ime je Ebul-
Vefa A lij ibn A kil el-Hanbeli el-
Bagdadi (umro 513. godine po
Hidri). Za njega je Ibn Tejmijje
rekao: Ibn A kil je jedan od naj-
veih islamskih uenjaka uope.
Njegov nauni opus i u naem
vremenu mnogim uenjacima,
a kamoli obinim smrtnicima,
izgleda nestvarno. Naime, on je
napisao 800 knjiga koje predstav-
ljaju sabrana djela ovog uenjaka,
a kojima je dao naslov El-Funun
(naune discipline). U njima su
sadrana djela iz tefsira, hadi-
sa, usuli f ikha, akaida, grama-
tike arapskog jezika, povijesti i
drugih naunih disciplina. Neki
tomovi su autorski radovi koji
sadre njegove originalne ideje,
razmiljanja i komentare. Njegov
student, Ibnul-Devzi, o njemu je
rekao: Ibn A kil je bio intelektua-
lac i islamski mislilac bez premca.
Bavio se istraivanjem zakuastih
pitanja koja je obradio u svom na-
unom opusu koji je nazvao El-
Funun. Onaj ko se upozna sa nje-
govim djelom shvatit e veliinu
i dubinu njegove naune misli.
Govorei o sebi, Ibn A kil je, izme-
u ostalog, kazao: Ja nisam do-
zvolio da mi jedan trenutak ivota
proe a da svoj jezik ne iskoristim
uenjem, ponavljanjem i rasprav-
ljanjem sa drugim uenjacima, a
svoje oi posmatranjem A llahovih
stvorenja. Kada bih legao u po-
stelju, ako bi mi naumpala neka
misao, ustajao sam da je zapiem.
Ja sam u osamdesetoj godini i-
vota imao vei entuzijazam i elan
za uenjem nego u dvadesetim.
Trudio sam se da vrijeme provede-
no u jelu maksimalno skratim, pa
sam prakticirao da hljeb polijem
vodom kako bi ga lake i bre po-
jeo, da bi se nakon toga posvetio
nauci. Smatrao sam da je vrijeme
najvanija stvar u ivotu. To je
kapital u kojem se krije prilika za
mnogo itanja, mnogo pisanja i
uenja napamet.
Ibnul-Devzi
On je bio uenik Ibn A kila.
Njegov
j g unuk, Ebul-Muzaffer,
rekao je: uo sam svoga dedu,
Ibnul-Devzija, kada je pred kraj
ivota, sa minbere govorio: Sa
ova svoja dva prsta napisao sam
i prepisao preko hiljadu knjiga.
Bio sam uzrok da se dvjesta hi-
ljada muslimana iskreno pokaje i
vrati vjeri, a preda mnom je islam
primilo dvadeset hiljada krana
i idova. Ovo nije hvala, ve isti-
canje blagodati koje mi je A llah
podario. Kada bih vam rekao da
sam proitao i prostudirao dva-
deset hiljada knjiga, znajte da to
nije sve i da je njihov broj vei.
Mnogo sam se okoristio itajui te
knjige, razmiljajui o prijanjim
generacijama i njihovim amibici-
jama, ibadetu, nauci i ogromnom
naunom opusu koji su ostavili
iza sebe, a iju vrijednost i veli-
inu moe spoznati samo onaj ko
proita te knjige. Ibn Tejmijje je
o njemu rekao: Ibnul-Devzi je
bio veliki uenjak i muftija koji
je napisao mnogo djela iz razlii-
tih oblasti. Ja sam izbrojao vie
od hiljadu knjiga koje je on napi-
sao. A imam Ez-Zehebi je kazao:
Ne znam ni jednog uenjaka da
je napisao toliko djela kao Ibnul-
Devzi. On nije ostavio ni jednu
naunu disciplinu, a da o njoj nije
napisao djelo. Neka do tih dje-
la imaju i po dvadeset tomova, a
neka su opet kratke studije.
Ibnul-Devzi spada meu ue-
njake o kojima je reeno: Istinski Neka njegov nijet i namjera budu
uenjak kada neto naui on radi konstantno injenje dobra, bez po-
po onome to je nauio, a kada putanja, oklijevanja i nemara na
radi onda se tome potpuno posve- koji ga dua esto navodi. Prve ge-
ti, a kada se posveti poslu onda neracije muslimana su se utrkivale
stalno traga za novim saznanjima s vremenom.
i novim djelima, a kada traga za
novim spoznajama, onda pobjegne Ibn Tejmijje
od dunjaluka i besposliarenja.
U svojoj knjizi Sajdul-hatir, ejhul-islam Ibn Tejmijje spa-
Ibnul-Devzi je napisao: Obaveza da u red islamskih uenjaka koji
je svakog ovjeka da spozna veli- su sav ivot posvetili prouavanju
inu i vrijednost vremena i da ne islamskih nauka i pisanju knjiga.
potroi ni jednu sekundu osim u Njegove knjige odlikuje original-
djelima koja pribliavaju Allahu, nost i uglavnom su autorski rad, za
da dadne prednost djelima koja razliku od drugih uenjaka kod ko-
su vrjednija nad manje vrijednim. jih je, uz vlastita djela, bilo mnogo
29. april - 26. dumade-l-ula
38

prepisivanja onoga to
su uli od svojih profe- zatekli su ga na st i m i d ajem z ek at, a
sora, a onda to sabrali u
knjige. Ima m Ez-Zehebi mu rekli: Zar u st va r, rek av i: Na red io
t vrdi da je Ibn Tejmijje ovakvom stanju m i je d a Ga vel i a m i
napisao vie od petsto
k njig a . Z a n i m ljivo je
spomenut i ra z loge koji
su mu omog ui l i d a na-
pi e t a ko m nogo djela
u s vom k rat kom ivot u,
a koje je naveo njegov
u en i k Ibnu l-K ajji m
el-D e v zi. Na i me, u
djelu El-Vabil es-sajb, nabraja- en od ejt a na onda k ada mno-
jjui korist i zi k ra , Ibnu l-K ajji
je rek ao: e z de set i pr va korist (Tirmizi)
zi k ra : on d aje sna g u ov jek u d a
ini djela koja n i k a ko ne bi mo -
g ao uin it i be z zi k ra . Ja sa m bio
s v jedok sna ge Ibn Tejm ijje u nje-
govom govor u, pona a nju, hodu
i pisa nju. To su jed nost av no bi l i
kera met i. On je mog ao z a jed a n
d a n napisat i kol i ko d r u g i u e-
nja k z a sed m ic u d a na . Na d r u-
gom mje st u, Ibnu l-K ajji m vel i:
Jed a nput sa m k la njao u d ema-
t u saba h sa Ibn Tejm ijjom, a na-
kon tog a on je sjed io na mje st u
gdje je k la njao i zi k rio s ve do
pred pod ne. Z at i m se ok renuo
prema men i i reko m i: O vo je
moja h ra na , a ko je redov no ne
u zi ma m ne st at e moje sna ge.
O v rijed nost i zi k ra s v jedoi i
sljede a pred aja . Na i me, Ha ris
el-E a ri prenosi d a je Posla n i k,
sa l la l la hu a lejh i ve sel lem, re-
k ao: A l la h je na red io Ja hjau,
sinu Z ekerijaovom pet st va ri da
i h rad i i d a poz ove I zrael a ne
d a i h i z v r avaju, pa k ao d a je on
z a k a sn io sa dost avlja njem t i h
por u k a . Ond a je A l la h objav io
Isau, a .s.: I l i e on d a i h obzna-
n i I z r a le a n i m a i l i to t i u rad i.
Na kon tog a , Isa , a .s., je ot i ao
kod Ja hja , a .s., i rek ao mu: Tebi
je A l la h na red io pet st va ri d a i h
rad i i d a na red i I zrael a n i ma
d a i h rade, pa i l i e i h t i o tome
obav ije st it i i l i u ja ? Ja hja , a .s.,
mu je od govorio: Boji m se, a ko
me t i u tome pretek ne , d a me
ne st ig ne A l la hova k a-
zna . Z at i m je ok upio
Jednom Izrael a ne i rek ao i m:
uenom i A l la h m i je na red io pet
pobonom st va ri d a i h i z v r ava m i
muslimanu d a va ma na red i m d a i h
doli su i z v r avate. Na red io m i
prijatelji je d a sa mo Njeg a obo -
u posjetu ava m i d a Mu n i kog a
u vrijeme k ao d r u g a ne pripisu-
njegove smrtne jem, na red io m i je d a
bolesti, i k la nja m na ma z , d a po -
namazu, pa su ond a je spomenuo pet u
da klanja?, d a m nogo zi k r i n i m,
a on im je jer pri mjer onog a koji
odgovorio: Da, ini zi k r je k ao pri mer
jer sada se ov jek a kojeg progon i
zatvara knjiga neprijatelj. I k ad a su g a
mojih djela. skoro bi l i st ig l i, on se
z at vorio u ut v renje u
koje j on i n isu mogg l i ui.
ov jek je najv i e z a t i-
jj m go spominje i veli a A lla ha.
29. april - 26. dumade-l-ula
39
Imam es-Sujuti
Ima m es-Sujuti je bio po-
znat po nadimku Sin k njiga.
Na ime, njegov otac se ta koer
bavio nau kom i imao je bogatu
privatnu biblioteku. Jedne prili-
ke je rek ao svojoj eni da mu do-
nese jednu k njig u i ona je otila
u biblioteku, pa su je tu sna li
poro ajni bolovi, i u biblioteci
je rodila sina koji je dobio na-
dima k Sin k njiga, a koji je ne-
dugo zatim dobio nadimak Otac
knjiga, jer je svoj ivot posvetio
nauci i pisanju tako da je napisao
preko esto knjiga.
Demaludin el-Kasimi
Poznati islamski uenjak,
Demaludin el-Kasimi, ivio je
svega pedeset godina, a napisao je
toliko knjiga da, kada bi se podi-
jelile na pedeset uenjaka bilo bi
dosta. Iako je njegov ivot bio sav
u znaku uenja i prenoenja zna-
nja, opet je govorio: Eh, kad bi
se vrijeme moglo kupiti, pa da sav
novac za to potroim.
Hatib el-Bagdadi
Za Hatiba el-Bagdadija njego-
vi savremnici su govorili: Nismo
nikada vidjeli Hatiba bez knjige u
rukama. Imam Es-Subki je rekao:
Hatib el-Bagdadi je mnogo vodio
rauna o svom vremenu. Nije do-
zvoljavao da mu ijedan trenutak
proe beskorisno, ili je pisao, ili je
drao predavanja studentima ili je
itao.
Fahrudin er-Razi
Fahrudin er-Razi je govorio: Ja
sam uvijek alio za vremenom koje
provedem u jelu, jer mi to oduzima
vrijeme za uenje, a vrijeme kod
nas ima neprocjenjivu vrijednost.
Jednom uenom i pobonom
muslimanu doli su prijatelji u
posjetu u vrijeme njegove smrtne
bolesti, i zatekli su ga na namazu,
pa su mu rekli: Zar u ovakvom
stanju da klanja?, a on im je od-
govorio: Da, jer sada se zatvara
knjiga mojih djela.
Zbog svega toga, vjernici se
trebaju truditi da smrt doekaju
u pokornosti Allahu, da se knjiga
njihovih djela zatvori sa dobrim
djelima i da vrijeme iskoriste u
djelima koja e im obezbijediti se-
vabe i nagradu nakon smrti.
Fetve
Aktuelna pitanja i dileme
Allah vas nee kazniti za ono
to nenamjerno uinite
Saff redovno prenosi fetve
eminentnih islamskih
uenjaka iz razliitih pravnih
i drugih islamskih naunih
oblasti i cjelina
Ponavljanje pogreno uraenog
djela
Kakav je status djela koje je o-
vjek, zbog nepoznavanja propisa,
pogreno uradio? Ako je, primjera
radi, uzeo mesh po mestvama, koje
je obukao prije nego je uzeo ab-
dest, i obavio namaz u takvom sta-
nju, da li je duan, nakon to sazna
da je to pogreno, ponoviti namaz?
Dr. Muhammed ibn Salih
el-Munedid
Hvala Allahu i neka je mir
i spas na posljednjeg poslanika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem. Da bi mesh po mestvama
ili arapama bio ispravan, potrebno
je prije njihovog oblaenja uzeti ab-
dest, to potvruje
p j hadis Mugire
g ibn
ubeta, radijallahu anhu, u kome se
kae da je on jednom prilikom, dok
je bio sa Poslanikom, sallallahu alejhi
ve sellem, na putovanju, htio skinu-
ti Poslaniku, sallallahu alejhi ve se-
llem, mestve, kako bi oprao noge, i
time upotpunio abdest, a Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, mu je re-
kao da to ne radi jer je obukao mestve
poslije abdesta, te da e on, zahva-
ljujui toj pretpostavci, uzeti mesh.
(Buharija, 206., Muslim, 274.). Ako
se desi da ovjek, ne znajui za ovaj
propis, uzme mesh po mestvama, a
da prije toga nije oprao noge (tj. nije
uzeo abdest), i obavi namaz, on, pre-
ma ispravnijem miljenju, nije obave-
zan ponoviti namaz nakon to bude
upoznat sa propisom, ali je ipak bo-
lje i sigurnije da to uradi. Rekao je
Ibn Tejmijje: Da li je osoba koja iz
neznanja propusti izvriti obavezno
ienje (taharet), naprimjer ne uzme poslovnih transakcija i uvanje od
abdest nakon konzumiranja devinog
mesa, ne uzme abdest nakon dotica-
nja spolnog organa, klanja u toru u
kojem su boravile deve, duna, na-
kon to sazna za propis, ponoviti na-
maz koji je obavila u takvom stanju?
Ispravnije miljenje je da, u svim spo-
menutim primjerima, nije obaveza
ponoviti namaz, jer Allah, delle a-
nuhu, prata ono to ovjek grekom da e me astiti odreenom svotom
i iz zaborava uradi. U Kuranu se
kae: Mi nijedan narod nismo kazni-
li dok mu poslanika nismo poslali. Za
onoga ko ne poznaje odreeni propis,
ne moe se rei da prema tom propisu
ima ikakvih obaveza, i to je razlog to
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
nije naredio Omeru i Ammaru da
ponove namaz, kada su se njih dvo-
jica odunupili na putovanju a nisu
imali vode da se okupaju, pa je Omer
ostavio namaz, a Ammar klanjao sa
tejemmumom koji je uzeo tako to
se uvaljao u prainu kao to se uvalja
ivotinja, nije naredio Ebu Zerru da
ponovi namaz kada je, zbog dunu-
pluka, vie dana ostavio namaz i nije
naredio ashabima koji su pogreno
razumjeli kuranske rijei Jedite i pij-
te sve dok ne budete mogli razlikovati
bijelu nit od crne niti zoree i sehurili
sve dok nisu mogli razlikovati bijelo
od crnog ueta, da naposte dane koje
su sa takvim razumijevanjem postili.
Takav je sluaj i sa enom koja u vri-
jeme istihaze (konstantnog istjecanja
krvi) ostavi namaz, ubijeena da je
to ispravno. Stav je nekih islamskih
uenjaka da ona, nakon to sazna
propis, nije duna naklanjati propu-
tene namaze, jer Poslanik, sallalla-
hu alejhi ve sellem, nije naredio eni
koja mu se poalila da joj u velikoj
koliini istjee krv, i da ona sve vri-
jeme istjecanja, nije klanjala i posti-
la, da naklanja i naposti proputene
dane, nego ju je poduio kako e po-
stupiti u budunosti. (Medmuul-
fetava, 21/101.). Musliman je duan
nauiti sve ono to mu je potrebno
za ispravno vrenje vjerskih obreda,
29. april - 26. dumade-l-ula
40
grijeha. Stoga jo jednom naglaa-
vam da je bolje i opreznije u slinim
situacijama ponoviti djelo. Ako ne
zna o kolikom broju namaza se radi,
dozvoljeno ti je postupiti po preovla-
davajuim miljenjem. (Izvor: www.
islam-qa.com).
Nagrada za uinjenu uslugu
Es-selamu alejkum! Prijatelj
me zamolio da mu pomognem da
se zaposli. I ja sam obeao da u
uiniti ta mogu. Onda mi je rekao
novca. Ja sam sad u velikoj dilemi.
Prljavo mi je da nekom pomaem a
da se motiv novca u to uopte upet-
ljava s jedne strane, a s druge stra-
ne i sam sam u materijalnim
j dugo-
vima. ta je ispravno a ta nije?
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Es-selamu alejkum! Meusobno
pomaganje u dobru i bogobojaznosti
je vie nego poeljno ponaanje mu-
slimana na temelju kuranskog ajeta:
Saraujte u dobru i bogobojaznosti, a
nemojte saraivati u grijehu i neprija-
teljstvu!! (El-Maida,2.). Lice kome je
uinjeno neko dobro treba se zahvali-
ti dobroinitelju i uzvratiti dobrim na
prikladan nain, shodno kuranskom
ajetu: Zar nagrada za dobro uinjeno
djelo moe biti neto drugo do dobro?!
(Er-Rahman, 60.). Poslanik, a.s., u
jednom hadisu kae: Ko vam uini
neko dobro, nagradite ga. Da bi se
Vaa pomo dotinom ovjeku treti-
rala dobroinstvom, djelo mora biti
po sebi dozvoljeno, zakonito i oslo-
boeno nanoenja nepravde ili tete
drugim licima. Prema tome, ne bi
bilo uredu da ako ste pomogli doti-
nom licu da se zaposli na to radno
mjesto nezakonito, tj. ako ne ispu-
njava potrebne uvjete ili ako ste neza-
konito i nepravedno eliminirali dru-
ge osobe koje moda imaju prednost
u odnosu na tu osobu. Tada bi i Vaa
pomo oko tog zaposlenja i njegova
protuusluga predstavljali jednu vrstu
korupcije. A ona je, kao to je po-
znato, zabranjena u islamu, jer pred-
stavlja saradnju u grijehu i nepravdi.
Ako je spomenuto zaposlenje realizi-
rano na doputen i ispravan nain,
tada je protuusluga za posredovanje
prilikom zaposlenja naelno dozvo-
ljena, kao jedan vid hedije za uloeni
trud. Meutim, s obzirom da motiv
pomoi u spomenutom sluaju moe
biti obavijen, pa i potisnut motivom
za zaradom novca i zato to moe
gurati osobe na put korupcije i mita,
smatramo da bi bilo bolje, moralnije
i sigurnije za Vas da se odreknete te
hedije. Prije ili kasnije, dotina oso-
ba moe prigovoriti Vama ili nekom
drugom kako Vam je platila za po-
sredovanje u zaposlenju, ime Va
moralni integritet moe biti ugroen
i doveden u pitanje. O tome musli-
man treba voditi rauna. Uzvieni
kae: ...a onome koji se Allaha boji,
On e izlaz nai i opskrbit e ga odakle
se i ne nada... (Et-Talak, 2.). (Izvor:
www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori)
Izostavljanje sehvi-sedde
Ako klanja, obavljajui namaz
samostalno ili u dematu, izosta-
vi sehvi-seddu, koju je bio duan
uiniti zbog nenamjernog (nesvje-
snog) propusta u namazu, ta treba
uraditi?
Dr. Muhammed ibn Salih
el-Munedid
Hvala Allahu i neka je mir i spas na
posljednjeg poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem.
Ukoliko je do izostavljanja sehvi-
sedde dolo namjerno, namaz ono-
ga koji tako postupi smatrat e se
nevaeim (neispravnim), kao to
je u sluaju namjernog izostavljanja
bilo kojeg namaskog vadiba (prela-
zni tekbiri, izgovaranje rijei subha-
ne rabbijel-azim na rukuu i subhane
rabbijel-eala na seddi i sl.). Ako
je razlog izostavljanja sehvi-sedde
bio zaborav, propis je sljedei: osoba
koja se, neposredno nakon selama,
sjetila da je propustila sehvi-seddu,
ovu obavezu izvrit e naknadno,
dok osoba koja je tek nakon prola-
ska izvjesnog vremenskog perioda ili
izlaska iz damije postala svjesna da
joj se desio ovaj propust, nije du-
na naknadno uiniti sehvi-seddu i
njen namaz je ispravan. (Pogledaj:
Fetava Ibn Usejmin, 14/50.). Ako
imam izostavi sehvi-seddu, muk-
tedija nema obavezu da, neovisno o
tome kako je postupio njegov imam,
to sam uini, niti mu je takvo to
propisano, njegova je dunost da,
nakon to se zavri namaz, upozna
imama sa propustom koji se desio,
i, ukoliko imam prihvati njego-
vu sugestiju, zajedno s njim obavi
sehvi-seddu. A Allah najbolje zna!
(Izvor: www.islam-qa.com).
Ispravnije
miljenje je
uvanje matinih elija da, u svim savjesti i na vlastitu odgo-
spomenutim vornost. Stanovita rezervi-
Es-selamu alejkum! primjerima, ranost i oprez nisu na od-
Zanima me pitanje sku- nije obaveza met. (Izvor: www.rijaset.
pljanja, tj. uzimanja ma- ponoviti namaz, ba, Pitanja i odgovori).
tinih elija iz pupanika jer Allah, delle
novoroene bebe. S obzi- anuhu, prata (Ne)rezanje noktiju
rom da mi se pribliava ono to ovjek odreenim danima
termin poroda eljela bih grekom i iz
znati da li je dozvoljeno zaborava uradi. Es-selamu alejkum!
da pokrenemo taj proces Zanima me jo Va stav
ili ne. Da li je, u sluaju po pitanju, kako je to
potrebe, doputeno od kod nas u Bosni obi-
tih multipotentnih elija praviti aj rei, babinih gatki - ovdje
druge elije, za ta zapravo i slue konkretno mislim na rezanje
te matine elije. Da li se na taj na- noktiju navee, uvati se ogleda-
in petljamo u Boiji posao? Da li la uvee (da se ne bi ograisalo) i
se ovim postupkom gubi tevekkul? sl. Ima li ovo utemeljenje u vjeri
S druge strane, Gospodar je osta- i da li neki vjerodostojan hadis
vio te elije da kada spoznamo govori o ovim stvarima? Ukoliko
kako da ih koristimo vjerovatno i ima utemeljenje, koje knjige pre-
koristimo, a Allah, d.., najbolje poruujete po tom pitanju da se
zna... proitaju?
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Es-selamu alejkum! Osnovni eri- Razlog upozoravanja na tet-
jatski princip koji se odnosi na slina nost rezanja noktiju navee koje su
pitanja (koja nisu isto ibadetskog inili stariji praktine je (higijen-
karaktera) jeste princip izvorne do- sko-zdravstvene) naravi. Naime, u
pustivosti, osim ako postoji poseban ranijem vremenu, kada se prostorija
dokaz koji u konkretnom sluaju osvjetljavala slabim svjetlom, lam-
ukazuje na zabranjenost. U navede- pom, fenjerom ili svijeom, a nok-
nom sluaju ne postoji jasan dokaz ti se sjekli makazama ili noem,
koji zabranjuje uzimanje i pohranji- postojala je opasnost povreivanja
vanje matinih elija koje se nalaze ili da nokat dospije u hranu, a to
u pupaniku novoroeneta u svrhu bi moglo prouzrokovati inficira-
lijeenja eventualnih kasnijih bole- nje sebe ili drugog. Kada je rije
sti koje mogu zadesiti novoroene. o izbjegavanju gledanja u ogleda-
Budui da se radi o relativno novoj lo naveer da se ne bi ograisalo,
metodi i tehnici o ijoj uspjenosti to nema ni racionalno ni vjersko
i opravdanosti nemamo dovoljno utemeljenje. Prema tome, rije je
dokaza i pokazatelja, ne moemo o pretpostavci i nagaanju na koje
preporuiti njenu primjeni ili odba- se ne treba posebno osvrtati. (Izvor:
civanje. Neka svako odlui po svojoj www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori).
29. april - 26. dumade-l-ula
41
Zelena transferzala
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba kratki
prikaz socijalnokulturnog stanja Bonjaka

Bonjaci u Zagrebu
Vijee bonjake nacionalne
manjine Grada Zagreba
je za potrebe popisa
stanovnitva 2011. godine
uradilo projekat anketiranja
bonjakog stanovnitva
u Zagrebu a sve s ciljem
upoznavanja Bonjaka sa
znaajem izjanjavanja kao
Bonjak a ne kao Musliman.
Kao rezultat spomenute
ankete uraena je odlina
studija, prikaz socijalno
kulturnog stanja Bonjaka u
Zagrebu. Najvanije dijelove
te studije prenosimo u ovom bivaju i a similira ni. Formira na moe smatrati njenim matinim
k ao posebna zajednica u ok viri- teritorijem. Tako su i stanovnici
tekstu ma Osma nskog ca rst va, ona se Zagreba bonjake nacionalnosti
od jedne vjerske i unuta r sebe i u vremenu nestanka zajednike
Autor: Mr.sc. Alija Hodi heterogene zajednice, u kojoj drave ostali dio ire (bonjake)
prevladava izra zito stabila n i zajednice, a mnoge meu njima

S ve do 1992. godine
Bonjaci u Za grebu ive u
istoj dr avi punih 114 go-
dina zajedno sa svojim suna rod-
njacima
j iz Bosne i Hercegovine.
g
ivot na gra nici dvaju velik ih
ca rstava, ivot u k rajina ma, za-
mijenjen je zajednik im ivotom
pod istim za konima. Poelo je s
Austro-Uga rskom, a zavrilo sa
socija listikom Jugoslavijom. U
itavom tom periodu oni se za-
jedno sa svojim sugra a nima,
Za grep a nima, i suna rodnjacima
u Bosni i Hercegovini mijenjaju,
poprimaju nova obilje ja u sk la-
du s vremenom u kojem ive, a li
i zadr avaju, ponek ad i u teko
prepoznat ljivim oblicima, neke
svoje stoljeima st va ra ne osobi-
ne (menta liteti se sporo st va ra-
ju, a li i sporo ra zgrauju) - pa
a k i onda k ada uslijed ra znih
ivotnih okolnosti i djelova nja
ra znih ideologija u novoj sredini
tradiciona la n nain ivota nje-
nih la nova, postupno preobra-
ava u dinaminu i modernu naci-
ju evropskog tipa. Taj formativni
period bio je za stvaranje bonja-
ke nacije obiljeen proturjenim
okolnostima, ne uvijek povoljnim
za njeno oblikovanje.
K ao i druge naciona lne zajed-
nice i ona se formira u suodno-
su s ve formiranim naciona lnim
zajednicama ili onima koje su, s
manjim ili veim za kanjenjem
u odnosu na glavne evropske to-
kove, i same bile u procesu svog
formiranja, a prije svega kroz
suodnos s hr vatskom i srpskom
zajednicom, s kojima je, nekad
u suradnji a nekad kroz sukob,
i dijelila i razgraiva la neke od
temelja zajednikog historijskog
iskust va.
Dugotrajan ivot u istoj dravi
omoguio je njeno formiranje na
irem teritoriju od onoga koji se
je roenje i dugogodinji ivot u
Zagrebu uinio autohtonim sta-
novnicima grada.
Premo podacima dobivenim
anketom bonjake populacije u
gradu Zagrebu (ukupno ih je obu-
hvaeno 9.443) podjednak je udio
lanova bonjakih kuanstava koji
su roeni u Bosni i Hercegovini
(46,01%) i onih koji su roeni u
Hrvatskoj (47,06%). Oko 4% ih
je roeno u Srbiji i Crnoj Gori, a
izvan teritorija u kojem su tradici-
onalno nastanjeni bilo je roenih
svega 2,04%. Rezultat je to du-
gogodinjeg ivota u zajednikoj
dravi i prevladavajueg tipa pro-
storne pokretljivosti stanovnitva:
seobe iz junih u sjeverna podru-
ja i seobe iz manjih u vea nase-
lja, u ovom sluaju seobe u veliki
grad, privredni i kulturni centar
ne samo Hrvatske ve i ire regi-
je. Zagreb je, uslijed dugogodi-
njeg naseljavanja, postao zaviaj

29. april - 26. dumade-l-ula

42
za nekoliko generacija Bonjaka,
mjesto u kome se formiraju prva,
vana i snana mladalaka isku-
stva. Ova zaviajnost, meutim, ni
kod njih nije ponitila vezu sa ze-
mljom porijekla njihovih predaka.
Svakako, i u novonastalim okolno-
stima, u uvjetima gubljenja vie od
jednog stoljea zajednike drave,
Zagreb e kao regionalni centar i
dalje biti i mjesto useljenja i mje-
sto roenja mnogih Bonjaka pa bi
daljnja institucionalna izgradnja
ove zajednice trebala biti podrka
kako njihovom opstojanju tako i
njihovoj sveukupnoj integraciji u
ivot velikog grada.

Integracija

Bonjaci su u Zagrebu, prema

podacima ove ankete, dobro in-
tegrirani u drutvo grada u kome
ive. Po svojim socijalnim karak-
teristikama oni se znaajnije ne
razlikuju od ostalih stanovnika
grada. Tako, njihova su kuanstva
tipina kuanstva modernog dru-
tva, i po broju lanova i po meu-
generacijskom sastavu, a po tome
se znaajnije ne razlikuju od ku-
anstava grada Zagreba.
Prema broju lanova, prevla-
davaju manje brojana kuanstva:
samakih kuanstava je oko 12%,
a 72,31% je kuanstava koja imaju
do 4 lana (dvolanih kuanstva
je 23,85%, trolanih 23,81%, a
etverolanih 24,65%). U anketi-
ranim kuanstvima (u njih 2.966)
ivi 9.443 njihovih lanova, pa
je veliina prosjenog kuanstva
neto vie od tri lana. Meu ku-
anstvima su najzastupljenija ona Meu onima
koja ine brani par s djecom u ku- koji su roeni
anstvu (49,36%), te kuanstva s u Bosni i
branim parom bez djece u kuan- prema oblicima njihove Hercegovini, grana djelatnosti, zani-
stvu (17,53%) i samaka kuanstva obiteljske organizacije, 73,53% je onih manje, kolska sprema,
(11,90%). Samo 10-ak posto ku- vode suvremen gradski koji se imenuju koritenje interneta).
anstava je viegeneracijskog sasta- ivot, ne razlikujui se u kao Bonjaci Prema vrsti aktivnosti
va. U najveem se broju sluajeva tome od ostalih stanov- (samoimenovanih najvie je zaposlenih la-
radi, dakle, o kuanstvima koja su nika grada Zagreba. Da Muslimana nova kuanstva (40,47%).
tipina za obiteljski ivot moder- su se Bonjaci relativno je 26.47%), a Meu njima je ponajvie
nog drutva. dobro socijalno smjesti- meu roenim posloprimaca - 33,50%.
To su kuanstva koja su napusti- li u Zagreb, to jest da se u Hrvatskoj, Onih koji samostalno
la tradicionalnu organizaciju obi- znaajnije ne razlikuju 52,37% je obavljaju djelatnost -
teljskog ivota, a s tim, u pravilu, od njegovih ostalih sta- Bonjaka koji su samozaposlenije
i tradicionalne brane i meugene- novnika (a to znai do se naspram 47,63 4, 15%, a poslodavaca
racijske odnose. To su kuanstva u i oni unutar sebe u soci- Muslimana. je 2,82%. Nezaposlenih
kojima dominira nuklearna obitelj jalnom pogledu razliku- je 10,15%, umirovljeni-
(49,36%), te kuanstva u kojima ju kao njihovi ostali su- ka 19,53%, a izdrava-
nema djece (29.43%) bilo do su sa- graani) pokazuju ovom nih lanova kuanstva je
maka iii se radi o branom p paru anketom dobiveni podaci o njiho- 27,92% (uenika je 13,47%, stu-
bez djece u kuanstvu. lanovi vim obiljejima iz podruja rada denata 5,42, a predkolske djece
bonjakih kuanstava, sudei i obrazovanja (vrsta aktivnosti, 5,68% i domaica 3,35,%). Dakle,

29. april - 26. dumade-l-ula

43
zaposlenih je dvostruko vie nego
umirovljenika, svaki etvrti lan
kuanstva je predkolsko dijete ili
se koluje, a zapaa se i relativno
mali udio domaica. lanovi an-
ketiranih kuanstava su zaposleni
u svim vrstama djelatnosti: najvi-
e u trgovini, ugostiteljstvu i tu-
rizmu (26,35%) i graevinarstvu i
industriji (20,5%). U obrazovanju,
kulturi i znanosti zaposleno ih je
7,10%, isto toliko i u zdravstvu i
socijalnoj zatiti, a neto manje
u financijama, osiguranju i sl.
(5,52%) i u raznim dravnim orga-
nizacijama (5,67%). U ostalim dje-
latnostima zaposleno ih je 9,04%.
I ovi podaci sugeriraju da se radi o
relativno dobroj radnoj integraciji
bonjake populacije u Zagrebu:
ne radi se samo o raznolikosti dje-
latnosti ve i o tome da je svaki
peti (19,73%) zaposlen u kolstvu,
zdravstvu i financijama- djelatno-
stima koje prednjae u strukturi
djelatnosti suvremenog drutva.
Po zanimanju bonjaku popu-
laciju najee ine radnici (meu prema prikazanim podacima, dije-
zaposlenima ih je ukupno 49,11%
- kvalificiranih i visokokvalifici-
ranih je 41,16%, a nekvalificira-
nih i polukvalificiranih 7,95%).
Strunjaka je 13,99%, admini-
strativnog osoblja, 13,68%, a ru-
kovodilaca (raznih razina) 9,09%.
S ostalim zanimanjima ih je 11,67
%. Relativno mali udio nekvalifi-
ciranih i polukvalificiranih radni-
ka (7, 95%), znaajan udio stru-
njaka i rukovodilaca (skoro svaki
etvrti - 23,08) i prevladavajui
udio kvalificiranih i visokokvalifi-
ciranih radnika (41,16%) pokazuje
da i u kategoriji zanimanja bo-
njaka populacija u Zagrebu naj-
veim djelom zauzima bolje stoje-
e radnike poloaje, nie srednje,
srednje i vie drutvene poloaje
(rukovodioci) i time se uklapa u
socijalnu strukturu Grada.
Svaki peti Bonjak visoko
obrazovan
Poloaji u zanimanju su u mo-
dernom drutvu u velikoj mjeri po-
vezani sa kolskom spremom. Vii se
drutveni poloaji najveim dijelom
ostvaruju viim i visokim obrazo-
vanjem. Premo dobivenim podaci-
ma skoro svaki peti lan anketira-
nih bonjakih kuanstava (meu
onima koji imaju 15 i vie godina)
posjeduje viu i visoku kolsku spre-
mu: ukupno ih je 18,61%, od ega je
onih s viim obrazovanjem 6,80%,
a onih s visokim 11.81%. Nije sa-
svim zanemariv ni broj onih lanova
kuanstva koji su magistri ili dok-
tori znanosti. I meu pripadnicima
bonjake zajednice ima, dakle, ako
je suditi prema kolskoj spremi ak-
tera koji uestvuju u viim oblicima
kulturnog djelovanja u gradu. Sa
srednjom kolom, ukljuujui u ovu
grupu i ranije zanatske kole, uku-
pno je 57,71%, a zanemariv je udio
onih lanova bonjakih kuanstava
koji su bez kole (0,81%) ili su s ne-
zavrenom, tj. nepotpunom osnov-
nom kolom (3,73%).
Podaci dobiveni ovom anketom
pokazuju do bonjaka populacija
u Zagrebu ima relativno povoljnu
obrazovnu strukturu, mada je rela-
tivno velik udio onih sa srednjom
kolskom spremom, a u suvremenim
uvjetima zapoljavanja ini i podo-
sta izloenu nepovoljnim trendo-
vima na tritu radne snage, jer je
upravo ta grupacija najvie pogoe-
na nezaposlenou.
Bonjaka populacija u Zagrebu,
li sudbinu sa svojim sugraanima.
Nezaposlenost njenih pripadnika,
kao i ostalih graana, njen je naj-
istaknutiji socio-ekonomski pro-
blem. lstovremeno, dobiveni podaci
otkrivaju i znaajne potencijale ove
zajednice.
Veze sa BiH
Meu njenim pripadnicima je
znatan broj poslodavaca i strunjaka
u raznim podrujima drutvenog i-
vota (znanost, financije, zdravstvo,
obrazovanje i kultura i td.) koji bi
svojim angamanom u zajednici
mogli doprinijeti poboljanju sta-
nja u raznim podrujima rada same
zajednice kao i poboljanja ivotnih
prilika njenih pripadnika: rad na
kulturnom unapreenju zajednice i
poboljanju veza njenih pripadnika
s Bosnom i Hercegovinom (poseb-
no kada su u pitanju mladi uzrasti),
solidarnost sa socijalno ugroenim
pripadnicima zajednice (posebno s
ostarjelim i osamljenim pripadnici-
ma zajednice sa loim ekonomskim
poloajem), pomo pri zapoljava-
nju, organiziranje zaviajnih klubo-
va, organiziranje izleta, ljetovanja i
zimovanja u Bosnu i Hercegovinu
(posebno za mlade kako bi je bolje
upoznali) itd. Time bi bonjaka
zajednica (i u njoj socijalno osjet-
ljivi angairani pojedinci koji se
istiu poveanim sposobnostima,
znanjima i vjetinama) podupirui
29. april - 26. dumade-l-ula
44
i pomaui svoje pripadnike, obav-
ljala znaajne socijalne i kulturne
funkcije: postizanje bolje povezano-
sti svojih pripadnika i bolje njiho-
ve integracije u aktivnosti lokalne
sredine. U sve nestabilnijem i uzne-
miravajuem svijetu, angaman u
zajednici smanjuje iroko rairene
osjeaje nesigurnosti, izgubljenosti
i naputenosti. Zagrebaki Bonjaci,
kako pokazuju podaci dobiveni
ovom anketom, relativno su dobro
vezani za Bosnu i Hercegovinu, od-
nosno svoje zaviaje i zaviaje svojih
predaka - prostore koje nastanjuju
kroz dugo vremensko razdoblje. Te
veze su viestruke. One su i rod-
binske, i kulturne i politike. Od
ukupnog broja ispitanika tek ih je
109 (3,67%) koji nemaju rodbinu na
teritoriju u kojem su tradicionalno
nastanjeni.
Nacionalna opredjeljenost
Postoji znaajna razlika izme-
du lanova anketiranih kuanstava
koji su roeni u Bosni i Hercegovini
i onih koji su roeni u Hrvatskoj,
a kada se radi o imenovanju njiho-
ve nacionalne pripadnosti. Meu
onima koji su roeni u Bosni i
Hercegovini, 73,53% je onih koji se
imenuju kao Bonjaci (samoime-
novanih Muslimana je 26,47%),
a meu roenim u Hrvatskoj,
52,37% je Bonjaka naspram
47,63 Muslimana. Oni koji su
roeni u Bosni i Hercegovini vie
slijede promjene, bar kada se radi
o nacionalnom imenovanju, od
onih roenih u Hrvatskoj. Moe
se pretpostaviti da e se vremenom
udio onih koji se samoimenuju kao
Muslimani u bonjakoj popula-
ciji Zagreba smanjivati (samoime-
nuju - zato to to vie nije slube-
no imenovanje, ono koje je bilo u
SFRJ) i da e u nekom doglednom
vremenu i nestati - to promjenom u
imenovanju sadanjih Muslimana
to generacijskim smjenama, ime
e se konano uvesti sasvim jasna
razlika izmeu nacionalne i vjerske
pripadnosti. Mi, naime, ni indivi-
dualno ni kolektivno, nismo samo
ono to sami mislimo o sebi i kako
se imenujemo. Uvijek smo i ono to
drugi misle o nama i kako nas ime-
nuju i gdje nas, u svojim podjelama,
svrstavaju. Jasnim razlikovanjem
vjerske (muslimani) i nacionalne
pripadnosti (Bonjaci) znaajno bi
se smanjila razlika u tome kako
Bonjaci sebe vide i imenuju i kako
ih drugi vide i imenuju.
Tragom skrivanog zloina - Napad na Miosku 1918.

Krvavo kolo u Mioskoj

Vijee bonjake nacionalne najvjerovatni-
manjine Grada Zagreba je negdje oko
1700. godi-
je za potrebe popisa ne, kada se u
stanovnitva 2011. godine Crnoj Gori
deavaju veliki
uradilo projekat anketiranja progoni mu-
bonjakog stanovnitva slimanskog
st a nov n i t va
u Zagrebu a sve s ciljem poznati kao
upoznavanja Bonjaka sa istraga po-
turica. Pored
znaajem izjanjavanja kao Mehonia,
Bonjak a ne kao Musliman. Miosku su
naseljava-
Kao rezultat spomenute li i porodi-
ankete uraena je odlina ce Kujovia,
Bukovica,
studija, prikaz socijalno Luinovia,
kulturnog stanja Bonjaka u Habibovia.
Naziv ovog
Zagrebu. Najvanije dijelove sela mogao bi
te studije prenosimo u ovom se vezati za
stari narod
tekstu. Mijane, ije
postojanje i
ivljenje na i-
Pie: Almir Mehoni rim prostori-
ma Sandaka
ioska je malo mjesto na potvruju

M ulazu u Prijepolje. Nalazi

se uvuena u kanjon isto-
imene rijeke, koja prolazi kroz ovu
mahalu i ulijeva se nekoliko stotina
metara nie u Lim. Od tog mjesta
pa do same prijepoljske arije ima
negdje oko 4 kilometra. Uzvodno,
na mjestu gdje se danas nalazi jed-
no od najveih
j prijepoljskih
p j p j nase-
lja - Velika upa, Bonjaci Mioske
su imali svoje livade i njive, koje su
koristili za ispau stoke i uzgajanje
raznih itarica, preteno penice i
kukuruza.
Prve pisane dokaze o ovoj mahali
nalazimo u turskim defterima davne
1477. godine. Mioska e kasnije do-
biti vrlo znaajnu ulogu zbog samog
geografskog poloaja, odnosno kroz
nju e voditi putevi za Kamenu Goru,
Kozicu, pljevaljsku optinu i dalje za
Crnu Goru. Stanovnitvo Mioske
su inili Bonjaci-muslimani i to u
najveem broju familija Mehonia,
koja
j se na ovo p podrujej doseli-
la iz ahovia, tanije Granareva,
historijski
doku menti.
Prema njego- Ostalo je
vom imenu, upameno da je
prostor gdje Jusuf Mehoni inom ujedinjenja 1.
oni ive oznaen je kao osvetio ubijene, decembra 1918. godine
Mijanska, to je u kasni- tako to je Sandak se naao u kra-
jem izgovoru dobilo oblik uhvatio Sretena ljevini SHS kao siromana
Mioska. U svakom sluaju Nikolia, i nerazvijena regija. Stanje
naziv Mioska predstavlja naelnika javne sigurnosti i line be-
leksiki raritet, odnosno andarmerije zbjednosti Bonjaka bila je
rijetkosti i ukazuje na neku u Prijepolju kritina pogotovo u jesen
bitnu, raniju, jeziku ka- i jednog 1918. godine. Napad na
rakteristinost ovog pro- od glavnih ivote i imovinu Bonjaka
stora. Ime sela bi se moglo organizatora bila je uobiajena i real-
vezati i za osnovu mil, mijo zloina. na slika Kraljevine SHS.
- drag, cijenjen, pitom, a Ustvari, ovakve stvari se
ovim terminom je mogao poinju deavati odmah
biti oznaen prostor koji je poslije povlaenja austro-
povoljan za ivljenje, rodan prostor i ugarskih trupa iz Sandaka. Posljedica
slino, pa bi tako Mioska bila plod- toga su bila masovna fizika istrjeblje-
na, pitoma. Najstarije historijsko nja, nasilna prevoenja u pravoslavlje,
spominjanje Mioske, kao to smo re- kao i protjerivanje i otimanje kua i
kli, nalazi se u hercegovakom def- imanja Bonjaka. Ubijanja i pljaka-
teru 1477. godine, u kojem se na tri nja su vrile manje grupe sastavljene
mjesta spominje selo Mioska. od nekoliko ljudi, koji su prvo ubijali

29. april - 26. dumade-l-ula

45
vienije Bonjake. Zanimljivo je da
su spiskove sa imenima Bonjaka,
koje je trebalo likvidirati najee
dobijali od najviih optinskih funk-
cionera. Ubistva su se obino izvodi-
la nou, kada su ljudi bili kod svo-
jih kua i u krugu svojih porodica.
Pored ubistava vrena su i pljake sto-
ke, ita i svega to je bilo i najmanje
vrijednosti.
Istraivanjima nekih historiara
utvreno je da je u vremenu od 1912.-
1921. (Balkanski i Prvi svjetski rat)
iseljeno negdje oko 100.000 Bonjaka.
Jedan od mnogobrojnih zloina iz
tog perioda izvren je i u Prijepolju u
spomenutom selu Mioska, gdje je ubi-
jeno 8 nedunih Bonjaka. Ovaj zloin
je vremenom zatakan uz simboline
kazne samo nekim vinovnicima ovog
krvavog pira.
Posebnog povoda za napad na
Miosku nije bilo, ali je razloga bilo
nekoliko. Osnovni razlog je bio san-
daki gazija Jusuf Mehoni, odnosno
veza Mehonia Mioske i Jusufa, kako
rodbinska, tako i komitska. Sam Jusuf
Mehoni je vrlo esto prilikom svojih
akcija utoite nalazio u Mioskoj, kod
svojih roaka. Meu njima se isticao
Zifo Mehoni, koji je zbog pruanja
utoita ovom sandakom sinu, osu-
en u prijepoljskom sudskom procesu
protiv komitskih jataka.
Drugi razlog napada na Miosku je
bio njen geografski poloaj. Naime,
kroz Miosku je vodio veoma vaan
put koji je trebao da bude osiguran
od eventualnog napada komita Jusufa
Mehonia.
Cilj napada na Miosku je bio po-
hvatati i naoigled svih pobiti najvie-
nije Bonjake i tako zastraiti sve ostale
i natjerati ih na muhadirluk. Postojala
su dva ovjeka koji su oigledno bili u
planu za odstrijel. To je bio ve spo-
menuti Zifo Mehoni, kao i Halil
Mehoni. Pored Zife, Halil je bio ve-
oma ugledan i uticajan ovjek. Postao
je kmet nad cjelokupnim bonjakim
ivljem
j sela Ninia, Graanice, Velike
upe, Mioske, itina, Hrta. Ova kme-
tija se zvala Pranjci.
Razoruaj, pa pobij
Sam naelnik andarmerije
Sreten Nikoli i Todo Lazarevi su
pripremali napad na Miosku. Oni
su u vie navrata dolazili u Miosku
sa priom kako nee biti nikakvog
napada o kome se tih dana prialo,
kako danas kau neki stari Bonjaci
Mioske, od Tare do Lima. Ovo
abana
Kujovia na
ukazuje da su i najvii vr- zvjerski nain Ovaj spor srpske i crno-
hovi vlasti uestvovali u je ubio isto gorske vojske i utrkivanje
ovom zloinu. Suvino je njegov kum ko e razoruati stanovni-
rei da su Bonjaci Mioske Milika (H) tvo prijepoljskih sela nam
svoje delate doekali go- Rvo. On mu je pokazuje da je razoruava-
loruki, jer je odmah posli- sjekao komad nja zaista bilo. Meutim,
je okupacije 1912. godine po komad mesa stvarno su razoruani samo
bonjako stanovnitvo i tjerao ga Bonjaci, kako bi se nova
razoruano du cijelog da jede svoje vlast to lake razraunala
Sandaka. sopstveno sa njima. Tako je jesen 1918.
Na prostorima prijepolj- meso. godine zatekla Bonjake
ske optine voeni su sporo- Mioske potpuno bespomo-
vi oko uspostavljanja vlasti ne i razoruane.
izmeu Srbije i Crne Gore. Napad na Miosku bio
Tu je dolo do spora oko uspostav- je dobro pripremljen. Voa napa-
ljanja
j j vlasti u selima Kamena Gora, da bio je poznati crnogorski komita
Mataruge, Velika upa, Mioska, Milun Soki. Srbi i Crnogorci su se
Vukodol, Zvijezd. Komadant mjesta organizovali od Vukova Brda, Ljutia,
srpske vojske u Prijepolju kapetan I Strmeice, Kozice, Kamene Gore,
klase, Svetozar Hadi, izdao je nare- Mihana...
enje 10. novembra 1912. godine, da Napadai su sa sobom poveli i ene
seljaci tih sela predaju oruje i donesu koje su bile zaduene za pljakanje i
ga u Prijepolje, a da Peria Markovi, otimanje zlata, garderobe, ita, stoke i
oficir crnogorske vojske nije nadle- svega to je i najmanje vrijednosti.
an da vri razoruavanja u selima Ta dobro naoruana rulja na
Prijepolja. Kapetan Hadi je o tome putu za Miosku, nedaleko od mjesta
izvijestio i Komandu pljevaljske po- Lipovac, poela je svoj krvavi ritual. Iz
sade crnogorske vojske, na to mu je ista mira ubili su Hamida Baovia,
komadant posade Nikola Pejovi, od- koji je iao svojoj kui ne znajui ta
govorio da njegova komanda smatra se dogaa. Danas se to mjesto zove
teritoriju spomenutih sela kao svoju i Hamidov grob. Napad na Miosku
da ljudi iz tih podruja treba da pre- se desio po noi, kada su svi bili kod
daju oruje samo crnogorskoj posadi, svojih kua. Napadai su prvo opkoli-
a nikako Vaoj, i da svaki poku- li Miosku dobro naoruanim ljudima,
aj protivan ovome, ova e komanda dok je ostala rulja krenula ka centru
smatrati kao povredu njenog prava i sela. Rasporedili su se na svaku kuu,
silom silu e odbiti, smatrajui povre- lupajui na vrata i dozivajui Halila
du te teritorije, kao povredu dravnih i Zifa Mehonia. Opazivi krvoloke
granica Kraljevine Crne Gore i njenog Zifo je uspio pobjei niz rijeku koja
stanovnistva. protie kroz samu Miosku, dok se
O ovom sporu izvijestio je ko- Halil uspio
p sakriti ispod
p tale u uza-
madant Javorske brigade Milivoje nom prostoru. Kada je erif Mehoni
Anelkovi Vrhovnu komandu srpske uo da razbojnici lupaju na njegova
vojske 18. novembra 1912. godine. vrata, iskoio je kroz prozor u avliju
29. april - 26. dumade-l-ula
46
i probio se kroz tu vidjevi epilog zlo-
razularenu gomilu ina kojeg su po-
drei kolac u ru- inili pripadnici
kama i uzvikivaju- njenog naroda.
i lozinku koju je Za ovaj zloin,
predhodno uspio samo neki zlikov-
uti Sveti Vuk. ci su simbolino
Poto je bila no, kanjeni. Te pre-
napadai nisu pre- sude su sasvim
poznali erifa, a sluajno naene
od kolca su mislili nakon zavretka
da je puka i da je II svjetskog rata u
to jedan od njih. Okrunom sudu
Tek kada je skoio u Novom Pazaru.
u rijeku shvatili su Tanije, presude
da je to neko od su naene na tava-
Miotana. Kada nu suda, prilikom
im nije polo za Bonjaci traenja papira za
rukom da uhva- Mioske nisu pisae maine. Te
te Halila i Zifa krenuli u nain je ubio isto njegov presude, za koje
Mehonia, ova banda je egzodus. kum Milika (H)Rvo. On nikada niko nije izdravao kaznu,
krenula sa krvavim pirom, Ostali su na mu je sjekao komad po pronaao je Drago Malei, sa nekim
ubijajui i pljakajui sve svojim kunim komad mesa i tjerao ga da svojim drugovima. Naravno da oni
na ta bi naili. Ljude koje pragovima, jede svoje sopstveno meso. koji su bili organizatori ovog masakra
su uspjeli uhvatiti, najprije prkosei Kada su doli do kue Ibre u Mioskoj, nisu htjeli kazniti svoje zli-
su vezali i tako ih dovodi- sumornim i Muje Kujovia, razbojnici kovce, koje su unajmili za krvavi po-
li na sredite sela. Hvatani vremenima su naletjeli na zakljuana hod na Miosku.
su uglavnom stari, bolesni koje su vrata. U kui je bila samo Ostalo je upameno da je Jusuf
i bespomoni. Brau Temu zadesile djevojica Zifa Kujovi, Mehoni osvetio ubijene, tako to je
i Selmu Delendia, kao Sandak i koja je bila ve legla na uhvatio Sretena Nikolia, naelnika
i abana Kujovia, veza- Prijepolje. spavanje. Zifa se vie nije andarmerije u Prijepolju i jednog od
li su zajedno i dok su e- probudila. Zloinci su je glavnih organizatora zloina. Uz rije-
kali sasvim izvjesnu smrt ubili na spavanju, pucajui i: Sretene jadane, ti si naao da mi
Selmo Delendi se us- iz avlije kroz prozor u dje- oslobaa brau, Jusuf Mehoni je
pio odvezati, meutim, nije mogao vojicu. Kada su zavrili ubijanja i likvidirao Nikolia.
pomoi ni bratu ni abanu, pobje- pljakanje, razbojnici su se ponapija- Bonjaci Mioske nisu krenuli u
gao je i sakrio se ispod prua, koje li. Pijani monstrumi su uz pjesmu za- egzodus. Ostali su na svojim ku-
su Miotani donosili za ograivanje igrali kolo preko ubijenih Bonjaka, nim pragovima, prkosei sumor-
imanja. Na drugoj strani su veza- koji su bili razbacani po putu. Ovaj nim vremenima koja su zadesila
li Ragiba i Gazu Mehonia i Adila krvavi pohod se zavrio u samu zoru, Sandak i Prijepolje. Za vrijeme II
Delia, koji je kao radnik radio na svaom pijanih razbojnika oko po- svjetskog rata, organizovani u jedi-
imanju Mehonia, a inae je bio djele plijena. nice Muslimanske milicije, Bonjaci
iz Durtovia kod Pljevalja. Gazi i Mioske su dali veliki doprinos brane-
Adilu je konopac na rukama uspje- Srpkinja svisnula s pameti kada i bonjako stanovnitvo Prijepolja.
la presjei ula Mehoni, ena Avde je vidjela izmasakrirana tijela Na njihovom elu i tada su bili hra-
Mehonia i tako ih spasiti. Djeaka Bonjaka bri Zifo i Halil Mehoni. Naalost,
od 13 godina, Zeu Mehonia, gru- Halil nije doivio kraj rata. Partizani
pa razbojnika je uhvatila. Prijetili su Vijest o zloinu u Mioskoj brzo su ga 1943. godine ubili na Seljanici,
da e mu usijanom icom izvaditi se proirio po cijelom Prijepolju. U kod Prijepolja.
oi ako ne kae gdje su pare i zlato. Miosku su poeli dolaziti ljudi iz Zloin u Mioskoj 1918. godine
U kui Zife Mehonia su nai bole- Velike upe, Ratajske, arije, da bi je samo jedan od mnogobrojnih zlo-
snog i iznemoglog Adema Mehonia, se uvjerili u istinitost vijesti koja je ina koji su skriveni i samo jedan
brata Zifina, ali ubicama to nije ni- kruila gradom. Leksa ubi je bila od onih koji su uz apat priali stari
ta znailo, iznijeli su u ebetu bo- jedna od onih koja je dola u Miosku Bonjaci, bojei se da e vrijeme ubi-
lesnog i iznemoglog Adema i onda da se svojim oima uvjeri o novoj vi- janja Bonjaka ponovo zakucati na
ga ubili. Ubio ga je Ilija Kijanovi. jesti. Kada je vidjela prizor izmasakri- njihova vrata. Ovi redovi su prvi javni
Inae, u ovom pohodu kumstvo je ranih ljudi, razbacanih po seoskom govor o ovom zloinu koji je odnio 8
dolo do izraaja. Ragiba Mehonia putu, Leksa ubi je svisnula s pa- nevinih ljudskih ivota. Neka nevine
je ubio kum Mlaen ovi. Mlaen meti. Ovo je samo jedan detalj, koji rtve napada na Miosku 1918. ostanu
mu je prvo ponudio cigaretu sa rije- pokazuje kako je bio stravian prizor zauvijek zapisane: Ragib Mehoni,
ima: Uzmi kume bie ti zadnja. pobijenih Bonjaka Mioske, kao i ko- Adem Mehoni, aban Kujovi, Zifa
Iz drhtavih ruku je ispala posljed- lika je bila mrnja ovih zloinaca, koji Kujovi, Temo Delendi, Redo
nja cigareta, onda ga je ovi po- su mogli uiniti ono to jedan ljudski Lujinovi, Ibro Bukovica, Hamid
eo tui govorei: Uzima Turin, a um nije mogao da podnese. Srpkinja, Basovi.
nee da pui. Zatim je uzeo puku i Leksa ubi je do kraja svog ivota * Za tekst koriena svjedoenja
ubio ga. abana Kujovia na zvjerski ostala psihiki poremeena osoba, starih Bonjaka Mioske
29. april - 26. dumade-l-ula
47
Zloin
Uloga Srpske pravoslavne crkve u agresiji na BiH
Sve nade SPC bile su poloene u tri K
(Karadia, Krajinika i Koljevia)
Nakon to smo u vie
brojeva obradili ratne
zloine protiv Bonjaka
u opinama Pounja i u
opini Kotor Varo napravit
emo malo zaokret i
poeti se baviti ulogom
Srpske pravoslavne crkve u
zloinima i agresiji u BiH
Pripremio: Ramiz Hodi
ako je Srpska pravoslavna crkva
I imala veliku ulogu u pripre-
mama i izvoenju agresije na
Republiku Bosnu i Hercegovinu ova
tema je do sada veoma malo obraena.
Takoer, ni nadlene sudske institucije
u BiH se uope ne bave ulogom SPC
u agresiji na BiH, odnosno ni jedan
velikodostojnik SPC-a nije pozvan
na odgovornost niti je potezano pitanje
njihove odgovornosti. Najpotpunije
istraivanje o zloinakoj ulozi Srpske
pravoslavne crkve u hukanju srpskog
naroda na borbu za Veliku Srbiju
uradio je Milorad Tomani, koji je
svoja istraivanja sabrao u djelo na-
slovljeno Srpska crkva u ratu i ratovi
u njoj. U narednih nekoliko brojeva
prenijet emo najzanimljivije dijelove
Tomanievog istraivakog djela, dije-
love koji su vezani za agresiju na BiH.
utanje i preutkivanje
U ovom poslu utanja i prikriva-
nja knjievnicima su se pridruili i
episkopi Srpske pravoslavne crkve. U
saoptenju sa vanrednog zasjedanja
Svetog arhijerejskog sabora, odra-
nog u decembru 1992. godine, oni
su odbacili optube na raun Srba
u BiH da dre u logorima 40.000
ena Muslimanki za svoje iivljavanje
i silovanje. U ime pravde Boje, na
osnovu svjedoenja nae sabrae arhi-
jereja iz Bosne i Hercegovine i drugih
pouzdanih svjedoenja, izjavljujemo
sa punom moralnom odgovornou
da takvih logora u Republici Srpskoj
Bosne i Hercegovine, kao ni u Srpskim
Krajinama, niti je bilo niti ima.
Ali zato, to se tie rtava nasilja na
srpskoj strani, posjedujemo mnogo-
brojna provjerena svjedoenja o po-
jedinanim i grupnim silovanjima i
nasiljima nad enama, ak i devojica-
ma. Najstraniji su, za moralnu odgo-
vornost i ljudsku savjest samih rtava i
svih nas, mnogi sluajevi ena Srpkinja
koje su pod takvim nasiljem ostale u
drugom stanju. Takoe, sve zloine u
Bosni koje su inili pripadnici srpskih
oruanih jedinica episkopi su objanja-
vali gnevnom osvetom, izbezumljeno-
u i raspameenou pojedinaca (vla-
dika Atanasije Jevti) i ostrvljenou
pojedinaca (patrijarh Pavle). Meutim,
u ruskom listu Izvestija od 25. no-
vembra 1992. godine objavljen je tekst
o jednom Rusu plaeniku koji je u tre-
nanom kampu p u Erdutu p proao obu-
ku pod vostvom eljka Ranatovia tima Srpske pravoslavne crkve, i u
Arkana, a uz podrku srpske policije.
Filozofija brutalnosti je utuvljiva-
na u glave boraca - Srpski patriota je
nemilosrdan prema neprijateljima, on
nema pravo da potedi njihovu djecu,
ene, ili starce - zgraavao se na (ru-
ski) bandit, kae Evgenij Vostrukov u
svom tekstu Umreti u Jugoslaviji.
Preutkivano je i da je u Banjaluci,
gradu na ijem podruju nije bilo
ratnih dejstava, srueno svih 16 da-
mija i pet turbeta (mauzoleja), kao
i Sahat kula, prvi javni sat u Bosni i
Hercegovini. Ovakva deavanja na-
govjetena su i prije poetka rata u
Bosni. Krajem februara 1992. godine
baen je eksploziv i oteeni su naj-
vrednija banjaluka damija Ferhadija
i oblinje Ferhad-paino turbe. Ovo
je, meutim, bila samo uvertira. Pravo
ruenje je poelo 9. aprila 1993. godine
paljevinom damije u Podpeinama. A
onda su na red dole i dvije najpozna-
tije damije, Ferhadija i Arnaudija, od
kojih je Ferhadija bila prava ljepotica i
nalazila se pod zatitom UNESCO-a.
Banjaluani su je smatrali najljep-
om damijom u BiH, ponajvie zbog
29. april - 26. dumade-l-ula
48
njenog vitkog minareta. Obje su sru-
ene miniranjem u zoru 7. maja 1993.
godine. Posljednje damije spaljene su
6. i 8. septembra 1993. i tako je za ma-
nje od pola godine svih 16 banjalukih
damija bilo zbrisano sa lica zemlje.
U novembru 1994., u takvoj istoj
i bezminaretnoj Banjaluci okupili su
se srpski arhijereji i odrali vanredno
zasjedanje Svetog arhijerejskog sabora.
U poruci koja je objavljena nakon za-
sjedanja, episkopi su nas podsjetili da
je Banja luka mueniki grad strada-
nja Svetenomuenika Platona anela
Crkve Boije banjaluke, iji je Saborni
hram prije 50 godina takoe stradao,
kao i mnogi drugi u ovim krajevima
sa hiljadama pravoslavnih vjernika.
Pedeset godina kasnije na banjalukim
prostorima nisu stradavali pravoslavne
crkve ni srpsko pravoslavno stanovni-
tvo. Ali zato, damije i muslimansko
stanovnitvo jesu. Oni su, meutim,
kao i u drugim zvaninim dokumen-
ovoj poruci bili bezimeni. Episkopi su
smatrali da je sasvim dovoljna jedna
uoptena, toliko puta ponovljena fraza
kojom se osuuje razaranje svetinja i
bogomolja, pravoslavnih, rimokatoli-
kih i muslimanskih.
Tri A i tri K
Ogradivi se od rukovodstva u
Srbiji, vrh SPC je postao izuzetno bli-
zak sa rukovodstvom bosanskih Srba
na Palama. Sve nade Srpske pravo-
slavne crkve, posebno tri A (mitro-
polita Amfilohija, vladike Atanasija
i vladike Artemija), bile su poloe-
ne u tri K (Karadia, Krajinika i
Koljevia) i, naravno, Biljanu Plavi,
novu Kosovku djevojku, kako je na-
zva mitropolit Amfilohije. Dragomir
Ubiparovi, svetenik iz Sarajeva, u jed-
nom od brojeva asopisa Hrianska
misao, opisao je kakav je bio odnos
Crkve u ratnim godinama prema el-
nicima Srba iz Bosne: Crkvene pro-
storije i sveanosti su posluile za pro-
mociju elnih linosti SDS-a i njihovu
preporuku narodu. U toj bezmjernoj
podrci se najbolje iskazala naa sklo-
nost ka pretjerivanjima. Ilo se dotle
daleko, da su se i sami prvaci stranke
zbunjivali ukazanom panjom i previ-
e laskavim ocjenama o njima samima
- o toboe Bogom predodreenim im
mesijanskim ulogama. Kako i ne bi
kad su im se svetena lica obraala sa
neuvenim slavopojima u kojima ih
tu pred narodom podsjeaju: da ih je
sami Bog poslao da spasu rod srpski...
Takvo neodmjereno sluenje Crkve
politici i pomo Crkve da ta politika
zadobije povjerenje naroda, ta previe
vidljiva simbioza i taj zajedniki rad
na istom polju, apsolutno podrazumje-
va, nakon svih dogaaja, i zajedniku
podjelu uspjeha i neuspjeha! Stoga je
za oekivati da Crkva od novih vlasti
bude i obilato nagraena. Ali ako se
povede pitanje odgovornosti za ratne
posljedice (razaranja i rtve) pored po-
litikih i vojnih subjekata, za oekivati
je da bude spomenuta i Crkva.
Laskave ocjene i neuveni sla-
vopoji svetenih lica i velikodostojni-
ka SPC na raun prekodrinskih Srba
i njihovih rukovodstava ostavljali su
traga na mnogim srpskim duama,
posebno onim mladim, jo nedozre-
lim. Pod uticajem pojedinih svojih
profesora na Bogoslovskom fakulte-
tu, kao to su mitropolit Amfilohije,
vladika Atanasije Jevti, vladika
Atanasije Rakita i drugi, studenti su
slavopoje pretvorili u oboavanje, a
kritike na raun drugih naroda i nji-
hovih prvaka u rasnu netrpeljivost. To
se dobro videlo i iz asopisa studena-
ta Bogoslovskog fakulteta Logos. U
tekstu Herojska borba Srba, urednik
Predrag Miloevi izmeu ostalog je
pisao: Stratezi novog svjetskog poret-
ka u Vaingtonu i Njujorku i njihovi
lakeji izdajnici Evrope iz Evropske
unije su dali mig austrougarskim slu-
gama, Hrvatima, da krenu u stvaranje
ustake drave do Zemuna. Meutim,
srpski krajinici su pomrsili raune
ustaama i njihovim mentorima te u
istrajnoj i junakoj borbi stvorili srp-
sku dravu Republiku Srpsku Krajinu
koja zaokruuje vjekovne srpske pro-
store. Hrvatska je umjesto NDH do
Zemuna dobila komian izgled bana-
ne. Vaingtonski potpaljivai ratova su
svoje nade da zagospodare ovim pro-
storima i opljakaju bogatstva pokuali
da realizuju preko bosanskih musli-
mana-poturenjaka, pa su im obeali
islamsku damahiriju i na srpskim teri-
torijama, na tlu drevne Evrope. Aprila
1992. EZ i SAD su priznali suverenu
dravu BiH, a islamski fanatik Alija
Izetbegovi je naredio opti oruani
napad na srpski narod. Povampirile su
Crkvene
prostorije i
se ustake horde i handar- sveanosti brojnije snage neprijatelja,
divizija. Kako Hrvati i su posluile ni besomuna arlaukanja
Muslimani nikad nisu mo- za promociju beogradskih pacifista. I
gli izai na kraj sa srpskim elnih linosti ranije smo imali te srpske
borcima oni su se sadistiki SDS-a i njihovu izrode i izdajnike zvane
iivljavali nad srpskim civi- preporuku pacifisti koji su pljuva-
lima, upadali bi u sela, klali, narodu. U toj li po srpskim vojnicima i
silovali, derali i palili ive bezmjernoj pravednom ratu. Danas su
ljude, nikoga nisu tedjeli, podrci se se zaista nakotili i postali
ni ene, ni starce, ni djecu, najbolje jo bezobrazniji i cinini-
pa ak ni bebe. U svojim iskazala naa ji. Oni nee da priznaju
logorima imaju razvijene i- sklonost ka da mir nastupa pobjedom
tave sisteme muenja, tako pretjerivanjima. jednih i porazom drugih.
da rtva izdri dnevno i po Oni hoe da mir nastupi
10 sati muenja da ne umre. srpskom kapitulacijom i
U Sarajevu su decu baca- pristajanjem na ropstvo.
li izgladnjelim lavovima u zoolokom Mir na Balkanu bi odavno bio da
vrtu. Sadizam i zverstva su osobine tih Alijini i Franjini mentori neprestano
podljudskih vrsta koji hoe svoje suve- ne hukaju ustae i poturenjake na
rene drave, a jedino su sposobni da se Srbe. Ovako, mir e nastupiti potpu-
obraunavaju sa djecom i starima pre- nom pobjedom Srba i stvaranjem je-
ko 70 godina, koje uhvate i sveu. Srbi dinstvene slobodne srpske nacional-
su naprotiv stvorili Republiku Srpsku ne i pravoslavne drave, zakljuio je
koja je snana i vitalna drava. (Ovo student Bogoslovskog fakulteta.
je objavljeno samo nekoliko mjeseci Dakle, i ovako su razmiljali bu-
pre totalnog raspada Republike Srpske dui svetenici, moda i episkopi, oni
Krajine i gubitka velikog dijela teritori- koji bi trebalo da poduavaju djecu
je Republike Srpske.) vjeronauci po kolama Srbije i da
Radujui se iskreno to u bor- prenose drugima Hristovu nauku.
bama uvijek pogine deset puta vie Ali, i da im usput objasne da postoje i
muslimana nego Srba, mladi autor podljudske vrste, da se neki kote,
teksta hvali generala Mladia, cije- poput srpskih pacifista, a posebno da
li oficirski kadar vojske RS i srpske ih nagovore na odbacivanje razuma
vojnike. Danas u doba sentimenta- i loginog razmiljanja. Jer, svakome
lizma i humanizma koji truju masov- razumnom bilo je jasno ta e se desi-
no ljudske due i ljude pretvaraju u ti u RSK i RS, tj. da e tok dogaaja
mlitave oveuljke, jo ima ljudi sa biti suprotan onome u ta je student
gvozdenom voljom, bistrim umom Bogoslovskog fakulteta pokuao da
i usredsreenim pogledom od kojih ubijedi svoje itaoce. Puna krivica za
drhti zlo i haos. To su borci Republike stavove iznijete u citiranom tekstu ne
Srpske i Republike Srpske Krajine za ide samo na duu ovog mladog ove-
koje moemo slobodno rei da su ka. Sve se to moglo uti i od episkopa
plemii, vitezovi i heroji. Njih ni- Srpske pravoslavne crkve, ali u neto
ta ne moe pokolebati i omesti, ni rafiniranijoj formi.
29. april - 26. dumade-l-ula
49
Svijet medija
Raphael Bonelli, Institut za psihijatriju i psihoterapiju

Kada islamofobija prelazi

u bolest
Upravo su mladi
oni vas vie vode ka agresivnom
ponaanju: jer vam sopst veni ste i katolici?
motivi nisu poznati niste u sta-
Takvim argumentima se kori-

Imate katolika koji se busaju u

narataji muslimana
nadareni, inteligentni
i imaju budunost.
Antireligiozni efekat je
nastao iz narcistikog
razoarenja da
vjera nije nestala u
postmodernoj dobi.
Ti ljudi doivljavaju
islam kao prijetnju jer
muslimani vjeruju u Viu
Silu, kae Bonelli
Izvor: Wiener Zeitung 26.4.2011
Prijevod s njemakog: Sejfuddin
Dizdarevi
Razgovarao: Stefan Beig
nju da kontroliete taj stra h i ne prsa svojom vjerom, i daju izjave
znate ka ko da se ophodite prema koje su oprene katolikom uenju
njemu.
Koji su psiholoki uzroci kakvim fanatizmom zloupotreblja-
islamofobije?
Po mojim istraiva-
njima ona se crpi iz kla-
sine ksenofobije ali i iz
generalne mrnje prema
vjeri. Nekada prevagne
jedna, nekada druga
strana. Konzervativne
osobe prije naginju ka
ksenofobiji.
Zbog ega?
Jer se dre slike svije-
ta u kojem ive i svaku
promjenu
p j doivljavaju
j j
kao prijetnju. injenica
je da se Be promijenio
i da e se i dalje mijenja-
ti. A li Be je uvijek bio
podloan promjeni. Ko
to smatra prijeteim to
kod njega vodi ka agresiji
i ogorenju. Ovdje igraju
ulogu i rasistiki moti-
vi koje sam sebi nee da
prizna. Centralni motiv
i izjavama pape. Nevjerovatno je sa
vaju katoliko uenje samo da bi
opravdali sopstvenu isla-
mofobiju i da ne bi mora-
li sebi priznati politike
motive koji se kriju iza
svega. I to je iracionalno.
Upravo su zadnja dvojica
papa nedvojbeno izrazili
zajednike take sa isla-
mom i zalagali su se za
toleranciju.
Po Vama je drugi
izvor islamofobije ge-
neralna mrnja prema
Za nekoga ko vjeri?
sanja o kraju Za nekoga ko sanja o
svih vjera, kraju svih vjera, on do-
on doivljava ivljava prijeteom i-
prijeteom njenicu da jedan mladi
injenicu da ovjek klanja pet puta
jedan mladi na dan. Upravo su mla-
ovjek klanja di narataji muslima-
pet puta na na nadareni, inteligen-
dan. tni i imaju budunost.
Antireligiozni efekat je

W iener Zeitung: U za-

dnje vrijeme istrau-
jete islamofobiju. Da
li je ona medicinski pojam?
Raphael Bonelli: Islamofobija
nije, ali fobija jeste. Pod njom po-
drazumijevamo neurotiki strah
od neega konkretnog. Kao to
je strah od zmija, od visine ili od
socijalnih kontakata. U meuna-
rodnim klasifikacijama nedosta-
je ksenofobija (strah od stranog),
ali ona ima psiholoku pozadinu.
I ona oznaava strah od vanjskog
stimulusa stranca zbog kojeg se
osjeamo ugroenim.
Da li su sve forme islamofobi-
je i ksenofobije bolesne?
Ne same po sebi. Bolesne po-
staju kada stra h postane potpuno
iraciona lan, kada izgubi ravno-
teu i kada p prestane imati bilo
ka k vu vezu sa st varnou. to
manje ana lizirate vae stra hove,
kod fobije je lina pogo-
enost: Mene je strah
nastao iz narcistikog
razoarenja da vjera nije
da e mi stranci oduzeti radno nestala u postmodernoj dobi. Ti
mjesto. Karakteristina je i ogor- ljudi doivljavaju islam kao prijet-
enost nestankom voljene domo- nju jer muslimani vjeruju u Viu
vine. I pri tome ti ljudi sebe vide Silu. Kada musliman slijedi svoju
kao rtve. vjeru i u javnosti, to jo vie po-
K ritia ri isla ma kori- jaava osjeaj ugroenosti jer to
ste a rgumente. Da li su i oni znai da vjera nije puki sentimen-
iraciona lni? talni osjeaj. Za takve je posebno
Oni navode rea lne doga aje, iritirajue da su se mladi ljudi iz
a li njima nisu va ni a rg umen- svoje volje odluili za vjerski ivot.
ti nego oni time pravdaju li- Pogotovo za one koji u vjeri vide
ne predra sude. Iraciona lno je u formu ugnjetavanja.
sva kom muslima nu koji ivi u Sigmund Freud je vjeru na-
Austriji vidjeti opa snost sa mo zvao kolektivnom neurozom
zbog toga jer su muslima ni ubili koja je zbog psihoanalize posta-
nekoliko k r a na u Egiptu. Isto la nepotrebna.
ta ko su i k r a ni ubija li musli- Vjera je komprimirana mudrost
ma ne. Na ravno da postoje pre- kako da se uredi sopstveni ivot u
preke u su ivotu a li ovdje se na- kojoj se ogleda ivotno iskustvo
mjerno napu havaju negativnosti stotina generacija. U meuvreme-
sa mo da bi se isla m predstavio nu postoje nauni dokazi da je vje-
k ao opa snost. ra dobra po ovjeka.

29. april - 26. dumade-l-ula

50
Protiv koga Amerika vodi rat?
Kriminalci iz Guantanama
Nain na koji su ljudi
zavravali na Guantanamu
ukazuje na dvije stvari. Kao
prvo da se Amerika naspram
ljudskih prava odnosila kao
istaica naspram dosadnih
propisa o higijeni da nije
tako strano ako se ne
potuju ukoliko vas niko
ne vidi. I kao drugo da
Amerika uope nema pojma
protiv koga se bori, ko im
je protivnik kome su 2001.
godine objavili rat. I da se
ovo stanje do danas nije
promijenilo
Pie: Stefan Sasse
Prijevod s njemakog: Sejfuddin
Dizdarevi
Izvor: spiegelfechter.com, 26.04.2011
vih dana je Wikileaks obja-
O vio brojne dokumente koje
im je dostavio ameriki voj-
nik Bradley Manning i iz kojih javnost
dobija uvid u prilike koje su vladale na
Guantanamu od 2002. 2006. godine.
Njemake novine piu da se veina zatvo-
renika tamo nalazi iz krajnje obskurnih
razloga. Meu njima je i jedan 84-godinji
senilni starac koji je navodno posjedovao
sumnjive telefonske brojeve ili jedan imam
iz Kandahara, koji je po prirodi svoga
zanata morao biti informisan o taliba-
nima. Nain na koji su ljudi zavravali na
Guantanamu ukazuje na dvije stvari. Kao
prvo da se Amerika naspram ljudskih pra-
va odnosila kao istaica naspram dosad-
nih propisa o higijeni da nije tako strano
ako se ne potuju ukoliko vas niko ne vidi.
I kao drugo da Amerika uope nema poj-
ma protiv koga se bori, ko im je protivnik
kome su 2001. godine objavili rat. I da se
ovo stanje do danas nije promijenilo.
Da bi dobili informacije od zarobljeni-
ka koje su uhapsili pod krajnje sumnjivim
okolnostima, Amerikanci su primjenjivali
metode sasluavanja koje su po svim me-
unarodnim standardima ilegalni i koje bi
oekivali od neke bliskoistone despotske im njihovi nadreeni govore? Na koji na-
drave a ne od Amerike koja za sebe tvrdi in odluuju ko je protivnik, ko je neutra-
da je pravna drava. Ovo je tim prije zau- lan a ko je prijatelj? I ne udi onda da su se
ujue jer je opepoznata stvar da prizna- njemaki vojnici u Kunduzu zabarikadirali
nja iznuena muenjem ne vrijede nita. u svoju bazu i iz nje izlaze samo teko na-
Tajne slube su znale da zatoeni nisu opa- oruani. Kada ne znate nita o neprijatelju,
sni teroristi iz kojih bi mogli izvui vane njegovu organizaciju niti u ta vjeruje niti
informacije. kako funkcionie, onda se ne moete ni bo-
Zarobljavanje ljudi u Afganistanu, riti protiv njega.
Pakistanu ili bilo gdje drugdje od kojih se Rat u Afganistanu je dugogodinji
Amerika nada da posjeduju bilo kakve in- poraz ija konana kapitulacija se samo
formacije o talibanima, pokazuje da ame- produava. Teoretski to produenje moe
rike tajne slube tapkaju u mraku. Veina biti beskonano. Gledano objektivno tali-
zarobljenih do 2008. godine su uhapeni iz bani (kao zajedniko ime za sve oruane
pukog oaja. To znai da Amerikanci, ba- snage koje se bore protiv NATO-a) nemaju
rem dotada, uope nisu znali protiv koga mogunosti da vojno poraze NATO, isto
se bore. Ko su talibani? Vjerski fanataci? kao to ni Vietkong u vijetnamskom ratu
Politika stranka? Paravojna formacija? nije bio stanju da vojno porazi SAD. Ali to
Narodni pokret? Teroristika organizacija? nije ni potrebno. Ovaj rat se ne odvija po
Mi o njima nemamo pojma, a oigledno vojnim nego po politikim pravilima, iako
ni Amerika. Moemo sa sigurnou rei da mnogi njegovi uesnici ovo ne ele priznati.
CIA od 2008. godine nema novih sazna- Zbog toga, povlaenje iz Afganistana nee
nja na ovom polju. uslijediti nakon vojne situacije
Ali ako je to uistinu tako, na terenu nego onda kada se
onda je cijela politika oko voj- Ali ako je zemljama uesnicama taj rat
nog mandata u Afganistanu to uistinu ne bude vie isplatio i ne bude
isto bacanje praine u oi. tako, onda je imao podrku drutva. Kada
Vojnici su tamo - znai mora cijela politika tampa bude u sredite svojih
se neto i poduzeti. O neprija- oko vojnog izvjetaja stavljala kovege u
telju protiv koga se borimo ne mandata u kojima se vojnici vraaju u svoje
znamo skoro nita, pa i koncept
borbe protiv njega je apsurdan.
Ali ako ve tajne slube ne zna-
Afganistanu
isto bacanje
praine u oi.
zemlje, kada ponu demonstra-
cije protiv rata i kada on bude
dominirajua tema prediz-
ju nita o protivniku, ta onda Vojnici su bornih kampanja. Onda e se
j
rei o obinin vojnicima kojij u tamo - znai NATO povui iz Afganistana.
Afganistanu vode borbe? ta mora se neto i A nikako prije.
poduzeti.
29. april - 26. dumade-l-ula
51
Islamnet
Europa Afganistan
Najvie nevjernika ima Reciklirali Kuran u toaletni papir
u Francuskoj, vedskoj, A fga nista nk a policija u hitila k i broj primjera k a Kura na, no
je u predgrau K abu la di- nije precizira no o kojoj koliini
Belgiji i Britaniji rektora t vornice papira i dvoji- je tano rije. Na kon 11. sep-
cu njegovih za mjenik a za koje tembra 20 01. godine u svijetu
se t vrdi da su recik licira li sta- su zabilje eni brojni primjeri
re primjerke Kura na u toa letni sk rnavljenja isla msk ih svetinja.
papir, priopeno je iz slu benog Meutim, ovaj a fga nista nsk i
iz vora vlade. U t vornicu su pro- primjer je posebno biza ra n. Na-
drli brojni vjernici i napravili a lost, navedeno svetogre po-
poprilinu tetu. Unuta r t vor- inili su A fga nista nci, ljudi koji
nice je pret hodno naen veli- nose muslima nsk a imena.

A gencije Reuters i Ipsosa

napravile su istra ivanje
o vjernicima i nevjernicima u
svijetu, odnosno u ta ljudi da-
nas vjeruju i gdje najvie ima
vjernika a gdje najvie nevjer-
nika. Pedeset i jedan posto
od 18.829 ljudi iz 23 zemlje
svijeta, koliko ih je sudjelova-
lo u anketi, uvjereno je da po-
stoji Bog i da postoji zagrobni
ivot, dok ih 18 posto ne vje-
ruje u Boga, a 17 posto ih nije Ukrajina
sigurno. Mnogima izgleda da
ivimo u svjetovnom svijetu, Najbogatiji evropski musliman stan u Londonu
ali ovo istra ivanje pokazuje
koliko je duhovni ivot va an
platio 156 miliona funti
stanovnicima planete, jer ih
vie od pola vjeruje u Vrhov- R inat A hmetov, najbogatiji
Ukrajinac protek lih dana
bio je glavna medijska atrak-
no bie, a isti je postotak onih
koji smatraju da postoji ova- cija jer je za stan u Londonu
kav ili onakav oblik zagrob- platio itavih 156 miliona fun-
na ivota, rekao je direktor ti. Stan koji je kupio A hmetov
agencije Ipsos Bobby Duff y. ima tri sprata i za renoviranje
Prema rezultatima navedenog istog A hmetov e potroiti
istra ivanja Indonezija, Tur- jo 60 miliona funti. Prema
ska i Brazil imaju najvii po- podacima amerikog magazi-
stotak ljudi koji su sigurni u na Forbes, bogast vo R inata
postojanje Boga, dok 24 posto A hmetova iznosi oko 20 mili-
stanovnika Indije, 14 posto jardi dolara. R inat A hmetov je
K ineza i 10 posto Rusa vjeruje poznat i po tome to je vlasnik
u vie bogova. Na drugom kra- popularnog ukrajinskog fud-
ju spektra, najvie nevjernika balskog k luba ahtar. Tako-
ima u Francuskoj, vedskoj, er, magazin Forbes za R inata
Belgiji i Britaniji. A hmedova navodi da je musli-
man praktiar.

29. april - 26. dumade-l-ula

52
Australija SAD
Poslije engleskog u Australiji se najvie govori Pastor Franklin Graham:
arapskim jezikom Povratak Krista moi e
A ustralijska vlada je anke- podruja. Iako A rapi nisu naj-
tirala 260 hiljada djece brojnija imigrantska nacija u se pratiti putem mobitela
pr vaia o tome kojim jezikom Australiji, arapska djeca su po- a praenje tog dogaaja
govore kod kua, gdje su ro- kazala da najvie dre do svog
ena i slino. Ovo istraivanje jezika. Nakon A rapa dolaze preuzet e sve drutvene
je pokazalo da 18 posto djece Vijetnamci, pa Grci, K inezi i
uz engleski govori i druge je- Hindusi. Osim toga, ovo istra- mree, od Facebooka do
zike. Najvie djece koja govore ivanje je pokazalo da je Au-
druge jezike osim engleskog stralija zemlja sa najvie nacija
YouTube
dolazi iz arapskog govornog u svom drut venom sastavu.

Pakistan
Uz muko i ensko, Pakistan priznao i trei spol!
V rhovni sud Pakistana donio je
odluku da se u Pakistanu zva-
nino priznaje trei spol. Naime,
Vrhovni sud Pakistana uvaio je za-
htjeve transvestita i evnuha da im se
omogui da se ne izjanjavaju ni kao
mukarci ni kao ene
ve kao trei spol. Za
sada pakistanski sud je
trei spol nazvao hijra
(pod pripadnou za-
jednici hijra u Pakista-
nu se podrazumijevaju
osobe koje su evnusi i
transvestiti). Pod no-
vim spolnim odree-
njem hijre e dobiti
lina dokumenta, kao
takvi moi e glasati i
ostvarivati druga pra-
va koja uivaju osta-
li graani Pakistana.
Takoer, hijre e moi
ostvarivati pravo nasljedstva, to je
posebno istaknuto pri donoenju na-
vedene odluke. Na kraju, treba istai
da je ovim inom Pakistan postao
prva muslimanska zemlja koja je pri-
znala trei spol.
M oderna tehnologija sve vie
utie na vjerovanje ljudi. Naj-
originalniji primjer takve vrste jeste
ameriki pastor Franklin Graham
koji je proteklih dana u intervjuu za
ameriku tv-mreu ABC svom evan-
gelistikom puku prenio svoja uvjere-
nja da e povratak Isaa, a.s., ili kako
to on kae Isusa Krista, moi pratiti
svi koji to ele i to putem mobitela i
da e praenje tog dogaaja preuzeti
sve drutvene mree, od Facebooka
do YouTube. U Bibliji je zapisano
da e Kristov povratak vidjeti svi
te da e on sii s neba, objasnio je
Graham u intervjuu za ameriku tv-
mreu ABC. Kako e ga svi uspje-
ti istodobno vidjeti? Ne znam, osim
ukoliko svi u jednom trenutku ne
uzmu svoje mobilne telefone, akti-
viraju opciju fotografiranja i potom
njegove fotografije poalju u svijet.
I drutvene mree mogle bi odigrati
znaajnu ulogu tokom tog dogaaja,
smatra Franklin Graham.

29. april - 26. dumade-l-ula

53
Afganistan
Afganistansko polje smrti ejh Qaradawi e ivjeti jedno vrijeme u Norvekoj
za Natovce kako bi pomogao u odreivanju namaskih vremena
A fganistanski pilot Gul Ah-
mad je na kabulskom ae-
rodoromu ubio devet vojnika
NATO snaga, javljaju novinske
agencije iz Afganistana. Afga-
nistanac je Natovce pobio na-
kon krae prepirke. Takoer,
spomenuti pilot je poginuo u
okraju sa Natovcima. Afga-
nistanska vlada nema odgovor
zato je njihov pilot napravio
masakr nad vojnicima NATO-
a. Prema njihovom miljenju
postoje samo dvije opcije ili
je bio lud ili je bio prikriveni
taliban. Prema zvaninim in-
formacijama NATO snaga u
posljednje dvije godine u Afga-
nistanu je na slian nain ubije-
no 42 NATO vojnika. Afgani-
stanski vojnici, policajci, a evo
sada i piloti esto poteu svoje
oruje na strane vojnike. Ovo-
liki broj incidenata razlog je to
se NATO vojnici boje afgani-
stanskih vojnika i policajaca.
Veoma esto se desi da Ameri-
kanci ili Britanci potroe mi-
lone dolara da obue nekog od
Afganistanaca a da na kraju taj
isti Afganistanac uzme kalanji-
kov i pobije svoje instruktore i
druge strane vojnike. Zanimlji-
vo je primijetiti i to da se ova-
kav sluaj nigdje nije dogaao.
Samo se u Afganistanu dogaa
da vojnici i policajci lojalni svo-
jim okupatorima ovako esto
poteu svoje oruje i nemilice
ubijaju svoje kolege iz okupa-
torskih redova.
Norveka
ejh Yusuf al Qaradawi e i-
vjeti jedno vrijeme u Nor ve-
koj ka ko bi pomogao muslimani-
ske zone. Naprimjer, u sjevernoj
Nor vekoj sunce padne ispod
zenita 19/20. novembra a vrati
ma da naprave va ktiju, odnosno se 19. januara. U ta dva mjeseca
da odrede namaska vremena. sunce nika ko ne izlazi, odnosno
ejh Yusuf al Qaradawi i njegov sunce samo vrhove planina oba-
tim e na kon deta ljnog praenja sja i nebo je plavo kada je vedar
kretanja sunca, odnosno na kon dan, a li sunevih zra ka nema na
deta ljnog praenja smjene dana zemlji. Duina dana tada traje
i noi pokuati napraviti va ktiju oko pet sati. Meutim, tokom
za ovaj dio nae planete. Poznato ljeta, od 20. maja do 20. avgusta
je da skandinavske zemlje j Nor- u ovim krajevima iznad Polarni-
veka, vedska, Finska i podruje
A ljaske imaju specif ine vremen-
ka, dan traje puna 24 sata. Noi
uope nema.
Maroko
Arapska revolucija zapljuskuje Magrib
A rapska revolucija se pola hko
a li sigurno razliva na sve stra-
ne, od marika do magriba. Ta las
na Maroko najbolji pokazatelj je
to to je A l Dezira poela praviti
specija lne emisije i donositi sva-
arapske revolucije ve zapljuskuje kodnevne izvjetaje o demonstra-
Magrib, tanije Maroko. Posljed- cijama u Maroku.
njih dana na ulicama Maroka
se okupljaju hiljade prista lica
arapske revolucije. Marokan-
ci su odluni da i oni svrgnu
svog diktatora. Za sada ma-
rokansk i kra lj se dri veoma
mudro i ne poduzima nasilje
protiv demonstranata. Bez ob-
zira na tu injenicu u Maroku
je sva k im danom sve vei broj
onih koji ele promjene. Na-
redni mjeseci su krucija lni za
Marokance. Da je red doao i
29. april - 26. dumade-l-ula
54
Libija Palestina
Kuvajt dijeli zaostale plae stanovnicima pobunjenog istoka Libije Izrael pokazao da se naj-
K uvajt e Libijskom nacional-
nom pobunjenikom vijeu
Kuvajtu. Kuvajt je 4. aprila, nakon
Katara, postao druga arapska dr-
vie plai palestinskog
pomoi uplatom svote u iznosu od
177,2 miliona amerikih dolara,
ava koja je priznala Libijsko naci-
onalno pobunjeniko vijee. Abdel jedinstva!
kako bi se omoguila isplata plaa Dalil je kazao je kako su libijski
zaposlenicima istonog dijela ze- ustanici dobili i oruje od svojih
mlje, zahvaenog silovitim sukobi- prijatelja i saveznika. Meutim,
ma. Kuvajtski emir ponudio nam iako nije precizirao o kojim je dr-
je financijsku pomo u vrijednosti avama ili organizacijama rije ja-
od 177,2 miliona amerikih dola- sno se raspoznaje da se radi o Ku-
ra. Ova e nam svota omoguiti vajtu i Kataru.
isplatu plaa
zaposleni-
cima koji je
nisu primili
ve dva mje-
seca. Njome
emo pokri-
ti 40 posto
F atah i Hamas postigli su do-
govor oko formiranja prijela-
zne vlade i utvrivanja datuma
ukupnih generalnih izbora, prenose egi-
potreba. patski obavjetajni izvori. Obje
Hitno nam
je potrebna strane su potpisale inicijalne
pomo, re- smjernice dogovora. Sve prepreke
kao je Abdel su nadvladane, izjavio je Tahir
Dalil na el-Nunu, glasnogovornik Hama-
konferenciji sa u Gazi. Dodao je da e slu-
za novinare beni Kairo uskoro pozvati obje
odranoj u
strane na ceremoniju potpisiva-
nja dogovora. Ova radosna vijest
obradovala je cijeli palestinski
Foto islamneta narod. Stanovnitvo Palestine
se ve sprema za proslavu izmi-
Kroz jedan tunel i za jednu no pobjeglo 500 talibana renja, a vii zvaninik Hamasa,
Afganistan: Afganistanski policajac radoznalo posmatra Mahmud el-Zehar, je izjavio da
tunel kroz koji je iz kandaharskog zatvora pobjeglo 500 e svi zatvorenici, koji nisu kri-
talibana minalci, biti puteni na slobodu.
Najava palestinskog jedinstva
odmah je stvorila paniku u Izra-
elu. Izraelski zvaninici na elu
sa Benjaminom Natanjuhom su
odmah zaprijetili Palestincima
da nema mira ako se uspostavi
palestinsko jedinstvo. Ovakva
reakcija Izraela jasan je pokaza-
telj i dokaz svakom Palestincu ko
ima najvie koristi od njihovog
nejedinstva. Najavljeno jedinstvo
se nije jo poelo ni uspostavljati
a Izrael se ve poeo tresti. ta bi
bilo da su Palestinci jedinstveni
u svojoj odlunosti da odbrane
svoju zemlju? Naravno da tada
Izrael ne bi uope bio u poziciji
u kojoj je danas.

29. april - 26. dumade-l-ula

55
Islamski svijet
Dr. Jasir Berhami, jedan od vodeih egipatskih selefijskih autoriteta
Zato su selefije promijenile stav
prema politikom angamanu (II)
Tek st kojeg
objavaljujemo je pisani
oblik inter vjua koji je
ejh Jasir Berhami dao
televizijskom kanalu
El-Halidijja. Poto je
popr ilino opiran, a
tretira iznimno vanja
pitanja iz oblasti
islamskog aktivizma i
politikog djelovanja,
odluili smo objaviti ga u
dva dijela. Ovo je drugi
dio inter vjua
I z vor : Internet p or ta l
S av t u-s - s e l ef
Prijevod: Mustafa Prljaa
Egipatska revolucija i turski model
T urski model nije posti-
gnut revolucijom. Turska
je bila rtvom veoma ve-
like nedae. Neki turski model
predstavljaju kao put prema umje-
renom politikom islamu, prihvat-
ljivom Zapadu, neto najvie o
emu su ljudi u Turskoj mogli sa-
njati, budui da je islam u Turskoj
bio estoko proganjan, moda kao
ni u jednoj drugoj zemlji. Tamo se
laicizam nametao narodu ognjem
i maem. U Turskoj su jo uvijek
na snazi neki zakoni kojima se
eksplicitno naznaava da e svaki
onaj koji bude zagovarao usposta-
vu islamskog erijata dobiti kaznu
zatvora u trajanju od osam godi-
na, a ako je takva osoba lan neke
organizacije, dobit e kaznu doi-
votnog zatvora, a za onoga ko svo-
ju djecu poduava Kuranu mimo
Takoer se
stalo na put
kolskog programa i pokuajima parlamenta zahtijevali da
predviena je kazna od da se aktivira to izmijene i jasno naznae
tri godine zatvora. To navodno da se blud ne smatra ka-
je turski narod dovelo u postojea meu- njivim inom.
situaciju da ne razumije konfesionalna Ono to je navelo turski
mnoga iznimno vana netrpeljivost. parlament, u kojem veinu
Selefije su
pitanja.
Primjera radi, tur-
ski parlament u koje-
mu dominira veina iz
Partije pravde, bio je
javno kazali
da e oni stati
u odbranu
ivota i imovine
ima stranka sa islamskom
pozadinom, da usvoji je-
dan takav zakon jeste da to
pitanje kod njih nije kru-
pno pitanje. To znai da
izloen snanom evrop- krana isto ga oni nisu dovoljno izui-
skom pritisku da do- onako kako li, da nisu stekli potrebno
nese zakon kojim e se brane ivote znanje o njemu, da ne zna-
dokinuti kanjavanje i imovinu ju da stajalite po kojem
bluda ukoliko se ele muslimana. blud nije kanjiv in pred-
prikljuiti Evropskoj stavlja doputanje neega
uniji premda je i do- to je Uzvieni Allah ozna-
tadanje kanjavanje io strogo zabranjenim, to
u sutini bilo krnjavo, odnosilo je nevjerstvo. Oni pak ne znaju da
se samo na osobe u braku. Ako je to tako. Najvie o emu su oni
bi pak neudata ena, koja bi bila sanjali bilo je da studentica sa hi-
starija od osamnaest godina, poi- dabom moe ui na univerzitet,
nila blud koji ne bi bio prostitu- ili se slobodno kretati ulicom, jer
isanje, niti uinjen pod prisilom, je noenje hidaba bilo zabranjeno!
ne bi bila kanjena za to. I pored Naa pak situacija, bez sumnje,
toga, ni takav zakon Evropljanima nije takva. Egipatski narod je kroz
nije bio po volji, pa su od turskog itavu povijest uspio sauvati svoju
29. april - 26. dumade-l-ula
56
pobonost, premda su brojne snage
nastojale narod privesti laicizmu.
Narod se tome ipak ophrvao, na-
roito kad se pojavio pokret islam-
skoga buenja prije etrdesetak
godina, koji je promijenio mno-
ga mjerila i narod u velikoj mjeri
povratio njegovoj izvornosti, nje-
govoj biti, njegovom kolektivnom
duhu, njegovom vjerovanju i nje-
govom islamu.
Alirsko iskustvo u politikom
angamanu devedesetih godina
Okolnosti su danas, nesum-
njivo, mnogo povoljnije od onih
kakve su bile ranije. Na izborima
nema falsifikovanja, i svako se
moe slobodno izraziti. Nema dik-
tata sa strane. Dio tih snaga pro-
mijenio se i u Egiptu i u itavoj re-
giji iako su odnosi snaga jo uvijek
osjetljivi, kao i u itavome svijetu.
Mi to, svakako, uzimamo u obzir
i potpuno smo svjesni injenice da
postoji velik nesrazmjer izmeu
onoga to elimo i emu teimo i
onoga ime raspolaemo. U tome se
drimo naela: Bojte se Allaha ko-
liko god moete! (Et-Tegabun, 16.).
Ne moemo, dakle, oekivati da e
se sve o emu sanjamo i ispuniti,
pa ipak molimo Uzvienog Allaha
i gajimo nadu da e se Allahova
vjera proiriti svuda po svijetu.
Uostalom, to je i Allahovo obea-
nje. Naime, Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao je: Islam e, posigurno, do-
prijeti sve do tamo dokle dopiru
no i dan! Allah nee ostaviti ni-
jednu kuu, ni u gradu ni u selu, a
da u nju nee unijeti ovu vjeru...!
(Hadis biljei Ahmed, a Albani ga
ocjenjuje kao vjerodostojan).
Prema tome, islam e se proiriti
posvuda i sva e se Zemlja ispuniti
njime, no to e se dogaati u ra-
zliitim vremenima. Uzvieni Allah
kae: On je poslao Poslanika Svoga
s uputstvom i pravom vjerom da bi
je izdigao iznad ostalih vjera, makar
to ne bilo po volji idolopoklonicima!
(Et-Tevbe, 33.).
Uzvieni je jo u Mekki objavio:
On je cijelom svijetu opomena! Prema
tome, internacionalnost islama isti-
cana je ve od samog poetka, jo
dok je Boiji Poslanik, s.a.v.s., stra-
hovao za svoj i za ivot svojih asha-
bae. Mora se dakle uzimati u obzir
ta je trenutno mogue, ali i vjero-
vati u ono to je dunost uiniti.
Mi teimo Uzvienom Allahu, ali
vodimo rauna o aktuelnom stanju
i, s obzirom na trenutnu situaciju,
izvravamo ono to moemo. Time
ope stanje inimo boljim, u grani-
cama mogunosti. Bojte se Allaha
koliko god moete!
Mislim da sada imamo vrlo
povoljnu priliku da, uz Allahovu
pomo, uinimo veliki korak na-
prijed u pravcu popravljanja stanja
i pridonoenja sree egipatskom
narodu. To moemo uiniti pri-
micanjem postupanju po Boijem
propisu, to je u interesu i musli-
mana i nemuslimana Egipta.
Hoe li selefije osnovati politiku
stranku ili neku organizaciju koja e
braniti njihova stajalita
To je jo uvijek otvoreno pitanje,
u fazi je razmatranja i nije iskljue-
no da e do toga doi. Meutim,
na prioritet i nae vienje stvarne
promjene jeste kako sam rekao
izgradnja cjelovite muslimanske
linosti, tako da emo se fokusirati
na aktivnosti po damijama i pozi-
vanju ljudi Allahu, mudro i lijepim
savjetom, raspravljajui s ljudima
na najljepi nain u pravcu formi-
ranja takve linosti. Potom imamo
cilj izgraditi vjerniku skupinu lju-
di, vjerniki kolektiv, kadar da is-
punjava sve kolektivne obaveze koje
je propisao Uzvieni Allah, to bi
trebalo biti jezgro sistemima islam-
skoga ivota. Prema tome, nasto-
jat emo od toga ostvariti ono to
mognemo.
29. april - 26. dumade-l-ula
57
Na prioritetni cilj jest zatita
vjere i odgajanje ljudi na naeli-
ma vjerodostojnog vjerskog uenja,
ispravnog obredoslovlja i zdravog
morala. To je osovina naega rada.
to se pak tie onog dijela koji se
odnosi na politiko angairanje,
bilo na individualnoj razini ili for-
miranjem neke stranke, to je za sada
otvoreno pitanje, no i time emo,
isto tako, ii za tim da popravimo
to se moe popraviti uz pokornost
Uzvienom Allahu i bogobojaznost,
u granicama moguega. Sredstva i
stepen tog angamana upravo su
sada predmet razmatranja i bit e,
ako Bog da, obznanjena kad za to
doe vrijeme.
Vraanje meusobnog povjerenja
Mi smo miljenja da se mora
otvoriti nova stranica. Prije svega
ponaanje mora biti drukije od
onog kakvo je ranije bilo. Zapaamo
da se kod nas u Aleksandriji ruko-
vodstva snano okreu promjeni,
da se onima kojima je ranije na bilo
koji nain uinjena nepravda dadne
kompenzacija, na ta oni, bez sum-
nje, imaju pravo. Mi sa svoje stra-
ne sve ljude nastojimo podstaknuti
da se dre rijei Uzvienog Allaha:
Neka im oproste i ne zamjere! (En-
Nur, 22.), uz zadravanje prava koje
imaju, jer se s tim pravom niko ne
smije kockati. Kaemo: Hajde da
otvorimo novu stranicu!, i sa svoje
strane nastojimo uiniti sve da se to
povjerenje ponovo vrati. Trenutno
vrimo pripreme za odravanje jed-
ne zajednike konferencije na kojoj
bi sudjelovala braa koja ljude po-
zivaju vjeri, azharski uenjaci i ru-
kovodni ljudi vojske i policije, kako
bi se otvorila nova stranica, uz
Allahovu pomo. Takoer mislim
da bi trebalo zamijeniti i persone
koje su nekim ljudima nepravedno
nanijele bol u prolosti i namjesto
njih imenovati druge ljude.
to se tie mog vienja budueg
Egipta, nadam se da e on biti bolji
od prethodnog, ako Bog da!
Poruka narodu Libije
Stalno Uzvienom Allahu upuu-
jem dovu za libijski narod da ga
izbavi iz nevolje u kojoj se naao, da
ih rijei te brige i da ih ujedini pro-
tiv nasilja i agresije; da ostanu do-
kraja ustrajni u ouvanju integriteta
zemlje i onemogue upad bilo ijih
stranih trupa na njeno tlo. Molim
Allaha da ih razrijei te brige i ra-
stereti ih nasilnike vlasti koju sada
imaju.
Poruka Jemenu
Boe, uvaj muslimane na sva-
kom mjestu! Prolijevanje krvi, sa-
svim sigurno, svuda za sobom po-
vlai i razaranje. Nijedan vladar
ne moe biti snaan, niti moe biti
stabilna ona vlast koja prolijeva krv
svoga naroda. Masakri koji su se
desili nee doprinijeti stabilizaci-
ji situacije. Prolijevanje krvi znai
dolijevanje ulja na vatru, pojaa-
vanje plamena. Samo dan nakon
Revolucije, dakle 26. januara, na-
pisao sam lanak u kojemu sam
kazao da bi bilo koja naredna rtva
samo jo vie pobudila revoluciju, a
ne bi je zaustavila. Stoga, vojno, ili
policijsko rjeenje, ne moe biti rje-
enje. Mora se istinski odazvati za-
htjevima za sutinskom reformom.
Pod hitno se mora obustaviti pro-
lijevanje krvi i pristupiti mirnom
rjeavanju krize.
Poruka vjerskim televizijskim
kanalima
Televizijski kanali trebaju okre-
nuti novu stranicu i ii za dogaa-
jima, te ne podilaziti nikojoj struji;
trebaju zastupati istinu i ugoavati
svakog pozivaa u vjeru pa da tako,
uz Allahovu pomo, istina dopre
do svih ljudi, akobogda.
Narod Egipta pokazao je visok nivo svijesti, masovno se
odazvavi pozivu da se unutranji front odri pod kontrolom
Z a vrijeme dok je trajala revolucija bio sam zabrinut i veoma uplaen s
obzirom na iskustva s ranijim revolucijama. Jako me alostilo to se
to kod nas dogaalo. Mislim da je tu neko elio uloviti u mutnom i da bi se
to i dogodilo da Allah nije dao Svoju milost! Evo vidimo ta se sada dogaa
u Libiji. Moglo se desiti da i kod nas krv potocima potee, onako kako sada
tee u Libiji, a broj libijskog stanovnitvo predstavlja tek desetinu egipatskog.
Da je, dakle, dolo do takvog nasrtaja na stanovnitvo, broj ehida i ubijenih
kod nas bio bi enormno velik. Iz tog razloga bio sam veoma zabrinut, kao
to sam bio zabrinut i u srcu osjeao zebnju od mogue anarhije koja je lahko
mogla zahvatiti zemlju nakon to se policije povukla sa javne scene.
Mi smo bili, Bogu hvala,
prvi koji su formirali narodne
komitete, koji su odigrali veo-
ma pozitivnu ulogu, i koji su
ljude pozivali bogobojaznosti
bez njihova prisiljavanja na
to ili nametanja nekih oba-
vezujuih stvari. Naprotiv,
nastojali smo djelovati samo
na svijest i srca ljudi.
Hvala Uzvienom Allahu,
sve je prolo kako treba, spri-
jeeno je prolijevanje krvi,
a vojska je podrala narod i
potivala njegovu volju.
Narod Egipta pokazao je visok nivo svijesti, masovno se odazvavi po-
zivu da se unutranji front odri pod kontrolom.
Takoer se stalo na put i pokuajima da se aktivira navodno postojea meu-
konfesionalna netrpeljivost. Selefije su tada javno kazali da e oni stati u odbranu
ivota i imovine krana isto onako kako brane ivote i imovinu muslimana.
Rekli su da bi onaj ko bi provalio u duan nekog kranina isto tako provalio i u
radnju nekog muslimana. Vojska je tada uputila zahvalnicu selefijskoj zajednici
u Ariu zato to su onemoguili neke baltadije da izvre napad na tamonju
crkvu, ime su odigrali veoma pozitivnu ulogu u ouvanju meukonfesionalnih
odnosa. Neki istaknuti koptski predstavnici openito su se pohvalno izrazili o
ovakvim gestama, to selefije oslobaa sumnje da oni stoje iza miniranja crkve u
Aleksandriji. Lino sam vidio neke ljude koji su prije nekog vremena bili balta-
dije kako su se prikljuili narodnim komitetima i zajedno s drugima uestvo-
vali u zatiti ljudi mislim da je to bio pouzdan znak da su oni koji su eljeli
izazvati anarhiju i krvoprolie doivjeli neuspjeh, hvala Allahu.
U Bahrejnu je na sceni sektaka (iijska) pobuna kojom
se pokuava uspostaviti reim lojalan Iranu
O no to se dogaa
u Bahrejnu nije
poput revolucija u Egiptu,
Jemenu i drugim zemlja-
ma. Tamo je na sceni
sektaka revolucija, iijska
pobuna. Bahrejn se poku-
ava razdrobiti. Nastoji se
uspostaviti reim naklo-
njen Iranu, upotrebom
bahrejnskih iija.
To je vrlo opasna stvar, naime da iijsko stanovnitvo ima uvjerenje da
mu je frakcijska vjernost ispred vjernosti zemlji u kojoj ivi. Time bi mogli
izgubiti sve, pa molim Uzvienog Allaha da u Bahrejnu zavlada mir, te
da u njemu ne bude uspostavljen reim koji e postupati mimo sunijske
orijentacije.
29. april - 26. dumade-l-ula
58
Apel za pomo
Mahiru Rami
Ramiuu potrebn
potrebnoo 20.
20.000
eura za lijeenje u vicarsko
vicarskojj
I
menovani je bio lijeen u
naim ustanovama gdje
je operisan 2003. godi-
ne u Sarajevu. Poslije operacije
je vidio samo na jedno oko, i to
svega 3 %. Poetkom 2011. go-
dine, stanje mu se naglo pogor-
ava i od tada ne vidi nikako.
Nakon konsultovanja naih dok-
tora, predloeno mu je lijeenje
u vicarskoj. Pregledom obavlje-
nim u vicarskoj ustanovljena je
mogunost operacije. Za navede-
nu operaciju Mahiru je potrebno
20.000 eura, to on sam nije u
mogunosti obezbijediti. Ovim
putem pozivamo sve dobre ljude
da mu iziu u suret i uzmu ue-
e u akciji Pomozimo da se na-
em Mahiru vrati vid.
Broj irorauna na koji se
mogu vriti uplate u KM je:
3386702502624860
Broj deviznog irorauna je:
3386702833385645
Kontakt telefon: 00387 61
605 773
Ko uini dobro djelo, dobit e veli-
K
ku nagradu za njega i bit e straha na
Sudnjem danu poteen. (Prijevod
znaenja, En-Neml, 89.).
29. april - 26. dumade-l-ula
59
Kolumne
U iekivanju revolucije
I slamBosna.ba - Revolucije
se deavaju irom svijeta.
Kulturne, vjerske, politi-
ke, ostale. Dok ekamo da se
nama desi neto lijepo, udah-
nimo duboko i pogledajmo se
u ogledalo.
Dok smo studenti, opravdava-
mo se da nemamo vlastitih pri-
manja i da nam je sada priori-
tet zavriti studij da bismo kao
izgraene linosti i uspjeni
poslovni ljudi ili ljudi na po-
zicijama mogli svojim novcem,
kontaktima, idejama pomoi
ummet. Sada neka to rade ljudi
koji imaju rijeeno stambeno
pitanje i posao. Njima je mno-
go lake da pomognu islam
nego nama.
Dok radimo na slabo plaenom
radnom mjestu, sa hiljadu pro-
blema sa sto strana, rei emo:
i izlazak da se porodici osigura
ospkrba je izlazak na Allaho-
vom putu. Dok se ja patim da
zaradim koricu hljeba i eventu-
alno ljetovanje na najeftinijem
dijelu jadranske obale, neki
drugi muslimani zarauju hi-
ljade! Neka oni malo pritegnu
kai i pomognu ovaj ummet,
nije valjda na nas miskine spa-
lo da spasavamo ummet?! Vre-
mena svakako nemam, ak i da
hou da pomognem.
Dok smo svrenici fakulteta, sa
frikom diplomom i novim radnim
mjestom, mi moramo da se uho-
damo na novom radnom mjestu,
da zasluimo ostanak na njemu,
da se pokaemo. Samo tako emo
biti sposobni da svojim novcem i
utjecajem za koju godinu, akobog-
da-inallah, budemo u mogunosti
da pomognemo islam i muslima-
ne. Sada je prioritet zadrati radno
mjesto i ekati povoljan trenutak.
A svakako na izlazu iz dami-
je skoro uvijek udijelim nekoliko
maraka prosjacima. Kad malo bo-
lje proraunam - pa ja udjeljujem
skoro 5% svoje zarade! Od 1.000
KM svoje plate, ja mjeseno udje-
ljujem 50! A vrijeme za neke druge
aktivnosti jednostavno - nemam!
Kua-poso, poso-kua, malo tele-
vizija, rotilj, sijelo - jednostavno
se dodatnog vremena ne moe nai
da ga avaxom trai.
Dok radimo na dobrom radnom
mjestu, sa viegodinjim isku-
stvom i reputacijom inteligentna
i razborita insana, dobrom platom
i jo boljom enom/boljim ovje-
kom, pravdat emo se da nam je
sada glavni cilj podii tu djecu,
izvesti ih na pravi put i odrava-
ti red i harmoniju u porodici. Jer
ta islam ima od mog zalaganja za
ummet, kad mi je porodica rastu-
rena?
Osim toga, ne oekuje se valjda od
jednog ininjera, magistra, dok-
tora, da se sputa na nivo sred-
njokolaca i studenata i da svoje
dragocjeno vrijeme, koje treba da
iskoristi u svome strunom an-
gamanu, troi na injenje manje
vrijednih stvari, poput lijepljenja
plakata, odnoenja paketa pomoi
29. april 26. dumade-l-ula
60
potrebnim porodicama, prevo-
enja tekstova na nekoj islam-
skoj internet-stranici itd. itd.?
Nije valjda da od mene to neko
oekuje? Za takve stvari valjda
imaju studenti, srednjokolci,
zanatlije, slubenici (ovi gore
ve spomenuti)... Od mene se
oekuje neto vee, revolucio-
narno, neka opa korist, neka
mudrost... A ta konkretno?
Moram razmisliti jo malo.
I naravno, nikome od nas nee
pasti na pamet kuranski ajet:
O Musa, rekoe (Israilci), dok
god su u Svetoj zemlji oni, u nju
neemo ulaziti mi. Idi ti i tvoj
Gospodar pa se borite vi, a mi
emo ovdje ostati. (El-Maide,
24.).
Niti da ovakvim svojim stavom
ne potpadamo u vjernike iz
ajeta: Allah je od vjernika kupio
ivote njihove i imetke njihove u
zamjenu za Dennet koji e im
dati.
ejtan nas obmanjuje iz dana u
dan, iz godine u godinu, apu-
e nam i udaljava nas od kori-
snog rada za islam, koji Allah,
d.., viestruko nagrauje, a
uljepava nam lijenost, bespo-
slicu i zabavu.
I dok mi, bezbrini, gledamo
filmove, utakmice ili surfamo
po vascijeli dan, dok troimo
svoje imetke na skupe odmore,
auta i mobitele, odluni da niim
ne pomaemo zajednicu iz protesta
i inata jer to ne rade oni koji bi tre-
bali, dotle par jednih te istih stude-
nata odvaja svoje vrijeme i rtvuje se
za islam, prije i poslije svoje diplome,
ukljuuje se u organizaciju svake ha-
irli aktivnosti u svome okruenju,
par jednih te istih slubenika, i za-
natlija izgara od elje da donese pros-
peritet ummetu i posveuje 6 svojih
dana u sedmici za islam, par jednih
te istih intelektualaca lijepe plakate
i obavljaju manje vrijedne poslove.
Jer Allahu, d.., je dovoljno vri-
jedno svako dobro djelo koje je
uinjeno u Njegovo ime i za njih
nagrauje Dennetom! A mi sjedi-
mo i dalje i ekamo pogodnu prili-
ku za neki hajr, koji je vrijedan
naeg skupocjenog truda.
Halil Senusija
Politika
Kaavendino blagosiljanje genocida
halil.senusija@gmail.com
P atriotska liga BiH, nakon Sloboda-
na Vaskovia i Snjeana Lalovia,
objavila je jo jedan snimak iz Sre-
brenice na kojem se nalazi episkop zvor-
niko tuzlanski Vasilije Kaavenda, u
BiH poznatiji kao avolji vladika zbog
ozbiljnih sumnji da je umijean u ratne
zloine nad bonjakim stanovnitvom.
Na snimku, koji je objavljen u magazinu
60 minuta vidi se vladika Kaavenda
koji dolazi u Srebrenicu 13. jula, u vri-
jeme kada se ve deavaju egzekucije
Srebreniana u okolini, a nesrene ene
i djecu kamionima i autobusima odvoze
na teritoriju koju kontrolie Armija BiH.
Kaavenda ponosno eta Srebrenicom,
da bi ga nakon toga vidjeli kako govori
vojnicima, na prvom mjestu, danas ge-
neralpotpukovniku u penziji, Milenku
ivanoviu, koji je na snimci pogreno
naveden kao Miodrag. ivanovi je u
periodu izmeu jeseni 1992. i jula 1995.
bio na poziciji komandanta Drinskog
korpusa vojske bosanskih Srba, imajui
u svojoj zoni odgovornosti podru-
je itave istone Bosne, od Gorada do
Bijeljine. U zoni odgovornosti Drinskog
korpusa izvren je genocid u Srebrenici
za koji je ivanoviev naslednik na elu
tog korpusa, general Radislav Krsti osu-
en u Hagu za genocid i dobio kaznu od
40 godina zatvora.
Na snimci se uje ivanovi koji poja-
njava kako je doao do Srebrenice i do-
daje: Ugledao sam minaret pod nebesa,
on bi trebao da je do sad poravnat, da
bi okupljeni u sobi isto konstatovali uz
osmijeh.
Kaavenda uzima rije kako bi estitao
hrabrom generalu i srpskim Obiliima,
te dodao da nije bez razloga to i Hrva-
ti kukaju to Srebrenica postaje ponovo
srpska. A onda poinje pozivanje na krv
i osvetu.
Krv vapije za osvetom. Svetei se, srpski
narod ruio je najmonije srpske impe-
rije. I, evo, doekujemo radosne dane,
polako se pribliavajui onom trenutku
kada e se ponovo poslije Kosovske bitke
ujediniti i vaspostaviti srpska drava. Da
li e biti velika ili mala uopte nije va-
no, neka bude onolika kolika je potrebna
da Srbi na njoj mogu slobodno da ive,
da slobodno diu, da slobodno rade (...)
Boe, daj da mi brai Grcima uzvratimo
da oslobode Kipar od Turaka, da oslo-
bode Konstantinopolis, da bude ponovo
onaj centar, ona ia pravoslavne duhov-
nosti, zakljuuje Kaavenda aludirajui
na dobrovoljce iz Grke koji su uestvo-
vali u napadu na Srebrenicu i svemu to
je poslije uslijedilo.
Kaavenda je poslije toga odrao liturgiju
u crkvi, da bi ponovo irio mrnju i po-
zivao na lin.
Naem narodu bog se pribliio, a nebo
je postalo nikada blie kao sada. Mi osje-
amo da je bog sa nama, mi osjeamo
da boja ruka vodi nas, jer zar nije udo
boje, brao i sestre, da poslije tolikih
rtava samo oko Srebrenice, stare srpske
prestonice Uroa Nejakoga, zar nije udo
i milost boja da evo za tri dana da oslo-
bode hrabri srpski borci srpsku zemlju
okupiranu od Osmanlija, da tamo gdje je
asni krst sijao postavili su ruglo od polu-
mjeseca, rekao je Kaavenda na snimku.
Patriotska liga
g prije
p j godinu
g dana objavila
j jje tada oki, a navodi Osloboenje.
je i dui snimak na kojem ivanovi de-
taljnije govori o oslobaanju Srebrenice
itajte i gledajte na IslamBosna.ba
Aktuelno iz BiH i svijeta
Iran spaava Assada jer se Ahmadi-
nedad boji revolucije
Jelko Kacin poasni graanin Kantona
Sarajevo
Tekstovi
Da li itate horoskop?
Naa muslimanska budunost
29. april 26. dumade-l-ula
61
i onom to e uslijediti, te jo nekoliko
snimaka sa togg sastanka.
ivanovi nikada nije odgovarao za ge-
nocid u Srebrenici niti za zloine na po-
druju koje je kontrolisao, a Vasilije Ka-
avenda uiva u svojim dvorima od zlata
u Bijeljini, kupuje Hugo Boss garderobu
po Beogradu i, sa vanog mjesta, i dalje
poziva na mrnju. Srebrenica je jo uvijek
pod njegovom ingerencijom u SPC.
U tom svjetlu, poeo je povie Memori-
jalnog centra Potoari, gdje su sahranjenje
rtve genocida, i u blizini jedne od masov-
nih grobnica bespravnu gradnju nove cr-
kve, koja slui iskljuivo kao provokacija,
jer u jednom od najsiromanijih gradova
u RS postoje ve dvije pravoslavne crkve,
vie nego dovoljne za vjernike tog kraja. U
njima radi svetenik koji otvoreno negira
genocid i ispred ulaza u crkvu prodaje
knjige o herojima srpskog naroda Rado-
vanu Karadiu i Ratku Mladiu.
Policija RS, umjesto da provede zabra-
nu, uva radnike koji izvode ilegalne
radove na nelegalnoj crkvi u Potoari-
ma. Optinski inspektor Petar oki
jo je u novembru 2010. godine uputio
rjeenje Srpskoj crkvenoj optini Srebre-
nica i Odjeljenju za urbanizam Optine
Srebrenica u kojem se nalae da se obu-
stavi gradnja crkve. U postupku inspek-
cijskog nadzora i pregleda po slubenoj
dunosti 25. 11. 2010. godine izlaskom
na lice mjesta u naselje Dugo Polje opti-
ne Srebrenica utvrdio sam da je Crkvena
optina Srebrenica zapoela izgradnju cr-
kve na parceli k.. 214/335 KO Potoari,
a uvidom u Odjeljenju za prostorno ure-
enje Optine Srebrenica utvrdio sam
da isti nemaju odobrenje za graenje.
Od radova je uraeno iskop temelja i
betoniranje temelja na crkvi, napisao
ARKA RADOJA
21.04.2011.
Nauka i zanimljivo
Razaranje porodice i drutva:
Utjecaj medija na odgoj djece
Alkohol uzrok pojave raka kod
mukaraca i ena
IB TV
IslamBosna TV: ejh Muhammed
Hassan - Predavanje o smrti
Videovijesti: Sirijski vojnici se
snimaju dok zlostavljaju civile
No comment
ive meu pacovima
Pale: U zaputenom domu, kojeg ine
dve ruevne sobice i WC bez vrata, za-
jedniki za sve stanare, njen otac, starac
od 87 godina, sedamnaestogodinji sin
i bolesna Ranka ive sa pacovima, koji
skau po njima dok spavaju.
Blic, 28. april 2011.
Tito je jo 1962. godine
izrazio sumnju u opstoj-
nost Jugoslavije
Iz knjige hrvatskog povjesniara
Duana Bilandia: Sumnju u op-
stojnost Jugoslavije prvi je javno izra-
zio upravo on, njezin tvorac, Josip
Broz Tito. I to jo davne 1962. godi-
ne! Argumente za tezu da je raspad
Jugoslavije poeo u Titovo doba, jo
poetkom 60-ih, naao sam u zapisni-
ku sa sjednice Izvrnog komiteta CK
SKJ odrane od 15. do 17. oujka 1962.
Jutarnji list, 26. april 2011.
Graani Srbije su za
protekle svoje uskrnje
praznike pojeli oko 32
miliona farbanih jaja
Alo, 26. april 2011.
Dok smo se mi borili za
svinjetinu, oni su nam
napravili novu podvalu i
izostavli srpsku salatu -
to nee moi
Iz menija restorana Parlamenta BiH
izbaena je srpska salata, a srpski po-
slanici i delegati smatraju da to nije
sluajno i da je rije o osveti i podvali
Bonjaka. Oni smatraju da je to svo-
jevrsna poruka koja im se na prize-
man nain alje iz Sarajeva. Poslanik
u Predstavnikom domu Parlamenta
BiH Drago Kalabi rekao je da je rije
o novoj ujdurmi iz Sarajeva.
Srna, 21. april 2011.
Baka na pijaci zarauje
punih 76 godina
Staka Senek (82) iz sela Joikova Voda
na banjalukoj trnici prodajui poljo-
privredne proizvode za ivot zarauje
punih 76 godina.
Nezavisne novine, 29. april 2011.
Mostu dali ime Putin
Mjetani sela Ljubomir kod Trebinja
podigli su na rjeici Brovi most i dali
mu ime po premijeru Rusije Vladimiru
Putinu.
San, 25. april 2011.
Profesor Pero arevi
imao seksualne odnose
sa uenicom
Doboj: Policija uhapsila profesora ge-
ografije * Dvije maloljetnice pokuao
obljubiti * Jednu uenicu navodio na
seksualni odnos u zamjenu za pitanja
za odbranu maturskog rada * Jo jednu
maloljetnicu pokuao poljubiti.
San, 28. april 2011.
Udario ga grom dva puta, sve
snimila nadzorna kamera
Snimke nadzornih kamera prikazu-
ju mukarca koji eta ulicom i koga
odjednom udari grom. Mukarac je
ustao, ali nakon nekoliko sekundi
grom ga je ponovno udario.
Depo.ba, 29. april 2011.
Djeak pronaao torbu s
50.000 eura, pa astio
drugove sa po 500 eura
etrnaestogodinji osnovnokolac iz
Sinja pronaao 50.000 eura. Djeak
je novac skrio u blizini stanice za teh-
niki pregled vozila, a dan poslije svoje
kolske drugove poastio je novani- ristike manifestacije Zdravofest u
cama od 500 eura.
Fena, 21. april 2011.
29. april - 26. dumade-l-ula
64
Sudski policajac iz mer-
cedesa ispalio 12 hitaca
u zrak
Drvar: Policija uhapsila policajca A.
B. sudskog policajca iz Livna.
Dnevni avaz, 24. april 2011.
Pitaju mene Srbi
upnik upe sv. Juraja u Derventi, Filip
Mari: Pitaju mene Srbi ... kau smeta im
zvono. Reko, vi ste doli iz ume, nauili
ste sluati meede i vukove. Ja, reko, vas
razumim, ali ovo je grad, ili se priviknite
na gradski ivot, ili ajte nazad u umu..
Veernje novosti, 25. april 2011.
Ljubo esi zvani Rojs
zaprijetio Srbima
Bivi hrvatski general Ljubo esi zva-
ni Rojs zaprijetio Srbima u RS-u: Ako
nas budete provocirali opet emo for-
mirati snage i osloboditi Banjaluku, jer
ionako historijski pripada Hrvatskoj.
Srna, 26. april 2011.
Uenik pretuen u za-
padnom dijelu Mostara
jer nije znao Oena
Izedina Gagulu iz apljine, uenika prvog
razreda Strojarske kole u Mostaru, danas
su dvije nepoznate osobe presrele na putu
do kole i nanijele mu ozlijede glave. Kako
je kazao, na putu od autobuske stanice do
kole presrele su ga dvije nepoznate osobe,
koje su ga pitale kako se zove, te ga tjerale
da izmoli Oena. Kada je on to odbio,
udaljile su se, a potom ponovo presrele par
stotina metara dalje i izudarale ga.
Onasa, 25. april 2011.
Hazim Rakovi apsolutni
pobjednik sa rakijom BK
Apsolutni pobjednik ovogodinje tu-
Bosanskoj Gradici je Hazim Rakovi.
Njegova rakija je najbolja rakija od ljive.
Dnevni avaz, 24. april 2011.
Nauka Pripremio: Saladin Kovaevi

Crijevne flore u zavisnosti od krvne grupe Roditelji djecu moraju

L judska crijevna f lora dijeli
se u tri kategorije u zavi-
snosti od krvne gru-
ska crijeva dijele u tri velike ka-
tegorije kojima je dat naziv po
najzastupljenijim po-
poticati na aktivnosti
pe (A, B, O ili AB),
pokazali su rezultati
novog istraivanja.
rodicama mikroba u
svakoj od njih - bak-
teroidna, prevotela
D jeca u dobi od 6 do 7
godina koja dugo gle-
daju T V ve imaju u e k r vne
Konzorcijum evrop- ili ruminokokna. vene u stra njem dijelu oiju,
skih istraivaa obja- Naunici su doli do po istra iva nju Univer ziteta u
vio je da se 100.000 tog otkria analizom Sydneyju. Ta k vo sta nje k a sni-
milijardi bakterija svih gena iz crijevne je pove ava opa snost od sr a-
koje nastanjuju ljud- f lore. nih bolesti, visokog pritisk a
i dijabetesa. Prosjeno, djeca
provode gotovo 2 sata na da n
ispred televizije, a svega 36
Razvili osmi citrus u posljednjih 10 godina minuta dnevno bavei se ne-
kom tjelesnom a ktivnou.
N aunici s kalifornijskog
univerziteta razvili su
osmi citrus u posljednjih 10 go-
si vruu klimu. Obina Kinnow
mandarina najvanija je u Indiji
i Pakistanu, gdje ini 80 posto
dina, nazvan KinnowLS. Voe je agruma.
malo vee od
mandarine, s
tankom, vrlo
glatkom ko-
rom, a svaki
komad sadri
10 do 11 me-
snatih dijelova
i tek 2 ili 3 sje-
menke, umje-
sto uobiaje-
nih 15 do 30.
Glavna mu je
prednost slat-
koa, te mo-
gunost uzgoja
u pustinjskim
podrujima jer
dobro podno-

Umro najstariji mukarac na svijetu Piling stopala pomou riba

N ajstariji mukarac na svijetu, A merikanac Walter Breuning
umro je u 114. godini. Bio je najstariji poznati mukarac
na svijetu. Breuning se
U svijetu je sve popularnija
metoda pilinga stopala po-
mou specijalne vrste riba, koje
jednom enio, ali mu je mogu preivjeti u toploj vodi
supruga umrla mlada, zagrijanoj i do 37C i hrane se
1957. godine. Djece izumrlim elijama koe ljudi. To
nisu obine ribice, ve specijal-
nisu imali. Roditelji su na vrsta zvana garra rufa. Meu-
mu umrli 1915. i 1917. tim, neki zdravstveni strunjaci
godine, a u nedavnom smatraju da postoji mogunost
inter vjuu za amerike irenja infekcije. Japansko mi-
medije rekao je da su nistarstvo zdravlja odobrilo je
mu pr va sjeanja veza- upotrebu ribica-doktora u me-
dicinske svrhe, a osim u toj, one
na uz djeda koji mu je se mogu nai i u jo 15 zemalja
priao prie iz A meri- irom svijeta.
kog graanskog rata.

29. april - 26. dumade-l-ula

65