Diplomski Znanosti O Okolisu

SVEUILITE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
BIOLOKI ODSJEK, GEOGRAFSKI ODSJEK I GEOLOKI ODSJEK
Zvonimirova 8
10.000 Zagreb
SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ: ZNANOSTI O OKOLIU
1. UVOD
Nedvojbeno je da su znanosti o okoliu u zadnjih 50 godina postale interdisciplinarno podruje u

mnogim sferama prirodoslovnih, tehnikih i biotehnikih znanosti. Zatita prirodne i krajobrazne
raznolikosti ne samo da je znaajno podruje aplikativne ekologije nego i najosnovniji uvjet
odrivog tehnolokog razvoja Hrvatske. To implicira potrebu za edukacijom takvih visoko
obrazovnih profila koji e se moi ukljuiti u djelatnost vezanu za zatitu prirode i okolia,
voenje tehnolokih procesa s visokim ekolokim standardima i ureenje i planiranje prostora.
Na Biolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta od 1980. godine izvodi se studijski

program: ekologija kao posebno usmjerenje studija biologije. Analiza zapoljavanje dosada
diplomiranih inenjera biologije ekolokog usmjerenja su pokazala da oni nalaze odgovarajua
zaposlenja u svim sferama istraivake djelatnosti i djelatnosti za zatitu bioloke raznolikosti.
Dosadanja iskustva su pokazala da studijski program diplomiranog inenjera biologije ekolokog

usmjerenja ima naglaene znanstvene prirodoslovne sadraje. Iz toga razloga novi alternativni
sveuilini studij: Znanosti o okoliu naglaava aplikativnu stranu ekologije i interdisciplinarnost
izmeu biolokih, geolokih i geografskih aspekata zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti.
Znanosti o okoliu (Environmental Scieneces) kao sveuilini programi na razliitim studijskim

razinama ine osnovu interdisciplinarnih studija na mnogim europskim i amerikim sveuilitima
kao to su npr.:
Master's program in Ecotechnology and Sustainable Development, Department of Natural and
Environmental Science, Mid Sweden University;
School of Biosciences, University of Birmingham sa studijskim programima: Environmental
Biology, Ecology and Conservation Biology;
Environmental Sci. Department; College of Tech. Environment and Life Sci. University of
Rhode Island, USA).
Centar for the Study of Environment and Research, University of California, Santa Barbara.
Iz razloga to sveuilini diplomski studijski program Znanost o okoliu ima interdisciplinaran

pristup, u njegovoj realizaciji sudjeluju sve prirodoslovne struke na Prirodoslovno-matematikom
fakultetu. Studijski sadraji su usko povezani s alternativnim sadrajima i na drugim biotehnikim
i tehnikim fakultetima. Sadrajna interdisciplinarnost studijskog programa Znanosti o okoliu je
osnova mobilnost studenata izmeu pojedinih struka ne samo na PMF-u nego i na Sveuilitu.
Mogui partneri izvan visokokolskog sustava su: Institucije Dravne uprave za zatitu prirode i
prostorno ureenje, Nacionalni parkovi, Vodoopskrba, Hrvatske vode, Vodoprivreda, Slatkovodno
i morsko ribnjaarstvo, Akvakultura itd.
2. OPI DIO
2.1. NAZIV ZNANSTVENOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA: ZNANOSTI O OKOLIU

(ENVIRONMENTAL SCIENCES)
2.2. NOSITELJ I IZVOA STUDIJSKOG PROGRAMA: odsjeci Prirodoslovno-matematikog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu:
BIOLOKI ODSJEK
GEOGRAFSKI ODSJEK
GEOLOKI ODSJEK
2.3. DIPLOMSKI STUDIJI: Znanosti o okoliu (trajanje 2 godine)
Nositelj studija: Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Izvoai studija: Bioloki odsjek, Geografski odsjek i Geoloki odsjek PMF-a
Uvjeti upisa na studij

Uvjet je zavreni Preddiplomski studij Znanosti o okoliu, interodsjeki studij Biolokog,
Geografskog i Geolokog odsjeka.
KOMPETENCIJE ZAVRETKOM STUDIJA:

Diplomski istraivaki studijski program nastavak je temeljnog prediplomskog studija.
Organiziran je na modularnom principu. Na ovom stupnju predviena je odreena specijalizacija
odabirom i upisom izbornih kolegija. Zbog naglaenog primijenjenog karaktera studijskih
programa predviena je i radna praksa u partnerskim institucijama.
o Unapreenje djelatnosti vezanih za zatitu prirode: planiranje prostora, izrada ekolokih

studija, upravljanje vodoopskrbnim sustavima i ureajima za proiavanje voda i zbrinjavanje
otpada, gospodarenje i upravljanje prirodnim resursima;
o Znanstvenoistraivaki rad u podruju prirodnih znanosti, grana ekologija, ekotoksikologija,

zoologija, botanika, ija glavnina poslova i zadaa zahtijeva visoki stupanj strunog znanja. Tu
su obuhvaena i zanimanja znanstvenika koji unapreuju i razvijaju teorije i metode,
primjenjuju znanstvene spoznaje, obrazuju na sustavan nain, aktivno djeluju u
fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima;
o Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitikih dosega i mogunosti primjene u rjeavanju

odreenih prostornih problema;
o Razumijevanje utjecaja i meudjelovanja prirodnih imbenika te zakonitosti koje se javljaju u
prirodogeografskim procesima;
o Razumijevanje utjecaja i meuzavisnosti drutvenogeografskih imbenika u prostoru
o Poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u
okoliu;
o znanstveno-istraivaki rad u podruju u zatiti okolia ija glavnina poslova i zadaa zahtijeva
visok stupanj strunog znanja (upravljanje i koritenje prirodnih resursa voda, nafta, metalne
i nemetalne mineralne sirovine, upravljanje i kontrola tehnolokih procesa cementna
industrija, keramika industrija, sintetski minerali, ...);
o Vjetine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja biolokih, geografskih i geolokih
podataka, posebice uz pomo GIS programa;
o Vjetine naprednog sluenja geografskim i geolokim kartama i kartiranja
o Vjetine samostalnog terenskog rada;
o Sposobnost pretraivanja i vrednovanja informacija;
o Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitikih dosega i mogunosti primjene u rjeavanju
odreenih prostornih problema;
o Razumijevanje utjecaja i meudjelovanja prirodnih imbenika te zakonitosti koje se javljaju u
prirodogeografskim procesima;
o Razumijevanje utjecaja i meuzavisnosti drutvenogeografskih imbenika u prostoru
o Razumijevanje meudjelovanja drutva i okolia;
o Poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u
okoliu;
o Vjetine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja geografskih podataka, posebice uz
pomo GIS programa;
o Vjetine naprednog sluenja geografskim kartama i kartiranja;
o Vjetine samostalnog terenskog rada;
o Sposobnost pretraivanja i vrednovanja informacija;
o Sposobnost samostalnog istraivakog rada te strunog izraavanja u usmenoj i pismenoj
formi;
ZANIMANJA ZA KOJA BI STUDENT/STUDENTICA BIO OSPOSOBLJEN/OSPOSOBLJENA ZAVRETKOM
STUDIJA:
o voditelji strunih slubi u nacionalnim parkovima i zatienim rezervatima prirode;
o znanstveni i struni suradnicima istraivakim projektima za potrebe izrade ekolokih studija

kao podloga za planiranje i ureenje prostora;
o voditelj strunih slubi u Dravnoj upravi za ureenje prostora i zatitu prirode;
o voditelji strunih slubi u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske

vode, Hrvatske ume, Hrvatske ceste...);
o znanstveni i struni suradnici u zavodima za prostorno planiranje i ureenje;
o struni suradnici u tijelima dravne uprave te lokalne uprave i samouprave;
o istraivai u ekolokim laboratorijima: istraivai, asistenti i znanstveni suradnici;
o struni suradnici u dravnim institucijama uprave kao naelnici odjela za ekoloku

zatitu i prostorno ureenje;
o analitiari u laboratorijima vodoopskrbnih postrojenja i u ureaja za proiavanje otpadnih

voda.
o istraivai, asistenti i znanstveni suradnici u znanstvenim ustanovama
Preddiplomski studijski programi koji su dovoljni za praenje diplomskog studija iz Znanosti o
okoliu: Preddiplomski sveuilini studij: Znanosti o okoliu
2.4. Ne planira se objedinjavanje preddiplomskog i diplomskog studijskog programa u jednu

cjelinu
2.5. Nakon zavretka diplomskog studijskog programa Znanosti o okoliu stjee se naziv:
Magistar znanosti o okoliu
3. OPIS PROGRAMA
3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE
POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

4. GODINA
7. SEMESTAR 8. SEMESTAR
NASTAVNIK KOLEGIJ SATI SATI
ECTS ECTS
SEMESTR. SEMESTR.
BODOVI BODOVI
(P + V + S)* (P + V + S)*
BO4220 Habdija
Naela i metodologija znanstvenog
Poar-Domac rada u znanostima o okoliu
2+0+0 2
BO4157 Pevalek-
Kozlina
Fiziologija bilja 2+3+0 6
Kniewald Instrumentalne metode analize
2+0+0 2
Bermanec kakvoe okolia
Palinka Geoloki aspekti zbrinjavanja
2+1+0 4
Otpada
BO4168 Oroli
Fiziologija ivotinja 3+3+0 7
GGP2010 Filipi Primijenjena klimatologija 2+0+2 5
GGP20202 Orei Primijenjena hidrogeografija 2+1.5+1.5 5
Izborni sadraji (sati/semestar) 180 16 150 13
BO4311 Terenska nastava iz bioloke,
geografske i geoloke zatite 120 12
prirode**
UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30
* P = predavanja, V = praktikum- vjebe, S = seminar
** Terenska nastava ne rauna se u tjedno optereenje
5. GODINA
9. SEMESTAR 10. SEMESTAR

ECTS ECTS
SEMESTR. SEMESTR.
BODOVI BODOVI
(P + V + S)* (P + V + S)*
BO4170 Kerovec
Ekologija ivotinja 2+3+1 8
BO4171 Hrak Ekologija biljaka 2+3+1 8

GGP2050 Bognar
Primijenjena geoekologija 3+1.5+1.5 7
Faivre
Diplomski rad sa seminarom 300 24
Diplomski ispit 60 6
Izborni sadraji 90 7
UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30
IZBORNI SADRAJI
MODUL: BIOLOKA ZATITA OKOLIA

Izborni kolegiji u 7., 8., 9. i 10 semestru

ECTS ECTS
SEMESTR. SEMESTR.
BODOVI BODOVI
(P + V + S)* (P + V + S)*
BO4221 Legovi Ekoloki modeli u zatiti
2++2 5
okolia
BO4112 Deli Genetiko inenjerstvo u
2+2+0 6
biotehnologiji
BO4172 Hrak Zatita bioloke i
2+1+0 3
Matoec krajobrazne raznolikosti
BO4047 Kolobuar
Biotestovi 2+1+1 4
Pavlica
BO4223 Mieti Akvakultura i ribarstvo 2+2+0 5
BO4166 Primc
Ekologija protista 2+2+0 5
Vilii
BO4061 Habdija Energetika ekosustava i
2+2+0 5
Stilinovi biokemijski ciklusi
BO4224 Sipos Tehnologija obrade
2+2+0 5
otpadnih voda
BO4174 Hrak Bioloka raznolikost
hrvatske flore i faune i 4+0+0 5
ugroene vrste
BO4225 Legovi Informatiki sustavi u
2+2+0 5
znanostima o okoliu
BO4169 Springer Ekotoksikologija 2+2+0 5

MODUL: GEOGRAFSKA ZATITA OKOLIA
NASTAVNIK SATI
KOLEGIJ SATI
ECTS SEMESTR. ECTS
SEMESTR.
BODOVI (P + V + BODOVI
(P + V + S)*
S)*
GGM2045 Toski Analize u GIS-u 1+0+2 4

GGP2045 Faivre Strukturna
4
geomorfologija 2+1+0
GGP2046 Bognar Geomorfologija i 1.5+0+1.5
4
hidrografija kra
GGP2047 Bognar Osnove speleologije 2+0+1 4
GGD2030 Pejnovi Planiranje i razvoj 3+0+0
4
ruralnog prostora
GGD2180 Orei Upravljanje 3+0+0
3
priobaljem
GGR2010 Pejnovi Geografija kra 3+0+0 3
GGD2080 Faivre, Orei Prirodni rizici 2+0+1 4
GGD2045 Ili, Orei Prirodni resursi 2+0+1 4
GGD2110 Fuerst Povijest okolia 1+1+1 4
GGP2040 Bognar, Faivre Primijenjena
5
geomorfologija 2+1+1
MODUL: GEOLOKA ZATITA OKOLIA

NASTAVNIK SATI SATI

KOLEGIJ SEMESTR. ECTS SEMESTR. ECTS
(P + V + BODOVI (P + V + BODOVI
S)* S)*
Bermanec,
3
Kniewald Mineroloigija okolia 2+0+0
Kapelj Hidrogeokemija i
4
zatita podzemnih voda 2+1+0
Prohi Geokemija okolia 2+1+0 4
Ahel Organska geokemija
2+1+0 4
zagaivala
Bogunovi Osnove tloznanstva 2+1+0 4
3.2. OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA
DIPLOMSKOG STUDIJA
ZNANOSTI O OKOLIU
NAELA METODOLOGIJE ZNANSTVENOG RADA U
NAZIV KOLEGIJA:
ZNANOSTIMA O OKOLIU
Diplomski studij: ZNANOSTI O OKLOLIU
GODINA STUDIJA: 4/5
SEMESTAR STUDIJA: 7. ili 8. ili 9.
PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za svakog
autora):
Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prof. dr. sc. Antonieta Poar-Domac, PMF
DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO
(upisati nastavnik ili asistent)
predavanja 1 nastavnik
praktikum
seminar 1
Terenska nastava (dana)
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje spoznaja o organizacija istraivakog rada na terenu i u laboratoruiju.

Objavljivanje postignutih rezultata (kako koncipirati i napisati znanstveni prilog).
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

Istraivaki rad na terenu i laboratoriju: (1) postavljanje problema i ciljeva istraivanja; (2) postavljenje
hipoteze; (3) razmatranje i postavljanje istraivakog programa; (3) vremenski slijed plana istraivanja i
obrade materijala; (4) istraivaka oprema. Voenjeterenskih i laboratorijskih dnevnika rada. Odabir
raunalnih programa za organizaciju tabelarnih i slikovnih priloga. Odabir statistikih metoda. Kako
organizirati, sastaviti i napisati diplomski rad. Izvori podataka: pregled literature, kompjutersko pretraivanje
baza podataka, citiranje izvora podataka. Vrste publikacija: popularni i struni prilozi, znanstveni prilozi,
revijalni prilozi, elaborati, studije, udbenici i prirunici.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje buduih

istraivaa za: samostalno uoavanje i postavljanje ciljeva istraivanja i radne hipoteze; objektivno
interpretiranje postignutih rezultata; definiranje statistike signifikantnost zakljuaka i znanstvene izvornost
postignutih rezultata.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Obavezno sudjelovanje u

nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaih zadaa i seminara, te
polaganje kolokvija u obliku testa.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i

zadaa.
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i seminari

NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na
praktikumu slijedi ispit.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Studentska anketa
KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

NASTAVNE SADRAJE
LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdava i godina izdanja, voditi rauna o tome da
obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma):
1. Pentecost, A. (1999): Analysing Environmental Data, Addison Wesley Longman.
2. Hairston, N. G. Ecological Experiments, Cambridge University Press.
3. Bart, J. Flinger, M. A. Notz, W.I. (1998): Samling abd Statistical methods for Behavioral Ecologists,
Cambridge University Press.
4. Silobri, V. (1983): Kako sastaviti i objeviti znanstveno djelo, Juvena, Zagreb
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o tome da
bude to je mogue novijeg datuma): Pod dopunskom literaturom podrazumijevamo niz udbenika iz ekologije
i podruja Enviromental Scineces koji su studentima dostupni iz donacija SABRE, a nalaze se u Sredinjoj
biolokoj knjinici, te izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA BILJA
NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR STUDIJA: 7
autora):
Docent, eljka Vidakovi-Cifrek, Botaniki zavod Biolokog odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu
Izvanredni profesor, Branka Pevalek-Kozlina, Botaniki zavod Biolokog odsjeka Prirodoslovno-
matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

EU(navedite kojem) Da, engleski
IZVOA NASTAVE
vjebe 3 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje temeljnih znanja o fiziolokim procesima u biljkama i metodama istraivanja u
fiziologiji bilja

1. UVOD U FIZIOLOGIJU BILJA - povijesni pregled, literatura, osobitosti biljaka u odnosu na druge
organizme; biljna stanica - uloga stanine stijenke, plazmatskih membrana, plastida, mitohondrija,
mikrotjeleaca i membranskih sustava u fiziolokim procesima; energija i ivi sustavi, zakoni
termodinamike, slobodna energija, elektrokemijski i redoks potencijali; enzimi - djelovanje i regulacija
aktivnosti
2. VODA I BILJNE STANICE: PRIMANJE, PROVOENJE I IZLUIVANJE VODE - uloga vode u
biljkama, procesi primanja vode u biljke, vodni potencijal, vodni status biljke, regulacija vodne
ravnotee, provoenje vode kroz biljku: korijenov tlak i transpiracijski usis, izluivanje vode:
transpiracija i gutacija, mehanizam i regulacija otvaranja i zatvaranja pui
3. MINERALNA PREHRANA I ASIMILACIJA MINERALNIH TVARI - mineralne tvari nune za
ivot biljaka makroelementi i mikroelementi: primanje, uloga i znaenje, mikoriza, halofiti,
asimilacija nitrata i amonijaka i bioloka fiksacija duika, asimilacija sumpora, fosfora, kationa i kisika
PRIJENOS OTOPLJENIH TVARI - pasivan i aktivan prijenos, mehanizmi prijenosa unutar stanica,
tkiva i itave biljke
4. FOTOSINTEZA 1 - kemoautotrofija i fotoautotrofija, fotosinteza u algama i bakterijama, fotosinteza u
biljkama: struktura fotosintetskog aparata, reakcije fotosinteze na svjetlosti
5. FOTOSINTEZA 2 - reakcije fotosinteze u tami, fotorespiracija, C3, C4 i CAM biljke, uinak okolinih
imbenika (svjetlost, CO2, temperatura) na stopu fotosinteze, prijenos asimilata u biljci - model tlane
struje, heterotrofna prehrana: parazitske i mesojedne biljke
6. DISANJE I METABOLIZAM LIPIDA - stanino disanje i disanje itave biljke; aerobno disanje:
glikoliza, Krebsov ciklus, transportni lanac elektrona i sinteza ATP; oksidacijski ciklus pentoza-fosfata,
metabolizam lipida, mobilizacija priuvnih lipida i proteina; dini kvocijent; anaerobno disanje:
alkoholno i mlijeno-kiselinsko vrenje; utjecaj okolinih imbenika na intenzitet disanja
7. RAST, DIFERENCIJACIJA I RAZVITAK - unutarstanine regulacije: aktivnost gena i enzima, putovi
provoenja signala u eukariota, diferencijalna genska aktivnost; meustanine regulacije; rast:
meristemi, metode mjerenja rasta; determinacija; diferencijacija: razine i uzrok, korijen, izdanak;
polarnost biljne stanice; starenje i programirana smrt stanice: vanost i mehanizam; otpadanje organa
8. BILJNI REGULATORI RASTA (HORMONI) 1 auksini i giberelini: otkrie, struktura i biosinteza,
metabolizam, prijenos, fizioloki uinci, mehanizam djelovanja
9. BILJNI REGULATORI RASTA (HORMONI) 2 citokinini, etilen i apscizinska kiselina: otkrie,
struktura i biosinteza, metabolizam, prijenos, fizioloki uinci, mehanizam djelovanja
10. DJELOVANJE TEMPERATURE I SVJETLOSTI NA RAST I RAZVITAK BILJAKA - dormancija
pupova i sjemenki - tvrda sjemena lupina i dormantnost embrija; uloga regulatora rasta u dormanciji;
11. DJELOVANJE NA RAST I RAZVITAK BILJAKA - fotomorfogeneza, fitokromi: svojstva,
lokalizacija, mehanizam djelovanja i odgovori; dnevni ritmovi
12. KONTROLA CVJETANJA - uinak starosti na cvjetanje, endogeni ritmovi, biljke kratkog dana, biljke
dugog dana i dnevno neutralne biljke, vernalizacija, signali ukljueni u cvjetanje, inhibicija cvjetanja,
uloga regulatora rasta u cvjetanju
13. OBRAMBENI MEHANIZMI BILJAKA: POVRINSKA ZATITA I SEKUNDARNI METABOLITI
- kutin, suberin i voskovi, terpenski i fenolni sekundarni metaboliti, tvari koje sadre duik, raspodjela i
uloga sekundarnih metabolita
14. FIZIOLOGIJA STRESA - manjak vode i otpornost na suu, niske temperature - hlaenje i smrzavanje,
visoke temperature - toplotni stres i toplotni ok, poveana i smanjena koncentracija soli u tlu, manjak
kisika, svjetlosni i UV stres, oneienje zraka, biogeni stres
15. FIZIOLOGIJA GIBANJA - gibanja organa: fototropizam, geotropizam, tigmotropizam i kemotropizam,
nastijska gibanja: fotonastija, termonastija, kemonastija, seizmonastija, tigmonastija, nastijska gibanja
pui, autonomna gibanja, turgorom uvjetovana gibanja: turgorski mehanizmi za izbacivanje i trcanje,
higroskopska gibanja, kohezijska gibanja
VJEBE
1. Graa i funkcija biljne stanice promatranje mikroskopom, vitalno bojenje stanica, promatranje i bojenje
stanine stijenke. Propusnost stanine membrane.
2. Dokazivanje nekih kationa, aniona i organskih kiselina u biljnim stanicama i tkivima.
3. Kvalitativno i kvantitativno odreivanje ugljikohidrata.
4. Dokazivanje proteina i sekundarnih produkata u biljnim tkivima.
5. Odreivanje osmotskog potencijala u stanicama.
6. Primanje, provoenje i izluivanje vode: korijenov tlak, transpiracijski usis, transpiracija, gutacija.
Odreivanje otvorenosti pui.
7. Odreivanje aktivnosti enzima amilaze, saharaze, fosforilaze, katalaze, lipaze, polifenoloksidaze,
glikozidaze.
8. Odreivanje stope fotosinteze kisikovom elektrodom. Ekstrakcija fotosintetskih pigmenata, razdvajanje
kromatografijom i spektrofotometrijsko odreivanje. Razdvajanje biljnih pigmenata tekuinskom
kromatografijom visoke djelotvornosti. Dokazivanje kroba u listovima.
9. Odreivanje intenziteta disanja i dinog kvocijenta, model dinog lanca. Odreivanje stope disanja i stope
fotosinteze kisikovom elektrodom. Alkoholno vrenje.
10. Djelovanje auksina, giberelina i etilena.
11.Transformacija biljnih stanica agrobakterijom.
12. Gibanja
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Stjecanje znanja iz fiziologije bilja
i povezivanje sa srodnim znanstvenim strukama; primjena steenih znanja u eksperimentalnom radu
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Redovito polaenje i aktivno

sudjelovanje u nastavi, provjera znanja tijekom semestra putem kolokvija
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohaanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja, vjebe
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA kolokviji; pismeni i usmeni ispit
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Anonimne studentske ankete

NASTAVNE SADRAJE STANINA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA
Pevalek-Kozlina, B. (2003) Fiziologija bilja. Sveuilini udbenik. Profil International, Zagreb.
Regula, I., Pevalek-Kozlina, B., Vidakovi-Cifrek, ., Jeleni, B. (2003) Praktikum iz fiziologije bilja.
Skripta za internu uporabu
bude to je mogue novijeg datuma):
Buchanan, B., Gruissem, W., and Jones, R. L. (2002): Biochemistry and Molecular Biology of Plants. John
Wiley & Sons.
Mohr, H. and Schopfer, P. (1995): Plant Physiology. Springer Verlag, Berlin.
Sitte, P., Ziegler, H., Ehrendorfer, F. and Bresinsky, A. (1998). Lehrbuch der Botanik fr Hochschulen.
Gustav Fischer, Stuttgart.
Stryer, L. (1991): Biokemija. kolska knjiga, Zagreb.
Taiz, L. and Zeiger, E. (2002): Plant Physiology. Sinnauer Ass. Inc. Sunderland, Massachusetts.
NAZIV INSTRUMENTALNE
KOLEGIJA: ANALITIKE METODE U
ISTRAIVANJU OKOLIA
AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za svakog
autora):
Dr.sc. Goran Kniewald, znan.savjetnik IRB i nasl. red. prof. PMF Zagreb
Dr.sc. Vladimir Bermanec, red. prof. PMF Zagreb
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 4.
SEMESTAR STUDIJA: 7
IZVOA NASTAVE
vjebe
seminar
ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosjenog
studenta na svladavanju gradiva, izvravanju obaveza i pripremi za ispit, ukljuujui sve oblike nastave i
samostalni rad studenta): 3
CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati polaznike s modernim instrumentalnim analitikim metodama
u znanosti o okoliu, te stjecanje uvida u laboratorijske tehnike pripreme i predobrade uzoraka.
NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

1. Uloga i znaenje kemijske analize u istraivanju okolia 2. Uzorkovanje i klasine metode kemijske
analize u istraivanju okolia 3. Spektrofotometrijske metode 4. Elektroanalitike metode 5. Spektrometrija
masa 6. Specijalne metode analize krutih uzoraka 7. Plinska kromatografija 8. Analitike metode za vode 9.
Analitike metode za zrak 10. Direktne spektrofotometrijske metode analize plinovitih zagaivala 11.
Analitike metode za sumpor-dioksid 12. Analitike metode za ugljik-monoksid 13. Analitike metode za
duikove okside 14. Analitike metode za ugljikovodike 15. Analitike metode za partikulatnu tvar 15.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih postignua,
kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.): Pohaanje nastave te
izrada seminarskog rada koji se prezentira pred kolegama studentima.
UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja to vee efikasnosti
studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i aurno izvravanje obaveza, a izvrenje obaveza
trebalo bi biti nuan uvjet za polaganje ispita i imati znaajan utjecaj pri formiranju ocjene): Izrada i
prezentacija seminarskog rada.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i nakon
toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika provjere
studentskih postignua):
Usmeno, ili pismeno i usmeno polaganje ispita. Zavrna ocjena ukljuuje i ocjenu seminarskog rada.
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogali pratiti
kolegij):
Kemija I i II (preporua se i Analitika kemija I i II), Osnove elementne i fazne analize, svi predmeti iz 2.
godine
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi rauna o tome
da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma):
Manahan, S.E. (1994): Environmental Chemistry, 6th edition, Lewis Publishers, Boca Raton.
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o tome
da bude to je mogue novijeg datuma):
NAZIV KOLEGIJA: GEOLOKI ASPEKTI ZBRINJAVANJA OTPADA

autora):
Prof.dr. Ladislav Palinka
GODINA STUDIJA: 4.
SEMESTAR STUDIJA: 7.
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 Nastavnik
vjebe 1 Asistent
seminar
samostalni rad studenta):
CILJ KOLEGIJA:
Rudarstvo, industrijalizacija, gradnja energetskih postrojena, nuklearnih centrala, prometnica, naftovoda,
promjena naina ivljenja u urbanim i ruralnim sredinama, ugroavaju okoli i dovode do enormnog
poveanja koliine otpada. Dugogodinje zanemarivanje zbrinjavanja svih vrsta otpada i uspostavljanje
odgovarajue zakonske regulative uzrok su bujanja divljih odlagalita komunalnog i opasnog otpada.
Potreba za izgradnjom tehniki opremljenih odlagalita zahtjeva brojna tehnika i tehnoloka rjeenja.
Geoloki aspekti uspjenog odabira lokacije odlagalita su poznavanje geoloke grae terena, reima
podzemnih voda, retencionih svojstava umjetnih i prirodnih barijera, geokemijskih i geomehanikih
svojstava noseih stijena i prognoza postojanja ili procjena vrijednosti postojeih mineralnih sirovina.
Kolegij se bavi modernim tehnikim rjeenjima odlagalita, krutog, tekueg, opasnog, i nuklearnog otpada i
geolokim preduvjetima za njihovu sigurnu, dugotrajnu upotrebu i konano konzervaciju.

1. Definicija otpada, vrste otpada (kruti, tekui, plinski, opasni, radioaktivni, komunalni itd.)
2. Proizvoai otpada (industrija, energetska postrojenja, rudarstvo, komunalna infrastruktura,
poljoprivreda). Sistemi zbrinjavanja (nepreraeni, preraeni otpad), spalionice otpada, komunalna
odlagalita, kanalizacija, prerada otpadnih voda, rudna jalovita, industrijska odlagalita, nuklearna
odlagalita (nisko, srednje i visoko aktivnog radioaktivnog otpada).
3. Spalionice, obrada ostataka nakon spaljivanja, emisije zagaivala i toksikanata, problem dioksina,
ponaanje dioksina u okoliu, proizvodnja energije, odlaganje i upotreba sagoretina, spremanje filtrata iz
sagorjevnih plinova (bunkeri, stari rudarski podzemni radovi).
5. Odlagalita krutog otpada;
Odlagalita komunalnog otpada, tehnike karakteristike, geomembrane, kemija izluevina, bioplin, baliranje,
kompostiranje, geoloke karakteristike idealnog odlagalita komunalnog otpada, monitoring, transport
zagaivala, remediacija i konzervacija, iskustveni primjeri.
6. Odlagalita industrijskog i opasnog otpada; izvori (rudarenje, naftna industrija, metalurgija,
farmaceutika), priprema odlaganja (zrano filtriranje, ekstrakcije, kemijska oksidacija, membranski procesi,
adsorpcije aktivnim ugljenom, likvefakcija), bioloki postupci, stabilizacija i solidifikacija, termalni metodi,
7. Mjesta odlaganja industrijskog i opasnog otpada; izbor mjesta, geoloki kriteriji, zatita podzemnih voda,
skupljanje izluevina, geomehanika stabilnost, remedijacija tla, voda, monitoring, GIS, iskustveni primjeri.
8. Radioaktivni otpad; vrste radioaktivnog otpada (industrija, medicina, znanstvena istraivanja, proizvodnja
nuklearne energije, proizvodnja oruja), priroda radioaktivnosti, ionizirajua zraenja, mjerenje
radioaktivnosti (doze i jedinica sievert), bioloki efekti zraenja, lanana fisija, prirodni izvori zraenja,
problem radona, umjetni izvori zraenja, stupanj izloenositi zraenju.
9. Radiotoksinost (granice opasnog), hrvatski propisi (legislativa), nisko-srednje i visokoaktivni otpad,
kratkoivui i dugoivui otpad.
10. Odlaganje radioaktivnog otpada, izbor lokacije, povrinska i podzemna odlagalita (nisko i srednje
aktivni otpad), duboka geoloka odlagalita, stanje u Hrvatskoj, optad iz NE Krko, mogui akcidenti,
iskustveni primjeri.

kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Nastava ukljuuje seminarske radove, domae zadae, kolokvije, upotrebu modernih nastavnih pomagala
(power point, CD filmove, diapozitive), meu-ispit (pismeni).
Vjebe ukljuuju posjet objektima od interesa (Jakuevac, Nuklearna elektrana, IRB itd.)
trebalo bi biti nuan uvjet za polaganje ispita i imati znaajan utjecaj pri formiranju ocjene):
Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena svih aktivnosti tijekom semestra ukljuujui meu ispit.
Ocjena rada tijekom semestra ima znatan utjecaj na konanu ocjenu nakon zavrnog ispita.
Ispit se polae pismeno, a na zahtjev studenta ili nastavnika moe se odrati i usmeni ispit.
kolegij):
Mineralogija, petrologija, geokemija
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi rauna o tome da
1. LaGrega, D.M., Buckingham, P.I., Evans, C. J.: Hazardous Wast Managment, McGraw-Hill, 1994,
str. 1145.
2. Murarka, I.P.: Solid waste disposal na reuse, Vol. I., Vol. II., CRC Press, 1987., str. 347.
3. Simoni, V.: Svjetska iskustva u zbrinjavanju otpada, ZGO, Ognjen Prica, 1991., str. 472.
1. Chemley, H.: Geosciences, environment and man, Elsevier, 2003., str.525.
Jahi, M.: Deponije i zatita voda, Sarajevo, 1980., str. 143.
NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA IVOTINJA

Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR STUDIJA: 8
autora):
Doc. dr. Nada Oroli, Sveuilite u Zagrebu

EU(navedite kojem) Engleski
IZVOA NASTAVE
predavanja 3 Nada Oroli
vjebe 3 Vesna Benkovi, Ivna Kocijan, Duje Lisii
seminar
CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati studente sa temeljnim fiziolokim principima. Posebni naglasak
staviti e se na integrativne principe fiziologije (od molekula do organizma) te temeljne fizioloke mehanizme
i adaptacije u ivotinja i ljudi.

1. tjedan: to je animalna fiziologija? Pogled na ljudsko i ivotinjsko tijelo u starih Grka i Rimljana
(Aristotel, Herodon, Erazistrat, Galen i pneumatologija), fiziologija u srednjem vijeku (Andreas Versalius,
William Harvey), fiziologija u moderno doba: Njemaka kola fiziologije, francuska kola fiziologije,
engleska kola fiziologije, amerika kola fiziologije. Moderne metode u fiziologiji (molekularne i
stanine), primjena imunolokih metoda u fiziologiji, biokemijske metode u fiziologiji, moderni pristup
sistemskoj fiziologiji: knock-in i knock-out transgenski mievi, neurofizioloke i neuroetoloke metode,
pojam unutranjeg okolia homeostaza, negativna i pozitivna povratna sprega kao temeljni principi
homeostaze. Vrste biolokih makromolekula: Ugljikohidrati, lipidi, proteini, nukleinske kiseline. Zakoni
termodinamike i njihova primjena u fiziologiji, pojam slobodne energije i njena veza sa biokemijskim
reakcijama, enzimi i enzimska kataliza, svojstva enzima, temeljni principi aerobnog i anaerobnog
metabolizma.
2. tjedan: Graa biolokih membrana, temeljne fizike pojave na membranama: Difuzija, osmoza.
Osmolaritet i tonicitet, Donnanova ravnotea, raspodjela iona u i izvan stanice, vrste membranskog
transporta: Difuzija kroz membranu, olakana difuzija, aktivnu transport, K/Na crpka, kemiosmotska
teorija, selektivnost membranskih kanala za elektrolite i neelektrolite. vrsti i kanalski spojevi meu
stanicama, transport iona i vode kroz epitelne stanice. Elektrine pojave na membranama, vodljivost i
otpor ionskih kanala, elektrina svojstva lipidnog dvosloja, otporniko-kondenzatorski model membrane,
elektrotoniki odgovor membrane na elektrini podraaj, ravnoteni potencijal iona, Nernstova jednadba,
Goldmanova jednadba, uloga pojedinih iona u stvaranju potencijala mirovanja, izravna i neizravna uloga
K/Na crpke u stvaranju i odravanju potencijala mirovanja.
3. tjedan: Aktivni odgovor membrane na elektrini podraaj: Akcijski potencijal. Temeljna svojstva
akcijskog potencijala (apsolotna i relativna nepodraljivost membrane, granina krivulja, princip sve ili
nita, toniki i fazni odgovor membrane na podraaj). Kako su otkriveni temeljni principi postanka AP-a?
Naponski regulirani Na i K kanali, permeabilnost membrane za ione tijekom AP-a, Hodkinov ciklus. Gdje
su kanali smjeteni? Tetrodotoksin i njegovo djelovanje, protok struje kroz pojedine kanale (patch-
clamp metoda), ionska selektivnost kanala, skruktura pojedinih kanala. irenje elektrinih impulsa kroz
neuron, brzina kretanja AP-a kroz akson, irenje AP-a niz akson, uloga mijelina u provoenju AP-a i
skokovito provoenje. Kemijske i elektrine sinapse: graa i svojstva, prijenos informacije preko kemijske
sinapse, brzi i spori sinaptiki prijenos, neuromuskularna veza, postsinaptiki potencijali, reverzni
potencijal, ekscitacijski i inhibicijski postsinaptiki potencijali i struje, predsinaptika inhibicija,
predsinaptiko isputanje neuroprijenosnika, molekularni mehanizmi otputanja neuroprijenosnika.
4. tjedan: Temeljna svojstva neuroprijenosnika i njihovih receptora: Acetilkolin, glutamat, GABA,
norepinefrin, dopamin, serotonin, peptidni neuroprijenosnici. Graa i funkcija nikotinskog acetilkolinskog
receptora, receptori sporog prijenosa, neuromodulacija, sinaptika intergacija signala: vremenska i
prostorna sumacija. Sinaptika plastinost: Kratkotrajna homosinaptika modulacija, depresija i
potencijacija. Heterosinaptika modulacija, dugotrajna potencijacija i depresija: molekularni mehanizmi
pamenja u hipokampusu gulutamatni AMPA i NMDA receptori. Fukcionalna organizacija ivanog
sustava, refleksni luk i njegova evolucija, centralni i periferni iani sustav, lena modina i refleksi,
evolucija mozga, dijelovi mozga i njihova funkcija, modana lateralizacija, govor, autonomni ivani
sustav: graa i zadaa, refleksi mokrenja i defekacije.
5. tjedan: to su osjetila i emu slue? Opa svojstva osjetilne recepcije, ulazno-izlazni odnosi signala
receptora, Weber-Fechnerov zakon, frakcioniranje podraaja, lateralna inhibicija. Fiziologija okusa,
fiziologija njuha, fiziologija vomeronazalnog osjetila u ivotinja i ljudi, somatski osjetilni sustav, pojam
receptivnih polja. Fiziologija vida, evolucija oiju, oko sisavca, fotoreceptori, stvaranje i kodiranje signala
u mrenici, prijenos signala u mozak, funkcionalna organizacija vidne kore. Sloene oi kukaca, recepcija
polarizirane svjetlosti. mehanorecepcija: stanice s dlaicama, fiziologija sluha: Graa uha, graa punice,
Cortijev organ i njegova funkcija. Kako punica kodira glasnou i visinu tona? Vestibularni organi
sisavaca, statociste rakova, termoreceptori zmija jamiarki.
6. tjedan: Kemijski signali u tijelu, kemijski signali za meustaninu komunikaciju, graa i funkcija sluzi,
proizvodnja i sekrecija proteina, egzokrine i endokrine lijezde. Principi homonske regulacije, hormonski
receptori, prijenos hormonskog signala u stanicu: unutarstanini glasnici i njihovo djelovanje. Endokrine
lijezde sisavaca, os hipotalamus-hipofiza, hormoni adeno- i neurohipofize, hormoni titnjae, hormoni
kore nadbubrene lijezde, hormoni modine nadbubrene lijezde, hormoni pankreasa, hormon rasta i
njegovi antagonisti, kalcitonin i hormon patitne lijezde, atrijski natriuretski peptid, spolni hormoni,
menstrualni ciklusi i ciklike promjene uterusa, hormoni kukaca: hormoni reguliraju razvoj leptira.
Egzokrine lijezde: prozvodnja i luenje sline, Predne lijezde kukaca i paukova.
7. tjedan: to su miii? Miii kao motor, miii kao regulator drugih fiziolokih funkcija, klasifikacija
miia, makroskopska i mikroskopska graa miia, miofibrile, sarkomere, tanki i debeli miofilamenti:
aktin i miozin. Tropomiozin i troponin, laki lanci miozina, sustav t cjevica, sarkoplazmatski retikulum,
trijade, prijelaz AP-a sa t cjevica na sarkoplazmatski retikulum: dihidropiridinski i rijanodinski receptori,
otputanje Ca2+ iona iz SR-a. Interakcije kalcija s troponinom, kontrakcijski ciklus poprenoprugastog
miia, laki lanci miozina i kontrakcija glatkog miia, vrste miinih kontrakcija, mjerenje izometrike i
izotonike kontrakcije, ovisnost miine sile o duljini sarkomere i cijelog miia, jakost i sila pri
izotonikoj kontrakciji, optereenje miia i snaga kontrakcije, odnos sile, brzine kontrakcije i optimalne
izlazne snage miia, AP i miina kontrakcija, vremenska sumacija AP-a i tetanika kontrakcija,
motorike jedinice i njihova aktivacija, mehanika miia i kostiju.
8. tjedan: Funkcije krvi, temeljni hematoloki parametri, krvni proteini, krvne stanice i njihova uloga,
postanak krvnih stanica, eritrociti: postanak i razgradnja, regulacija proizvodnje eritrocita: eritopoietin,
krvne grupe, mehanizmi gruanja krvi: unutarnji i vanjski, uroena i steena imunost, imbenici uroene i
steene imunosti, primarni i sekundarni limfatiki organi, limfociti B i T, NK stanice, klonska selekcija,
protutijela i njihova funkcija, genetika protutijela, primarni i sekundarni imunosni odgovor, komplement,
sustav tkivne snoljivosti.
9. tjedan: Graa srca ivotinja i temeljni principi rada srca, srce sisavaca, graa i funkcija dijelova srca,
srani mii i njegova kontrakcija, stvaranje i provoenje elektrinih impulsa kroz srce, EKG, srani
ciklus, srani volumeni (udarni, krajnji sistoliki i krajnji dijastoliki, minutni). Kontraktilnost srca,
unutarnji i vanjski imbenici koji utjeu na kontraktilnost: Frank-Starlingov zakon, razina hormona,
autonomni ivani sustav. Potronja kisika u srcu, optereenje srca u raznim uvjetima. Komaprativna
fiziologija srca kraljenjaka, srca sa nesavitljivim perikardom, cirkulacijski sustavi riba koje diu zrak,
srce vodozemaca, srca gmazova, srce i fetalna cirkulacija u kraljenjaka.
10. tjedan: Cirkulacijski sustavi: graa i zadaa, otvoreni i zatvoreni cirkuolacijski sustavi, visokotlani i
niskotlani sustavi, mehanizam cirkulacije i regulacije protoka kroz tkiva, krvni tlak, arterije kao rezervoar
krvnog tlaka, regulacija protoka kroz arteriole: miogena aktivnost, metaboliti, hormoni, autonomni ivani
sustav. Kapliarni protok i izmjena tvari kroz kapilare, dinamika ravnotea meustanine tekuine i
plazme: Starlingova filtracijska hipoteza. Koloidno-osmotski tlak i njegova uloga u raspodjeli tekuine,
vene i venski protok, limfotok i limfna drenaa tkiva, venski priljev i srani volumeni, dinamika
raspodjela krvi izmeu venskog i arterijskog sustava, kratkotrajna i dugotrajna regulacija krvnog tlaka.
11. tjedan: Zato je potrebna osmotska regulacija? Elektroliti ljudskog tijela, obligatne i regulirane osmotske
promjene: osmoregulatori i osmokonformeri, protustrina izmjena, protustrujna pojaala i izmjenjivai,
osmotska regulacija u kraljenjaka, slatkovodne i morske ribe kotunjae, kloridne stanice, osmotske
promjene katadromnih i anadromnih riba, fiziologija lijezda solnica, osmotski ekstremni okolii, osmotsk
regulacija kraljenjaka u pustinji, upijanje vode izravno iz zraka. Funkcije i graa bubrega sisavaca,
nefroni, mehanizmi stvaranja mokrae, filtracijski mehanizmi u glomerulu, protustujna izmjena u bubregu,
koncentracija mokrae, uloga vaze rekte, regulacija luenja natrija preko bubrega: sustav renin-
angiotenzin-aldosteron
12. tjedan: Temeljni principi izmjene plinova, respiracijski pigmenti, hemoglobin kao alosteriki protein,
krivulje vezivanja kisika za hemoglobin, Bohrov efekt, Haldane-ov efekt, mehanizmi transporta kisika i
CO2 u krvi, disanje u zraku, disanje u vodi, pluna cirkulacija, mehanika disanja, pluni volumeni, ivana
kontrola disanja, disanje u ptica, disanje u vodi, fiziologija izmjene plinova preko krga. Zato je
acidobazna kontrola vana? Temeljni puferi u tijelu, sustav CO2-bikarbonat i njegova uloga, hemoglobin
kao pufer, bubreg kao regulator pH
13. tjedan: Unos hrane u tijelo, hranjenje u praivotinja, hranjenje medijem, hranjenje u spuvi, hranjenje
filtracijom u ptica i sisavaca, gastrovaskularne upljine, evolucija probavnih sustava, zubi i kljunovi. Vrste
probavnih sustava, probavni kanal, probava u ustima, probava u elucu: monogastriki i digastriki eluci,
probava u duodenumu, apsorpcija u tankom crijevu, dinamika crijeva i uinak prehrane, pokretnost
probavnog kanala, probavne izluevine, probavni hormoni, prehrambene potrebe ivotinja i ljudi.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti e, nakon to zavre ovaj

kolegij, razviti kompetencije za razumjevanje temeljnih fiziolokih principa koji su potrebni za homeostazu i
normalnu funkciju tijela. Poznavanje fiziologije neophodno je za znanstvenoistraivaki i struni rad u
biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehnikim znanostima.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Studenti su obavezni

pohaati predavanja i praktikume iz animalne fiziologije. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju
svakog semestra putem kolokvija.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohaanje predavanja i praktikuma
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polau pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo
ispitu, mora se uspjeno poloiti oba praktikumska kolokvija
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Studentskim anketama

NASTAVNE SADRAJE
D. Randall, W. Burggren, K. French: Eckert Animal Physiology, 5th ed., W.H.Freeman and Co., New York,
2002
NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA KLIMATOLOGIJA
NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipi, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR STUDIJA: 8
OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 60 Tjedno sati: 4
OBLIK NASTAVE BROJ SATI IZVOA NASTAVE
(i udio od ukupne satnice u %)
Predavanja 30 (50%) nastavnik
Vjebe - -
Seminar 30 (50%) Nastavnik i asistent
Predmetna terenska nastava - -
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Klimatologija
NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPE I SPECIFINE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):
Cilj kolegija je odrediti na koji nain klima utjee na razvoj i funkcioniranje prirodno-geografske i drutveno-
geografske sredine. Valja odrediti predvidive promjene u tim sredinama pod utjecajem klimatskih promjena, te
klimatske posljedice antropogenih utjecaja i prirodnih katastrofa.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Primijenjena klimatologija: definicija i razvoj
2. Metode istraivanja
2.1. Mjerenje klimatskih elemenata
2.2. Statistika obrada podataka
2.3. Klimatski modeli
3. Klima i prirodno-geografska sredina
3.1. Promjene klime i hidroloki procesi
3.2. Utjecaj klime na geomorfoloke procese
3.3. Klima i vegetacija
3.4. Klima i ivotinjski svijet
4. Klima i drutveno-geografska sredina
4.1. Klima i ovjek
4.2. Utjecaj klime na urbano planiranje i arhitekturu
4.3. Klimatski utjecaji u gospodarskim djelatnostima
4.4. Utjecaj klime na prometne sisteme
5. Klimatske promjene
5.1. Urbana klima
5.2. Klimatski ekstremi
OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:
Nazonost predavanjima i seminarima, izraen 1 seminarski rad
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU):
Uredno pohaanje nastave (80% termina), izrada 1 seminarskog rada
NAIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno
NAIN OCJENJIVANJA (PRIBLINI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):
Ispit 80% + seminarski rad 20%
OBVEZNA LITERATURA:
R. D. Thompson, A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp
DOPUNSKA LITERATURA:
Cubasch, U., D. Kasang (2000): Antropogener Klimawandel. Klett-Perthes. Gotha.128 pp
Theoretical and Applied Climatology
NAPOMENA: Poeljno pasivno poznavanje engleskog jezika.
NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA HIDROGEOGRAFIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orei, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 4
SEMESTAR STUDIJA: 8
Predavanja 30 (50 %) nastavnik
Vjebe - -
Seminar 20 (33,3 %) nastavnik
Predmetna terenska nastava 10 (16,6 %) nastavnik i asistent/struni suradnik
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Hidrogeografija
Cilj kolegija je razumijevanje povratne sprege izmeu pojavnih oblika vode i prirodnog i kulturnog krajolika,
te uloge vode kao kljunog elementa odrivog razvoja. Razvija se svijest o vodi kao stratekom dobru 21.
stoljea. Razvija se sposobnost samostalnog hidrogeografskog analiziranja nekog podruja.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Primijenjena hidrogeografija - definicija, cilj, zadatak i podjela
2. Metode istraivanja
3. Prirodogeografski imbenici otjecanja
4. Drutvenogeografski imbenici otjecanja
5. Porijeje kao prirodna cjelina, otjecanje u porijeju
6. Mrea tekuica, sustav tekuica
7. Dolina i njeni elementi
8. Hidrotehniki radovi i objekti
9. Oprirodnjavanje dolina
10. Ouvanje vlanih biotopa
11. Oneiavanje vodnih resursa
12. Voda kao kljuni element odrivog razvoja

Pohaanje nastave, izrada jednog seminarskog pismenog rada i njegovo izlaganje.
Nazonost na 66% predavanja i 80% seminara, nazonost na predmetnoj terenskoj nastavi, izraen i pozitivno
ocjenjen seminar
NAIN POLAGANJA ISPITA:
Pismeno i usmeno (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).
Urednost pohaanja i aktivnost u nastavi do 10% + seminar 20% + pismeni ispit 30% + usmeni ispit 40%
OBVEZNA LITERATURA:
Bonacci, O. 2003.: Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Graevinsko-arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu, IGH, Zagreb, 492 str.
Rianovi, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izdanje. kolska knjiga, Zagreb, 215 str.
Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.
Duki, D. 1984.: Hidrologija kopna. Nauna knjiga, Beograd, 498 str.
de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.
Barlow, M., Clarke, T. 2002.: Blue gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.
Clarke, R 1993.: Water: The International Crisis. MIT Press, Cambridge, 193 str.
Srebrenovi, D 1986.: Primijenjan hidrologija. Tehnika knjiga, Zagreb, 509 str.
Relevantni lanci u asopisima GeoJournal, Graevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,
Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.
NAPOMENA:
NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA IVOTINJA

GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR STUDIJA: 9
autora):
Redovni profesor, Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematiki fakultet
Doc. Dr. sc. Ivanica Ternjej, Prirodoslovno-matematiki fakultet
Doc. Dr. sc. Zlatko Mihaljevi, Prirodoslovno-matematiki fakultet
Vii asistent, Sanja Gottstein Matoec, Prirodoslovno-matematiki fakultet

EU(navedite kojem) na engleskom jeziku
IZVOA NASTAVE
vjebe 2 asistent
seminar 1 nastavnik, asistent
Terenska nastava (dana) 0

CILJ KOLEGIJA:
Ovaj kolegij ima za cilj omoguiti studentima da steknu znanja, vjetine i sposobnosti koje su im potrebne za
promatraje, analizu i interpretiranje injenica vezanih uz ekologiju ivotinja i ekolokih sustava te za
koritenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zatite.

Abiotiki imbenici, ekoloka valencija, ekoloka nia.
Obiljeja populacija: gustoa populacija, imbenici koji utjeu na gustou populacija, struktura populacija,
ivotni ciklusi i stopa preivljavanja. Interspecijski i intraspecijski odnosi, posebno kompeticija i predatorstvo.
Ope teorije raznolikosti vrsta.
Koncept ekolokih sustava. Raspored i osnovna obiljeja makroekosustava. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni
lanci. Protjecanje energije i kruenje tvari. Metabolizam zajednica - Primarna i sekundarna produkcija.
Struktura zajednica. Promjene zajednica Sukcesije.
Kopneni ekoloki sustavi: tundra i polarna podruja, travnjaci, pustinje i polupustinje, borealne ume, ume
umjerenog i tropskog pojasa, mediteranska podruja i planinska podruja, podzemlje. Utjecaj ovjeka na
kopnene ekoloke sustave.
Ekoloki sustavi kopnenih voda: lentiki ekoloki sustavi (jezera, lokve), lotiki ekoloki sustavi (rijeke),
movare i podzemne vode (hiporeika zona, freatika zona,). Utjecaj ovjeka na slatkovodne ekoloke
sustave.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA

Studenti e biti sposobni:
1. opisati osnovne principe u ekologiji
2. odrediti fizikalna obiljeja i objasniti odnose izmeu ivog svijeta i okolia
3. Utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeu vrsta
4. opisati imbenike koji utjeu na rasprostranjenost i gustou ivotinjski populacija
5. objasniti odnose reprodukcije i/ili preivljavanja kod razliitih vrsta ivotinja
6. koristiti razlikovna obiljeja u klasificiranju zajednica biljaka i ivotinja
7. planirati eksperimentalni rad u ekologiji
8. analizirati ekoloke podatke
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA
aktivno sudjelovanje na predavanjima ukljuivanjem u rasprave te obavezno pohaanje praktikumske nastave i
rjeavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA

pohaanje predavanja i praktikumske nastave
NAIN IZVOENJA NASTAVE:

predavanjima i praktinim radom
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA
usmeni i pismeni ispit
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA

anketama i konzultacijama sa studentima

NASTAVNE SADRAJE
Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.
Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company.
Lampert, W., Sommer, U., 1997. Limnoecology. Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press,
New York.
Mitsch, W. J., 1994: Global wetlands-Old Worlds and New. Elsevier, Amsterdam, 967.
Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, 557.
Gottstein Matoec, S. (ed.) Ozimec, R., Jali, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i
ugroenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Zagreb, str. 1-82.
Gottstein Matoec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franievi, M., Jali,
B., Kerovec, M., Kleteki, E., Kralj, J., Krui, P., Kuini, M., Kuhta, M., Matoec, N., Ozimec, R., Raa, T.,
tamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtkovi 2002. An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura
Croatica 11 (Suppl. 1): 1-112.
Kerovec,M., l986: Prirunik za upoznavanje beskraljenjaka naih potoka i rijeka. Sveuilina naklada Liber,
Zagreb, 1-127.
Kerovec,M., l988: Ekologija kopnenih voda. Mala ekoloka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekoloko drutvo,
Zagreb, 1-75.
NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA BILJA

GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR STUDIJA: 9
autora): Vladimri Hrak

EU(navedite kojem) Njemaki
IZVOA NASTAVE
vjebe 3 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA: Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih
ekolokih faktora na biljne organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji, upoznati ekologiju najvanijih
tipova biljnih zajednica formiranih na temelju floristike klasifikacije

Pojam i znaenje ekologije; Razvoj ekoloke znanosti, Autekologija: osnovni ivotni procesi (fotosinteza,
primarni metabolizam, razmnoavanje) i ekoloki faktori (svjetlo, voda, tlo klima); Strategije preivljavanja
(CRS model); Sekundarni metabolizam - ekoloko znaenje; Posebni faktori u okoliu i njihov utjecaj na
biljke; poar, salinitet, gaenje, teki metali, oneienje atmosfere, klimatski ekstremi; Demekologija:
struktura i dinamika biljnih populacija; Sinekologija: individualistiki i organizmiki koncept vegetacije,
klasifikacijski sistemi, kartiranje vegetacije.
Ekoloka fitocenologija: Uvod; Sinmorfologija; Sinekologija; Sintaksonomija; Sigmasociologija; Primjena
fitocenologije; Formacije i zajednice: Vodene zajednice; Terofitsko-pionirske zajednice; Travnate pionirske
zajednice; Zajednice siparita i stijena; Zajednice traka i visokih aeva; Zajednice izvorita, mjesta
nakupljanja snijega, niskih cretova i podvirnih livada; Livade koanice: suhe livade, planinske i
visokoplaninske livade i panjaci; Zajednice zaslanjenih stanita i kultiviranih livada; Zajednice patuljastih
grmova; Zajednice ruderalnih i rubnih stanita; Zajednice grmova; Zajednice uma.

Znanje iz autekologije, demekologije i sinekologije bilja te fitocenologije.

Redovno pohaanje svih oblika nastave

U skladu sa Statutom PMF
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i praktikum

Usmeni ispit

NASTAVNE SADRAJE
SISTEMATIKA BILJA
CRAWLEY M. (ed.), 1998: Plant Ecology. Blackwell Science, Oxford.
STEUBING L. & H. O. SCHWANTES, 1992: kologische Botanik. 3. Aufl. Verlag Quelle & Meyer,
Wiesbaden.
STEUBING L. & A. FANGMEIER, 1992: Pflanzenkologisches Praktikum. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.
HORVAT I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.
GRAANIN M. & LJ. ILIJANI, 1977: Uvod u ekologiju bilja. kolska knjiga, Zagreb.
GLAVA V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb.
MGDEFRAU K. & F. EHRENDORFER, 1978: Udbenik iz botanike, sistematika, evolucija i geobotanika.
kolska knjiga, Zagreb.
STEVANOVI B. & M. JANKOVI, 2001: Ekologija biljaka. NNK International, Beograd.
LAKUI R., 1980: Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost. Sarajevo.
TOWNSEND C. R., J. L. HARPER & M. BEGON, 2000: Essentials of ecology. Blackwell Science, Oxford.
NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA GEOEKOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij Znanosti okoliu
GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR STUDIJA: 9
Vjebe - -
Seminar 24 (27%) nastavnik, asistent
Predmetna terenska nastava 21 (23%) nastavnik, asistent
ECTS BODOVI: 9
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geoekologija i zatita okolia
Razglobiti problematiku prostornog planiranja koritenja krajolika i gospodarenja okoliem. Posebna panja
posvetit e se racionalnom koritenju prirodnih izvora, oblikovanju ekoloki optimalne strukture krajolika i
baze ekolokih podataka za gospodarenje krajolikom, oblikovanje zadovoljavajuih uvjeta ivota za
stanovnike gradova i naselja, usklaivanje procesa urbanizacije s ekolokim prilikama, transformaciji prirode u
skladu s razvojnim potrebama razlilitih grana nacionalne ekonomije koje utjeu na ekoloke prilike i na
ouvanje prirode. Student e se upoznati s interdisciplinatnim pristupima i temeljnim metodama planiranja koji
e im omoguiti aktivnu djelatnost u planerskim, vojnim, zatitarskim i geoinformatikim ustanovama.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Gospodarenje krajolikom geoekoloko vrednovanje
2. Temeljni pojmovi
3. Kratak pregled povijsnog razvoja, pristupa i metoda
4. Temeljni principi planiranja i vrednovanja prostora
5. Tipovi koritenja prostora (TKP) i prostorne jedinice (PJ)
6. Pogodnost krajolika
7. Metoda LANDEP geoekoloko planiranje

Studenti e uz obveznu nastavu na seminaru razraivati specifinu geoekoloku problematiku tipova i vrsta
geoekosustava i krajolika, a posebna panja e se pokloniti geoekolokom planiranju
Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i izrada
jedne ope ili pak serije analitikih geoekolokih karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje terenskoj
nastavi.
Usmeni i pismeni ispit s tim da e se pri tome uzeti u obzir i uinkovistot studiranja( seminarski i terenski rad).
Ocjenjivat e se na slijedei nain; 60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad
OBVEZNA LITERATURA:
Bognar, A, 1990. Geomorfoloke i inenjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i ekoloko
vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb
Bognar, A, Salleto-Jankovi M., 1996., Geoekoloki pristupi u gospodarenju prostorom (okoliem,
krajolikom), Ekoloke monografije br.8, Hrvatsko ekoloko drutvo Varadin
Salleto-Jankovi M, 1990., Znaenje geoekolokih istraivanja u razvoju Hrvatske, I. Hrvatski geografski
kongres, zbornik radova, Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb
Bognar, A., Loz, S., Saletto-Jankovi, M., 2002., Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek PMF-
a, Zagreb
Ruika, M., Miklos, L., 1990, Basic premises and methods in landscape-ecological planning and
optimisation. In: Zonnenveld I.S., Forman R.T.T., (edit) 1990: Changing landscape an Ecological
Perspective. Springer Verlag, New York, str. 233-260.
Zonnenveld, I.S., 1979, Landevaluation and Landscape Science. ITC textbook of photo interpretaion, VII.
Second amended and corrected edition. ITC, Enschede.
Drdo, J., 1994: Environmental Research in Slovakia: fundations, current state, perspectives. Geografscky
aspois, 46,2,117-129 Bratislava.
FAO 1977, A framework for land evaluation ILRI Publication 22, Wageningen.
Miklos, L., 1994, Spatial Organisation of Landscape. Research Report no.103, 89. Department of
Geography and International Development Studies. Roskilde.
NAPOMENA:
NAZIV KOLEGIJA: TERENSKA NASTAVA IZ BIOLOKE, GEOGRAFSKE I GEOLOKE
ZATITE OKOLIA
AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko

uilite za svakog autora):
nastavnici iz biologije, geografije i geologije,
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Diplomski studij znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 4 .
SEMESTAR STUDIJA: 8.
IZVOA NASTAVE
predavanja
vjebe
Terenska nastva 8 nastavnici i susradnici
ECTS = 4 boda
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s ustrojavanje zatitnih slubi u Nacionalnim parkovima i
lokalnoj samoupravi. Ustroj laboratorija za analizu kvalitete okolia.
NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim

tjednima):
Viednevna radna praksa u Nacionalnim parkovima i ustanovama koje se bave
zatitom rezervata prirode. Upoznavanje mjera i modela ouvanja zatienih prostora.
Edukacija posjetitelja i multimedijske prezentacije.
Viednevna radna praksa u ustanovama koje se bave sanacijom ugroenih prirodnih

resursa, kopna, slatkih voda i podmorja..
Viednedna rada praksa u istraivakim laboratorijima koji se bave s analizom bioloke,

geoloke i geografske kvalitete okolia.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA

(osim pohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada
studenata i praenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske
radove, projektne zadatke i dr.):
Po zavretku praktine nastave studenti podnose izvjetaj o radu na terenu. Redoviti
kolokviji.
UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja to vee
efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i aurno izvravanje
obaveza, a izvrenje obaveza trebalo bi biti nuan uvjet za polaganje ispita i imati
znaajan utjecaj pri formiranju ocjene):
Pozitivno ocijenjeni izvjetaj i poloeni kolokvij.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,
pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe
sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite
da bi mogli pratiti kolegij):
apsolvirani kolegiji: Gospodarenje morem i zatita, Geologija zatite okolia, Opa
ekologija, Primijenjena hidrogeografija, geoloki aspekti zbrinjavnja otpada.
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi

rauna o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i
to je mogue novijeg datuma):
Murck B.W., Skinner B.J. & Porter S.C. (1996): Environmental Geology, John Wiley &
Sons, New York.
Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed., Merrill Publ. Company,
Columbus.
Pullin A. S. (2002): Conservation Biology, Cambridge, University press.
IZBORNI SADRAJI
u 7., 8., 9. i 10 semestru
Modul: Bioloka zatita okolia
NAZIV KOLEGIJA: GENETIKO INENJERSTVO U BIOTEHNOLOGIJI
GODINA STUDIJA: 4 ili 5. GODINA
SEMESTAR STUDIJA:
PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za

svakog autora):
Prof. dr. sc. Vladimir Deli, redoviti profesor u m. PMF, Zagreb
DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH

JEZIKA EU(navedite kojem) Engleskom
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 V. Deli
vjebe
seminar 2
Terenska nastava
(dana)
CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s osnovnim spoznajama i tehnikama rekombiniranja

nasljednih osnova in vitro
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim

tjednima):
1. Pojam i definicija genetikog ininjerstva, spoznaje koje su omoguile prvo spajanje molekula
DNA in vitro.
2. Strukture i graa nasljednih osnova za cijepanje i rekombiniranje molekula, regulatorna,strukturna
i terminacijska regija
3. Restrikcijsko-modifikacijski sustav
4. Restrikcijske endonukleaze, nazivlje, nain djelovanja
5. Restrikcijska karta DNA i nain konstrukcije
6. Ostali enzimi koji se koriste u genetikom inenjerstvu
7. Osnovne tehnike koje su omoguile rad s molekulama nukleinskih kiselina
8. Metode transformacija stanica domaina (prokariota i eukariota)
9. Metode otkrivanja rekombinantne molekule u populaciji (genetike, hibridizacijske, imunoloke,
rekombinacijske)
10. Pomone molekule za povezivanje DNA, spone, spajanje fragmenata s vektorom
11. Svojstva molekula (vektora) za prijenos ugraenih fragmenata
12. Plazmidi kao vektori, svojstva i dobivanje
13. Konstruirani plazmidi s viestrukim mjestima za ugradbu
14. Virusni vektori, lambda, M13,
15. Kozmidini i fazmidini vektori

Ope kompetencije studenata ogledaju se u sustavnom razumjevanju primjena molekularne biologije,
biokemije, mikrobiologije i molekularne genetike uz upoznavanje osnovnih spoznaja koje su dovele do
mogunosti rekombiniranja DNA in vitro. Specifine kompetencije ogledaju se spoznaji da je mogue in vitro
kombinirati nasledne osnove ivih bia.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Redovito praenje

predavanja i odravanja seminara o odabranim temama te raspravana iz domene genetikog ininjerstva
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisustvovanje predavanjima i spremanje seminara iz genetikog

ininjerstva
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja, seminari
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit iz predavanog sadraja
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Prisutnost broja studenata predavanjima i

studentska anketa

NASTAVNE SADRAJE MIKROBIOLOGIJU, BIOKEMIJU, GENETIKU, MOLEKULARNU
GENETIKU
obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma): Deli, V.
Genetiko inenjerstvo u biotehnologiji, Sveuilina skripta, PMF, Zagreb, 1997.
1. Grossman,W. R. and Moldave, K. (1989), Recombinant DNA Methodology, Acad. Press, San Diego
2. Hackett, P. B., Fuchs,E. F., and Messing, J.W. (1988), An introduction to recombinant DNA techniques.
Basic experiments in gene manipulation. The Benjamin-Cummings Publishing Co., Inc., Menlo Park
3. Old, R.W. and Primrose, S.B. (1988), Principles of gene manipulation. An introduction to genetic
engineering. Blackwell Scientific Publicatin, Oxford
NAZIV KOLEGIJA: ZATITA BIOLOKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 4. ili 5.
SEMESTAR STUDIJA:
autora):
Docent, Vladimir Hrak, Prirodoslovno-matematiki fakultet
Vii asistent, Sanja Gottstein Matoec, Prirodoslovno-matematiki fakultet

EU(navedite kojem) na engleskom jeziku
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 asistent
seminar 0
Terenska nastava (dana) 0

CILJ KOLEGIJA:
Ovaj kolegij ima za cilj pruiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opaanja, analize i
protumaenja bioloke i krajobrazne raznolikosti te koritenje tih podataka u postizanju uinkovite zatite.

1. Osnovni principi bioloke i krajobrazne raznolikosti
2. Pokazatelji bioloke i krajobrazne raznolikosti
3. Razlozi ugroenosti i problemi zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti
4. Utjecaji gospodarenja prirodnim bogatstvima na bioloku raznolikost
5. Pregled zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske
6. Strategije i akcijski planovi zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti
7. Crvene liste zatienih vrsta
8. Klasifikacija zatienih podruja
9. Restauracijske metode u zatiti bioloke i krajobrazne raznolikosti

Studenti e biti sposobni:
9. opisati osnovne principe bioloke i krajobrazne raznolikosti

10. opisati imbenike koji utjeu na ugroavanje bioloke i krajobrazne raznolikosti
11. ponuditi strategije i akcijske planove zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti
12. prepoznati utjecaj gospodarenja na bioloku i krajobraznu raznolikost
aktivno sudjelovanje na predavanjima ukljuivanjem u rasprave te obavezno pohaanje praktikumske nastave i
rjeavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku

pohaanje predavanja i praktikumske nastave
predavanjima i praktinim radom

usmeni i pismeni ispit

anketama i konzultacijama sa studentima

NASTAVNE SADRAJE
Gaston, K.J., Spicer, J.I. 2004. Biodiversity: An Introduction. Blackwell Science, Oxford.
Radovi, J. (ur.) 1999. Bioloka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Pregled stanja bioloke i krajobrazne
raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia,
Zagreb.
Gottstein Matoec, S. (ur.), Ozimec, R., Jali, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002.
Raznolikost i ugroenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornog
ureenja, Zagreb, str. 1-82.
Dowdeswell, E., Heywood, V. 1995. Global Biodiversity Assessment. Cambridge University Press ,
Cambridge, str. 1-1152.
New, T. R. 1995. Introduction to invertebrate conservation Biology. Oxford University Press, Oxford, str. 1-
194.
Stanners, D., Bourdeau, P. 1995. Europe's Environment. The Dobi Assessment. European Environment
Agency, Copenhagen, str. 1-676.
COURSE TITLE: ECOLOGICAL MODELS IN ENVIRONMENTAL PROTECTION

STUDY PROGRAM: Environmental Sciences
YEAR: 4 & 5
TERM (SEMESTER): 7, 8, 9 & 10.
LECTURER: Prof. Dr. sc. Tarzan Legovi
COULD THE PROGRAM BE PERFORMED IN ENGLISH ? Yes.
COURSE CONTENT HOURS/WEEK LECTURER or ASSISTANT
lectures 2 lecturer
seminar 2 lecturer
COURSE OBJECTIVES: Familiarize students with current theories in ecology and applications to environ.
science.
COURSE CONTENT: Population dynamics in peaceful, periodic and stochastic environment. Continuous and
discrete dynamics. Malthus and Verhulst laws. Proportional harvesting and quota. The maximum sustainable
yield. Consequences for population stability and persistence. Occurrence of chaos. Prey-predator systems.
Volterras principle. Harvesting and the existence of the maximum sustainable yield. Food chains.
Consequences of eutrophication and harvesting. Competition models. Models of material cycling. Invasion of
a population into space. Theory of epidemics. Elements of the optimum control. Applications to aquatic and
terrestrial environments.
DEVELOPMENT OF STUDENT COMPETENCES: A successful student will be able to understand why and
how models are constructed, calibrated, verified and what is their range of application.
REQUIREMENTS: Active participation at lectures, successful completion of homework, successful defence

of at least one seminar, exam.
TERMS FOR RECEIVING A SIGNATURE: Participation at lectures, completion of homework and

seminars.
MODES OF LECTURING: Lectures, homework, public defence of at least one seminar.
MODES OF EXAMINATION: Written and oral.
COURSE QUALITY EVALUATION: Anonymous questionnaire to students.
PREREQUISITES: One course in calculus, one course in statistics and introductory courses in ecology.
REQUIRED LITERATURE:
Sharov A., Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996
http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html
Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005.
Kott, M., Elements of Mathematical Ecology, Cambridge Univ. Press, 2001.
RECOMMENDED LITERATURE: Murray J. D., Mathematical Biology, Springer, 2004.
COURSE TITLE: INFORMATION SYSTEMS IN ENVIRONMANETAL SCIENCES
STUDY PROGRAM: Environmental Sciences
YEAR: 4 & 5
TERM (SEMESTER): 7, 8, 9 & 10.
LECTURER: Prof. Dr. sc. Tarzan Legovi
COULD THE PROGRAM BE PERFORMED IN ENGLISH ? Yes.
COURSE CONTENT HOURS/WEEK LECTURER or ASSISTANT
lectures 2 Lecturer and invited speakers

practical 2 lecturer
COURSE OBJECTIVES: To use efficiently current information systems in environmental science.

COURSE CONTENT: The concept of an information system (IS). IS planning and requirements in
environmental sciences. IS analysis and design methods and techniques. Software standards,
development techniques and tools. Decision support and expert systems. Geographic Information
Systems (GIS). Efficient temporal and spatial presentation of environmental data. Databases. The
Internet. Web as a platform for developing interactive and dynamic applications. E-environmental
business concept. IS examples in environmental sciences.
DEVELOPMENT OF STUDENT COMPETENCES: Use of information systems in environmental projects.
STUDENT REQUIREMENTS: Completion of lectures, practicals, public defence of a seminar, exam.
TERMS FOR RECEIVING A SIGNATURE: Active participation at lectures, practicals and a defence of a
seminar.
MODES OF LECTURING: Lectures and computer practicals.
MODES OF EXAMINATION: Written and oral.
COURSE QUALITY EVALUATION: Anonymous questionnaires.
PREREQUISITES: One course in calculus, statistics and introductory courses in ecology.
REQUIRED LITERATURE:
Avison, D. E., Fitzgerald, G., Information Systems Development: Methodologies, Techniques, and Tools
McGraw Hill, 1998.
Connolly, T. M., Begg, C.: Database Systems, A Practical Approach to Design, Implementation, and
Management, Addison-Wesley, 1999.
Minoli, D., Schmidt, A.: Internet Architectures, Wiley, 1999.
RECOMMENDED LITERATURE:
Environmental Communication in the Information Society, 16-th International Conference "Informatics for
Environmental Protection" (Parts 1 and 2), Vienna 2002.
NAZIV KOLEGIJA: BIOTESTOVI

GODINA STUDIJA: 5
SEMESTAR STUDIJA 9
autora):
Doc. dr. sc. Gran Igor Vinko Klobuar, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Dr. sc. Mirjana Pavlica, izvanredni profesor, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Doc. dr. sc. eljka Vidakovi Cifrek, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
EU(navedite kojem) DA, NA ENGLESKOM
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 NASTAVNIK
vjebe 1 ASISTENT
seminar 1 ASISTENT
CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s laboratorijskim testovima toksinosti

Definicija biotestova - laboratorijskih testova toksinosti
Pregled i nain izvoenja biotestova,
Test organizmi i stanice (glavne karakteristike, nain izbora)
Laboratorijski organizmi i organizmi sakupljeni u prirodi (odravanje u laboratoriju)
Podjela biotestova po organizmima:
Biotestovi na bakterijama (Microtox, Ames test, Umu test i dr),
Biotestovi na kvaevim gljivicama,
Biotestovi na praivotinjama,
Biotestovi na fitoplanktonu (test inhibicije rasta zelenih algi i dr.),
Biotestovi na zooplanktonu (Daphnia test i dr.),
Biotestovi na viim biljkama (Allium test i Lemna test i dr.)
Podjela biotestova po mehanizmu toksinog uinka:
Testovi letalnosti i subletalnosti
Testovi ponaanja ivotinja,
Testovi inhibicije rasta i razvoja,
Testovi genotoksinosti, (genske i kromosomske mutacije, mikronukleus i komet-test, izmjene sestrinskih

kromatida, alkalno ispiranje DNA, DNA adukti)
Testovi inhibicije i indukcije enzima (sustav oksidaza mjeovitih funkcija, glutation-S-transferaza i dr.)
Testovi vijabilnosti stanica,
Testovi proliferacija laboratorijskih staninih linija,

Testovi oteenja makromolekula,
Testovi inhibicije repiratornog lanca u mitohondrijima,
Statistika obrada podataka.
Vjebe e se odravati prema nastavnim jedinicama.

Osposobljavanje studenata za pravilno provoenje laboratorijskih testova toksinosti, interpretaciju rezultata i
procjenu jaine i mehanizma toksinosti.

Uredno pohaanje predavanja, vjebi i seminara, provjera znanja tijekom semestra putem seminarskih radova i
kolokvija

Uredno pohaanje nastave

Predavanja, vjebe i seminari

Pismeni ispit (usmeni ispit po potrebi), seminari

Studentske ankete

NASTAVNE SADRAJE
Genetika, Zoologija, Botanika
Rand, G.M., Petrocelli, S.R. 1985: Fundamentals of Aquatic Toxicology. Metods and Applications.
Hemisphere Publishing Corporation, Washington.
Moriarty, F. 1990: Ecotoxicology. The study of pollutants in ecosystems. 2 nd ed. Academic Press, London.
Maluszynska J. and M. Plewa (ed.) 2003. Bioassays in Plant Cells for Improvement of Ecosystem and Human
Health. Wydawnictwo Uniwersytetu Slaskiego, Katowice.
NAZIV KOLEGIJA: AKVAKULTURA I RIBARSTVO
NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA:
ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA:
Peta (5.) godina studija
SEMESTAR STUDIJA:
Deveti (9.) semestar
autora):
Prof. dr. sc. Stjepan Mieti; Vii znanstveni suradnik, Elektroprojekt Zagreb

EU(navedite kojem):
DA na engleskom
IZVOA NASTAVE
vjebe
seminar 2 nastavnik ili asistent
CILJ KOLEGIJA:
Student e stei temeljna znanja o biologiji i ekologiji riba, kao glavnih vodenih organizama koji se uzgajaju.
Upoznat e se s tehnologijom uzgoja toplovodnih i hladnovodnih vrsta riba u ribnjacima kao i slatkovodnih
riba koje se mogu uzgajajati u moru. Nauit e o dranju matica, prirodnom i umjetnom mrijestu, uzgoju
liinki, uzgoju mlaa i uzgoju riba do konzumne veliine. Upoznat e se i s drugim oblicima akvakulture, kao
to su kavezni uzgoj riba.

Osnovni pojmovi i sadraj akvakulture. Pod pojmom akvakultura podrazunjeva se kontrolirani uzgoj vodenih
organizama, prvenstveno riba. Prakticira se za razliite svrhe a najvanijje su: proizvodnja ljudske hrane,
poribljavanje otvorenih i zatvorenih voda, portski ribolov i za ukrasne svrhe. Podjela akvakulture prema
intenzitetu uzgoja. Osnove ekologije glavnih vrsta vodenih organizama koje se uzgajaju. Osnovne bioloke
znaajke o kojima ovisi uzgoj vodenih organizama. Hranidba riba. Vrste hrane. Ribnjaci za uzgoj toplovodnih
vrsta riba. Ribnjaci za uzgoj hladnovodnih vrsta riba. Uzgoj riba u toplovodnim ribnjacima. Uzgoj riba u
hladnovodnim ribnjacima.

Studenti e saznati o osnovnim metodama uzgoja slatkovodnih riba u okvirima odrivog razvoja i novih
tehnologija.
Obveze studenata ukljuuje prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima i pisanje seminarskih
radova.

Prisustvovanje na svim oblicima nastave.

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Usmeni ispit uz zajedniko komentiranje i raspravljanje teme seminarskog rada.

Kvaliteta i uspjenost pratit e se pomou studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoenja
nastave.

NASTAVNE SADRAJE:
Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadraji ovog kolegija potrebno je poloiti kolegij kraljenjaci.
1. Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb.
2. Shephard, J., Bromage, N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford, London, Edinburgh, Boston, Palo
Lato, Melbourne.
3. Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska naknada, Zagreb.
1. Admek, Z.,Jirsek, J., Krupauer, V. (1989): Ribstvi a ochrana vod. Vysok kola zemldlsk v
Brn.
2. Billard, R. (1999): The Carp Biology and Culture. Aquaculture and Fisheries, Springer Praxis Books.
3. Bogut, I., Adamek, Z., Katavi, I., Fijan, N., Horvath, L., Novoselic, D.: Ribarstvo i zatita voda. U
tisku
NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA PROTISTA

SEMESTAR STUDIJA:
autora):
Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, Prof. dr. sc. Damir Vilii, PMF

EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
praktikum 2 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA:

Sastav, brojnost, biomasa, brzina rasta, rasprostranjenost, raznolikost i funkcionalni poloaj protista u moru i u
slatkim vodama.
Zajednice protista i njihova ekoloka uvjetovanost u planktonu, bentosu i perifitonu.
Trofike kategorije protista i njihova uloga u hranidbenim mreama, protjecanju energije i kruenju materije.
Sukcesije.
Eutrofizacija i uloga protista u razgradnji organske tvari.
Uporaba raunskih i grafikih programa u istraivanju prostorne i vremenske raspodjele fitoplanktona i
odgovarajuih oceanografskih imbenika. Ekoloka interpretacija grafikih prikaza.
U prvom dijelu predavanja studenti se pripremaju za oceanoloka istraivanja. Predavanja u drugom dijelu
odnose se na istu problematiku u kopnenim vodama.

nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaih zadaa i savladavanje
kolokvija u obliku testa.

zadaa.

NASTAVNE SADRAJE
Vilii, D., 2002: Fitoplankton Jadranskoga mora. Biologija i taksonomija. kolska knjiga, Zagreb
Vilii, D., 2003: Fitoplankton u ekolokom sustavu mora. kolska knjiga, Zagreb
Fenchel, T., 1987: Ecology of Protozoa. Springer Verlag, Berlin.
bude to je mogue novijeg datuma): Izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
NAZIV KOLEGIJA: EKOTOKSIKOLOGIJA

SEMESTAR STUDIJA:
autora):
Prof. Dr. Sc. Oskar Springer (redoviti sveuilini profesor)

EU (navedite kojem)
engleski (Hrvatski se preporuuje studentima koji sadraj sluaju po prvi puta)
SATI TJEDNO
IZVOA NASTAVE
OBLIK NASTAVE Ukupno 60 u (upisati nastavnik ili asistent)
semestru
predavanja 30 Prof. Dr. Sc. Oskar Springer,
vjebe 15 Domagoj iki, mr.sc, Duje Lisii, prof. biol i kem.
seminar 15 Domagoj iki, mr.sc, Duje Lisii, prof. biol i kem.
Terenska nastava (dana) 0 0
CILJ KOLEGIJA: Poduiti studente o tetnom dijelovanju toksina iz okolia

PREDAVANJA: Uvod. Definicija pojmova ekologija, toksikologija, ekotoksikologija. Toksikologija kao
bioloka znanost, meuovisnost sa drugim znanstvenim podrujima. Fizioloki aspekti toksikolokog
odgovora. Klasifikacija otrova. Kruenje otrova u biosferi. Sudbina toksikanata u ekosustavu. Putevi unosa,
apsorpcije, distribucije, uskladitenja, biopregradnje i ekskrecija otrova iz tijela organizma. Uloga jetre
Rezistentnost. Otrovnost. Akumulacija i biomagnifikacija u ekosustavu i ovjeku. Perzistentnost. Fizioloka
osnova metabolike pregadnje u organizmima. Mehanizmi djelovanja toksikanta. Akutna, subakutna,
subkronina i kronina izloenost otrovima u laboratorijskim uvjetima i u prirodnim ekosustavima. Uinak
doze. Navikavanje i suivot s otrovima. Tolerancija. Senzibilizacija. Kumulativni uinak. Adaptacijski
odgovor, oteenje i smrt. Toksikodinamika i toksikokinetika u tijelu i ekosustavima. Povijest pesticida.
Pesticidi u ekosustavu. Dijelovanje pesticida. Pestistati. Ostaci pesticida. Karenca. Oneistai atmosfere, vode,
tla i hrane. Endokrini disruptori. Uinak staklenika. Kovine . Plinovi i kisele kie. Degradacija otrova u
okoliu. Fizikalni i bioloki izvori oneienja okolia. Oneienje krupnim otpadom. Zatita okolia i
zdravlja ovjeka. PRAKTIKUM: Otrovanje etilnim alkoholom. Otrovanje salicilnom kiselinom. Dokaz
halogeniranih pesticida u uzorku. Otrovanje duikovim spojevima. Cijanidi. Dokaz arsena u roboransu. Enzimi
biopregradnje. Metodika osmiljavanja toksikolokih pokusa. SDS-PAGE otrova poskoka. Klinika
enzimologija kao tuma patolokih oteenja u organizmu.

Student dobiva osnovno znanje o fiziolokoj osnovi toksikologije kao bioloke znanosti, to predstavlja temelj
za razumjevanje ekotoksikolokih procesa na viim i sloenijim integracijskim razinama ivog svijeta
(ekosustavima, populacijama i sl.). Upoznaje se sa metodama i aktualnim istraivaanjima u razliitim granama
toksikologije i ekotoksikologije

Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, vjebama i seminarima te usmeno i pismeno ispunjenje
seminarskih obveza

Prisutnost na predavanjima i seminarima, usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza

Predavanje, seminar, praktikum

Usmeno i pismeno

Kolokviji, studentske evaluacije(anketarno)

NASTAVNE SADRAJE
Animalna fiziologija (obavezno)
Opa ekologija (obavezno)
Laboratorijske ivotinje u biolokim istraivanjima (preporuljivo)
Biokemija (preporuljivo)
Wallace-Hayes A (2001) Principles and Methods of Toxicology. Taylor & Francis, Int.
Walker CH, Hopkins S P, Sibly R M, Peakall D B (2001) Principles of Ecotoxicology. Taylor &
Francis, Int.ed
Glava V. (2001) Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb. Str. 163
Kamrin M A, Montgomery J H (2000) Agrochemical and pesticide desk reference. CD ROM, Chapman &
Hall CRC net BASE, Int.(ed)
iki D., Glava V., Glava H., Hrak V., Jelavi V., Njega D., Simoni V., Springer O. P., Tomakovi I.,
Vjeroka V. (2001.) Ekoloki leksikon. Ur. Springer O. P. Barbat, Zagreb. ISBN: 953-181-039
Guyton A. C. Hall J. E. (1999.) Medicinska fiziologija;deveto izdanje; ur. hrv. izd. Sunana Kukolja Tardi et
al.; Medicinska naklada Zagreb. ISBN: 953 176-092 6
NAZIV KOLEGIJA: ENERGETIKA EKOSUSTAVA I BIOKEMIJSKI CIKLUSI
SEMESTAR STUDIJA: 8
autora):
Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prof. dr. sc. Boidar Stilinovi, PMF

EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
praktikum 2 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA:

Osnovna koncepcija ekosustava kao nerazdvojivog jedinstva ive i neive materije. Organizacijski
stupnjevi ive materije od molekularne razine do razine ekosustava. Kruenje materije u prirodi. Biotika
komponenta kao osnovni pokreta kruenja materije u ekosustavu. Primarna i sekundarna produkcija.
Tipovi ishrane. Trofika struktura i ekoloke piramide. Termodinamiki zakoni i ergetski koncept
ekosustava. Konverzija, konzerviranje i utilizacija energije u ekosustavima. Modeli protoka energije kroz
akvatike i kopnene ekosustave. Izvori i raspoloiva hrana u zajednicama. Energetski koncept
eutotrofizacije u zajednicama. Degradacija biocenoza i poremeaj energetskih tokova u ekosustavu.
Hranidbeni lanci, hranidbena mrea i trofike razine u ekosustavima. Trofika struktura i ekoloke
piramide. Koncept proizvodnje i potronje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu.
Primarni proizvoai, konzumenti i destruenti. Destrukcija i poloaj bakterija u ekosustavima. Osnovni
koncept biokemijskih ciklusa. Vjebe: Metode i postupci analize trofike strukture zooplanktona i bentosa.
Metode odreivanja suhe i mokre biomase. Analiza fiziolokih skupina bakterija.

nastavi. Izrada domaih zadaa i savladavanje kolokvija u obliku testa.

zadaa.

NASTAVNE SADRAJE
Odum E.P. (1971): Fundamentals of ecology. W.B. Saunders Co., London.
Lampert W., Sommer U. (1997): Limnoecology. The Ecology of Lakes and Streams. Oxford
University Press. New York,
Wetzel R.G. (2001): Limnology, Lake and River Ecosystems. Academic Press. A Harcout
Science and Technology Company. London.
Botkin, D. B. & Keller, E. A. (2003): Environmental Sciences. John Wiley & Sons, Inc.
Denver
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi
rauna o tome da bude to je mogue novijeg datuma):
Izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
IZBORNI SADRAJI
u 7., 8., 9. i 10 semestru
Modul: Geografska zatita okolia
NAZIV PREDMETA: POVIJEST OKOLIA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeli, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Diplomski studij: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 4 ili 5.
SEMESTAR STUDIJA: izborno
Vjebe 20(33%) asistent
Seminar 20(33%) asistent
ECTS BODOVI: 6
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija
NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPE I SPECIFINE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati studente
s povijeu meusobnog odnosa ovjeka, razliitih kultura i okolia, kao i temeljnim posljedicama i
promjenama okolia. Poznavanje povijesti ovih odnosa glavna je pretpostavka planiranja za odrivi razvoj.
Upoznavanje s metodama registriranja i praenja promjena u okoliu.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Predindustrijski svijet lovako-sakupljaka drutva; agrarna revolucija; rana urbanizacija - hidrauliki
okolii; resursi, stanovnitvo, odrivost; degradacija okolia; modifikacije velikih razmjera; deforestacija;
2. Prijelazno predmoderno doba - feudalni pejsai, protoindustrijalizacija i srednjovjekovna urbanizacija;
3. Moderno doba - agrarna civilizacija i pejsai; negativni aspekti: erozija, salinizacija, dezertifikacija,
deforestacija; stanovnitvo, resursi i okoli u industrijskom drutvu;ouvanje i zatita.
OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA: Redovito pohaanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), projektni zadatak kao kolokvij (kartiranje, obrada i interpretacija).
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazonosti na seminarima, izraen seminarski rad,
zavren projektni zadatak kao kolokvij
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit
Urednost pohaanja predavanja 10% + seminar 20% +kolokvij 20% + ispit 50%
OBVEZNA LITERATURA:
Atkins, P., Simmons, I., Roberts, B. 2003: People, Land & Time, Arnold, London
Head, L. 2000: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London
Simmons, I.G. 1993: Environmental History, Blackwell, Oxford
Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okolia, Barbat, Zagreb
Simmons, I.G. 1996: Changing the Face of the Earth, Culture, Environment, History, Blackwell, Oxford
Russell, E.W.B. 1997: People and the Land through Time, Yale University Press
Environment and History, White Horse Press
Journal of Historical Geography, Academic Press
Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu
Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Drutvo Zagreb
Geoadria, Hrvatsko Geografsko drutvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: ANALIZE U GIS-U

NOSITELJ(I) PROGRAMA:
Prof.dr.sc. Aleksandar Toski, izvanredni profesor, Geografski odsjek, PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Predavanja 15 (33,3%) nastavnik
Vjebe - asistent
Seminar 30 (66,7%) -
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geoinformatika I i II
Usvojiti znanja o GIS-u i njegovoj primjeni. Osposobiti studente za rad s prostornim bazama podataka.
Usvojiti znanja i vjetine koje su potrebne za provedbu prostornih analiza u GIS-u.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Interakacija korisnika i prostornih podataka.
2. Prostorna analiza.
Analize vektorskih podataka.
3. Prostorna pretraivanja.
4. Odreivanje duljina, povrina.
5. Oblici, nagibi padina i usmjerenost.
6. Transformacije:
7. odreivanje udaljenosti (buffering).
8. Preklapanje slojeva.
9. Metode preklapanja slojeva.
10. Pogreke kod preklapanja i njihovo ispravljanje.
Analize rasterskih podataka.
11. Algebra karte.
12. Lokalne operacije.
13. Operacije susjedstava.
14. Zonske operacije.
15. Odreivanje udaljenosti (buffering).
Prikazivanje i analiza reljefa.
16. Digitalni model reljefa.
17. Model nepravilnih trokutnih mrea (TIN).
18. Produkti digitalnog modela reljefa (perspektivni prikaz, prikaz izohipsama, izrada profila, analiza
dogledanja, odreivanje nagiba, usmjerenosti, prikaz reljefa sjenanjem, odreivanje razvodnica).
19. Prostorna interpolacija.
20. Metode prostorne interpolacije.
Vjebe: ArcGIS ArcView 8.3
1. Rad s prostornim bazama podataka.
2. Izrada jednostavnih zadataka analize vektorskih ali i rasterskih podataka.
3. Izrada zadataka zdruivanja osnovnih operacija na temelju zadanih parametara (viestruko preklapanje
slojeva, odreivanje udaljenosti, promjena razreda).
4. Prostorna interpolacija (primjena razliitih metoda).
5. Izrada profila, karte nagiba, perspektivnog prikaza.

Redovito pohaanje nastave i izrada vjebi vezanih uz analize u GIS-u.
80% nazonosti na vjebama. Izraene vjebe (4) i seminarski rad.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.
pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% + seminarski rad (10%)
OBVEZNA LITERATURA:
Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and
Science, John Wiley&Sons., Chichester.
Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.
Kvamme, K., Otir-Sedej, K., Stani, Z., umrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,
Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.
ESRI
McCoy, J., Johnston, K. 2000.: Using ArcGIS Spatial Analyst, ESRI, Redland.
Kartografija i geoinformacije, asopis Hrvatskog kartografskog drutva
Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and
Mapping
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij. Znanosti o okoliu
Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik
Vjebe 15 (33,4 %) nastavnik
Seminar - -
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geologija, Geomorfologija
NASTAVNI CILJEVI: (KOJE OPE I SPECIFINE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):
Upoznati nastanak, razvoj i suvremenu dinamiku reljefa Zemljine; spoznati vanost utjecaja strukture u
oblikovanju reljefa; svladati prepoznavanje temeljnih strukturnih oblika reljefa na topografskim kartama,
aviosnimcima i na terenu te tehniku strukturno geomorfolokog kartiranja
NASTAVNI SADRAJI:
1.Uvod
2.Temeljne geofizike znaajke Zemlje
3.Globalna tektonika ploa i reljef Zemlje
3.1. Konvergentne granice
3.2. Divergentne granice
3.3. Smiue ili transformne granice ploa
4.Recetna evolucija Mediterana i Dinarida
5.Geoloke strukture i reljef
5.1. Bore i reljefni oblici
5.2. Rasjedi i reljefni oblici
5.3. Magmatizam i reljef
5.4. Seizmizam i reljef
5.5. Epirogenetski pokreti i reljef
.6. Geomorfoloki oblici kao pokazatelji recentne tektonske aktivnosti
7.Strukturno-geomorfoloko kartiranje
8.Numeriki modeli i evolucija reljefa

Pohaanje nastave i izrada vjebi (predvieno 6)
80 % nazonosti na vjebama, zavrene sve vjebe prema programu.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit
Urednost pohaanja predavanja 5% + vjebe 15% + ispit 80%
OBVEZNA LITERATURA:
Burbank D.W., Anderson R.S.,2001: Tectonic Geomorphology, Blackwell Science, str. 274.
Summerfield, M., 1991 : Global Geomorphology, Longman, London, str. 537.
Summerfield, M, 1999: Geomorphology and Global Tectonics, Wiley, str. 367.
Mihljevi, D., Prelogovi, E., 1992.: Structural-geomorphological characteristics of the mountain ranges
Uka and iarija, Proceesings of the international symposium Geomorphology and see 13-24, Zagreb.
Faivre S., Reiffsteck PH. 1999.: Spatial distribution of dolines as an indicator of recent deformations on
the Velebit mountain range. Gomorphologie: Relief, Processus, Environnement, 129-142.
Fouache E., Faivre S., Dufaure J-J., Kovai V.,Tassaux F. 2000.: New observations on the evolution of
the Croatian shoreline between Pore and Zadar over the past 2000 years, Z.Geomorph.N.F. Suppl.-
Bd.122 , str. 33-46.
Faivre S., Fouache E. 2003.: Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000
years. Z. Geomorph. N.F. 47, 4, str. 521-537.
Faivre S. 2002.: Structuro-geomorphological settings of the Velebit mountain range and its surroundings.
In: Geomorphology of the Dinaric mountain belt in Croatia (Some examples), Eds. (Bognar, A. et al.),
Excursion guide-book for the Carpatho-Balkan workshop on Environmental change impacts in the
Carpatho-Balkan Region. Dedicated to the International Mountain Year, Paklenica-Starigrad, 23-27
September 2002, Croatia
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: GEOMORFOLOGIJA I HIDROGRAFIJA KRA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek, PMF-a Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Predavanja 22 (49%) Nastavnik
Vjebe - -
Seminar 23 (51%) Asistent
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: -
NASTAVNI CILJEVI
Temeljni ciljevi ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o geomorfologiji i hidrografiji kra s
primjenom na znaajnija krka podruja svijeta te naglaskom na Dinarski kr tj. njegov dio u Hrvatskoj.
Specifini ciljevi su:
- prepoznavanje reljefnih oblika u kru i njihovog nastanka
- razumijevanje specifinosti krke hidrografije te njenih elemenata i mehanizama
- razumijevanje procesa okravanja
- poznavanje geomorfoloko hidrografskih znaajki Hrvatskog kra
- poznavanje geomorfoloko hidrugrafskih znaajki vanijih krkih podruja svijeta
- razumijevanje drutveno-gospodarskog znaaja i problema na krkim podruja te sposobnost
vrednovanja krkih podruja s drutveno-gospodarskog aspekta
- razumijevenje problematike zatite krkih podruja
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod u kr
1.1. Pojam i rasprostranjenost kra
1.2. Povijest istraivanja kra
2. Uvjeti za nastanak i razvoj kra. Proces okravanja
2.1. Obiljeja stijena podlonih okravanju
2.2. Korozija i krki proces
2.3. Utjecaj strukturnih obiljeja na krki proces
2.4. Utjecaj klime na krki proces
3. Krka hidrografija
3.1. Temeljni koncept otjecanja u kru
3.2. Krki vodonosnici: razvoj, obiljeja i klasifikacija
3.3. Ponori i izvori u kru
3.4. Povrinske tekuice u kru
4. Geomorfologija kra
4.1. Egzokrka geomorfologija
4.2. Endokrka geomorfologija
4.3. Odnos egzo i endokrkog reljefa
4.3. Odnos krkog i ostalih tipova reljefa
4.4. Evolucija krkog reljefa
4.5. Utjecaj klime i klimatskih promjena na razvoj kra
5. Tipovi kra
5.1. Krki krajobrazi
5.2. Geotektonski tipovi kra
6. Kr Hrvatske
6.1. Kr Hrvatske u okviru Dinarskog kra
6.2. Regionalni pregled hrvatskog kra
6.2.1. Unutarnji krki pojas
6.2.2. Sredinji krki pojas
6.2.3. Vanjski krki pojas
7. Znaajnija krka podruja svijeta
7.1. Europa (Dinarski kr, Alpski kr, Kr Kavkaza)
7.2. Sjeverna Amerika (Kr Kentuckya, Meksiki kr)
7.3. Juna Amerika (Venezuelanski kr, Brazilski kr)
7.4. Azija (Sibirski kr, Kineski kr, Kr Turske i Bliskog istoka)
7.5. Afrika (Kr Atlasa, Kr Madagaskara)
7.6. Australija i Novi Zeland
8. Drutveno-gospodarski znaaj krkih podruja
8.1. Kr i naseljenost
8.2. Specifinosti turizma na kru
8.3. Prirodni resursi u kru
8.4. Problemi vodoopsk rbe u kru
8.5. Problemi izgradnje u kru
9. Zatita kra
9.1. Zatita vode u kru
9.2. Zatita ivog svijeta u kru
9.3. Zatita krkih podruja kao elemenata prirodne i kulturne batine

Redovito pohaanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem ( u paru). Jedan seminarski rad
esejskog tipa u pismenom obliku (samostalno) Izrada dvije morfometrijske vjebe (samostalno)
Najmanje 80% nazonosti na vjebama, izraen projektni zadatak izraen seminarski rad, izraene vjebe,
Pismeni + usmeni dio ispita
Pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%
OBVEZNA LITERATURA:
Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New York-
Tokyo-Melbourne-Madras
White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New
York-Oxford
Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier
publishing company, Amsterdam-London-New York
Bonacci, O. 1987: Karst Hydrology With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer Verlag,
Berlin-Heidelberg-New York-London-Paris
Rogli, J. 2004: Sabrana djela I: Kr i njegovo znaenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-a
asopisi: Acta Carsologica, Kr Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,
Geomorphology
NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava na izabranom podruju

NAZIV PREDMETA: OSNOVE SPELEOLOGIJE
NOSITELI PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek PMF-a Zagreb
NAZIV STUDIJA: Diplomski istraivaki studij geografije Fizika geografija s geoekologijom
GODINA STUDIJA: 4- ili 5.
Predavanja 30 (66,6 %) Nastavnik
Vjebe - -
Seminar 15 (33,3 %) Asistent
ECTS BODOVI: 4
NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPE I SPECIFINE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Nastavni ciljevi
ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o ciljevima i metodama speleologije, o poloaju
speleologije u sustavu znanosti, o fizikoj speleologiji, o ostalim znanstvenim aspektima speleologije, o
regionalnoj speleologiji Hrvatske i svijeta, o drutveno-gospodarskom znaaju speleolokih objekata te o
njihovoj zatiti.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod u speleologiju
1.1. Pojam, ciljevi i metodologija
1.2. Povijesni razvoj speleologije
2. Kr
2.1. Uvjeti za razvoj kra i proces okravanja
2.2. Hidrografija kra
2.3. Geomorfologija kra
FIZIKA SPELEOLOGIJA
3. Geospeleologija
3.1. Speleoloki objekti pojam i podjela
3.2. Uvjeti za nastanak i razvoj speleolokih objekata
3.2. Speleomorfologija
3.3. Speleohidrografija
3.4. Speleogeneza
3.5. Sedimenti u speleolokim objektima
3.6. Odnos speleolokih objekata i povrinskog reljefa
4. Speleoklimatologija
4.1. Klimatski elementi i faktori znaajni za speleoloke objekte
4.2. Snijeg i led u speleolokim objektima
OSTALI ZNANSTVENI ASPEKTI SPELEOLOGIJE
5. Biospeleologija
5.1. Ekosustav podzemlja
5.2. Porijeklo ivota u podzemlju
5.3. Prilagodbe na uvjete u podzemlju
5.4. ivotni oblici u speleolokim objektim
6. Speleoarheologija i speleopaleontologija
6.1. Geoloka i kulturna razdoblja
6.2. Vaniji paleontoloki lokaliteti i nalazi u piljama Hrvatske i svijeta
6.3. Vaniji arheoloki lokaliteti i nalazi u piljama Hrvatske i svijeta
REGIONALNA SPELEOLOGIJA
7. Regionalna speleologija Hrvatske
8. Regionalna speleologija svijeta
8.1. Europa
8.2. Sj. Amerika
8.3. Ju. Amerika
8.4. Azija
8.5. Afrika
8.6. Australija i Novi Zeland
DRUTVENI ZNAAJ I ZATITA SPELEOLOKIH OBJEKATA
9. Drutveno-gospodarski znaaj speleolokih objekata
9.1. Speleoloki objekti i turizam
9.2. Speleoloki objekti i vodoopskrba
9.5. Speleoloki objekti i izgradnja
9.4. Speleoloki objekti i obrana
10. Zatita speleolokih objekata
10.1. Specifinosti zagaenja kra i speleolokih objekata
10.2. Ouvanje geomorfolokih, hidrolokih, biolokih, paleontolokih i arheolokih vrijednosti
podzemlja - elemenata prirodne i kulturne batine
10.3. Oblici zakonske zatite speleolokih objekata u RH
Redovito pohaanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem (samostalno). Pohaanje jedne
jednodnevne terenske nastave.
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazonosti na vjebama, izraen seminarski rad,
sudjelovanje na terenskoj nastavi
NAIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit
Usmeni ispit 100%
OBVEZNA LITERATURA:
Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New
York-Tokyo-Melbourne-Madras
Klimchouk, A., Ford, D., Palmer, A. i Dreybrodt, W. (urednici) 2000: Speleogenesis Evolution of
Karst Aquifers. National Speleological Society, Huntsville
White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New
York-Oxford
Bonacci, O. 1987: Karst Hydrology With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer Verlag,
Berlin-Heidelberg-New York-London-Paris
Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst Important Karst Regions of the Northern Hemisphere.
Elsevier publishing company, Amsterdam-London-New York
Lackovi, D. 2004: Sige. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Rogli, J. 2004: Sabrana djela I: Kr i njegovo znaenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-
a
asopisi: Spelaeologia Croatica, Acta Carsologica, Speleolog, Speleozin, Cave and Karst Science,
Journal of Karst and Cave Studies, Geomorphology,
Regionalne krke monografije. Juna Kina, Slovenija, BiH,
NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava u turistiki ureenom

speleolokom objektu i njegovoj okolici
NAZIV PREDMETA: PRIRODNI RIZICI

Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
Dr.sc.. Danijel Orei, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 4- ili 5.
Predavanja 30 (66,7%) nastavnik
Vjebe
Seminar 15 (33,3%) nastavnik
Predmetna terenska nastava
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI:
Upoznati glavne vrste prirodno i antropogeno izazvanih katastrofa, procjena vjerojatnosti njihova
pojavljivanja, procjena oekivanog stupanja gubitka tj.procjena rizika te zatita. Studenti e svladati i
tehniku izrade karata rizika.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod, pojam, terminologija i klasifikacije,
2. Potresi i vulkani,
3. Klizita
4. Lavine
5. Razaranje obala
6. Atmosferske nepogode
7. Poplave
8. Sue, dezertifikacija
9. Poari
10. Kisele kie

11. Oneienje voda
12. Oneienje tla

Izrada i izlaganje 2 seminarska rada
Uredno pohaanje nastave (66%) i seminara (80%), izrada i izlaganje dvaju seminarskih radova
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit.
ispit 80% , seminarski radovi 20%
OBVEZNA LITERATURA:
Alexander, D., 2003:Natural Disasters, UCL Press
Smith, K., 2001: Assessing Risk and Reducing Disaster, Routledge 3rd edition.
Zebrowski, E.,J., 1997: Perils of a Restless Planet: Scientific Perspectives on Natural Disasters,
Cambridge University Press.
Bognar, A. 1983.: Tipovi klizita u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u
Jugoslaviji". SGDJ, Ljubljana.
Bognar, A. 1996.: Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfoloki
i geoekoloki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.
Bell, F., 1999: Geological Hazards, Spon Press
Bishop, V., 2001: Hazards and Response, Collins Educational, 2nd edition
Abbott, P.L. 2002: Natural Disasters, McGraw Hill, 4th edition.
Clark, C., 2002: Natural Disasters, Kendall Hunt Publishing
McGuire, B., 2002: Natural Hazards and Environmental change, Arnold.
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: PRIRODNI RESURSI
Dr.sc. Milan Ili, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
Dr.sc. Danijel Orei, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij: Znanosti o okoliu
Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik
Vjebe
Seminar 15 (33,3 %) nastavnik/asistent
Predmetna terenska nastava
ECTS BODOVI: 4
Usvajanje znanja o prirodnim resursima, njihovoj raspoloivosti i obnovljivosti. Razvijanje ekoloke svijesti.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod
2. Energetski izvori - osnovna podjela
3. Fosilna goriva
4. Obnovljivi izvori energije
5. Ostale rude
6. Ekoloke posljedice iskoritavanja ruda
7. Kopnene vode kao prirodni resurs
8. Voda u poljoprivredi
9. Industrijska uporaba vode.
10. Raspoloivost pitke vode
11. More kao prirodni resurs
12. Desalinizacija
13. Prostor kao prirodni resurs

Pohaanje nastave, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada
Nazonost na 66% predavanja i 80% seminara, izraen i pozitivno ocjenjen seminar
Ispit 80 %, seminar 20 %
OBVEZNA LITERATURA:
Barlow, M, T. Clarke 2002: Blue Gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.
Markovi, S. 2002: Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geoloka istraivanja, Zagreb, 544 str.
Susan L. Cutter, S. L., W. H. Renwick, 2004: Exploitation Conservation Preservation: A Geographic
Perspective on Natural Resource Use (4th edition), John Wiley & Sons
Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003: World Water resources at the Beginning of the 21st
Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.
de Villiers, M. 2001: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.
Clarke, R. 1993: Water. The International Crisis.MIT Press, Cambridge, Mass (USA), 193 str.
Lyle, J.T., Woodward, J., 1999: Design for Human Ecosystems: Landscape, Land Use, and Natural
Resources, Milldale Pr.
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: PLANIRANJE I RAZVOJ RURALNOG PROSTORA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnovi, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a
Predavanja 45 (100 %) nastavnik
Vjebe - -
Seminar - -
ECTS BODOVI: 4
Opi cilj: znanja o planiranju, vrednovanju prostornih potencijala i zatiti okolia u ruralnom prostoru
Obrazovni ciljevi: spoznaja regionalno diferenciranih uzroka i obiljeja kriznog razvoja ruralnih podruja,
njihovih prostornih potencijala i mogunosti revitalizacije s ciljem usklaenijega regionalnog razvoja
Hrvatske
Funkcionalni ciljevi: sposobnosti geoprostorne analize i sinteze, ukljuujui kvantitativnu i kartografsku
analizu pojedinih prostornih elemenata, indikatora razvoja i regionalnih razlika, kao i njihovu sintezu na
razini prostornog plana, odnosno u okviru konzistentnog koncepta regionalnog razvoja.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Geografske osnove prostornog planiranja.
2. Geografske osnove regionalnog razvoja.
3. Obiljeja i problemi ruralnog prostora.
4. Dokumentacija i metode istraivanja ruralnog prostora.
5. Tendencije i procesi transformacije ruralnog prostora.
6. Ugroavanje i zatita okolia u ruralnom prostoru.
7. Ciljevi planiranja i razvoja ruralnog prostora.
8. Analiza geoprostornih struktura i procesa.
9. Prostorna diferencijacija i funkcionalni zoning ruralnog prostora.
10. Ruralni prostor u prostornim planovima.
11. Ruralni prostor u regionalnom razvoju.
12. Metode i tehnike planiranja i razvoja ruralnog prostora.
OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA: Redovito pohaanje

nastave.
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazonosti na predavanjima.
Urednost pohaanja predavanja i seminara 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%.
OBVEZNA LITERATURA:
Deakin, M., Dixon-Gough R., i Mansberger, R. 2004: Methodologies, Models and Instruments for Rural
and Urban Land Management, Ashgate, Aldershot
Groome D. 1993: Planning and Rural Recreation in Britain, Ashgate, Aldershot
Holloway L. i Kneafsey M. 2004: Geographies of Rural Cultures and Societies, Ashgate, Aldershot
Ilbery B. (ur.) 1998: The Geography of Rural Change, Addison Wesley Longman Limited, Harlow
Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in
the developed world, John Wiley & Sons, Chichester
Woods M. 2004: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, Sage
Publications, Thousand Oaks
Arnold A. 1997: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha
Butler R., Hall C.M. i Jenkins J. (ur.) 1998: Tourism and Recreation in Rural Areas, John Wiley & Sons,
Chichester
Crkveni I. i Mali A. 1988: Agrarna geografija, kolska knjiga, Zagreb
Relevantni lanci iz asopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria,
Geografski horizont, Sociologija sela, Drutvena istraivanja, Etnike i migracijske teme, Journal of
Rural Studies, Sociologia Ruralis, znanstveni asopisi stranih geografskih drutava
Relevantni lanci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: GEOGRAFIJA KRA
NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnovi, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: izborno
Predavanja 35 (77,8 %) Nastavnik
Vjebe - -
Seminar - -
Predmetna terenska nastava 10 (22,2 %) Nastavnik
ECTS BODOVI: 4
Opi cilj: znanja o geografskim specifinostima krkog prostora i sposobnosti planiranja njegova razvoja i
zatite u okviru odrivog razvoja
Obrazovni ciljevi: spoznaja geoprostorne strukture, procesa transformacije krajolika i oblika ugroavanja
okolia u krkom prostoru, zatim uzroka i posljedica njegovog razvoja kao problemskog podruja i
mogunosti revitalizacije s ciljem usklaenijeg regionalnog razvoja
Funkcionalni ciljevi: kauzalno, uzrono-posljedino miljenje, sposobnost prostorne analize, kompleksno
geografsko miljenje, kao uvjet za optimalno vrednovanje, planiranje razvoja i zatite krkog prostora u
okviru koncepta odrivog razvoja
Odgojni ciljevi: ekoloka svijest
NASTAVNI SADRAJI:
1. Znanstvene osnove geografije kra.
2. Kr kao ekoloki pojam.
3. Geoloko-geomorfoloka obiljeja krkog prostora.
4. Hidrogeografske karakteristike krkog prostora.
5. Klimatsko-ekoloka obiljeja krkog prostora.
6. Povijesno-geografski razvoj naseljenosti i drutvenog vrednovanja krkog prostora Hrvatske.

7. Evolucija pejzaa i degradacija okolia na kru.
8. Transformacija krkog prostora u uvjetima polariziranog razvoja.
9. Strukturne slabosti i problemi regionalnog razvoja krkog prostora.
10. Optereenost, nosivost prostora i odrivi razvoj krkog podruja.
11. Geografske osnove revitalizacije krkog prostora.
12. Planiranje, razvoj i zatita okolia u krkom prostoru Hrvatske.

Redovito pohaanje nastave. Sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.
Najmanje 80% nazonosti na predavanjima, sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.
Urednost pohaanja predavanja 10% + sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi 20 % + pismeni ispit
20% + usmeni ispit 50%.
OBVEZNA LITERATURA:
Bertovi S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, (Razdoblje 1948-1960),
Prirodoslovna istraivanja, knj. 41, Acta biologica VII/2
Blanc A., 2003: Zapadna Hrvatska: Studija iz humane geografije, Prosvjeta d.o.o., Zagreb
Glava V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju.- Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Hrvatske
ume, Javno podutee za gospodarenje umama i umskim zemljitima u Republici Hrvatskoj, Zagreb
Matas M., 2001: Geografski pristup okoliu.- Petrinja: Visoka uiteljska kola, Petrinja
Pejnovi D., 1987: Reljef Like, u: Zbornik II. znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije, Gospi-
juni Velebit, 18.-25. lipnja 1987., Geografski odjel PMF-a, Zagreb, 92-111.
Pejnovi D., 1990: Prilog poznavanju obiljeja klime i klimatska regionalizacija Like, Radovi
Geografskog odjela 25, 1-22
Pejnovi D., 1991: Reim tekuica kao indikator opih hidrogeografskih obiljeja Like, Geografski
glasnik 53, 41-56
Pejnovi D., 1996: Geografski aspekt revitalizacije depopulacijskih i ratom pogoenih podruja
Hrvatske na primjeru Like, Zbornik I. kongresa hrvatskih geografa, Zagreb, 12 i 13. listopada 1995,
Zagreb, 255-273
Pejnovi D. 2004: Depopulacija upanija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Drutvena
istraivanja, 4-5(72-73), 701-726.
Pejnovi D., 2004: Uzroci i posljedice iseljavanja stanovnitva s podruja Gospiko-senjske
biskupije//Prolost obvezuje: povijesni korijeni Gospiko-senjske biskupije: zbornik biskupa Mile
Bogovia (ur. Hoko, Franjo Emanuel), Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu Teologija
u Rijeci, Rijeka, 503-550
Pejnovi D., 2005: Lika najvee problemsko podruje Hrvatske, Zbornik znanstvenog skupa Problemi
regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja (Zagreb, 28. i 30. XI. 2002), Geografski odsjek PMF-a
i Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb, 237-245
Rogli J., 2004: Kr i njegovo znaenje: sabrana djela (ur. M. Matas).- Split: Geografsko drutvo, Zadar:
Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb: Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Split
Zadar Zagreb
DOPUNSKA LITERATURA
Relevantni lanci iz asopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria,
Geografski horizont, Sociologija sela, Drutvena istraivanja, Acta Carsologica
asopisi stranih geografskih drutava
Relevantni lanci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr
NAPOMENA:
NAZIV PREDMETA: UPRAVLJANJE PRIOBALJEM

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orei, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Predavanja 30 nastavnik
Vjebe - -
Seminar 15 nastavnik/asistent
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geografija mora
Cilj je kolegija usvajanje znanja o priobalju kao prostoru u kojem se isprepliu, nadopunjuju i sukobljavaju
pojedine djelatnosti. Razvija se kritiko miljenje o koordinaciji aktivnosti, odnosno potebi i mogunostima
upravljanja priobaljem.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod, osnovni pojmovi
2. Svojstva i dinamika priobalnog mora
3. Tipovi obala
4. Litoralizacija, obale kao ivotni prostor
5. Ekoloki aspekt litoralizacije
6. Obala kao turistiki prostor
7. Ribarstvo i marikultura
8. Eksploatacija rudnog bogatstva priobalnog mora
9. Pomorstvo, luke i luke djelatnosti
10. Razgranienja na moru
11. Gospodarski pojas
12. Vojnostrateko znaenje mora
13. Upravljanje priobaljem, primjeri iz svijeta i Hrvatske

Pohaanje nastave, izrada i seminarskog rada
Nazonost na 66% predavanja i 80% seminara, izraen i pozitivno ocjenjen seminar
Ispit 80 % + seminar 20 %
OBVEZNA LITERATURA:
Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab (2002.): An Introduction to Coastal Zone Management. 2nd edit.
Island Press, Washington, 342 str.
Barnabe, G., R. Barnabe-Quet (2000.) Ecology and Management of Coastal Waters. Engl. izdanje:
Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester, 396 str.
Sekuli, B. (2002.) Osnove ekologije mora. Skripta. Hrvatski crveni kri, Zagreb, 44 str.
Tedeschi, S. (1991.): Assessment of the Environmental Capacity of Enclosed Coastal Sea, Mar. Pol. Bul,
23, str. 449-455.
Tedeschi, S., Ivani, B. (1992.): Wastewater Management in Kastela Bay, Croatia, Industry and
Environment, (15), 20-23.
Lukovi, T. et al. (2002.): Nautiki turizam europskog dijela Mediterana. Hrvatska paneuropska unija,
Split, 330 str
Stankovi, P. (2003.): Propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe tankera i sprijeavanje oneienja.
Biblioteka Sigurnost na moru, sv. 13, 3. izd. Pomorski fakultet, Rijeka 99 str.
Voki-uul, M. (2003.): Republika Hrvatska i iskljuivi gospodarski pojas. Novi Informator, Zagreb,
307 str.
Proireni obuhvat zatite voda i obalnog mora u okviru integralnog gospodarenja vodama (2001.).
Urednik Lj. Tropan, Hrvatske vode, Biblioteka Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 120 str.
NAPOMENA: Potrebno pasivno znanje engleskog jezika
NAZIV PREDMETA: PRIMJENJENA GEOMORFOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: :
Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
SEMESTAR STUDIJA:izborno
Vjebe
Seminar 15 (25%) nastavnik, asistent
Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik, asistent
ECTS BODOVI: 6
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geomorfologija
Razglobiti geomorfoloku problematiku reljefa s aspekta gradnje, funkcionalnog koritenja prostora, zatite
ovjekovog okolia i obrane zemlje. Naglasak je na istraivanju i vrednovanju znaajki i zakonitosti
djelovanja recentnih geomorfolokih procesa i njima oblikovanih reljefnih oblika, te njihovo kartiranje.
Student e svladati prepoznavanje temeljnih recentnih reljefnih oblika i procesa te tehniku geomorfolokog
kartiranja.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Primijenjena geomorfologija definicija, cilj, zadatak i podjela
2. Pristupi i metode rada
3. Recentne znaajke reljefa i premjer njihovog stabiliteta i mobiliteta
4. Prirodni, prirodno-antropogeni i antropogeni reljefni oblici
5. Ininjerska geomorfologija i vrednovanje reljefa
6. Istraivanje mineralnih izvora
7. Ininjersko-geomorofoloko kartiranje i primijenjene geomorfoloke karte

Student e uz obveznu nastavu na seminraima razraivati specifinu ininjersko-geomorfoloku
problematiku, a na terenskoj nastavi upoznat e tehniku premjera, zakonitosti djelovanja geomorfolokih
procesa i ininjersko-geomorfolokog kartiranja
Redovito prisustvovanje nastai 80 %, i seminarima 80% i izrada seminarskog rada i jedne ininjersko-
geomorfoloke karte zadanog prostora, obvezno sudjelovanje u tersnkoj nastavi (minimalno 80%)
Pismeni i usmeni ispit, s tim da e se pri tome uzeti u obzir i uinkovitost studiranja (seminarski i terenski
rad)
Usmni i pismeni ispit 50%, seminarski rad 20% i terenski rad 30%.
OBVEZNA LITERATURA:
Bognar, A., 1979, Uloga i zadaci geomorfologije u prouavanju i zatiti okolia, Ljubljana.
Bognar, A., 1983, Problematika primijenjenih geomorfolokih istraivanja ininjerska geomorfologija,
Zbornik XI Kongresa geografa SFRJ, SGD SFRJ i GD Cren Gore, Titograd.
Bognar, A., Salello-Jankovi M., 1996, Geoekoloki pristupi u gospodarenju prostorom (okoliem,
krajolikom), priopenja znanstvenog skupa "Zatita prirode i okolia, ekspoloatacija mineralnih
sirovina", Ekoloke monografije 8, Hrvastko ekoloko drutvo, Zagreb.
Bognar, A., 1990, Geomorfoloke i ininjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i ekoloko
vrednovanje reljefa, Geografski glasnik broj 52, Geografsko drutvo Hrvatske, Zagreb
Bognar, A., 1992, Ininjersko-geomorfoloko kartiranje, Acta Geografica Croatica, vol 27, Geografski
odsjek PMF-a, Zagreb.
King, C.A.M., 1971, Techniques in Geomorphology, E.A. London.
Bognar, A., 2001, Geomorfoloka regionalizacija Hrvastke, Acta Geografica Croatica, vol 34, (1999)
Geografski odsjek PMF-a, Zagreb.
Markovi, M., 1983, Osnovi primijenjene geomorfologije, Geoinstitut, posebno izdanje, Knjiga 8,
Beograd.
Uputstva za izradu detaljne geomorfoloke karte SFR Jugoslavija (Grupa autora), 1985, Geografski
institut SAZU, Beograd.
Palienko, E.T., 1978, Poiskovaja i inenjernaja geomorfologija, Voa kola, Kiev. Poiskovaja
Geomorfologija, 1973, Vaprosi geografiji, Misi, Moskva.
NAPOMENA:
IZBORNI SADRAJI
u 7., 8., 9. i 10 semestru
Modul: Geoloka zatita okolia
NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA OKOLIA

autora):
PROFESOR Vladimir Bermanec, PMF, PROFESOR Goran Kniewald, IRB
GODINA STUDIJA: IV ili V

IZVOA NASTAVE
vjebe
seminar
samostalni rad studenta): 2 - 3
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s ponaanjem minerala i njihovih asocijacija u okoliu. Upoznavanje s njihovim
zatitnim i tetnim utjecajima.

1. Uvod u mineralogiju okolia
2. Metode istraivanja u mineralogiji okolia
3. Razvoj tala
4. Mineralogija mora i morskih sedimenata
5. Utjecaj mikroba na minerale
6. Aerosoli u atmosferi
7. Mineralogija rudnih jalovita
8. Iskoritavanje minerala za sanacije
9. Mineralogija u gospodarenju radioaktivnim otpadom
10. Mineralogija i kulturno nasljee
11. Mineralogija i ljudsko zdravlje
12. Prezentacija studentskih seminara

Prisustvovanje nastavi, kolokviji, seminari.
Redovito izvravanje radnih obveza.
Kombinacija uspjeha na pismenom i usmenom ispitu s uspjehom na kolokvijima tijekom semestra.
kolegij):
Sistematska mineralogija, Kvantitativna i izotopna geokemija, prijediplomski studij
Vaughan, D.J., Wogelius, R.A. (2000): Environmental Mineralogy. EMU Notes in Mineralogy. Etvs
University Press, Budapest, 434 pp.
NAZIV KOLEGIJA: HIDROGEOKEMIJA I ZATITA PODZEMNIH VODA
autora):
Dr.sc. Sanja Kapelj, vii znanstveni suradnik
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 Asistent, Nastavnik
seminar Nastavnik
5
CILJ KOLEGIJA: Predmet se bavi istraivanjem hidrogeokemijskih obiljeja podzemnih voda te njihovom
zatitom. Pozornost je usmjerena na teoretske osnove kolegija te praktinu primjenu u gospodarenju,
upravljanju i zatiti podzemnih voda.
1-3. Osnovni principi hidrogeokemije: nastanak kemijskog sastava prirodnih voda, sastav oborina,
povrinskih i podzemnih voda; fizikalna svojstva vode, kemizam, izotopni sastav; termodinamike osnove
ravnotee u vodenim otopinama; otapanje plinova, tekuina i krutina u vodi, razdjeljivanje, difuzija i
osmoza, tlak para, otapanje elektrolita; kemijska kinetika i ravnotea (disocijacija vode i pH, ravnotea u
otopinama kiselina i baza, puferske otopine, hidroliza soli); karbonatna ravnotea (otapanje i taloenje,
tvrdoa voda, otvoreni i zatvoreni sustavi otapanja kalcita, otapanje dolomita); stabilnost primarnih silikata
i produkti troenja (kinetika troenja, ravnotea masa, taloenje i otapanje); redukcijsko-oksidacijske
reakcije (redoks ravnotea, stabilnost otopljenih ionskih vrsta, plinova i minerala - Eh-pH dijagrami
oksidacija pirita, oksidacija i redukcija ionskih vrsta duika, sumpora, eljeza);osnove kemije koloida,
ionska izmjena, adsorpcija; kemijski sastav prirodnih voda (plinovi, glavni ioni, biogene tvari,
mikroelementi organske tvari); 4. Prirodni radioaktivni i stabilni izotopi u tlu, povrinskim i podzemnim
vodama - izotopi ugljika,kisika, vodika, sumpora i duika, porijeklo, osnove geokemije i njihova primjena;
5. Odnosi voda tlo stijena: reakcije u zasienoj i nezasienoj zoni vodonosnika (otapanje plinova,
otapanje karbonata i silikata, oksidacija sulfida, kationska i anionska izmjena, organske reakcije); utjecaj
zaslanjenja razliitog porijekla; geokemijski tipovi podzemnih voda; 6. Osnove geokemijskog modeliranja
procesa u prirodnim vodama (modeli specijacija, modeli ravnotee masa i modeli reakcijskih puteva); 7.
Zatita podzemnih voda prirodni i antropogeni izvori oneienja podzemnih voda, tipovi izvora
oneienja, vrste oneiivaa i njihovo ponaanje u podzemlju. Aspekti zatite aluvijalnih i krkih
vodonosnika razliitost pristupa. 8. Geokemijski aspekti zatite podzemnih voda, simuliranje ponaanja
oneienja geokemijskim modeliranjem. 9. Temeljni principi modeliranja transporta oneienja, analitiki
i numeriki, najpoznatiji modeli i njihova primjena. 10-11. Principi zatite podzemnih voda i upravljanje
zatitom: monitoring koliine i kakvoe, kartiranje ranjivosti podzemnih voda (prirodne i specifine),
kartiranje i klasifikacija hazarda, ocjena rizika, primjena GIS-a u zatiti podzemnih voda); 12. Pregled
zakonske regulative o zatiti okolia, otpadu i emisiji u okoli te zatiti koliina i kakvoe voda;
13-15. Kriteriji zatite podzemnih voda - analize sluaja, odreivanje zona sanitarne zatite izvorita pitke
vode, studije utjecaja na okoli za razliite potrebe.
OBAVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim
pohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih
postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Nastavu prati permanentno ispitivanje usvojenog znanja kroz kolokvije, domae zadae i seminarske
radove.
Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena praenja nastave (kolokviji, domae zadae, seminari).
Pismeni ispit, usmeni prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.
kolegij):
Kemija, Opa mineralogija, Specijalna mineralogija, Sedimentologija, Geokemija, Petrologija magmatskih
i metamorfnih stijena, Sedimentologija, Hidrogeologija
Appelo, C.A.J. & D. Postma (1994): Geochemistry, groundwater and pollution. Balkema, Rotterdam.
Levai, E. (1997): Osnove geokemije voda. Sveuilite u Zagrebu, Geotehniki fakultet Varadin, 232 str.
Mayer, D. (1993): Kvaliteta i zatita podzemnih voda. Hrvasko drutvo za zatitu voda i mora. 146 p.,
Zagreb.
Parkhurst, D.L. (1995): PHREEQC- computer program for speciation, reaction-path, advective-transport
and inverse geochemical calculations. Water-Resources Investigations Report 95-4227, USGS, Lakewood,
Colorado.
Plummer, L.N., Prestemon, E.C. & D.L. Parkhurst (1994): An interactive code (NETPATH) for modelling
net geochemical reactions along flow path, Version 2.0. USGS Water-Resources Investigation Report 94-
4169, Reston, Virginia.
Odabrana poglavlja:
Biondi, B, Bakalowitz, M, Zwalen, F., Almeida, O., Hoetzl, H. (1995): Hydrogeological aspects of
groundwater protection in karstic area. EU COST ACTION 65, Project, EU, Bruxelles
Fritz.P. & Fontes, J.C. eds. (1980): Handbook of Environmental Isotope Geochemistry. Elsevier,
Amsterdam.
IAEA (1983): Guidebook on Nuclear Techniques in Hydrology, Techical report series No. 91, International
Atomic Energy Agency, Vienna.
Soliman, M.M., La Moreaux, P.E., Memon,B.A., Assaad, F.A., La Moreaux, J.W.(1998): Environmental
Hydrogeology, Lewis Publishers, 386 str.
Vrba J. & Zaporozec, A. (ed)(1994): Guidebook on Mapping GroundwaterVulnerability. Vol. 16/1994,
IAH, Verlag Hinz Heise, Hannover.
Zwahlen, F. (ed.)(2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers.
Final report COST Action 620. European Commision - Office for Official Publications of the European
Communities, Luxembourg.
Odabrana poglavlja:
Boulding, R.J. (1995): Practical Handbook of Soil, Vadose Zone and Groundwater Contamination -
Assessment, Prevention, and Remediation. Lewis Publishers, 948 p.
Coplen, T.B. (1993): Uses of Environmental Isotopes. In: Regional Ground-Water Quality, Edited by
Alley, W.M., Van Nostrand Reinhold, New York, 223-254.
IAEA (1981): Stable Isotope Hydrology. Tehnical Report Series No. 210, Vienna.
NAZIV KOLEGIJA: GEOKEMIJA OKOLIA
AUTOR(I) PROGRAMA: redovni profesor, ESAD PROHI
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 nastavnik i asistent
Seminar
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje osnovnih znanja o osnovnim pojmovima geokemije okolia, biogeokemijskim
ciklusima elemenata i globalnim promjenama na Zemlji. Obraditi e se i principi ponaanja i kretanja
zagaivaa u okoliu.

1. Pojmovnik, uvodne napomene, definicije i koncept geokemije okolia
2 -3. Pojam okolia u krizi; analiza dinamikog sustava okolia, pojam ravnotee, sustava i povratnih
mehanizama (feedback mehanizmi)
4. Biogeokemijski ciklus ugljika
5. Efekt staklenika, stakleniki plinovi, efekti, uzroci, posljedice
6. Biogeokemijski ciklus ozona i halogenida
7. Stanjenje ozonskog sloja, efekt ozonske rupe, uzroci, posljedice
8. Biogeokemijski ciklusi sumpora i duika
9. Efekt kiselih kia; pH kinice, uzroci i posljedice kiselih kia
10-11 . Kemijska vremenska bomba; definicija, objanjenje koncepta, predvianje kemijske
vremenske bombe; primjeri
12 - 13. Elementi u tragovima i ljudsko zdravlje; pojam geomedicine, primjeri
14 - 15. Problemi odreivanja sadraja elemenata u okoliu.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:

redovito pohaanje nastave, kolokviji, domae zadae
UVJETI ZA POTPIS : ispunjene obaveze

pismeni ispit, usmeni ispit, ocjena ukljuuje i uspjeh na kolokvijima i domae zadae
KOLEGIJI PRETHODNICI: Kemija 1 i 2, Geokemija
OBAVEZNA LITERATURA:
Prohi, E.. (1998): Geokemija, Targa, 554 str.
Berner, E.K. & Berner, R.A.. (1996): Global environment : Water, Air, and Geochemical Cycles, Prentice
Hall, INC, USA
Schlensinger, H.W. (1997): Biogeochemistry An Analysis of Global Change, Academic Press, USA, 587
str..
NAZIV KOLEGIJA: ORGANSKA GEOKEMIJA ZAGAIVALA
AUTOR(I) PROGRAMA: dr.sc. Marijan Ahel, znanstveni savjetnik
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANSOTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 4. ili 5..
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 nastavnik, asistent,
seminar
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s glavnim tipovima antropogenih zagaivala, metodama za

njihovo odreivanje te najvanijim fiziko-kemijskim i biolokim procesima koji odreuju njihovo
ponaanje i raspodjelu okoliu.

1. Uvod u organsku geokemiju zagaivala definicija osnovnih pojmova i odnos prema drugim granama
prirodnih znanosti
2. Osnovne strukture i nomenklatura u organskoj kemiji; antropogeni i prirodni organski spojevi;
definicija, klasifikacija i glavni tipovi zagaivala;
3. Osnove analitike organskih zagaivala u okoliu
4. Kratke osnove termodinamikih procesa
5. Najvaniji procesi koji odreuju ponaanje i raspodjelu organskih zagaivala u okoliu i njihova
meusobna povezanost
6. Prijenos zagaivala difuzijski i advekcijski procesi
7. Raspodjela organskih zagaivala izmeu vodenih sustava i atmosfere
8. Raspodjela organskih zagaivala u vodenim sustavima: topljivost i raspodjelni koeficijenti
9. Raspodjela organskih zagaivala u bioloke organizme: bioakumulacija i biomagnifikacija
10. Izmjena zagaivala izmeu vrste faze i vodenih sustava sorpcija i geoakumulacija
11. Kemijska transformacija zagaivala
12. Fotokemijska transformacija zagaivala
13. Bioloka transformacija zagaivala
14. Modeliranje u organskoj geokemiji zagaivala
15. Geokemijski procesi i procjena okolinog rizika
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:

redovito pohaanje nastave, kolokviji, domae zadae
UVJETI ZA POTPIS : redovito ispunjavanje obaveza

Usmeni ispit, ocjena ukljuuje i uspjeh na kolokvijima
KOLEGIJI PRETHODNICI: Kemija I i II
OBAVEZNA LITERATURA:
Schwarzenbach, R.P.; Gschwend; P.M.; Imboden, D.M. (2003): Environmental organic chemistry, John
Wiley & Sons, Inc., New Jersey, USA, 1313 pp.
1. Baird, C; Cann, M. (2005) Environmental chemistry. W.H. Freeman and Company, New York, 652 pp.
NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE TLOZNANSTVA
autora):
Prof.dr.sc. Matko Bogunovi, Agronomski fakultet, Zagreb
i mr.sc. Aleksandra Bensa, Agronomski fakultet, Zagreb
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 Prof.dr.sc. Matko Bogunovi
vjebe 0,7 Mr.sc. Aleksandra Bensa
seminar 0,3 Mr.sc. Aleksandra Bensa
5
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s epidermom litosfere tlom, kao temeljnim edafskim imbenikom biljne
proizvodnje. Upoznat e se vrste tala i njihova proizvodna vrijednost, te vanost za agrar, umarstvo,
prostorno ureenje i planiranje, te inenjerstvo.
Tlo i zemljite. Uloga tla. Postanak tla-faktori i procesi. Morfologija tla. Pedofizikalna svojstva (tekstura,
struktura, konzistencija, poroznost, gustoa, voda i vodni reim, zrak tla, toplina tla). Pedokemijska
svojstva (sorpcija, organska tvar i humus, adsorpcijski kompleks, reakcija tla, kvaliteta tekue faze,
bioloka svojstva tla). Sistematika tla (lanovi pedosfere u terestikim i semiterestikim uvjetima).
Vrednovanje tala u biljnoj proizvodnji, za inenjerske potrebe, za prostorno i krajobrazno planiranje, u
ekologiji.

Obvezna predavanja i vjebe, konzultacije i izrada seminara.
Pohaanje predavanja, obavljene terenske i laboratorijske vjebe, te izraeni seminari.
Kolokviji, seminari, pismeno testovi, usmeno razgovor.
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogli pratiti
kolegij):
Fizikalna geologija i Geomorfologija
kori A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
kori A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
kori A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb
N.C. Brady, W.R. Ray (2002): The nature and Properties of Soil, New Yersy
E. Mckenhausen (1994): Die bodenkunde, Frankfurt/Meine
M. iri (1987): Pedologija, Sarajevo
M. Anti, V. Avdalovi, N. Jovi (1986): Pedologija, Beograd
Bogunovi, M. (1994): Pedoloko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)

Diplomski Znanosti O Okolisu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplomski Znanosti O Okolisu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ: ZNANOSTI O OKOLIU

Nedvojbeno je da su znanosti o okoliu u zadnjih 50 godina postale interdisciplinarno podruje u

Na Biolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta od 1980. godine izvodi se studijski

Dosadanja iskustva su pokazala da studijski program diplomiranog inenjera biologije ekolokog

Znanosti o okoliu (Environmental Scieneces) kao sveuilini programi na razliitim studijskim

Iz razloga to sveuilini diplomski studijski program Znanost o okoliu ima interdisciplinaran

2.1. NAZIV ZNANSTVENOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA: ZNANOSTI O OKOLIU

Nositelj studija: Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Izvoai studija: Bioloki odsjek, Geografski odsjek i Geoloki odsjek PMF-a

Uvjeti upisa na studij

KOMPETENCIJE ZAVRETKOM STUDIJA:

o Unapreenje djelatnosti vezanih za zatitu prirode: planiranje prostora, izrada ekolokih

o Znanstvenoistraivaki rad u podruju prirodnih znanosti, grana ekologija, ekotoksikologija,

o Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitikih dosega i mogunosti primjene u rjeavanju

ZANIMANJA ZA KOJA BI STUDENT/STUDENTICA BIO OSPOSOBLJEN/OSPOSOBLJENA ZAVRETKOM

o voditelji strunih slubi u nacionalnim parkovima i zatienim rezervatima prirode;

o znanstveni i struni suradnicima istraivakim projektima za potrebe izrade ekolokih studija

o voditelj strunih slubi u Dravnoj upravi za ureenje prostora i zatitu prirode;

o voditelji strunih slubi u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske

o struni suradnici u dravnim institucijama uprave kao naelnici odjela za ekoloku

o analitiari u laboratorijima vodoopskrbnih postrojenja i u ureaja za proiavanje otpadnih

okoliu: Preddiplomski sveuilini studij: Znanosti o okoliu

2.4. Ne planira se objedinjavanje preddiplomskog i diplomskog studijskog programa u jednu

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

9. SEMESTAR 10. SEMESTAR

BO4171 Hrak Ekologija biljaka 2+3+1 8

MODUL: BIOLOKA ZATITA OKOLIA

NASTAVNIK KOLEGIJ SATI SATI

* P = predavanja, V = praktikum- vjebe, S = seminar

GGM2045 Toski Analize u GIS-u 1+0+2 4

MODUL: GEOLOKA ZATITA OKOLIA

NASTAVNIK SATI SATI

GODINA STUDIJA: 4/5

SEMESTAR STUDIJA: 7. ili 8. ili 9.

DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

Terenska nastava (dana)

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje spoznaja o organizacija istraivakog rada na terenu i u laboratoruiju.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje buduih

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Obavezno sudjelovanje u

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i

NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i seminari

NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA

DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

Terenska nastava (dana)

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Redovito polaenje i aktivno

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohaanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA kolokviji; pismeni i usmeni ispit

NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Anonimne studentske ankete

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

NAZIV KOLEGIJA: GEOLOKI ASPEKTI ZBRINJAVANJA OTPADA

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANOSTI O OKOLIU

NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA IVOTINJA

DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

predavanja 3 Nada Oroli

vjebe 3 Vesna Benkovi, Ivna Kocijan, Duje Lisii