OSNOVE

RUKOVANJA 6
INSTRUMENTIMA
__________________________________________________

Gertrud Hauser
2009
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Strana 2 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

1 UVOD 5
2 PODRIJETLO NAZIVA I KLASIFIKACIJA INSTRUMENATA 5
2.1 Primjeri naziva instrumenata po autorima 5
2.2 Primjeri naziva instrumenata prema primjeni 5
2.3 Primjeri naziva instrumenata prema karakteristikama 5
2.4 Primjeri naziva instrumenata prema obliku 5
2.5 Primjeri naziva instrumenata prema organima na kojima se koriste 6
2.6 Klasifikacija instrumenata prema kirurkoj specijalnosti 6
2.7 Klasifikacija instrumenata prema namjeni: 7
3 TIPINE KARAKTERISTIKE KIRURKIH, ANATOMSKIH I ATRAUMATSKIH
INSTRUMENATA 7
3.1 Povrine eljusti (radne povrine) instrumenta 7
3.2 Tvrdometalni umetci (umetci od tvrdog metala) 8
3.3 Osigurai pomaka 8
3.4 Skalpeli i noevi 9
4 INSTRUMENTI ZA REZANJE TKIVA 9
4.1 kare 9
4.2 Dlijeta 10
5 INSTRUMENTI ZA STEZANJE TKIVA 12
5.1 Pincete 12
5.2 Hvataljke (kleme) 13
5.3 Klijeta 17
6 INSTRUMENTI ZA RETRAKCIJU (IRENJE) TKIVA 18
6.1 Kuke i retraktori za rane 18
7 INSTRUMENTI ZA PRIBLIAVANJE I SPAJANJE TKIVA 21
7.1 Iglodrai 21
8 INSTRUMENTI ZA ZATITU TKIVA 22
9 INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJE TKIVA 22
9.1 Sonde 22
9.2 Buije i dilatatori 22
10 INSTRUMENTI ZA UGRADNJU IMPLANTATA 22
11 POSEBNI INSTRUMENTI 23
11.1 Instrumenti za sukciju (sisaljke) 23
12 PRIMJERI SLAGANJA INSTRUMENATA U KOARE (REETKE) 23
13 PROVJERA I ODRAVANJE INSTRUMENATA 25
13.1 Provjera instrumenata 25
13.1.1 istoa 25
13.1.2 Stvaranje kamenca 25

13.1.3 Korozija 26
13.1.4 Funkcionalnost 26
13.2 Odravanje instrumenata 26

Strana 3 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Strana 4 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

1 Uvod
Povijest proizvodnje instrumenata datira jo iz pradavnih vremena kad je ovjek kao
instrumente koristio prirodne materijale kao to su kosti i kamenje.
AU narednim su stoljeima instrumenti izraivani od bronce, mesinga, bakra i eljeza.
Danas se u proizvodnji instrumenata koristi nehrajui elik. Osim toga, za izradu instrumenata
koriste se i drugi materijali:
Plastika za razliite drke
Bakar
Mesing za ruke instrumenata
Srebro, primjerice, za sonde
Kositar za specijalne sonde
Povrine instrumenata se takoer mogu uvelike razlikovati:
Ispolirane do visokog sjaja
Mutno polirane (mat)
Niklom presvuene (igle za ivanje)
Posrebrene (oni instrumenti)
Pozlaeni instrumenti kao prsteni kara ili iglodraa (meunarodna oznaka za
umetke od tvrdog metala). Ovakve kare imaju posebno dugi vijek trajanja
Zacrnjeni instrumenti kojima je prednost to se ne sjaje tijekom operacije.

2 Podrijetlo naziva i klasifikacija instrumenata

Instrumenti se mogu klasificirati prema razliitim kriterijima.

2.1 Primjeri naziva instrumenata po autorima

Prema lijenicima, proizvoaima instrumenata, inenjerima ili drugim osobama koje su
projektirale (osmislile) instrumente, utjecale na njihov nastanak ili su ih obznanili:
- Hvataljka po Peanu
- Dlijeto po Lexeru
- ljebasta sonda po Kocheru
- Giglijeva pila

2.2 Primjeri naziva instrumenata prema primjeni

- Elevatorij
- Dlijeto
- Svrdlo
- Nareznica za kost
- Iglodra

2.3 Primjeri naziva instrumenata prema karakteristikama

- Otra kuka
- Tvrda hvataljka
- Tupa kuka
- Atraumatska pinceta
- Mekana hvataljka

2.4 Primjeri naziva instrumenata prema obliku

- Glaviasta kanila
- Zrno-klijeta za hvatanje tampona
- Bajunet klijeta

Strana 5 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

2.5 Primjeri naziva instrumenata prema organima na kojima se koriste

- Hvataljka za u
- Vaskularne kare
- Kuka za meniskus
- Bubrenjak
- Crijevna hvataljka

2.6 Klasifikacija instrumenata prema kirurkoj specijalnosti

Opi kirurki instrumenti

Osnovni instrumenti: kare, pincete, hvataljke, iglodrai, kuke za rane itd.

Gastrointestinalni instrumenti: crijevne hvataljke, klijeta za postavljanje metalnih
spojnica-klipsi, stapleri, anatomske pincete, hvataljke po Allisu itd.
Endoskopski instrumenti

Instrumenti za djeju kirurgiju

Svi instrumenti kao i za opu kirurgiju samo manjih dimenzija.

Instrumenti za ginekologiju i porodnitvo

Vaginalni spekulum, dilatator po Hegaru, hvataljke, kukaste hvataljke, kukasta klijeta po
Museuxu, strugalice za isisavanje i biopsiju (kirete za sukciju i biopsiju), sonda za uterus,
utezi, kare za parametrij, stezaljke za parametrij, mikroinstrumenti, PE klijeta, kireta za
uterus, instrumenti za histerosalpingografiju, endoskopski instrumenti itd.

Instrumenti za urologiju
Klijeta za bubrene kamence, klijeta za bubrene fistule, cistoskop, kuke za prostatu,
retraktori za mokrani mjehur, lopatica za mokrani mjehur, gumeni elastini kateter za
dilataciju, instrumenti za postavljanje katetera itd.

Instrumenti za kardiovaskularnu kirurgiju

Distraktor prsnog koa, hvataljke za aortu, hvataljke za krvne ile, atraumatske pincete,
hvataljke po Cooleyu, hvataljke po Satinskom, buldog hvataljke, pincete za zaliske,
mikroinstrumenti, disektori (noevi za disekciju), Pott-Smith-ova pinceta, vaskularni
iglodra, ureaj za koronarnu sukciju, aplikatori hvataljki za hemostazu, iglodrai za
iane avove, hvataljke, kare itd.

Instrumenti za torakalnu kirurgiju

Razdvaja rebarara s razliitim osiguraima, raspatoriji (strugai), aproksimator (steza)
za rebra po Baileyu, nazubljena hvataljka za plua po Duvalu, kare za prsnu kost,
hvataljke za rebro, kare za rebro po Brunneru i Sauerbruchu, patula za plua, hvataljke
za bronh, dlijeta i ekii za prsnu kost, itd.

Instrumenti za traumatologiju, kotanu kirurgiju, ortopediju

Razliiti pogonski ureaji, ekii, dlijeta, raspatoriji, builice za kosti, uplja dlijeta, nastavci
za builice, razliita svrdla, glave za svrdla, AO instrumenti, rape (turpije), elevatoriji.

Instrumenti za neurokirurgiju
Instrumenti za trepanaciju, Giglijeva pila, separatori za duru, kare za duru, elevatoriji,
svrdla, mikroinstrumenti, posebni retraktor za rane, dra za glavu po Mayfield-u,
modana patula, AO instrumenti s razliitim priborom, bajunet kirete, instrumenti za

Strana 6 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

enukleaciju, razliite klipse za aneurizme i klijeta za aplikaciju, hvataljke za skalp i klipse

(klipsa po Raneyu) itd.

Instrumenti za maksiofacijalnu kirurgiju

Instrumenti za vaenje zuba, instrumenti za repoziciju, razliiti otvarai za usta,
samodrai za usta, potiskiva i lopatica za jezik, klijeta za jezik intraorealni retraktori
kuke za izvlaenje brade, raspatoriji, ila, kuke za mobilizaciju po Ahlen-u, AO mini
instrumenti itd.

Instrumenti za onu kirurgiju

Otvara kapaka, kukice za kapke, mikroinstrumenti, specijalne pincete (sklerapincete),
kare za iridektomiju, kare za keratektomiju, no za oko, specijalni probijai, svrdla, kuke
za repoziciju lee, lopatice za arenicu, kare za ronicu itd.

Instrumenti za kirurgiju uha, nosa i grla

Spekula za nos, spekula za uho, laringoskop, klijeta za uho, liice za uho, karice za uho,
specijalni noevi, igle za paracentezu, razliite kuke, disektori, gradirane sonde, raspatoriji
itd.

2.7 Klasifikacija instrumenata prema namjeni:

Instrumenti za rezanje tkiva
Instrumenti za stezanje tkiva
Instrumenti za pridravanje tkiva
Instrumenti za zatitu tkiva
Instrumenti za ispitivanje tkiva
Instrumenti za posebnu namjenu

3 Tipine karakteristike kirurkih, anatomskih i atraumatskih instrumenata

3.1 Povrine eljusti (radne povrine) instrumenta

Kirurke radne povrine ( povrine eljusti):

Povrine eljusti imaju zube i usjeke na radnom zavretku koji omoguuju vrsto hvatanje tkiva.
Broj zuba se oznaava kao:
1 : 2 zuba ili 1 x 2 zuba, to znai da je na jednom kraju eljusti jedan zub a na suprotnoj su strani
dva.
Povrine kirurkih pinceta:

S mala M srednja L duga (pinceta)

Strana 7 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Anatomske radne povrine (povrine eljusti):

Instrumenti s anatomskim povrinama eljusti

koriste se u podrujima gdje postoji opasnost da
zubi na eljustima (radnoj povrini) kirurkog
instrumenta otete tkivo, npr. sluznicu eluca ili
crijeva.

Anatomske povrine eljusti su dostupne u vie

razliitih izvedbi.
Najei oblici:

Anatomske povrine eljusti

Atraumatske radne povrine (povrine eljusti)

Atraumatski instrumenti imaju eljusne povrine s posebno nazubljenim profilom. Odreena vrsta
nazubljenosti i raspored zuba sprjeavaju oteenja tkiva ili organa kad se eljust zatvori.

Atraumatska radna povrina s jednostrukom Anatomska radna povrina s dvostrukom

nazubljenou

po Cooleyu po DeBakey -u

3.2 Tvrdometalni umetci (umetci od tvrdog metala)

Oznaavanje:
Instrumenti s tvrdometalnim umetcima su oznaeni tako da su hvataljke oznaene zlatnim
prstenom, a kare i iglodrai zlatnom oprugom na drci
Prednosti:
Ovi umetci od tvrdog metala, produuju vijek trajanja instrumenata, a proizvoai uglavnom daju
za njih 3-godinje jamstvo. Umetci od tvrdog metala se mogu zamijeniti.

3.3 Osigurai pomaka

Osigurai pomaka se koriste za postavljanje (uvrivanje) instrumenata u odreeni poloaj.
Za to se koriste slijedee naprave:
- Nazubljeni osigurai s mogunou zakljuavanja
- Dvozubi osigurai
- Opruge
- Jedan osigura
- Opruga i vanjski osigura
- Osigurai s navojem
- Drai s oprugom.

Strana 8 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

3.4 Skalpeli i noevi

Skalpeli sa zamjenskim noevima:
Utori za noie i spojevi za skalpelodrae, su standardizirani. S obzirom da su takvi, mogue ih je
kombinirati s istima razliitih proizvoaa.
Jednokratni sterilni noii su uglavnom pakirani pojedinano u aluminijskoj foliji.

4 Instrumenti za rezanje tkiva

4.1 kare
Graa kara:
Otrice:
Funkcionalni kraj kara se sastoji od noa i rezne otrice. Noevi su smjeteni nasuprot reznih
otrica. Ima kara razliitih duina i irina noa, kao i oblika.
Podruje zatvaranja:
Obje su polovice kara povezane zglobom.
Drke s prstenom:
Drke su dijelovi kara smjeteni izmeu podruja zatvaranja i prstena. Prsteni za stavljanje
prstiju nalaze se na drkama. Razlikuju se istovrsni i raznovrsni, kao i otvoreni i zatvoren prstenovi.

Oblici kara:
Kirurke kare su ravne ili su na radnim povrinama ( no-otrica ) i /ili na drkama i/ ili na vie
ostalih mjesta istovremeno zakrivljene ili zavinute pod odreenim kutom.
Kako bi se utvrdilo jesu li kare zakrivljene ili pod kutom, uzlazne ili silazne, idu li prema desno ili
prema lijevo, stavljaju se na stol tako da glava vijka u podruju zatvaranja bude vidljiva.
Vaskularne kare:
Funkcionalni dijelovi nekih kara su pod kutom prema desno ili lijevo. Kut je odreen u
stupnjevima: 25, 45, 60, 90 i 125 stupnjeva.

Vrste noeva:

1. Otri / tupi
Standardne kare se koriste za tkivo i medicinski materijal.
2. Otri / otri
Iris i mikrokare
3. Tupi / tupi
kare s polutupim zavrecima.
One se koriste za prepariranje tkiva (preparir kare), kao i u vaskularnoj kirurgiji

kare za zavoj

Strana 9 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

45 Standardne ravne kirurke kare

46 Potts-Smithove zakrivljene kare
47 kare po Hoselu
48 Detalj zakrivljenih kara po Hoselu
49 kare za otvaranje organa

kare na oprugu (automatske kare)

U kirurke se kare ubrajaju i neke, vrlo osjetljive, kare na oprugu. Ime su dobile zbog opruge u
obliku lista koja se nalazi na kraju drki.
Ovakav dizajn omoguuje precizno i ravnomjerno rezanje. Radne povrine su ravne, zakrivljene ili
pod kutom prema gore ili bono. Ruke su ravne ili oblikovane poput bajuneta. Imaju precizno
polirane otrice.

4.2 Dlijeta
Namjena: kare na oprugu
Slue za razdvajanje ili odstranjenje dijelova kosti. Sjeivo moe biti ravno ili udubljeno poput
lijeba. Ovaj se instrument sastoji se od:
- sjeiva
- trupa
- drke
Drka moe biti:
- plastina
- metalna
- drvena
ali se drvene drke vie ne proizvode zbog opasnosti od lomljenja i stvaranja treica.

Strana 10 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Udubljena dlijeta
Ona se sastoje od ljebaste otrice, trupa i drke koja j e uglavnom izraena od plastike.

Razni oblici dlijeta

4.3. Rasparatoriji (strugai)

Namjena:

Raspatorij ili struga slui za

struganje (ienje) kosti od
okolnog tkiva. Naziv potjee od
latinske rijei raspare to znai
strugati.

Razni oblici raspatorija

4.4. Kohlee - lice

To su instrumenti poput lice s otrim rubovima.

Namjena:
Slue za ienje stjenki apscesnih upljina
ili kotanih upljina.

Otre lice po Volkmannu:

Strana 11 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

4.5. Disektori

Namjena:
Naziv dolazi od latinske rijei dissectio - razmicanje, irenje.
Disektori imaju ovalan zavretak koji moe bit tup, otar ili nazubljen. .

4.6. Klijeta za sjeenje. mrvljenje i odstranjivanje dijelova kosti

Ovi instrumenti slue za sjeenje, mrvljenje i odstranjivanje dijelova kosti, a na trite dolaze u
raznim oblicima.
Luer-Stilleova klijeta

Klijeta za kosti

Listonova klijeta za trganje kosti

Richterova,
Schlesingerova klijeta za laminektomiju

Kut radne eljusti prema gore

ili dolje 90,razliite irine eljusti;
Kut radne eljusti prema gore 40,
s razliitim duinama drki.

5 Instrumenti za stezanje tkiva

5.1 Pincete
Opa graa pincete:
1. Radna eljust
Oblik odreuje namjenu
2. Radna povrina eljusti moe biti anatomska, kirurka ili atraumatska
3. Radna povrina je popreno narezana to omoguuje vrsto primanje tkiva
4. U zrcalnoj slici se moe vidjeti oznaka (vlasnika, proizvoaa li redni broj)
5. Elastinost krakova pincete poput opruge omoguuje dodatno bolje rukovanje.

Anatomske pincete:
Standardni model ima ravne zaobljene eljusne vrhove koji su popreno nazubljeni kao i povrine
drki.
Pored toga, postoje i posebni oblici anatomskih pinceta (zakrivljene ili s bajunet drkama).
Razni oblici anatomskih pinceta:

Strana 12 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Anatomske pincete s vodilicom

Uloga vodilice iznad radne povrine jest da sprijei proklizavanje kod pribliavanja krajeva
pincete.

Kirurke pincete:
Standardni model s 1 nasuprot 2 zuba

Ravne sa suprotno postavljenim zubima na vrhu i popreno nazubljenim

povrinama drke.

Kirurke pincete

Posebna obiljeja i podruja primjene bajunet pinceta

Bajunet pincete su savijene ili koljenasto presavijene, bolje poznate kao nosne ili une pincete, ali
se mogu koristiti i za druge svrhe. Ovisno o obliku radne povrine, koriste se kao anatomske,
kirurke, vaskularne, koagulacijske, mikro i tumorske pincete.
Ako su vee od 150 mm, svrstavaju se u nosne pincete.
Radne povrine su glatke, nazubljene ili s nasuprot postavljenim 1 prema 2 zuba.

Atraumatske pincete
Atraumatske pincete imaju posebna nazubljenja koja spreavaju nagnjeenje (povredu) tkiva i
koriste se uglavnom u intestinalnoj i vaskularnoj kirurgiji.

Atraumatska pinceta - jednoredno nazubljena Atraumatska pinceta dvoredno nazubljena

Opis bipolarne pincete za koagulaciju

Na kraju pincete nalazi se prikljuak za

kabel kojim se dovodi elektrina energija. U
nekim sluajevima pinceta za koagulaciju
ima vrhove radne plohe sline mikropinceti.
Naelno se moe sterilizirati parom.

Bipolarna pinceta za koagulaciju

5.2 Hvataljke (kleme)

Klasifikacija hvataljki
- Atraumatske hvataljke
To su instrumenti ije radne povrine-eljusti imaju poseban profil i poseban raspored zubaca koji
kod zatvaranja hvataljke ne oteuju (traumatiziraju) tkiva ili organe.

Strana 13 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

- Meke (njene) hvataljke

Kod ovih hvataljki su radne povrine radne eljusti izraene od rastezljivog elika ime se
tkiva poput crijeva i eluca jedva ili uope ne oteuju (traumatiziraju).

- Tvrde hvataljke
Njihove radne povrine (eljusti) su jedva malo elastine pa se tkivo koje se uhvati vrsto
dri unato tome to se ono pri tome nagnjei.

Vrste hvataljki:
Prema duini radne povrine (eljusti) razlikuju se:
1. Hvataljke s kratkim eljustima
2. Hvataljke s dugim eljustima

Hvataljke s kratkom eljusti ukljuuju npr. hvataljke za peritoneum po Mikuliczu .

Hvataljke s dugom eljusti ukljuuju npr. ligatur ili preparir hvataljke po Rummelu i Fuchsigu.

Podruja primjene atraumatskih hvataljki

Vaskularna hvataljka: po DeBakeyju

Atraumatske hvataljke po de Bakeyu imaju specijalno nazubljene radne povrine (eljusti) koje
spreavaju gnjeenje tkiva. Zbog toga se najee koriste kao hvataljke za krvne ile.
Odgovarajua nazubljenost je postavljena ovisno o duljini eljusti i uporabi kojoj je namijenjena.

Buldog hvataljka po de Bakey-ju

Buldog hvataljka po de Bakeyu je njena hvataljka koja ima dvoredno nazubljenje a zove se jo
aligator klema. Radna povrina (eljust) moe biti ravna ili zakrivljena.

25 DeBakeyeva hvataljka
26 Derra i DeBakey vaskularna hvataljka
27 Cooleyeva vaskularna hvataljka
28 Satinsky atraumatska vaskularna hvataljka
29 Satinsky vaskularna hvataljka ili klema

Strana 14 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Crijevne hvataljke (kleme)

Ove hvataljke imaju duge, njeno nazubljene meke radne povrine (eljusti). Za zatitu posebno
osjetljivih tkiva od vrstog stiska, radne povrine imaju dodatne tvornike navlake.

Crijevne kleme ili hvataljke

Ravne ili zavinute arterijske hvataljke (kleme)

Hvataljka po Halsteadu
Hvataljka po Kocheru detalj
Hvataljka po Kocheru
Hvataljka po Peanu
Hvataljka po Peanu detalj
Hvataljka po Peanu

Strana 15 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Arterijske hvataljke

5. Duga mosquito hvataljka po

Halsteadu
6. Mosquito hvataljka- detalj
7. a) Baby-Mixter
b) Modifikacija po Geissendrferu
8. Modifikacija (detalj)
9. Modifikacija po Geissendorferu
(detalj)

vrste hvataljke

Tvrde arterijske hvataljke po Mikuliczu

Na vrcima imaju 1 nasuprot 1 zub radi sigurnijeg hvatanja dijelova tkiva.

Kirurka hvataljka

Strana 16 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

5.3 Klijeta
Prema obliku radne povrine (eljusti) razlikuju se:
- Zrno klijeta za tupfere
- Klijeta za organe i/ili tkiva
- Klijeta za kosti.

Klijeta za organe i/ili tkiva

Kukasta ili kuglasta klijeta po Martinu, Pozziu ili Schrderu. Uglavnom se koriste kao klijeta za
uterus.
Kukasta klijeta po Museuxu
imaju 2 na dva ili 3 nasuprot 3 zuba koja meusobno interferiraju.
Koriste se takoer kao klijeta za uterus.
Klijeta za crijeva i tkiva po Allisu
iroka radna ploha (eljust) s 5 ili 6 otrih nasuprotnih zuba.

15. Hvataljka za peritoneum po

Mikuliczu
16. Hvataljka po Allisu
17. Klijeta po Duvalu
18. Kukasta klijeta po MartinPozziu
19. Kukasta klijeta po Schrderu

Strana 17 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

6 Instrumenti za retrakciju (irenje) tkiva

Ova grupa ukljuuje:
- Kuke za rane
- Hvataljke abdominalnoig zida (okvir)
- Ekstraktore (retraktore)
- Poluge za kosti
- Spekula
- Kukice za ivce i krvne ile

6.1 Kuke i retraktori za rane

Kuke i retraktori za rane mogu se svrstati u etiri grupe:
- Tupe kuke
- Tupe samodrae rana
- Otre kuke
- Otre samodrae rana

50.Kuke za rane
a) kuka po Mikuliczu
b) kuka po Kocheru
51. Kuka za rane po Fritschu
52. Kuka za rane po Langenbecku
53. Kuka za rane po Langenbecku
54. Kuka za rane po Olshausenu

Strana 18 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

55. Dvostruka kuka za rane po Ruoxu

56 Otre kuke za rane s 4 do 5 zuba
57 Detalj
58 Samodra
59. Abdominalna lopatica

A B C

Lopatica za plua po Allisonu Kuka za plua po Rehnu Kuka za plua po Doyenu

Strana 19 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Retraktori trbune stjenke:

Ovi su instrumenti zamiljeni tako da omogue to vee podruje ulaza u trbunu upljinu i
olakaju posao asistentima. Retraktori trbune stjenke dostupni su u raznim oblicima.
Sastoje se od:
- Okvira i dodatnih nastavaka, uglavnom kuka koje se mogu umetnuti u okvir
- Vodilice s pokretnim ili vrstim (nepokretnim) krakovima i odgovarajuim kukama

Retraktori trbunog zida

Otri retraktori za rane

Retraktori za rane se koriste za pridravanje otvora rane. Dre se u otvorenom poloaju to

omoguuju specijalne poluge za zapinjanje.

Retraktori za rane i laminektomiju

Retraktor po Weitlaneru Retraktor za laminektomiju Retraktor po Gelpi-u

Strana 20 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

7 Instrumenti za pribliavanje i spajanje tkiva

Instrumenti za pribliavanje tkiva se koriste za stezanje i pridravanje mekih tkiva, kostiju i
ugradbenih materijala kao i za voenje kirurkih igala za ivanje i kombinacije igala i ica za
vrijeme ivanja. Tipini instrumenti iz ove grupe podrazumijevaju:
Iglodrae
Igle
Repozicijska klijeta itd.

7.1 Iglodrai
Namjena
Osnovni dijelovi iglodraa su radna povrina (eljust), zglobno tijelo, drke (sa ili bez opruge) i
prsteni za prste.
Instrumenti su slini klijetima i hvataljkama s prstenovima.
Radne povrine, u naelu, imaju tvrdometalne umetke. Kao to je ve reeno, takvi se iglodrai
prepoznaju po zlatom presvuenim prstenovima.

Iglodra po Hegaru

Ruke na kraju imaju prstene i zubac

za zatvaranje. Radne povrine su
popreno narezane i imaju tvrdometalne umetke.

Dvostruko presavijeni iglodra

po Bozemannu

Iglodra po Hegaru
Radne povrine su popreno narezane
imaju tvordometalni umetak. Drke su
savijene prema naprijed i prema straga.
ma prstenove i zubac za zatvaranje.
Najee se koristi u ginekologiji.

Dvostruko presavijeni iglodra po Bozemannu

Iglodrai za mikrokirurgiju su specijalni iglodrai koji se koriste pri izvoenju mikrokirurkih

zahvata.

Pod mikrokirurkim zahvatima podrazumijevaju se oni kirurki zahvati koji se izvode uz pomo
posebne optike opreme poput teleskopa, lupa ili operacijskog mikroskopa. Ove tehnike se koriste u
okulistici, vaskularnoj kirurgiji i kod kozmetikih operacija.

Strana 21 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

8 Instrumenti za zatitu tkiva

Ovi instrumenti imaju ulogu zatiti tkivo, organe i kosti prilikom izvoenja operacijskih zahvata.
Tipini instrumenti ove skupine su:
uplje sonde
ljebasti titnici za tkivo
Ravni titnici za tkivo
I drugo.

9 Instrumenti za ispitivanje tkiva

Instrumenti slue za ispitivanje i irenje upljih organa, tkiva i tjelesnih upljina.
Tipini primjerci instrumenata ove skupine su:
Sonde
Buije
Dilatatori
9.1 Sonde
Sonde se primjenjuju za identificiranje, mjerenje i pregledavanje organskih
upljina. Promjer sonde je iskazan u milimetrima ili Charrierima.
Sonde mogu biti savitljive, elastine ili krute.
Sonde mogu imati na vrku glavicu i poznate su kao glaviaste sonde, dok su
sonde s dva glaviasta zadebljanja dvostruko glaviase sonde.
Glavice mogu biti konine, kuglaste, ili ovalne.

Sonda s glavicom (uterina sonda po Simsu) s centimetarskom gradacijom za

ispitivanje uterusa

Sonde za ispiranje slue za uvoenje tekuina za ispiranje i/ili lijekova u

tjelesne upljine.

9.2 Buije i dilatatori

Namjena
Buije i dilatatori slue za istezanje i/ili irenje suenih dijelova organa i tjelesnih upljina. Koriste
se uglavnom u urologiji i ginekolokim odjelima za irenje uretre ili uterusa.
Karakteristike
Zavreci radne povrine su im tupi ili zaobljeni. Ovi instrumenti dolaze u setu i razliitih su
promjera. Veliine promjera izraene su u Charrierima.
Dilatator za uterus po Hegaru
Lagano zakrivljen, zaobljen, kratak, koninog oblika, ravnog kraja ruke.
Ostali dilatatori ukljuuju: dilatatore unog voda, lakrimalne dilatatore, vaskularne dilatatore i
druge.

10 Instrumenti za ugradnju implantata

Za osteosintezu ukljuuju:
- Mjerae
- Mjerae vijaka
- Mjerae dubine provrta
- Mjerae svrdla
- Mjerae avla
- Narezivae
- Vodilice.

Strana 22 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Za implantaciju proteze kuka i koljena:

- Rape za dijafizu
- Mjerae svrdla
- Mjerae promjera
- Instrumente za pridravanje
- eki
- Itd.

11 Posebni instrumenti
11.1 Instrumenti za sukciju (sisaljke)
Razliiti instrumenti za sukciju

12 Primjeri slaganja instrumenata u koare (reetke)

Balonkateter po Fogartyu
1. Vaskularna hvataljka po Satinskyom
2. Hvataljka po Fogartyu
3. Vaskularna hvataljka po de Bakeyu
4. Vaskularna hvataljka po coolyu
5. Buldoghvatalica po Diefenbachu
6. Buldog hvataljka s oprugom ravna i zakrivljena
7. Klipsa za krvne ile s odgovarajuim klijetima
8. Savinute zrno-kljeta
9. Hvataljka po Overholtu
10. Klijeta za odstranjenje ugruka
11. Vaskularni iglodra
12. kare po Metzenbaumu
13. No za disekciju
14. Ravne kare
15. Skalpel
16. Vaskularne kare po Potts-Smithu
17. Vaskularne pincete po de Bakeyu
18. Samodra za krvne ile
19. Samodra za rane
20. Vaskularna kuka
21. Zatitna kuka

Strana 23 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Vaskularne hvataljke
1-3 Buldogkleme
4. Hvataljka za krvne ile s klijetima
5. Hvataljke po Cooleyu
6. vodena hvataljka po Fogartyu
7. Hvataljka po de Bakeyu sa zatvaraem
8. Hvataljka po satinskom

kare za prepariranje
1. Iris kare
2. Ravne kare
3. kare po Metzenhaumu
4. Vaskularne kare po Potts-Smithu

Opi kotani instrumenti

1. Elevatorij po Langenbecku
2. Otra lica
3. Raspatorij
4. Jednozuba kuka za kost
5. ljebasta klijeta po Lueru
6. eki
7. Osteotom po Lambotteu
8. uplji eki po Lexeru
9. Otra klijeta za kost po Listonu
10. Plosnato dlijeto po Lexeru
11. Poluga za kost
12. Poluga za kost po Mulleru

Strana 24 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

13 Provjera i odravanje instrumenata

13.1 Provjera instrumenata
Svim instrumentima se nakon ienja mora paljivo provjeriti istoa, prisutnost kamenca,
korozija i funkcionalnost.

13.1.1 istoa
Svi instrumenti nakon ienja moraju biti potpuno isti bez vidljivih ostataka proteina i ostalih
neistoa. Ostaci tkiva ili krhotine kostiju mogu zaostati u ljebovima ili eljustima instrumenata
unato ienju i dezinfekciji.
Osobito se moraju provjeriti:
- Instrumenti s atraumatskim nazubljenjima
- Svi zglobni instrumenti
- Hvataljke za razdvajanje kostiju, svrdla za kosti, nareznice za kost, mjerilice i sl. jer
jo uvijek postoji mogunost ostataka kostiju u njima!
- ienje ljebova, ureaji za sukciju, itd.
- Moraju se ukloniti istroeni i zahrali instrumenti
- Oteeni se instrumenti (tanka pukotina u predjelu zatvaranja, tvdometalni umetci
na iglodraima koji mogu biti slomljeni itd.) takoer moraju ukloniti.

Posebno osjetljivi instrumenti (oni instrumenti) moraju se pregledati uz pomo poveala,

naoala s lupama ili mikroskopa!

Zaostale neistoe se zalijepe za instrumente za vrijeme sterilizacija, a tad ih je teko

odstraniti, ako je uope mogue!

Osim toga, preostala prljavtina moe nepovoljno utjecati na ishod sterilizacije (oteava
sterilizacijskom sredstvu pristup povrini). To je posebno opasno u sluaju sterilizacijskih
postupaka na niskim temperaturama!

Upozorenje:
Prljavi se instrumenti svakako moraju oistiti jo jednom!!!!

13.1.2 Stvaranje kamenca

Kamenac na instrumentima uglavnom je posljedica loeg ienja i dezinfekcije.
Mogui razlozi:
- Neodgovarajue automatsko ili runo ienje
- Neprikladni deterdenti, dezinficijensi ili proizvodi za odravanje
- Pogreno doziranje deterdenata i dezinficijensa
- Ostaci deterdenata
- Uinci vode (eljezo ili silikati)
- Zahrali instrumenti mogu uzrokovati hru i na netaknutim instrumentima (vanjska
hra), zbog ega se moraju ukloniti
- Ostaci lijekova
- Itd.
Promjene na povrini mogu nastati na svim vrstama instrumenata, bez obzira na materijal.
Ovo se osobito odnosi na prisutnost ostataka koji se mogu ukloniti temeljitim ponovnim
ienjem. esto se promjena boje sa uto-smee u tamno smeu pogreno protumai kao hra.
Promjena boje instrumenta:

Strana 25 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

13.1.3 Korozija
Instrumenti su podvrgnuti tekim zahtjevima zbog izloenosti kemijskim i toplinskim
utjecajima:
Krv i sekreti
Ringerova otopina
Dezinficijensi i deterdenti
Sterilizacija

U sluaju promjene boje, treba provjeriti ima li u koari instrumenata loe kvalitete.

Troenje povrine i stvaranje korozije Tokasta ili jamiasta korozija

uzrokovano malim pomacima spojenih
dijelova

13.1.4 Funkcionalnost
Razliiti instrumenti su prilagoeni tono odreenoj namjeni. Zbog toga se mora provesti
provjera funkcionalnosti kako bi se osiguralo da se uklone svi instrumenti koji ne ispunjavaju
uvjete.
Instrumenti s pominim dijelovima (kare, hvataljke, itd) moraju se ohladiti
prije provjere funkcionalnosti, kako bi se izbjeglo trenje metala
Moraju se odstraniti istroeni, oteeni i zahrali instrumenti
Bezuvjetno se mora pridravati uputa proizvoaa!

13.2 Odravanje instrumenata

Svi zglobni instrumenti ili instrumenti koji se zatvaraju (hvataljke, kare, itd.) trebaju posebnu
panju nakon ienja. Ba kao to je svakom mehanikom dijelu koji se okree potrebno
podmazivanje, isto tako i instrumenti moraju biti dobro nauljeni kako bi im se osigurala to
dulja trajnost. Za njegu instrumenata se moraju koristiti proizvodi na bazi parafinskog ulja koji
podnose sterilizaciju parom. Proizvodi za njegu sprjeavaju trenje metala i time osiguravaju
dobar rad instrumenata (instrumenti se lake otvaraju i zatvaraju). Tokasta korozija
(oteenja na povrini ploha koje se taru i koja mogu izazvati hru) se njegom moe sprijeiti.

Postupak:
Prilikom odravanja instrumenata mora se paziti da se ulje nanosi samo na ona
mjesta na kojima dolazi do trenja.
Ne preporuuje se sprejem nanositi ulje na povrine instrumenata, jer na taj nain
ulje nee moi doprijeti do osjetljivih zglobnih dijelova.
Svaki viak ulja treba ukloniti s povrine krpom koja ne ostavlja dlaice.
Ulje u spreju za njegu instrumenata je sredstvo izbora za nepristupana mjesta

Strana 26 od 27
Osnovna skripta za reprocesiranje med. instrumenata i pribora Osnove rukovanja instrumentima

Primjer rutinskog odravanja

Reference:
Fort- und Weiterbildung fr den Operationsdienst: Lernzielkatalog fr den praktischen
Unterricht Teil 3 Instrumentenkunde, 1996, Deutscher Berufsverband fr Pflegeberufe e. V.
Manfred Wenzel (Hrsg): Instrumentensiebe, Operationsablufe, Verlag Bibliomed.
Instrumenten- Aufbereitung richtig gemacht; Arbeitskreis Instrumenten- Aufbereitung 6.
Ausgabe 1997.

Strana 27 od 27