REVOLUCIJA MILJENJA

su matematika
Jedan od mnogih pravila i formule
razloga jedno. a bro-
da kompjutori jevi
izazi-
koji
vajuizotpor
njih proizlaze
kod obina ovjeka
drugo. On je ujetome
jedno- tostavno
trae
ustvrdio da je svako
neke radikalne pomake matematiko
u svijesti pravilo
i osloba- ujedno
anjei
broj. Tada je to izgledalopogleda
od 'zdravorazumskog* neobino. na alizna-
danas nost.je
prihvaeno
naslijedenogkao gotova injenica. znan-
od samozadovoljnih Kadastvenikase. na
primjer.
prolog napie
stoljea. u BASICu:
Industrija je te po- make usvojila
nesvjesno. dok u svakodnevnom ivotu Ijudi i
100IF
dalje A>34
osjeaju THEN C-COS(K)
odbojnost ELSE kompjutorima.
prema C = SIN(K)
mada tome ne znaju pravih ra- zloga. Tekoe
kompjutor u tome vidi samo brojeve u heksade-
koje su pratile i jo uvijek prate kompjuterizaciju.
cimalnom sustavu:
sline su potresima to su re- volucionirali
matematiku
FF 0D 60 64u00 prvoj
8B polovici
20 41 EF ovoga
0F 22 stoljea.
20 CF 20 43
F0 Zabunu
FF 8C 28su4Btada 29 20 izazvala
3A A2 tri 20 pitanja
43 F0 FF to89 ih 28je
1900.
4B godine
20 00 00 David Hilbert uputio matemati-
kom svijetu: da li je matematika potpuna, zato jer
se svaka
Svaka tvrdnjaodgovara.
formula u njoj moe dokazati
dakle. nekomili osporiti?
heksa-
Da li je rnatematika
decimalnom broju i nema konzistentna,
zapreke jer daseseu izra- njoj
valjanim
una sumapostupkom
tih brojeva. ne ili damoe doi po
ih se sloi donekom krive
tvrdnje. i da li je matematikao/u/Va. ako u njoj
redu.
postoji, barem
Taj novi odnosu principu. neki konani
prema simbolima bio postupak
je jedan
kojim
od se moe
kljunih istraiti za
preduvjeta istinitost
nastanak svake tvrdnje?
kompjutora.
Na
Drugiprva vaandva preduvjet
pitanja odgovorio
za nastanak je 1929. kompju-go-
dine bilo
tora mladi madarski ideje
je naputanje matematiar
o stroju Kurt Godel
za rauna-
sluei
nje'. imsejemetodom
ovjek nauio koja se u to vrijeme
raunati (a to jemno- bio
gima inilaintelektualni
izuzetan ludom kodiranjem napredak), matematikih
pokuao je
pravila i formula
automatizirati brojevima.
aritmetike Pridruivi
postupke. Paralelnosvakoj s
formuli odgovarajui
razvojem mehanike. kodni nastajalibroj.su dokazao je da u
sve komplici-
svakom
raniji aksiomatskom
strojevi za raunanje. sustavu
ali svakouvijekdalje postoje
po-
dodatni kodni
boljanje trailobrojevi. tj. tvrdnje
je i potpuno novekoje se ne mogu
konstrukcije.
izvesti iz onihtridesetih
Sredinom to ve postoje.
godina naegaDrugim rijeima.
stoljea.
uvijek Turing.
Alan e postojatiplahi tvrdnje. u svakom logikom
mladi matematiar na Kra-
sustavu (ne
Ijevskom samo uumatematici).
koledu Cambridgeu. kojenaeo
se ne je mogu jo
ni dokazati
jedan problem. nitiNaoboriti
mjestuonim gdje to ve postoji.
se Godel naao
Takoder
pred je dokazao
zidom. Turing jedatvrdoglavo
se matematika nastavio. ne On moe je
smatrati skladnom.
ustvrdio: ako postoji ametoda da se za ne rjeenje
uvedu dodanibilo kojeg ak-
siomi izvana.
teorema. matematiar (ili 'rauna' kako se tada
Sve je treba
nazivao) to bilo samo
loe zadosljedno
matematiku. ali dobro
primje- za
njivati
teoretskupapodlogu
pravila. e svakibuduem teorem biti razvitku
rjeiv. kompjuto-
Iao je i
ra. jerte
dalje je postavio
Godel stvorio pukotinu
pitanje: to eu uvjerenju
se dogoditi da ako
I 162 ivog matematiara zamijeni raunski
 skladu s postavljenim
stroj? Stroj moe biti tisuu stanjem putarazliito
gluplji biodreagi-
Ijud-
rala
skoga nabia.
slijedei
ali akosimbol. Tu sposobnost
se pridrava ispitiva-
istih pravila, na
nja
krajupodataka
e doi doi istog
odluivanja
rezultata.o daljem toku na
osnoviTuringrezultata,
je smatrao Turingda bije neki
preuzeo od Babba-
matematiki teo-
geova zlosretna u
rem. pretvoren analitikog
niz simbola. stroja.
stroj trebao obra-
ditiKadna bi se u Turingov
nepogreivi stroj uloio
mehaniki nain'program'
i na koncu za
dokazivanje
ustanoviti da livaljanosti nekog dokaziv
je dotini teorem matematikog
ili nije.
teorema. stroj bi kloparao
Drugim rijeima. trebao jegore-dolje
raditi poputpo traci,
kompju- pa
ako
tora,jesamo
mogao todokazati
tada nikome valjanost teorema
nije padala na stao
pamet
btakva
i . a uusporedba.
protivnom radio bi dalje.
Turing je na
Vjerojatno ni svojem
ne znajui konceptualnom stroju ra-
da vue dalekosene
zraivao ranije je
poteze. Turing Kantove
iz svoje spoznaje
zamiljeneda bi dokazao
mehanike
kako ne postoji
konstrukcije konana
izbacio metodazupanika.
mnotvo za rjeenje oso- svih
matematikih
vina i poluga pitanja.
to su ihI raniji
to je konstruktori
na neki nain bilo
ugradi-
dobro
vali u za matematiku.
svoje strojeve. jer jer je
sunjegov
matematiari osjetili
uredaj trebao
da
biti edo za njih jo
krajnosti dugo biti svo
jednostavan: posla. Ali pravo
umijee tre-
znaenje tadaodjo
balo se sastojati onoganeprocijenjeno bila je
to danas nazivamo
injenica da je postavljen okvir u kojemu e se
- softver.
uskoroGlavni pojaviti slika kompjutora.
dio Turingove zamisli bilaPapirna traka
je besko-
predstavlja
nano dugajednodimenzionalni
papirna traka podijeljena niz memorijskih
na kva-
elija
drate.koje mogu sadravati
Mehanika glava stroja i program
moglai podatke.
se neo-
Mehanika
granieno kretatiglava je u uobastvari procesor,
smjera. a jedina do
od kvadrata je
razlika,
kvadrata.iako mogla ne jefundamentalna. to procesor
itati, brisati i upisivati sim-
moe
bole i doi
prema direktno
simbolu do kojeg
svake je memorijske elije, a
proitala mijenjati
ne
stanjepomicati
danas se korak
bismoporekli korakda du papirne
je mogla trake
postaviti
na kojoj se nalazi
ili resetirati neki od sva pamet
svojih flagstroja.
registara. U
Logiari 19. stoljea su dokazivali da se svi
matematiki procesi mogu izgraditi od jedno-
Gore: Charles Babbage
stavnih logikih koraka. Turingova zasluga je i u
117921871) pokuao |e
sagraditi prvi mehanikitome (danas je to openito prihvaeno) to je
raunski stroj dokazao da stroj koji se moe sluiti osnovnom
Desno: mehaniki raunskilogikom, moe izvoditi i sve matematike po-
stupke, a prema tome moe imitirati i sve ostale
stroievi dostigli su krajnju
granicu kompliciranostistrojeve.
u Na tako jednostavnim osnovama. koje
strojevima za diferenci-
su tako malo obeavale. Turing je. iako samo u
lalnu analizu. Na slici ie stroj
kojega je sagradio mati. sagradio svemogui i univerzalni stroj.
Vannevar Bush 1935. go- Time je stvorena misaona osnova za dalji ra-
Dolje:
dme beskrajan i neposto- zvoj kompjutora koja se oslanjala na dvije misli
jei stroj iz Turingove
mate. koji nikada nije vodilje.
po- Prva glasi: Svaka pojava u svemiru moe
stojao ali je doveo do
nastanka kompiutora 163
 REVOLUCIJA MILJENJA

Godel i Turing. pioniri

kompjutorstva. otkrili su
udan krajolik u kojemu
nema niega osim dvaju
golemih i tajnovitih monu-
menata. Oni to su tamo
bili ne misle jednako kao
ovi to su ostali kod kue

IN Tf
Svako zbivanje UNitVERSE u svemiru moe se prikazati
nizom simbola. Svatko tko se danas bavi komp-
jutorima su ANBE
U SADprihvatio u to je.vrijeme
svjesno graeni slini hibridni
ili nesvjesno. ove
REDUCE strojevi
dvije za deifriranje i proraune putanja arti-
postavke.
Ijerijskih
Turingprojektila (vidi str. 88-89),
je na Sveuilitu Princeton a ubrzo nakons
suradivao
TOA rata napravljen
Von Neumannom. je ENIAC.
a tamo strojje koji
susreoje nai svojih
Claudea 18
000 elektronskih
Shannona. cijevi mogao
ija knjiica zapam- titi
'Matematika 20
teorija
brojeva. Rat spada
komunikacije* je veiu dio klasina svijeta ostavio
djela naega u
ruevinama
stoljea. i pobjednici
Shannon je otkrio su imali
nedjeljivupreihjedinicu
briga
nego da se bit.
informacije: bave dvasnovima
moguanekolicinestanja. DAekscen- i NE.
trinihjematematiara.
Tako uinjen jo jedan U Britaniji.
korak uprema Mancheste-
elektron- ru.
napravljen
skim raunskimje stroj s mnogo nedostataka. ali i s
strojevima.
jednom novosti:
Njemaki tekui
inenjer podaci Zuse
Kongrad moglisagradio
su se na je
odreen
1937. prvinain
binarnipohranjivati
raunski na stroj.zaslonu
Iste jekatodne
godine
cijevi, to
Turing, je nekaod
neovisno vrst primitivne
Zusea r koristio memorije.
istu idejuElek-
i uz
tronski elektromehanikih
pomo top je na odredenom releja dijelu ekranastroj
sagradio ispisi-
za
vao svijetleAlitoke
mnoenje. tada kojeizbijasurat. predstavljale
Zuse i nje-bitove. gova
Toke bi srade
raunala vremenom gubile naboj,
na njemakim pa ih je pro-
raketnim tre-
Alan Turing (1912 -1954). balo osvjeivati
jektima. a Turing prije nego to
postaje jedan bi seod sasvim
vrhunskih iz-
gubile.
brilanski matematiar i|imatematiara
je to rade u srcu jedne supertajne
nepostojei raunski stroj I Amerikanci su se gotovo istodobno suoili s
(1936)
organizacije na razbijanju njemake vojne ifre.
predstavljao
teoretsku podlogu dana- istim problemom.
Tada. poetkom ali rata. su razbijanje
njihovi rezultati u po-
ifri obavljalo
njih kompjutora. Za dru- etku
se bili jo i skromniji.
s papirom olovkom uSruci. obje Ali strane
uskoro oceana
je koli-
veina
goga svjetskog rata radioina
je odgovornih
materijala je smatrala
postala tolika da dase nikada nee biti
u britanskom
u centru saveznikih slubi
potrebno vie od Parku pet-est ovakvih strojeva u
centru u Bletchley stalo pomiljati na au-
za probijanje nje- make
itavu
vojne ifre Poinio tomatizaciju.
je
svijetu. Turing i njegovi kolege uskoro su
samoubojstvo trova- njem. Nakon elektromehaniki
napravili toga je mnogo tee strojpratiti
koji povijest
je ispitivao ra-
iako neki misle da razne zvoja
ie kompjutora.
mogunosti jer sve manje
deifriranja ima dramati-
njemakih radio
zapravo bio umoren signala od
nih bljeskova
i sredinom inspiracije.
rata ve aje sve vie ureaj
postojao strpljiva kojii
neke tajne slube. koja |e
anonimna rada legija strunjaka. Kompjutori
smatrala da njegova je ho- bio u stanju da zaista ispituje razne kom-
moseksualnost predstavlja postaju sve
binacije ifri jeftiniji
i na osnovii masovniji proizvod
rezultata i sve
poduzima
164 za tajne u kojeodredene
opasnost ee
je je korisnik
akcije. Biotaj koji
je toga prvi usvrava i dograu-
znak raanja pra-
 prije Rimljana) jedan od najskupljih predmeta koji
je Ijudska ruka stvorila. dostupan samo uskom
FEKUI TRENDOVI
krugu bogatih. Ako je netko i bio dovoljno bogat
da kupi knjigu. dogaalo se da nije znao itati. jer
je cijeli ivot potratio ratujui. Ako je ipak elio
saznati to pie u knjizi. morao je pla- titi nekom
dardna. ali i tu se moemo prevariti: ak i naj-
fratru da mu je ita naglas. Zar to nije slino
jednostavnija operacija kao to je DELETE (brii).
direktoru mone kompanije koji kupuje u paketu
na svakom stroju drugaije funkcionira.
kompjutor i programere i kojega ne za- nimaju ni
Svatko zna da nakon to je neto natipkao.
kompjutori. ni programeri. On oekuje samo
mora pritisnuti tipku RETURN da bi raunalo
rezultate. (Vrlo esto jedino opipljivi rezul- tat je u
uzelo u postupak ono to je otipkao. Meutim. na
prestiu. Nedavna istraivanja su poka- zala da
nekim je raunalima ta tipka oznaena kao
se u posljednjih 10 godina samo u 50 % sluajeva
NEVVLINE, na nekim kao ENTER. a neka rau-
isplatilo zamijeniti Ijudski rad kompju- torom.)
nala
zbog imaju obje tipke. ali hladniji
s razliitim funkcijama.
Akotoga vamto je ujeono manji.
vrijeme trebala i pouzdaniji
neka knjiga od
Sve
radiotocijevi, moekompjutor izazvati zabunu, pogotovo kadi uz se
(kompjutorski program).jevaljalo postajao je sve otii manji do obli-
pie
manju kakav cijenu univerzalni
(IBM. sve moniji. program tako koji danije danas namije- mo-
njeg samostana ICL. itd.) i zamoliti dobrog
njen
emo nekom postaviti odreenomna svoj raunalu.
radnipisca. stol moni
opata da preporui nekog Opat kompju- bi tada
tor Ima
veliine jo jednai cijene neobinost
mehanikog koja pisaegpotjee iz vre-
stroja.
pozvao patra Jerolima (programera) iz njegove
mena Isto kadsekad nije biloi video
dogada terminala i kada se
s kompjutorskim s
elije i bi nakon nekoliko godinaarhivima posao bio
kompjutorom
ureajima komuniciralo posredstvom U vrijemetele-
gotov stajaoza bi pohranu
20 000 kruna. podataka.
Lijevo: profesor F C Wil-
na-
printera.
stanka Akoknjige bismo.nanaime. pri tipkanju napra- vili
Tada ove se Caxton tritu
ukljuio u su
liams posao.iseTom uzNjemu prihvatljivu
Kilburn je za za
neku pogreku
cijenu pojavili koju je trebalo izbrisati. glava
tiskanje tucetaprvi stranicaWinchester kontrolnom
trebalo tvrdi diskovi
istoploom od
toliko briian- vre-5
teleprintera
'/ ina. nasekoje nije se mogla
moe vraati
skog na isti
raunala
pohraniti nain
2Mark
doDok I to
3 kaosu
mili-
mena koliko Jerolimu daganaotri zajedno pero.
konstruirali bi
na
to
juna serijei.
vraaLaserski kursor na ekranu,
diskovi su ve
jo bi po- unovo
uvijek ra-
pater Jerolim naslikao prviSveuilitu inicijal. Caxton bi oti-
Manchester
ispisala
zvoju. aliizbrisane
izgleda znakove
da e se i oni zatvorila
moi 21. 6medu
ih
napuniti s
snuo cijelu nakladu i prodao Smatra je po se da 50 jecenti prim-
1948
kose
nekoliko zagrade.
milijardi Na taj nain
rijei.Canterburyjskih
i togodine
po istoj u se cijeni.
ovom potvrdivalo
ra- unalu
jerak
Analogija (tadanja s Caxtonomcijena pria).
brisanje.
ProcesTako se moglo dogoditi
minijaturizacije i pojeftinjenja
prvi put u svi)etu da steradio svojem
to traje
jedan
Dobri stari opat je s razlogom program na bioistoj zaprepa-
osnovi kao
raunalu
ve su postavili godina, pitanje: najdalje Kako jejeva (ocat)
ten.
Prvi I dvadesetak
dalje je svakome
kompjutori tvrdio
bili slabani. da knjiga
danas. Programiranje se
skupi i tekootiao
ne moe
su u
se
otac?
proizvodnji lako se teleprinteri ve godinama ne ko-
kotati
programirali. manjeipova. od kako
ali 20 To 000suje kruna
tako
godine
obavljalo jednolian
i da je besramna
u prolazile.
32-bitnom i sigu- po-
kodu
riste
ran tvrditiza komuniciranje
razvoj. temoniji
je postalo spomocu
raunalima.
gotovo zakonito ipak jo
la
stajali su sve suprotno. iZa ime ali
jeftiniji, Boga. ne zar da
preklopmka
mnogo jedan se
na
jed-
uvijek
svakihpostoje deset jezici i operacijski
godina u jedan ip sustavi
moe koji rade
gentleman
nostavniji zatrebarad. znati prednjoj
itati! ploi.
Ako hoesmjestitineto
na
sto ovakav
puta vie nain.
tranzistora. Jo jetonezgodniji opet znai ostatak
da se
proitati.
Kompjutor on (opat)nije nita poslat drugoNa emaloj muslici
nego redovnika
stroj
gore:za John (uz
izvo-
prolosti
svakihprograma. onaj koji
deset godina. pri editiranju
uz je istu obraduje
cijenu. moeredak po
naplatu).
denje kao to Von i Neumann
tiskarska preaproi- tek
redak.
zvesti a moglo
milijun puta bisnaniji
ih se(19031957).
nabrojiti jo
kompjutor. Ono
uvi|eknekoliko
to
ele- se
Ali. dakako,
sredstvo nije se tako
za reproduciranje zavrilo, jer
autorovih su ple*
misli. Ve-
jednako
u poetku
Tekuilikotirane
trendovi tako neprikladnih.
inilo kao gantan madarski
jednostavan i dosta izbjegli-
dalek
mii i njihovi potomci za
programe naposlijetku
osobna
Gore
ca. koji li/evo:
ietakoder nauili
raunala
ENIAC.
vodio poetkeprvoitati.
mo-
bi se emo Sreom.
tehnologijski
planovi iusporediti
objavili,svijet
trend. kompjutora
pokazalo se je da ima podvrg-
odlunog
Opata njegoveivot s biizdavakim
redovnike, skrenuo
ameriko
razvojaproizvoae u bestselerima
nekesuelek-
raunalo
kompjutora tako
Sadanjost
nut
utjecaja
druge namijenjenim
tokove. Iz dobija
Darvvinovojna svoj
svijet.
toga smisao
prirodnoj
Da
brzogkrugu su samo
selekciji,
Babbage.
ironskim
i neorganiziranog ako
cijevima jer
Godel je kapitali-
ili
sagra- Von
izuzetno skupe literature.
najirem pregazilo
Americi.
itatelja. jeRanihvrijeme. dana U
promatramo
razvojastiki
Neumann u
sustav svjetlu
naglo su iskrsnuli doivljeli prolosti.
neumoljivo samo
neki Tu
odabire
deno
dio
novi kompjutori
1956.
toga najbolje
godine
to se i
danas naj-
kompjutorskom
kompjuterizacije svijetu
programe su Gore:
sve
je dokoncepti.
pisala nedavno
Claudemala, Shannon vladali
izvrsno
nisu iznimka:
jeftinije.
ureaji.dogada.
medusklopovi ovo
Moemo
bili bi neizmjerno
u se
najmanju nadati zanimljivo
rukuda e
zbunjeni. u po-
konkurenciji
slini
plaena odnosi izmedui onih
kompjutorska kompjutorski
koji
elita. (1916 plaaju.
iji jezici.
je) izglavnia ne interes
amerikih znaju Bel-i
druje
Svatkobioprivuklo
ostati Svaki
tkoda zaista
eli jejeu posljednjih
najbolji
kompjutor 40
ili godina
barem
opremljen najbo-
najmanje
svojim BASI-loi.
onih koji suplivati
sauva plaeni, u amatici
svoje znaju.
pozicije.
lovihkompjutorskih
lako aseprograme
laboratorija. stavovi otkrio brzosu|e
Ije znanstvene
Konano
Com.
zbivanja. a
mora oni talente
e
svaki
stei valjdai kao
programer
nekakav to
kao biva
to
pojamstandard
'bit'. je sa stvarima
sastavljao
o nisutim ostati
zbi- samo
BASIC.
mijenjaju.
kupovali ipakkoji jonisu neko vrijeme
htjeli. ilinedjeljivu
treba informacij-
znaliivjetisamis
koje se
vanjima. naglo
jedan
smatrao razvijaju.
sustav. je daa mii
ga ovdje
korisnici
mora je mnogomoemo
poboljati
sku jedimcu. ovisilooi samo
proi-
Na slicistrp-
riti.
ga
posljedicama Sve
programirati. takvog je tonainapodsjealomi- Ijenja.
na Oni
stanje to su
koje
sluajnostima.
Stoga
Da je tranzistor jeBilo svaki
nijeje pokuaja
kompjutorski
izumljen. da
vidimo
vjerojatnose pri
displej razvoj demonstraciji
drugaije
pravili
vladalo
Caxton. i programirali
uVVilliam
poecima kompju-
tiskarstva.
(1422-1491) prvog. tore
viasnik bili prve
kompjutoromsu bi skloni
tiskarevode-dau
odredi i
kompjutor isplanira.
organiziran
Britanijijo uvijek
koji alii kao
svaki
bioje
je mistificiraju.
1475. i obino.
se
kuriozitet
tiskao disk
prvu prije
dostojan
knjigu nego
drugaijena za to kontrolira.
stra-
engleskom jeziku
165
svojPrije posao nego to VVilliam a nogto. istini
Caxton volju,
otvorio iput
nalazi svoju nije
166
mia. koji iz
Moglo
Kasnije iebi se
tiskao pomisliti
|o oko
hopotovanja. Ipak. tranzistor je izumljen. te 100
da je jedino
naslova.
labirinta tastatura stan-
formate diskova i da ne nabrajamo sve to bi
IBM napravio ostali su prihvaali kao bogzna
kako promiljen i savren standard.
U posljednjih pet godina stvari se radikalno
mijenjaju. U svijetu danas ima nekoliko milijuna
mikrokompjutora i nekoliko stotina raznih proi-
zvoaa. Malo je njih odgojeno na velikim rau-
nalima. a mnogi od njih su izmislili' standarde
koji su ve postojali.
Ovo je opet nalik prvim danima tiskarstva. kad
nitko nije imao jasnu predodbu o tome kako bi
knjiga trebala izgledati. Dogadalo se da
naslovna strana bude na kraju knjige. a ne na
&
poetku. kako je danas u obiajeno. Ovisilo je o Z
pukom sluaju. da li e pisac. tiskar i izdava biti Z
poimence navedeni. a proi e jo dosta vre-
mena dok se ove tri posve razliite funkcije
budu definitivno uobliile.
A najgore je bilo to to nije bilo italake pu-
blike. Umjesto milijuna Ijudi to danas kupuju
knjige, u Caxtonovu svijetu samo je aica Ijudi
umjela itati. Zamislite kako se jadan ovjek os-
jeao s hrpom novih Canterburyjskih pria na
polici, a nigdje nikoga na vidiku koji bi to znao
ci- jeniti.
U ranim danima tiskarstva dovoljno je bilo
imati preu i biti pismen. pa je tako gotovo
svatko mogao napisati i izdati knjigu. Otada je
prolo mnogo vremena i tiskara vie nije usko
grlo proizvodnje
koja znaknjiga. a svedobar
razlikovati je manje onih koji
program (knjigu) od
mogu napisati
loega. dobru
Nastajeknjigu.
i jednaa jonova manje onih izda-
profesija
koji je znaju urediti. propagirati.
va softvera osoba koja distribuirati
odabire.i priprema
op- za
enito pretvoriti
izdavanje,u dobru idejui distribuira
oglaava i dobru zaradu.
softver. Sve je to
Kompjuterizacija upravoodizlazi
sasvim drugaije onoga iz Caxtonova
to se moglo na-
doba. Opada
zrijeti vanost hardvera
daleke 1940. godine.(tiskarske pree)
i pojavljuje se nova kompjutorska publika

U
167
inima:
Tmxcaramicu- mc
: mttilB: mm
Wtt\