Iz knjige How to Become Mathemagician - Aditi Singhal, Sudhir Singhal (2017)

Pomou sledeeg eksperimenta doi emo do zakljuka u koji ete teko povjerovati kada
ga prvi put ujete. Zbog toga smo ovdje prikazali i matematiko objanjenje. Samo napri-
jed, zadivite i svoje drutvo.

Eksperiment:

1. Uzmite A4 list papira (tj. 210 297 ) i presavijte ga na pola. Sada je papir dva
puta deblji nego to je bio.
2. Ponovo presavijte ovaj list papira i bie etiri puta deblji nego to je bio u poetku.
3. Presavijte ga trei put.
4. Pokuajte da ga presavijete jo nekoliko puta i vidite jo koliko puta ete to moi
da uinite.

Veoma teko ete presaviti obian list papira vie od sedam, osam puta.

Vjerovatno ste primijetili da se debljina presavijenog lista papira udvostruuje prilikom

svakog presavijanja, odnosno broj slojeva papira udvostruuje se svaki put kada ga jo
jednom presavijemo. Elem, poeli ste sa jednim slojem, zatim ste imali 2, potom 4, onda 8,
zatim 32, pa 64 sloja nakon est presavijanja. Nakon sedam presavijanja imaete 128
slojeva koji e imati debljinu jedne sveske.

Trenutni rekord presavijanja lista papira dri Britni Galivan. Njoj je polo za rukom da
list papira presavije dvanaest puta.

Pretpostavimo da moemo da presavijemo papir koliko god puta elimo. U tom sluaju,
nakon 23 presavijanja, papir bi imao debljinu od 1 km.

Nevjerovatno, zar ne? Da bismo vidjeli kako je ovo mogue pozabaviemo se nekim
proraunima.

Ris papira koji ima 500 listova obinog kvaliteta (tj. 75-80 grama po kvadratnom metru,
to kaemo 75-80 gramski) priblino je debeo oko 5 cm. Dakle, moemo rei da jedan list
A4 papira ima debljinu od oko 0,01 cm, odnosno 0,1 mm.

Izraunajmo debljinu nakon 27 presavijanja:

1
 0,1 2 2 2

27 puta

= 13421772,8

= 13,42177 , to je mnogo vie nego to je visok Mont Everest (8,848 km).

Bilo bi nam potrebno 30 presavijanja da bismo stigli do visine od 100 km.

0,1 230 = 107374182,4 = 107,4

Slino ovome, da bismo stigli od Zemlje do Mjeseca trebali bi da presavijemo papir 42

puta.

Nije ba jednostavno zamisliti da vam je potrebno samo 42 presavijanja lista papira da

biste stigli od Zemlje do Mjeseca. To je zato to je na mozak istreniran da misli linearno,
a ne eksponencijalno.

Ako pedeset puta presavijete list papira na pola, kolika e biti debljina
takvog papira?

Njegova debljina e biti 3/4 udaljenosti Zemlje od Sunca.

Nevjerovatno, zar ne?

Debljina nakon 50 presavijanja lista papira:

0,1 2 2 2

50 puta

= 112,589990 106 to je neto vie od 112 miliona kilometara.

Ovo predstavlja tri-etvrtine udaljensti Zemlje od Sunca koja iznosi 149,6 miliona
kilometara. Nakon to biste 51 put presavili papir sprilo bi vas Sunce.

Ovdje se radi o nevjerovatnoj moi eksponencijalnog, o nainu na koji mali brojevi postaju
ogromni jednostavno tako to nanovo i nanovo sabiramo ono sa ime radimo.

2
U sledeoj tabeli prikazani su jo neki prorauni debljine po presavijanju:

Presavijanje Broj slojeva nakon Debljina [km]

presavijanja (0,1 2 106)
2
1 2 0,2 106
2 4 0,4 106
3 8 0,8 106
4 16 1,6 106
5 32 3,2 106
6 64 6,4 106
7 128 12,8 106
8 256 25,6 106
9 512 51,2 106
10 1024 0,1 103
11 2048 0,2 103
12 4096 0,4 103
13 8192 0,8 103
14 16384 1,6 103
15 32768 3,3 103
16 65536 6,6 103
17 131072 13,1 103
18 262144 26,2 103
19 524288 52,4 103
20 1048576 104,9 103
.. ..
30 1073741824 107,4 100
35 34359738368 3,4 103
40 1099511627776 109,9 103
45 35184372088832 3,5 106
50 1125899906842624 112,5 106

Rekord u presavijanju papira

Britni Galivan iz Kalifornije dri ovaj rekord jer je uspjela da presavije papir 12 puta. Za
to joj je posluilo dugako pare papira (rolna toalet papira) ija je duina bila 1,2 km.

Ona je takoe dala i jednainu na osnovu koje izraunavamo kolika treba da je irina i
duina papira da bismo presavili pare papira u jednom pravcu:

= (2 + 4)(2 1)
6
Gdje predstavlja debljinu matrijala koji treba presaviti, je duina pareta papira koji
emo presavijati u samo jednom pravcu, dok predstavlja eljeni broj presavijanja.

3
Pravi primjer kako da razmiljamo eksponencijalno

Jedan od tih primjera esto se pojavljuje na razgovorima za posao i na ispitima.

PITANJE: Ponuen vam je posao na sedam nedjelja i date su vam dvije mogunosti
kako da zaradite platu.

MOGUNOST 1: Prvog dana zaradiete 100 , drugog dana 200 , treeg 300 i tako
dalje. Svakog dana zaradiete 100 vie nego prethodnog dana.

MOGUNOST 2: Prvog dana zaradiete 1 cent, drugog 2 centa, 4 centa zaradiete

treeg a 8 centi etvrtog dana. Svakog dana zaradiete duplo vie
nego to ste zaradili prethodnog dana.

Koju platu ete izabrati?

Ako ste potpuno shvatili ve pomenute matematike injenice onda ete izabrati drugu
mogunost.

Da vidimo zato:

U prvom sluaju svakog dana na zaradu od prethodnog dana dodajemo 100 .

U drugom sluaju poinjemo sa 1 centom i udvostruavamo zaradu za svaki
naredni dan.

Kada stignete do etvrte nedjelje bie vam jasno da je druga mogunost mnogo bolja, kao
to je prikazano u narednoj tabeli:

Mogunost 1 Mogunost 2
(Dodajemo 100 svakog (Udvostruavamo platu svakog
Nedjelja dana) dana)
Plata (u ) Plata (u )
1 2.800 1,27
2 7.700 163,83
3 12.600 20.971,51
4 17.500 2.684.354,55
5 22.400 343.597.383,67
6 27.300 43.980.465.111,03
7 32.200 5.629.499.534.213,11
Ukupno 122.500 5.673.826.302.198,97