OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE

UNIJE
Sadraj:

1. Znaaj EU
2. Povijest EU-a pravni temelji
3. Pravna struktura EU-a
3. Institucije EU-a
4. Proirenje EU-a
6. Hrvatska i EU
 ZNAAJ EU-a
7% svjetske populacije 505,5 milijuna ljudi
20% svjetske trgovine
25% BDP svijeta
31% svjetske proizvodnje
36% prorauna UN-a
50% humanitarne pomoi
60% razvojne pomoi
 Razlozi osnivanja EU-a
Nakon Drugog svjetskog rata zemlje pobjednice
odluile su stvoriti uvjete za trajni mir
Nekolicina dravnika (Robert Schuman, Konrad
Adenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill)
odluila je uvjeriti svoje narode da uu u novo razdoblje
- novi poredak, utemeljen na zajednikim interesima i
na ugovorima koji jame vladavinu prava i jednakost
meu svim dravama
 CILJEVI EU-a
jedinstveno unutarnje trite
sloboda kretanja unutar Unije
unutarnja sigurnost graana Unije
jedinstvena europska valuta
zajednika vanjska sigurnosna i obrambena
politika
 SIMBOLI EU
Europska zastava
Europska himna
Dan Europe
Vozaka dozvola
Valuta Euro
Moto EU - Ujedinjeni u raznolikosti
 Povijest EU-a pravni temelji
Schumanova deklaracija (1950.)
predloeno je osnivanje Europske zajednice za
ugljen i elik, to se ostvarilo potpisivanjem
Parikog ugovora 18. travnja 1951. godine
zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je
bio osigurati mir izmeu europskih
pobjednikih i pobijeenih nacija te ih
povezati kao ravnopravne drave koje
surauju u okviru zajednikih institucija
 Osnivaki ugovori
Pariki ugovor o osnutku Europske zajednice za
ugljen i elik iz 1951. god., stupio na snagu 1952.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemaka i
Francuska
Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske
zajednice i osnivanju Europske zajednice za
atomsku energiju iz 1957. god. cilj uspostaviti
carinska unija (ostvareno 1.1. 1968.)
 IZMJENE OSNIVAKIH UGOVORA
Jedinstveni europski akt, 1986.
na snazi 1. srpnja 1987.
Maastricht, 1992.
na snazi 1. studenog 1993.
Amsterdam, 1997.
na snazi 1. svibnja 1999.
Nica, 2001.
na snazi 1. veljae 2003.
Lisabon, 13. prosinca 2007.
na snazi 1. prosinca 2009.
 Osnivaki ugovori
Ugovor iz Maastrichta 1992. god., 1993. stupio na
snagu uveden pojam Europska unija
- EU se prikazuje kao grki hram na tri stupa:
1. Gospodarska integracija Europska zajednica
2. Zajednika vanjska i sigurnosna politika
3. Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova

Lisabonski ugovor, stupio na snagu 1. prosinca 2009. i

nainjen je kako bi zamijenio Ustavni ugovor iz 2004.,
ije ratificiranje nije uspjelo
 LISABONSKI UGOVOR
Lisabonski ugovor = dopuna Ugovora o Europskoj uniji
(1992) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1957) koji
je preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Pravna osobnost - spajanje EZ i EU
Osnaena uloga nacionalnih parlamenata
Reduciran broj pravnih instrumenata
Pojanjenje nadlenosti EU
EV pravno priznat kao institucija
Predsjednik EV s mandatom od 2,5 godine
Klauzula izlaska - pravna osnova za istupanje iz Unije
Pravo inicijative graana
Povelja o temeljnim pravima postaje pravno obvezujua
 Povijest - ukratko
1951.: est drava osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i elik
1957.: Istih est drava potpisuje Rimske ugovore, kojima su
osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica
za atomsku energiju (Euratom)
1973.: Zajednice se ire na devet drava lanica te uvode vie
zajednikih politika
1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament
1992.: Uspostava europskog jedinstvenog trita
1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija (EU)
2002.: Euro ulazi u opticaj
2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja nain
funkcioniranja EU-a
OSNIVAKI UGOVORI PROPISUJU

Temeljna prava pojedinaca

Institucionalnu struktura EU
to EU moe ureivati (nadlenosti EU)
Nain na koji EU odluuje o pitanjima
unutar svoje nadlenosti
 PRAVNA STRUKTURA EU-a
pravna steevina acquis
PRIMARNI IZVORI - osnivaki ugovori +
akti doneseni izravno od drava lanica
SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donose
institucije EU (uredbe, direktive,
odluke,preporuke i miljenja)
Meunarodni ugovori koje sklapa EU
Sudska praksa Suda EU
Opa naela prava
 VRSTE NADLENOSTI EU-a

Iskljuive nadlenosti - Jedino Unija moe donositi pravne

akte, a drave lanice samo provoditi zakonodavstvo EU-a
Podijeljene (konkurentne) nadlenosti - Drave lanice
mogu donositi pravno obvezujue akte ako to nije uinila
Unija
Nadopunjujue (komplementarne) nadlenosti - EU
usvaja mjere za podupiranje ili dopunjavanje politika
drava lanica
 ISKLJUIVE NADLENOSTI
EU moe donositi pravno obvezujue akte i
mjere u podrujima:
carinske unije
prihvaanja pravila o trinoj utakmici nunih za
funkcioniranje unutarnjeg trita
monetarnoj politici za drave ija je moneta Euro
ouvanja morskih biolokih resursa u okviru
zajednike politike ribarstva
zajednike trgovinske politike
 PODIJELJENE NADLENOSTI
D mogu ureivati podruja sve dok EU nije
prihvatila zajednike mjere kojima ih ureuje:
unutarnje trite
socijalna politika u podrujima propisanim Ugovorom
ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
poljoprivreda i ribarstvo, iskljuujui ouvanje morskih
biolokih resursa
okoli
zatita potroaa
DOPUNJUJUE (KOMPLEMENTARNE)
OVLASTI
EU je nadlena za poduzimanje djelovanja
kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju
djelovanja drava lanica u podrujima:
Zatita i poboljanje zdravlja
Industrija
Kultura
Turizam
Obrazovanje, mladi i sport
Civilna zatita
 INSTITUCIJE EU-a
Europska komisija (zastupnik interesa Unije)
Vijee ministara/Vijee EU (usuglaava prijedloge D)
Europsko Vijee
Europski parlament (predstavnik graana)
Sud EU (Opi sud, Sud za slubenike EU)
Europski revizorski sud
Europska sredinja banka

Ostale institucije: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor

regija, Europska investicijska banka
Pomona tijela: agencije, uredi itd.
 Europska komisija
Predstavlja interese Europske unije kao cjeline
izvrna vlast
Uloga:
predlae pravne akte
glavno izvrno tijelo, provodi politike i upravlja
proraunom EU
kontrola potivanja prava EU (uvarica Ugovora)
glavni pregovara u meunarodnim ugovorima
provodi vanjsku politiku
Sastav: 28 povjerenika ukljuujui predsjednika
Komisije i visokog povjerenika za vanjske
poslove
 Vijee EU-a
Predstavlja interese drava lanica - 10 formata Vijea ovisno o temi o kojoj se
raspravlja
uz parlament obnaa zakonodavnu vlast
Uloga: donosi zakonodavstvo EU
usklauje ire gospodarske politike drava lanica
potpisuje sporazume izmeu EU-a i drugih zemalja
razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
usklauje suradnju izmeu sudova i policija drava lanica
Donoenje odluka ovisno o politici jednoglasno ili kvalificiranom veinom
glasova (Od 2014. uvodi se sustav dvostruke veine - da bi prijedlog bio
prihvaen, trebat e podrku dvije vrste veina: veine zemalja (barem 15) i
veine cjelokupnoga stanovnitva EU-a (drave koje ga podravaju moraju
predstavljati barem 65 % stanovnitva EU-a)
Radni jezici: 24 slubena jezika EU
Sjedite: Bruxelles (dijelom u Luxembourgu)
Sastav: po 1 predstavnik D na ministarskoj razini
estomjeseno predsjedanje EU
 Europski parlament
Uloga: Predstavlja interese graana EU-a dijeli zakonodavnu vlast s
Vijeem EU-a
raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s Vijeem EU
prati aktivnosti ostalih institucija EU-a
raspravlja i donosi proraun EU - u suradnji Vijeem EU
daje demokratsku legitimnost EU
sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije
potvruje lanove raznih tijela EU (pukog pravobranitelja,
Europska sredinja banka, Revizorski sud)

Sastav:
od 2014. broj zastupnikih mjesta je max. 750+predsjednik; mandat od 5
godina
 Europsko vijee
Uloga: odreuje opi smjer politikoga
djelovanja i prioritete EU

Sastav: efovi drava ili vlada drava lanica +

predsjednik Komisije i predsjednik EV koji
predsjedava sastancima sastaju se 3-4
puta godinje

Ugovorom iz Lisabona EV postaje institucija +

imenuje se predsjednik EV
 Sud Europske unije
Sud ope nadlenosti i Opi sud
Uloga:
tumaenje pravnih odredaba EU
nadzor primjene prava EU
daljnje oblikovanje pravnog sustava EU
Sastav: po jedan sudac iz svake drave lanice (28)
izabran na 6 godina uz mogunost ponovnog
imenovanja
8 nezavisnih odvjetnika (advocate general)
pomona uloga
 Europska sredinja banka
ESB upravlja eurom (jedinstvenom
valutom EU), odgovorna je za utvrivanje i
provedbu gospodarske i monetarne
politike EU
ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-
a i vlade drava lanica moraju potivati
ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati
na nju, niti na nacionalne sredinje banke
 Europski revizorski sud
ERS posebna kontrolna institucija EU koja ima
pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela
koje je osnovala Unija, ukoliko to nije iskljueno
osnivakim ugovorima
kontrolira ispravnost i zakonitost te regularnost
svih transakcija
ima 28 lanova koje imenuje Vijee EU, uz
prethodno miljenje Europskog parlamenta i
djeluju potpuno neovisno
 Pomone institucije
Europski gospodarski i socijalni odbor
Odbor regija
Europska investicijska banka
Institucionalni trokut

KOMISIJA
predlae zakonodavstvo

VIJEE EU-a PARLAMENT

predstavlja predstavlja
28 D graane
zajedniki odluuju o zakonodavstvu
ODLUIVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Zajednike politike Zajednika vanjska i

sigurnosna politika

NADNACIONALNI MEUVLADINI
POSTUPCI POSTUPCI
ODLUIVANJA ODLUIVANJA
 ZAJEDNIKE POLITIKE
Jedinstveno trite
Regionalna politika EU
Kohezijska politika EU
Zajednika poljoprivredna politika EU
Socijalna politika EU
Politika zatite okolia EU
Ekonomska i monetarna unija EU
Prometna politika EU
Politika trinog natjecanja EU
Potroaka politika EU
 JEDINSTVENO TRITE

etiri slobode
Slobodno kretanje roba
Slobodno kretanje radnika
Slobodno kretanje usluga i pravo na poslovni nastan
Slobodno kretanje kapitala
 REGIONALNA POLITIKA
prenoenje sredstava iz bogatih u
siromanije zemlje kroz tzv. strukturne
fondove i Kohezijski fond
poticanje razvoja u zaostalim podrujima,
oivljavanje industrijskih podruja u
propadanju
pomo mladim ljudima i due
nezaposlenima da nau posao te za
modernizaciju poljoprivrede
pomo nerazvijenim ruralnim podrujima
 KOHEZIJSKA POLITIKA
postizanje ujednaenog razvoja -
smanjivanje razlika izmeu razvijenijih i
manje razvijenih dijelova EU
Kohezijski fond - financiranje velikih
infrastrukturnih projekata u EU na podruju
prometa i zatite okolia
Proraun EU
ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA
POLITIKA
ZVSP provodi Europsko vijee i Vijee EU-a JEDNOGLASNO
(iznimke propisane UEU)
ZVSP provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku
Instrumenti provedbe:
utvrivanje opih smjernica
donoenje odluka
jaanje sustavne suradnje meu dravama lanicama
PROIRENJE EUROPSKE
UNIJE
 KRITERIJI ZA LANSTVO U EU
KRITERIJI IZ KOPENHAGENA (1993)
POLITIKI GOSPODARSKI PRAVNI
demokracija postojanje djelotvornoga usvajanje cjelokupne
vladavina prava trinog gospodarstva pravne steevine
potivanje ljudskih prava Postojanje i sposobnost
trinih zakonitosti
potivanje prava manjina
MADRIDSKI
prihvaanje politikih
ciljeva
KRITERIJ (1995)
ADMINISTRATIVNI
DODATNI KRITERIJI (SSP) jaanje administrativne
(1991) sposobnosti
uinkovita dravna
Regionalna suradnja Suradnja s Hakim sudom uprava
 Proirenja EU

1. PROIRENJE: 1973. Velika Britanija, Irska, Danska

2. PROIRENJE: 1981. Grka
3. PROIRENJE: 1986. Portugal, panjolska

1992. Maastricht EU

4. PROIRENJE: 1995. vedska, Finska, Austrija

5. PROIRENJE: 1. svibnja 2004. 10 novih drava lanica
DRUGI DIO 5. PROIRENJA: 1. sijenja 2007. Bugarska, Rumunjska
6. PROIRENJE: 2013. - Hrvatska
Drave kandidatkinje
Makedonija
Crna Gora
(Island)
Srbija
Albanija
Turska

Potencijalne kandidatkinje
Bosna i Hercegovina
Kosovo
Hrvatska i Europska unija
 SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJU
RAZVOJ ODNOSA EU-a s Albanijom, BiH,
Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom
(Kosovom) potpisan
TO SVE SADRAVA? 29. listopada 2001.
1. Politiki dijalog stupio na snagu
2. Regionalna suradnja
1. veljae 2005.
3. Slobodno kretanje roba,
kretanje radnika, kretanje kapitala,
poslovni nastan, pruanje usluga
4. Usklaivanje zakonodavstva
5. Suradnja na podruju pravosua i
unutarnjih poslova
6. Politike suradnje
7. Financijska suradnja
8. Institucionalne, ope i zavrne odredbe
 PUT HRVATSKE
srpanj 2013
PREMA EU lanstvo u
EU
prosinac 2011
l. 49. UEU potpisivanje Ugovora o
pristupanju i poetak
lipanj 2011 procesa ratifikacije
Zavretak
pregovora
2005
Otvaranje pristupnih
2003 pregovora
Zahtjev za
2001 lanstvo u EU
Sporazum o
stabilizaciji i
pridruivanju
(SAA)
 OD ZAHTJEVA ZA LANSTVO DO
PREGOVORA
21. veljae 2003.- RH podnosi Vijeu EU-a zahtjev za punopravno lanstvo u EU
9. listopada 2003.- RH uruila EK odgovore na upitnik
20. travnja 2004. - EK donijela pozitivno miljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno lanstvo u EU
18. lipnja 2004.- EV u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za lanstvo u EU
3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom
30. lipnja 2011. - pregovori formalno zatvoreni
9. prosinca 2011.- potpisan Ugovor o pristupanju RH drava pristupnica
1. srpnja 2013.- RH postaje lanica EU

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 1.7.2013.
screening
Sadrajni pregovori Drava pristupnica
Zahtjev za
lanstvo u EU
Status Pregovori
30.6. kraj pregovora
DRAVA
kandidata 9.12. UGOVOR O PRISTUPANJU RH LANICA EU
EU
 O emu se pregovaralo?
drava kandidatkinja treba prihvatiti pravnu steevinu EU
i pokazati spremnost za njezinu punu primjenu

pregovara se o uvjetima pod kojima drava kandidatkinja

pristupa EU (prijelazna razdoblja)

prijelazna razdoblja moraju biti vremenski ograniena i

odreenog opsega

zapravo, nije rije o pregovorima, ve o prilagoavanju

vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnom
sustavu EU-a
 Tko je pregovarao ?

EU
27 drava lanica, ije zajedniko stajalite zastupa
Predsjednitvo Vijea

Drava kandidatkinja (Hrvatska)

Dravno izaslanstvo
Pregovaraka skupina
 Poglavlja pregovora
1. SLOBODA KRETANJA ROBA
2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA 19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOLJAVANJE
3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUANJA 20. PODUZETNITVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA
USLUGA 21. TRANS-EUROPSKE MREE
4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA
5. JAVNE NABAVE STRUKTURNIH INSTRUMENATA
6. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA 23. PRAVOSUE I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA
7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA 24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST
8. TRINO NATJECANJE 25. ZNANOST I ISTRAIVANJE
9. FINANCIJSKE USLUGE 26. OBRAZOVANJE I KULTURA
10. INFORMATIKO DRUTVO I MEDIJI 27. OKOLI
11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK 28. ZATITA POTROAA I ZDRAVLJA
12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I 29. CARINSKA UNIJA
FITOSANITARNI NADZOR 30. VANJSKI ODNOSI
13. RIBARSTVO 31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA
14. PROMETNA POLITIKA 32. FINANCIJSKI NADZOR
15. ENERGETIKA 33. FINANCIJSKE I PRORAUNSKE ODREDBE
16. POREZI 34. INSTITUCIJE
17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 35. OSTALA PITANJA
18. STATISTIKA
 Pretpristupna pomo
namijenjena dravama kandidatkinjama
ISPA, 2000.
Phare, 1989.

promet
zatita okolia
jaanje institucija
infrastruktura, razvoj malog i srednjeg
poduzetnitva, obrazovanje SAPARD, 2000.

poljoprivreda
ruralni razvitak
 Program CARDS
CARDS (2001.-2006.)
/Community Assistance for Reconstruction, Development and
Stabilisation/

korisnici: drave obuhvaene Procesom stabilizacije i pridruivanja

uvjeti: demokracija i vladavina prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina
cilj: izgradnja institucija i ulaganja kojima se potiu demokratske, gospodarske i
institucionalne reforme
 IPA 2007.-2013.
IPA (Instrument for Pre-accession Assistance)
drave kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za
lanstvo u EU
pomo u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranina
suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i
ruralni razvoj

financijska vrijednost programa: 11,468 milijardi eura

za RH do 2010. g. osiguran iznos od 589,9 milijuna
eura
 Literatura
https://uprava.gov.hr/osnove-sustava-
europske-unije-12944/12944
Europa u 12 lekcija, Pascal Fontaine
Hrvatska na putu u EU
Vodi kroz Lisabonski ugovor
http://bookshop.europa.eu/hr/kratki-vodi-o-europskoj-uniji-
pbBAAA13001/?CatalogCategoryID=iEKep2Ix3hEAAAEud3kBgSLq

http://bookshop.europa.eu/hr/kako-funkcionira-europska-unija-
pbNA0113090/?CatalogCategoryID=bWWep2Ix5vkAAAEkP.Nbfv1k
Hvala na panji !