Razliiti razlozi izvanrednog otkaza prema aktualnom zakonu o radu i preteitoj

praksi

Garancija4.4.2016, Daniel Sever dipl. iur. , Izvor: Verlag Dashfer

Treba spomenuti kako niti novi odnosno aktualni Zakon o radu nije odredio to se
zapravo kod izvanrednog otkazivanja ugovora o radu smatra osobito tekom
povredom obveze iz radnog odnosa, a nije naveo niti kriterije ili primjere po
kojima bi se takva povreda odreivala. Takoer Zakonom o radu nije poblie
odreeno niti to bi se smatralo osobito vanom injenicom zbog koje uz
uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog
odnosa jednostavno nije mogu. Stoga onome poslodavcu koji izvanredno
otkazuje ugovor o radu ostaje teak zadatak da u kratkom prekluzivnom
zakonskom roku od 15 dana za donoenje takve odluke, koristei se strunim
tumaenjima zakonskih odredbi i posebice sudskom praksom sam procijeni da li
se radi o (dovoljno) opravdanom razlogu za izvanredni otkaz ili drugoj osobito
(dovoljno) vanoj injenici, a pri tome ne smije smetnuti s uma kako donoenjem
krive odluke moe snositi rizik gubitka sudskog spora, isplate zaostataka
doprinosa i plaa, vraanja radnika na posao, sudskih trokova i sl.

Izvanredni otkaz je zapravo predvien kao izvanredno pravno sredstvo okonanja

ugovora o radu za kojim moe posegnuti jedna od ugovornih strana kada zbog
osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vane
injenice, a uz uvaavanje svih okolnosti i interesa daljnji nastavak radnog
odnosa nije mogu. Dakle, kako se ovdje radi o tzv. trenutnom otkazivanju
ugovora o radu, bez obveze potivanja otkaznog roka, sukladno lanku 116.
aktualnog Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14.), izvanredni otkaz se moe
dati samo ako za to postoji naroito opravdan razlog i nemogunost nastavka
radnog odnosa, a to moe imati dva uzroka:

zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili

zbog neke druge osobito vane injenice.

Opravdani i neopravdani razlozi izvanrednog otkazivanja ugovora o radu

U svezi najeih (opravdanih) razloga za izvanredni otkaz, moemo istaknuti

kako se ti razlozi prema austrijskoj judikaturi uglavnom grupiraju u tri osnovna
oblika radnikove odgovornosti zbog grubog krenja obveza prema poslodavcu:
krenje radnih obveza u odnosu na rad i proces rada ( die Arbeitspflicht)

krenje radnih obveza u odnosu na povjerenje poslodavca ( die Treuepflicht)

krenje radnih obveza uzrokovanjem izravne tete grubom nepanjom (die

Haftpflicht)

U tom smislu idu i normativne odrednice Zakona o radu, Zakona o dravnim

slubenicima, Pravilnika o radu preteitog broja poslodavaca, te drugih zakonskih
i podzakonskih akata kao i praksa hrvatskih sudova gdje se (ipak) kao najei
razlozi za izvanredni otkaz pojavljuju:

Pritvor radnika

Ovdje treba istaknuti kako nije svaki sluaj odreivanja pritvora radniku
automatski opravdan razlog za izvanredni otkaz, ve to ovisi o svakom
konkretnom sluaju, posebice o duljini pritvora (uvijek samo kada je dulje
razdoblje), razlogu pritvora (povezanost ili nepovezanost razloga pritvora sa
radom kod poslodavca) potrebama poslodavca i moguim poremeajima u
procesu rada zbog samog pritvora radnika. Stoga kada se radi o kraem pritvoru
koji nije iz razloga u svezi s radom, a nije niti od bitnijeg znaaja za radni proces
poslodavca ne moe se raditi o opravdanom razlogu za izvanredni otkaz . Naime,
ne moe se smatrati da je radnik samovoljno i neopravdano odsutan sa radnog
mjesta u duem razdoblju ako je isti odsutan po nalogu kaznenog suda, a jer je
nad njim odreen pritvor. Posebice ako je navedena injenica u trenutku
otkazivanja bila poznata i poslodavcu. Pri tome bitnu okolnost ini i samo trajanje
pritvora jer ukoliko je pritvor i/ili zatvor radniku odreen u trajanju duem od 6
mjeseci tada se smatra da od strane poslodavca nema potrebe dokazivati kako
toliki izostanak radnika predstavlja tetu za funkcioniranje radnog procesa u
poduzeu, ve se to zbog samog trajanja izostanka radnika presumira.

Valja naglasiti da ovakvo stajalite s jedne strane podravaju odluke Vrhovnog

suda RH, (napr. Revr. 422/05, Revr. 170/06, Revr. 12/08), ali i pojedini zakoni koji
analogno reguliraju predmetnu situaciju na inae precizniji i rigorozniji nain od
samog Zakona o radu. Tako, primjerice ak i prema u tom smislu vrlo
restriktivnom Zakonu o dravnim slubenicima (lanak. 115. i 137. toga Zakona)
prava iz radnog odnosa miruju ukoliko se radnik u dravnoj slubi nalazi na
izdravanju kazne zatvora do 6 mjeseci, odnosno radni odnos mu prestaje u
sluaju kazne zatvora ili odreivanja pritvora duljeg od 6 mjeseci. Stoga otkazne
razloge u odluci o izvanrednom otkazu kod predmetne situacije poslodavac
nikada ne bi trebao zasnivati na neopravdanom izostanku i injenici pritvora, jer
se radnik zapravo neovisno o svojoj volji morao pokoriti aktu sudbene vlasti koja
je odredila pritvor, pa se dakle niti ne moe raditi o neopravdanom i samovoljnom
izostanku s posla. Takoer, treba imati na umu kako injenica da je nekome
odreen pritvor ne znai istodobno da je za pritvorenu osobu utvreno kako je
ista poinila kazneno djelo, pa se do pravomone kaznene presude protiv radnika
( pa ak i ukoliko bi se radilo o sumnji na kazneno djelo radnika u svezi s poslom)
poslodavac u svojoj odluci ne bi mogao iskljuivo pozivati niti na taj razlog
izvanrednog otkazivanja. Dakle treba istaknuti kako poslodavac prilikom
izvanrednog otkazivanja radniku nad kojim je odreen pritvor u kraem trajanju
moe otkazati ugovor o radu, ali u svojoj odluci mora uiniti nedvojbenim kako je
navedena okolnost izostanaka radnika zbog pritvora izazvala negativni utjecaj na
odvijanje proizvodnog i/ili radnog procesa, da navedeni izostanak poslodavac ne
moe premostiti, te da zbog toga nastavak radnog odnosa kod tog poslodavca za
konkretnog radnika vie nije mogu. Time bi svakako bili ostvareni preduvjeti za
primjenu lanka 116. Zakona o radu, odnosno bila bi od strane poslodavca
donesena zakonita i pravovaljana odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu
takvome radniku.

Otuenje imovine poslodavca

Sudska praksa kao este razloge za izvanredni otkaz ugovora o radu navodi
otuenje imovine poslodavca. Pri tome ne mora biti od utjecaja niti eventualna
kaznenopravna kvalifikacija djela niti vrijednost imovine, tako da su u pojedinim
sluajevima mogui i izvanredni otkazi zbog otuenja imovine poslodavca koja
realno ima i vrlo malu vrijednost i nema krivinopravni znaaj. Naime, radi se o
tome da ugovor o radu po svojoj pravnoj prirodi ureivanja trajnih odnosa i
obveza u procesu rada pretpostavlja odnos povjerenja meu strankama, to
svakako kod primjerice krae, otuenja, lairanja isplata po putnim nalozima i
slinih radnji predstavlja razlog zbog kojeg nastavak radnog odnosa nije mogu.

Neopravdani izostanak s rada ili odbijanje dolaska na rad

Kao to je ve istaknuto radniku se moe dati izvanredni otkaz i zbog

neopravdanih izostanaka s radnog mjesta. Iako sadanji Zakon o radu ne
odreuje kao niti primjerice prijanji ZR, broj dana neopravdanog izostanka koji je
nuan da bi se ugovor o radu mogao otkazati, praksa sudova ipak stoji na
stajalitu da se mora raditi o vie dana neopravdanog izostanka.
Izvanredni otkaz za vrijeme otkaznog roka

Nakon redovnog poslovno uvjetovanog otkaza sa pravom na otpremninu moe se

vrlo lako dogoditi da radnik najee emotivno i osobno pogoen otkazom odbije
odraditi otkazni rok iako je pozvan da isti odradi. Meutim ovakvo postupanje
otvara nove pravne mogunosti za poslodavca odnosno moe izazvati odreene
neeljene posljedice za radnika koji se nalazi u ovakvoj situaciji. Sukladno odredbi
lanka 116. Zakona o radu za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz
naknadu plae biti odsutan s rada etiri sata tjedno radi traenja novog
zaposlenja. Meutim, u ostalome radnik ima tijekom otkaznog roka sva prava i
dunosti iz radnog odnosa, pa je za vrijeme otkaznog roka duan u cijelosti
ispunjavati obveze iz ugovora o radu. Stoga ukoliko je radnik suprotno nalogu
poslodavca odbio odraditi otkazni rok odnosno niti nakon ponovljenog poziva
poslodavca nije doao na posao, smatramo da su se ispunile sve pretpostavke za
izvanredno otkazivanje ugovora o radu jer se nedolazak na posao u konkretnom
trajanju od nekoliko dana smatra osobito tekom povredom radne obveze.

Napominjemo, kako bi na taj nain ugovor o radu zapravo u konanici bio otkazan
ipak izvanrednim otkazom, otkazni rok povodom prethodnog redovnog otkaza
prestaje, a radniku nee pripadati niti pravo na otpremninu. U ovom smjeru ide i
sudska praksa kao i stajalite Vrhovnog suda Republike Hrvatske ( Odluka VSRH
br. Revr-1160/01 od 07. 10. 2003. i kasnije druge sline odluke). Meutim, ukoliko
postoji izriiti zahtjev poslodavca da radnik ne radi za vrijeme otkaznog roka i
radnik na takav izriiti zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog
ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu plae i
priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka, te tada
zapravo ne postoji razlog za prethodno opisane pravne posljedice po radnika.

Zlouporaba bolovanja

Iako je ovu zlouporabu odnosno ovakvo krenje radne obveze teko dokazati
postoji praksa sudova koja ide u prilog injenici kako se i ovdje zapravo radi o
jednom od opravdanih razloga za izvanredni otkaz (VSRH Revr-216/07 od
03.05.2007.), ali samo u sluajevima kada je radnik od strane ovlatenih osoba
zateen u aktivnosti koje nikako ne odgovaraju prirodi bolesti zbog koje je na
bolovanju i suprotne su nainu lijeenja propisanom od strane lijenika.

Alkoholiziranost i/ili drogiranost radnika kao razlog izvanrednog otkaza

Osim utvrene alkoholiziranosti i unoenje droge u radne prostorije poslodavca
smatra se opravdanim razlogom za izvanredni otkaz ugovora o radu. Tako se u
odlukama nekoliko sudova izrijekom navodi kako samo unoenje droge u radne
prostorije ima znaaj osobito teke povrede radne obveze, bez obzira da li je
dolo do konzumacije, odnosno da li je ista povreda predviena Pravilnikom
tuenika kao osobito teka povreda. Vano je meutim istaknuti kako ne moe
predstavljati razlogom za izvanredni otkaz to to je radnik u slobodno vrijeme bio
alkoholiziran i to je uslijed toga primjerice privremeno ostao bez vozake
dozvole koja je bitna za rad kod poslodavca.

Odbijanje izvrenja poslova

Naelno, jednokratno neizvravanje naloga poslodavca se ne moe sankcionirati

otkazom ugovora o radu, posebice ne izvanrednim. U pravilu se za izvanredno
otkazivanje ugovora o radu trai ponavljanje ovakvog neizvravanja naloga.
Meutim, u specifinim sluajevima mogue je da se kao opravdanje za ovakvu
odluku poslodavca ne trai ponavljanje ovakve povrede radne obveze, primjerice
ako je zbog neizvravanja naloga nastupila ili mogla nastupiti nenadoknadiva
teta za poslodavca, npr. prevrtanje kamiona zbog prekrcavanja robom suprotno
nalogu poslodavca, nepravovremeno isplovljavanje broda, pad energetskog
sustava i dr. Treba napomenuti svakako i injenicu da iz odredbe lanka 7. i 8.
aktualnog Zakona o radu proizlazi kako bi radnik mogao odbiti nesankcionirano
naloge poslodavca ako oni nisu u skladu sa sigurnosnim propisima, uvjetima rada
i prirodom posla (pravilima struke).

Odbijanje upozorenja ili protivljenje sadraju upozorenja poslodavca

Sukladno lanku 116. ZR-a poslodavac ima opravdani razlog za izvanredni otkaz
radniku ugovora o radu bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka samo ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili
neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa
ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije mogu.

Meutim, ukoliko bi kao razlog izvanrednog otkaza u odluci poslodavca bila

navedena samo okolnost da je radnik odbio primiti upozorenje poslodavca zbog
krenja radnih obvezana nain da je u konkretnom sluaju, smatrajui da je
upozorenje neopravdano, radnik samo zapravo izjavio da ne eli uope
raspravljati o upozorenju niti uvaiti upozorenje, ta okolnost sama po sebi nikako
ne bi mogla dovesti do otkazivanja ugovora o radu, posebice ne do izvanrednog
otkaza. Stoga svaka takva odluka o otkazu u sudskom postupku biti e ocijenjena
nezakonitom, a sam otkaz nedoputenim. U tom smjeru idu i odluke sudova
(Odluka VSRH, Revr 384/07-2 i sl.)

Izvanredni otkaz radnika poslodavcu i razlozi izvanrednog otkazivanja poslodavcu

Zakonom o radu je propisano i kako radnik moe otkazati poslodavcu ugovor o

radu ako ima opravdani razlog za izvanredni otkaz, takoer bez potivanja
zakonskih ili ugovornih odredbi o otkaznom roku. U tom sluaju radnik moe
otkazati pod jednakim uvjetima kako je to propisano i za poslodavca, dakle zbog
osobito teke povrede radne obveze ili druge osobito vane injenice zbog koje
nastavak radnog odnosa vie nije mogu. Takoer zadnji dan donoenja odluke o
izvanrednom otkazu od strane radnika mora biti u roku od 15 dana od saznanja
za injenicu odnosno povredu na kojoj radnik svoj izvanredni otkaz temelji.
Radnik koji izvanredno otkazuje nema naravno pravo potraivati otpremninu, ali
ima pravo potraivati naknadu tete zbog razloga koji su doveli do izvanrednog
otkaza odnosno zbog povreda i neizvravanja ugovora o radu od strane
poslodavca.

Neki od najeih (opravdanih) razloga radnikovog izvanrednog otkazivanja

ugovora o radu poslodavcu bi svakako u dosadanjoj praksi bili:

neisplata plae radniku,

ugroavanje radnikova dostojanstva,

spolno uznemiravanje radnika,

neizdavanje obraunske potvrde o plai due razdoblje,

grubo ugroavanje zdravlja radnika neprovoenjem opih i posebnih mjera

zatite na radu i dr.

Izvanredni otkaz bez povrede radne obveze

Izvanredni otkaz u nekim (iako rijetkim) sluajevima ne mora biti rezultat povrede
radne obveze, ve moe biti i rezultat postojanja nekih drugih osobito vanih
injenica zbog kojih nastavak radnog odnosa nije mogu (npr. gubitak licence).
Kod ovakvih sluajeva izvanrednog otkazivanja zbog drugih osobito vanih
injenica, znaajno je napomenuti da iako odluka poslodavca o izvanrednom
otkazu uglavnom ne sadrava odredbe o otpremnini, jer na istu sukladno lanku
126. Zakona o radu radnik nema pravo kada se radi o otkazu uvjetovanom
ponaanjem radnika, kada je nastupila druga osobito vana injenica zbog koje
nastavak radnog odnosa nije mogu, odnosno injenica izvan voljnog ponaanja
radnika, mogue je da poslodaveva odluka o izvanrednom otkazu treba
sadravati i odredbe o otpremnini. Tome je tako jer do nastupanja te tzv. druge
osobito vane injenice iz l. 116. Zakona o radu kao posebnog razloga
izvanrednog otkazivanja, moe doi i uslijed objektivnih okolnosti (gubitak licence
i nastupanje zabrane obavljanja odreenih poslova zbog promjene propisa). To bi
znailo da samim inom izvanrednog otkazivanja ne bi bio ispunjen i uvjet otkaza
zbog ponaanja radnika kao uvjet neisplate otpremnine iz lanka 126. Zakona o
radu.