Kurikulum Za Roditelje PDF

Kurikulum za edukaciju roditelja
od roenja djece do polaska u kolu
Dr. sci. Nirvana Pitoljevi

Mr. sci. Lejla Buturovi
Mr. sci. Zumreta Jeina
Kurikulum za edukaciju roditelja od
roenja djece do polaska u kolu
Autori : Nirvana Pitoljevi

Lejla Buturovi
Zumreta Jeina
Izdava: EDUS EDUKACIJA ZA SVE

Mjedenica 34
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.edusbih.org
Lektor: Elmedina Grobovi
tampa: Arch Design d.o.o. Sarajevo
Dizajn: Mirna esovi
Tira: 400 kom.
Godina izdavanja: 2015.
Sarajevo
-------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

159.922.7(035)
613.952/.954(035)

PITOLJEVI, Nirvana
Kurikulum za edukaciju roditelja : od roenja
djece do polaska u kolu / Nirvana Pitoljevi,
Lejla Buturovi, Zumreta Jeina. - Sarajevo : EDUS,
2015. - 62 str. : ilustr. ; 30 cm

ISBN 978-9926-8005-3-6
1. Buturovi, Lejla 2. Jeina, Zumreta
COBISS.BH-ID 21952006
-------------------------------------------------
Kurikulum za edukaciju roditelja
od roenja djece do polaska u kolu
Nirvana Pitoljevi
Lejla Buturovi
Zumreta Jeina
Sarajevo, 2015 www.edusbih.org www.unicef.ba
Federalno ministarstvo zdravstva Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2
PREDGOVOR
Potovani edukatori,
Ovaj kurikulum je nastao kroz saradnju UNICEFA i EDUS-a, uz podrku U vezi sa tim, da bi ovaj Kurikulum bio funkcionalan, potrebno je da u
nadlenih resornih ministarstava, u cilju promovisanja ranog rasta i razvoja biblioteci ustanove u kojoj radite postoji sljedea literatura, publikovana od
djece u BiH. Kurikulum je jedan od materijala obezbjeenih za funkcionisanje strane UNICEF-a:
Centara za rani rast i razvoj. Namijenjen je Vama kako bi pruili adekvatnu
1. Doran, C.B., Emily V., Terry V.,Elaine F., Erica G.L. Amy R. (2001).
podrku porodicama kroz edukaciju roditelja i kreiranjem dodatnih aktivnosti
Uenje i odrastanje od novoroeneta do 36 mjeseci, Razvoj iz
i uputa za rad kod kue, te time doprinijeli uspjenom rastu i razvoju djece, kroz
mjeseca u mjesec, VORT Corporation, SAD
lake i efikasnije jaanje roditeljskih kompetencija. Pred Vama je 12 optih
tema koje moete koristiti za edukaciju u Vaem resursnom centru/resursnoj 2. Doran,C.B., Arocena M.,Terry V.A., i Erica G.L. (1995). Uenje i
sobi u toku jedne godine (za svaki mjesec po jedna tema ili jedna tema vie odrastanje od 37 mjeseci do 60 mjeseci, Razvoj djeteta iz mjeseca u
puta u mjesecu). Svaka opta tema sadri nekoliko podtema, tako da je mjesec, VORT Corporation, SAD
Kurikulum vrlo pogodan za prilagoavanje potrebama razliitih edukatora, 3. Parks,W.S.& Gillian M.D.,(2006). HELP kod kue - Materijali za
roditelja djece razliitih razvojnih dobi i uzrasta, kao i pojedinaca. Kurikulum podrku porodicama koje imaju djecu uzrasta do tri godine, VORT
je vrlo praktian i fleksibilan, te ga moete koristiti prema potrebama Vae Corporation, SAD
lokalne zajednice. Pored konkretnih uputa, na jednom mjestu ete pronai
poveznice za gotove materijale u prateoj literaturi za aktivnosti koje e 4. Gilles J.(1995). HELP za predkolski uzrast - Aktivnosti kod kue,
realizirati roditelji/staratelji. Takoer, u njemu se nalazi dosta materijala za VORT Corporation, SAD
laku distribuciju koje moete kopirati i dijeliti roditeljima po potrebi. 5. Pitoljevi N.(2015). Rani razvoj djeteta: ta treba znati, EDUS,
Sarajevo
6. Pitoljevi N.(2015). Odstupanja u razvoju: ta treba znati, EDUS,
Sarajevo
7. Luki D.& Partalo S. Vodi za roditelje (Brini o sebi, Brinemo jedni o
drugima), BiH
8. Vi i Vaa beba, (2005.), Centar za porodicu i dijete, SAD
Na ovom mjestu Vam dajemo primjer pripreme za prvi sastanak sa roditeljima Vodimo Vas kroz opte teme sa mnotvom podtema i aktivnosti:
na kojem ete prezentirati ovaj Kurikulum. Ohrabrite roditelje da postavljaju
pitanja i trae dodatne materijale iz literature. Uputite ih da koriste materijale 1. Razvojna mapa od roenja do 6-te godine;
i probaju zadate aktivnosti sa svojom djecom. 2. Znaci upozorenja kroz razvojne oblasti;
3. Igrake, igre i interesovanja;
Dragi roditelji,
4. Samostalnost djeteta;
Pred Vama je jedan sveobuhvatan prirunik vodi za roditeljstvo, koji e Vas 5. Uloga brat sestra prijatelj;
praktino voditi kroz ulogu roditelja odgajatelja djeteta/djece od roenja do 6. Postavljanje granica djetetu;
polaska u kolu. Najvee vrijednosti ovog vodia su mnotvo praktinih uputa 7. Kako pripremiti dijete za kolu;
i savjeta te pratea literatura. Moi ete bolje razumjeti i pratiti razvoj svog
djeteta, te kreirati aktivnosti za dodatnu stimulaciju kod kue i u okolini. Nai 8. Suoavanje sa emotivnim krizama;
ete odgovore na pitanja i opte roditeljske brige o tipinom rastu i razvoju, 9. Ishrana djeteta;
te upute o stimulaciji i pruanju najboljeg vida podrke razvoja Vaeg djeteta. 10. Zdravlje;
Na jednom mjestu ete dobiti odgovore na pitanja koja zadaju brige skoro 11. Aktivnosti u i van kue;
svim roditeljima: 12. Sigurnost.
Da li se moje dijete dobro razvija i na koji nain najbolje vaspitati/odgojiti
dijete? Te, kako ja kao roditelj svakodnevno mogu da pratim i stimuliem kod Roditelji, sretno i strpljivo!
kue i u zajednici, rast i razvoj mog djeteta/djece?

UPUTE ZA KORITENJE
Kurikulum ete najlake upoznati i pratiti kroz narednu tabelu (tabela 1.). Radi lake orijentacije i efikasnijeg rada literatura obezbijeena od strane
Tabela sadri optu temu, podteme, broj strane u Kurikulumu, kao i broj Unicef-a je predstavljena po razliitim bojama i to:
strana i/ili broj aktivnosti u prateoj literaturi (radi dobijanja detaljnijih
informacija i popratnih postojeih aktivnosti vezanih za konkretnu temu ili 1. Doran, C.B., Emily V., Terry V., Elaine F., Erica G.L. Amy R. (2001).
podtemu, kao i opte smjernice. Svaka tema je u kurikulumu obraena kroz Uenje i odrastanje od novoroeneta do 36 mjeseci; Razvoj iz
tekst sa uputama i smjernicama ovo Vam moe biti osnova za roditeljski mjeseca u mjesec, VORT Corporation, SAD. (plava)
sastanak, na kojem odmah moete dati kopiju materijala za rad kod kue iz
pratee literature. Edukacija roditelja se moe obavljati u velikoj ili manjoj 2. Doran,C.B., Arocena M., Terry V.A., i Erica G.L. (1995). Uenje i
grupi, te ciljano tokom sesije 1:1 (individualno). odrastanje od 37 mjeseci do 60 mjeseca, Razvoj djeteta iz mjeseca u
mjesec, VORT Corporation, SAD. (crvena)
3. Parks,W.S.& Gillian M.D., (2006). HELP kod kue - Materijali za
podrku porodicama koje imaju djecu uzrasta do tri godine, VORT
Corporation, SAD. (uta)
4. Gilles J. (1995). HELP za predkolski uzrast - Aktivnosti kod kue,
VORT Corporation, SAD. (zelena)
5. Pitoljevi N.(2015). Rani razvoj djeteta: ta treba znati, EDUS,
Sarajevo (ljubiasta)
6. Pitoljevi N.(2015). Odstupanja u razvoju: ta treba znati, EDUS,
Sarajevo (roza)
7. Luki D.&i Partalo S. Vodi za roditelje (Brini o sebi, Brinemo jedni o
drugima), BiH. (crna)
8. Vi i Vaa beba, (2005), Centar za porodicu i dijete, SAD. (smea)
TEME SA POVEZNICOM IZ LITERATURE
** primjer: Tema roditeljskog sastanka ili pitanje jednog roditelja je: Kako nauiti dijete da korak 4, pronaite poveznicu sa literaturom u koloni 4, pogledajte kojom je bojom napisana
se oblai? i pronaite tu knjigu (u ovom sluaju to je uta knjiga), str. 474, aktivnost broj 6 ili takoer
Korak 1, pronaete optu temu u koloni 1: Samostalnost djeteta, aktivnosti iz teme Znaci upozorenja kroz razvojne oblasti, podtema samopomo,
preporuiti aktivnosti od str. 449 do 571, te pogledajte, ili iskopirajte materijale iz knjige,
korak 2, pronaete podtemu u koloni 2: oblaenje,
dajte roditeljima/starateljima na koritenje.
korak 3, pronaete stranu u kurikulumu (kolona 3) pogodna je za uvod, a moe se i kopirati
Napominjemo Vas da svaka tema nije detaljno obraena u tekstu, ali moete nai detaljne
i dati roditeljima str...,
poveznice i upute u dodatnoj literaturi.
POVEZNICA SA LITERATUROM
STRANA u
OPTA TEMA PODTEME (poveznica je data ili brojem stranica
KURIKULUMU
ili broj stranice/broj aktivnosti)
1. RAZVOJNA MAPA OD ROENJA DO 1 MJESEC str. 12 i 13;

6. GODINE 2 MJESEC str. 18 i 19;
3 MJESEC str. 24 i 25;
Razvojna mapa je okvirna ema razvoja 4 MJESEC str. 30 i 31;
pomou koje roditelji mogu pratiti razvoj svog 5 MJESEC str. 36 i 37;
djeteta; te kontrolnom listom za roditelje koju 6 MJESEC str. 42 i 43;
moete kopirati i uputiti roditelje. a. Razvojni pokazatelji od 0 do 1 14, 15, 16, 7 MJESEC str. 48 i 49;
godine 17, 18 8 MJESEC str. 54 i 55;
** Razvoj svakog djeteta je individualan i 9 MJESEC str. 60 i 61;
nemogue je da se identino odrede razvojne 10 MJESEC str. 66 i 67;
norme. Ovo su samo upute i neke od svjetskih 11 MJESEC str. 72 i 73;
razvojnih normi. 12 MJESEC str. 78 i 79;
str.84; 94,;95; 101; 123; 124; 126; 138;
str. 6-12

STRANA u
KURIKULUMU
13 MJESECI str. 84 i 85;
b. Razvojni pokazatelji od 1 do 2 18 MJESECI str. 114 i 115;
19, 20
godine 19 MJESECI str. 120 i 121;
21 MJESEC str. 132 i 133;
22 MJESECA str. 144 i 145;
str. 14-16
c. Razvojni pokazatelji od 2 do 3
21 31 MJESEC str. 198 i 199;
godine
36 MJESECI str. 228 i 229
str. 18
d. Razvojni pokazatelji od 3 do 4 str. 10; 11; 28; 29; 40; 41
22
godine str. 20
e. Razvojni pokazatelji od 4 do 5 str. 76; 77; 11; 12; 113;136;137
23
godina str. 22
f. Razvojni pokazatelji od 5 do 6 str. 24
24
godina Obraeno u daljem tekstu
STRANA u
KURIKULUMU
2. ZNACI UPOZORENJA KROZ a. Kognitivni razvoj 25, 26

str. 1-130; str 1 - 76
RAZVOJNE OBLASTI str. 26-29
Sva se djeca ne razvijaju jednakim tempom, str. 131-204; str 77-124

b. Jeziki razvoj 25, 26
ali ako dijete u oekivanom vremenskom str. 26-29
rasponu ne dosegne razvojnu prekretnicu str. 205-302; str 125 144
govorimo o zastoju u razvoju; redoslijed c. Gruba motorika 25, 26
str. 26-29
savladavanja pojedinih vjetina je
veinom ustaljen; kljuna stvar je to ranije str. 303- 362; str 145 166
d. Fina motorika 25, 26
prepoznati potrebu za dodatnim razvojnim str. 26-29
poticajem.
str. 363-448; str 167 262
e. Socijalno emocionalni razvoj 25, 26
str. 26-29
str. 449 571; str 263 do 312
f. Samopomo 25, 26
str. 26-29

STRANA u
KURIKULUMU
3. IGRAKE, IGRE I a. Sportsko rekreativne aktivnosti 34 Obraeno u daljem tekstu

INTERESOVANJA 4/1. 166; 6/1.170; 6/1.171; 7/1.172; 9/1.177;
10/1.178; 10/1.179; 14/1.186; 18/1.194; 21/1.199;
Igra je najprirodnija aktivnost djeteta i 22/1.201; 32/1.221; 33/1.223; 38/1.232; 45/1.246;
utie na kompletnan rast i razvoj. Znati b. Ritmiko-melodijske aktivnosti 35 46/1.247; 57/1.266; 71/1.293; 73/1.296; 82/2.109;
organizirati igru, ponuditi djetetu prikladnu 90/2.124; 128/3.154; 129/3.156; 133/3.164; 134/3.165;
igraku garantuje kvaitetno provedeno 135/3.167; 136/3.169; 180/5.117; 192/5.135;
vrijeme za sve. Kroz igru dijete potie razvoj 197/5.142; 200/5.145; 208/5.156; 213/5.161; 248/5.214
krupne i fine motorike, te kognitivni razvoj,
gradi samostalnost i razvija kasnije govor i c. Izbor najboljih igraaka/igara
socijalizaciju. prema uzrastu djeteta (knjige, 2/1.03; 5/1.06; 11/1.13; 12/1.14; 13/1.15; 37/1.35;
31
slikovnice, kockice, puzle, 38/1.36; 47/1.44
plastelin, bojenje,...)
21/1.21; 24/1.23; 25/1.24; 27/1.26; 31/1.30; 32/1.31;
d. Kako organizovati igru, 33/1.32a; 34/1.32 a,b,c; 35/1.33; 37/1.55; 43/1.41;
31, 32
raspored aktivnosti 48/1.46;
str. 4; 5; 6; 7; 8; 9; 10; 11; 12; 13; 14; 15 i 16
52/1.50; 60/1.58; 61/1.59; 66/1.67; 75/1.83; 85/1.98;
e. ta stimuliu igrake, igre
98/1.116
14 ; 20; 26; 32; 38; 44; 50; 56; 62; 68; 74; 80; 86; 92;98;
f. Igrake koje moete napraviti
104; 110; 116; 122; 128; 134-139; 146; 152;158; 164;
za svoje dijete
170; 176; 182; 188; 194; 200; 206; 212; 218; 224; 230
Do 2-ge godine ivota djeca ne treba da se izlau
televizijiskim programima, jer utie na najbitniji
g. Prikladni TV programi i video razvojni period u kom je potreban ljudski kontakt
igrice (obraeno u daljem i stimulacija, te feedback (povratna informacija),
teksu) razmjena u interakciji a ne jednosmjerna stimulacija.
Interakcija je klju za stimulaciju i razvoj imitacije, te
kasnije govor.
STRANA u
KURIKULUMU
4. SAMOSTALNOST DJETETA 449/601; 450/6.02; 454/6.08; 458/6.12; 464/6.19;

470/6.25; 478/6.38; 483/6.44; 484/6.45; 500/6.63;
Na koji nain osamostaliti dijete: poeti sa 513/6.78;
strukturom i rutinama, djetetu pomoi, biti a. Hranjenje 36 265/6.99; 267/6.102; 267/6.103; 272/6.113; 273/6.114;
strpljiv, vjebati, imati na umu da djeca 274/6.117; 276/6.122; 288/6.147; 289/6.149; 290/6.150;
ue vlastitim ritmom. Postoji veliki broj 291/6.153; 299/6.169; 301/6.173; 302/6.174; 307/6.186;
svakodnevnih aktivnosti putem kojih djeca 310/6.192
ue da budu samostalna.
474/6.31; 479/6.39; 480/6.40; 485/6.46; 486/6.47;
495/6.57; 501/6.64; 502/6.65; 507/6.71; 519/6.92
263/6.94; 264/6.96; 264/6.97; 266/6.100; 268/6.105;
b. Oblaenje 36
269/6.106; 271/6.111; 272/6.112; 273/6.115; 274/6.116;
275/6.118; 275/6.119; 275/6.120; 276/6.121; 277/6.124;
278/6.125
476/6.34 ; 487/6.48; 488/6.48; 503/6.66; 504/6.67;
506/6.68; 517/6.88
c. Toalet rutina 36, 37
263/6.95; 286/6.142; 292/6.154; 295/6.160; 298/6.167;
303/6.176; 304/6.178; 306/6.184; 308/6.187; 308/6.188
452/6.03; 460/6.14; 461/6.14; 477/6.36; 491/6.53;
d. Spavanje 38 518/6.89
str. 107.
e. Samostalnost igre 38 30/1.217; 31/1.218; 31/1.219
101/1.122; 103/1.124 ; 474/6.31; 475/6.32; 478/6.38;
490/6.51; 511/6.76; 512/6.77; 513/6.78; 517/6.88;
519/6.92
f. Briga o sebi
38, 39 203/5.150; 205/5.153; 220/5.174; 223/5.178; 229/5.187;
230/5.188; 234/5.195; 234/5.196; 248/5.215; 249/5.216;
265/6.98; 266/6.101; 269/6.107; 270/6.108
str. 108
g. Dnevni raspored aktivnosti 62/1.275; 63/1.278

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 0
STRANA u
KURIKULUMU
5. ULOGA BRAT-SESTRA-PRIJATELJ a. Svijest o drugom 40/1.38; 71/1.77; 95/1.110; 114/1.138; 494/6.56;

511/6.76
41
Kada dijete doivi situaciju u kojoj vie nije 192/5.135; 252/5.220; 253/5.221; 253/5.222; 256/5.225;
jedinac te roditelji dijele svoju panju na str. 115
vie djece, deavaju se velike reakcije; u
b. Razvijanje empatije 41 203/5.151
novonastalim situacijama roditelji imaju
veliku odgovornost kako na adekvatan c. Koncept dijeljenja 41 176/5.112; 193/5.136; 215/5.163
nain modifikovati djetetovo ponaanje
istiui ljubav i panju, kako ga nauiti da
d. ekanje na red 41 180/5.118; 184/5.124; 231/5.190
razumije i prihvati promjene.
6. POSTAVLJANJE GRANICA DJETETU a. Osnovna pravila dobrog str. 30-33

roditeljstva 42 Upoznajte roditelje sa 10 osnovnih pravila dobrog
Jasna pravila, struktura dana i dosljednost roditeljstva (obraeno u daljem tekstu)
odraslih je osnovni preduslov za dobro
funkcionisanje porodice, pohvala svakog b. Pravila (struktura dana, rutine) 200/5.145; 200/5.146; 226/ 5.184; 228/ 5.186; 247/ 5.213
poeljnog ponaanja djeteta daje odline
rezultate tokom odgajanja. c. Pohvale/Potkrepljenje/
242/5.208
Motivacija
d. Tantrumi, izljevi bijesa, 190/5.131; 197/5.142; 208/5.156; 209/5.157; 211/5.159;
neprikladna ponaanja 222/5.177
e. Dosljednost svih osoba koje
Obraeno u daljem tekstu
brinu o djetetu
STRANA u
KURIKULUMU
7. KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA a. Sastavljanje dijelova slike u

164/4.124
KOLU smislenu cjelinu
b. Line informacije koje dijete 167/5.95; 192/5.134; 215/5.164; 216/5.165; 224/5.179;
Da bi dijete bilo uspjeno u koli neophodno zna o sebi 225/5.181; 237/5.200; 258/5.228
je da postigne odreeni nivo zrelosti za upis
u prvi razred. 9/1.11; 15/1.17; 16/1.17; 30/1.29; 80/1.90; 99/1.119;
c. Poznavanje sheme tijela
114/1.138; 118/1.143; 126/1.154;
102/1.123; 112/1.136; 120/1.146; 122/1.148,
123/1.150; 129/1.157
1/1.160; 8/1.174; 8/1.175; 17/1.191; 17/1.192; 19/1.195;
d. Matematika predznanja
27/1.211; 29/1.215; 33/1.222; 41/1.237; 47/1.248;
48/1.249; 50/1.252; 52/1.256; 62/1.276; 63/1.277;
64/1.279; 70/1.290; 70/1.291; 75/1.299; 75/1.300
5/1.169; 16/1.19; 24/1.206; 37/1.231; 40/1.236;
e. Snalaenje u vremenu i 50/1.253; 51/1.254; 74/1.297; 74/1.298; 76/1.302;
komunikaciji 172/5.105; 172/5.106; 182/5.121; 185/5.125; 202/5.149;
217/5.167; 217/5.168; 218/5.169; 231/5.189; 240/5.204
1/1.61; 4/1.167; 17/1.191; 21/1.200; 25/1.207;
26/1.210; 32/1.220; 34/1.224; 43/1.241; 51/1.255;
f. Grafomotorni razvoj
58/1.268; 59/1.269; 72/1.294; 153/4.107; 155/4.111;
157/4.114; 159/4.116; 161/4.119; 162/4.121; 163/4.122
g. Imenovanje boja, oblika,
ivotinja, osnovnih 113/ 1,137; 128/1,156
predmeta iz okoline (opta 35/1.227; 39/1.234; 154/4.109
znanja, vokabular)
26/1.209; 28/1.213; 40/1.235; 43/1.242; 49/1.251;
h. Prepoznavanje slova i
52/1.257; 53/1.258; 54/1.260; 71/1.292; 72/1.294;
brojeva
76/1.301
i. Prepoznavanje osnovnih 186/5.126; 186/5.127; 188/5.129; 198/5.143; 206/5.154;
emocija 226/5.183; 245/5.211
11/1.180; 19/1.196; 22/1.202; 37/1.230; 39/1.233;
j. Uoavanje slinosti i razlika
53/1.258; 53/1.259; 165/4.125

STRANA u
KURIKULUMU
k. Pojam lateralizacije i 257/5.226
Prostorna orijentacija 233/5.193; 233/5.194
l. Razvoj panje i istrajnosti u 2/1.162; 3/1.164; 3/1.165; 5/1.168; 9/1.176; 11/1.181;

radu (zadravanje panje na 12/1.183; 13/1.184; 13/1.185; 15/1.187; 15/188;
zadatoj aktivnosti) 16/1.189, 31/1.219; 48/1.250; 64/1.280; 67/1.285
8. SUOAVANJE SA EMOTIVNIM a. ivotne promjene, emotivne

str.6
KRIZAMA krize i suoavanje s istinom 44, 45
(dijete sa tekoama)
U cilju odranja funkcionalnosti porodice
u novononastalim kritinim ivotnim
situacijama neophodno je pruiti psiholoku b. Baby Blues 46 str. 112; 113; 114; 125
podrku roditeljima/starateljima.
9. ISHRANA DJETETA a. Dojenje (prednosti i

str. 73 83; 92, 109; 129 -132
47, 48, 49 Hrabriti roditelje (posebno majke) da postavljaju pitanja
potekoe)
Pravilna ishrana jedan je od najvanijih pedijatrima i patronanim sestrama
faktora i preduslova za normalno funkcio-
Prelaz sa dojenja na vrstu hranu, specifini problemi u
nisanje organizma. Svako nekontrolisano, b. Uvoenje raznolikih vidova 50, 51, 52,
ishrani i nain njigovog rjeavanja (obraeno u daljem
prekomjerno ili nedovoljno unoenje hrane ishrane 53
tekstu)
u organizam, kao i unoenje hrane koja s
obzirom na nutritivni sastav ne udovoljava
potrebama pojedinca, moe izazvati disba- c. Najuestaliji zdravstveni
str. 8; 87; 120; 133
lans i potencijalno ugroziti djeije zdravlje, problemi djece od roenja 54
Uputstvo za prvu pomo pri visokoj temperaturi
rast i razvoj. do polaska u kolu
STRANA u
KURIKULUMU
10. ZDRAVLJE a. Vakcinacija

55, 56 str. 97; 117; 118; 141
(aktivna imunizacija)
Jedna od najveih briga roditelja je kako
da njihovo dijete bude zdravo. Vakcine
su djelotvone i sprijeavaju nastajanje Web linkovi sa tabelama imunizacije se nalaze na
bolesti samo ako dijete redovito primi b. Kalendar imunizacije za BiH 57
navedenoj stranici u Kurikulumu
sve propisane doze vakcina u skladu s
kalendarom vakcinacije.
11. AKTIVNOSTI U I VAN KUE 20/1.197; 22/1.201; 23/1.203; 23/1.204; 28/1.214;

a. Prilike za uenje u kunom 29/1.215; 34/1.225; 35/1.226; 54/1.261; 55/1.263;
58
(Sve aktivnosti koje roditelji provode sa ambijentu 57/1.265; 61/1.274; 68/1.286; 68/1.287; 69/1.288;
djecom u kui i van nje za dijete se mogu 69/1.289
pretvoriti u veoma korisno vrijeme za uenje
30/1.217
kroz igru) b. Organizacija aktivnosti
str. 34
c. Pravila za sve Obraeno u daljem tekstu, str. 30 i 31
12. SIGURNOST
11/1.13; 13/1.15; 38/1.36; 24/1.23; 32/1.31; 68/1.69;
Djeca rastu i razvijaju se i treba da ive u 84/1.95; 85/1.98; 482/6.43; 498/6.60; 499/6.61; 523/
sigurnom okruenju. Dunost roditelja je da a. Sigurnost u i van kue 59, 60 1/5; 524/2/5; 525/ 3/5; 526/4/5; 527/5/5
prepoznaju mogue opasnosti za dijete i 203/5.150; 205/5.153; 232/5.178; 234/5.195
zatite ga. Prevencija je klju! str. 70; 139; 140
Tabela 1. Teme sa poveznicom iz literature

1. RAZVOJNA MAPA OD ROENJA DO 6-TE GODINE:

Razvojna mapa je okvirna ema razvoja pomou koje roditelji mogu pratiti
razvoj svog djeteta.
Okvirna ema ukazuje na to ta bi Vae dijete trebalo da ini iz mjeseca u
mjesec, iz godine u godinu kako raste.
Ne zaboravite da je svako dijete drugaije i dolazi iz drugaijeg porodinog
okruenja, nosi razliite genetske predispozicije, te da je prirodno da od
djeteta do djeteta i u istim porodicama postoje individualne razlike.
Ovdje ete pronai indikatore tipinog razvoja djeteta, praktine savjete ta
moete uiniti da potaknete razvoj djeteta, kao i kontrolnu listu za roditelje po
mjesecima (sa detaljnim upustvom kako pratiti razvoj i napredovanje).
Naglaavamo da moete pronai u prateoj literaturi primjere i upute za
aktivnosti koji stimuliu specifine razvojne stadije i vjetine, te kako ih
sprovoditi kao i ta sami moete da radite kod kue.
RAZVOJNI INDIKATORI I STIMULACIJA RAZVOJA KOD KUE
Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta
0-3 mjeseca
Reaguje na glasne zvukove (okree glavu prema zvuku)
Gue, oglaava se Mazite se, priajte i igrajte se sa djetetom tokom hranjenja, oblaenja, ku-
Poinje dizati glavu kada lei na stomaku panja
Prinosi ruke ustima Pruite djetetu dosta fizikog kontakta i taktilne stimulacije (dodir)
Plae kada eli neto (glad, da se nosi, umor...) Obradujte se i nasmijte djetetu kada se oglasi, dajte mu neku povratnu
Stie i dri Va prst u ruci informaciju, potvrdite da ste ga uli
Kada iz leeeg poloaja na leima, bebu za obje rukice povuete u Drite igraku iznad djeije glave i traite da je dijete dosegne
sjedei poloaj, glava ne visi, ne dodiruje lea ukajte igrakom, zveckajte zvekom sa lijeve i sa desne strane bebe da
Umiri se kada je uzmete u naruje bi poela da okree glavu ka izvoru zvuka
Oputa tijelo i prilagoava ga zagrljaju kada se nosi (privija se uz Unosite se djetetu u lice i tepajte mu
Vas) Stalno priajte svom djetetu i, obasipajte ga panjom
Okree glavu na obje strane dok lei na leima

3-6 mjeseci
Mazite se, priajte i igrajte se sa djetetom tokom hranjenja, oblaenja,
kupanja
Igrajte se svakodnevno s djetetom na podu na leima i stomaku
Proizvodi zvukove/oglaava se
Obradujte se i nasmijte djetetu kada se oglasi
Poinje se smijati i reaguje na ljude
Priajte, itajte, pjevajte djetetu svakodnevno kao vid povratne
Okree glavu prema zvukovima/ reaguje na glasne zvukove
informacije, reagujte na njegovo/njeno oglaavanje
Obraa panju na ljudska lica
Nekada imitirajte zvukove koje vae dijete proizvodi, ali takoer koristite
Ostvaruje kontakt oima i jasan govor
Prati pogledom predmete koji se kreu Igrajte se skrivanja iz vidnog polja (npr. GDJE JE ____? sakrijte se,
Dri glavu samostalno EVO GA/JE.
Prinosi ruke i predmete ustima Postavite igrake ispred djeteta kada je budno i lei na stomaku, ukajte
Prinosi noge ustima i zveckajte igrakom da bi dijete poseglo za istom
Posee za igrakom sa jednom rukom dok lei na leima Dozvolite djetetu da istrauje predmete tako to ih stavlja usta
Gura nogama predmete ili tvrdu podlogu kada ga drite uspravno Drite igraku iznad djeije glave i traite da je dijete dosegne
Dok lei na stomaku, podie i ruke i noge Drati dijete uspravno sa nogama na podu/tvrdoj podlozi dok mu pjevate/
Dri zveku kratko u ruci priate
Okree/prevre se u oba pravca Imenujte djetetu svakodnevne predmete iz okoline
Obraduje se osobama koje poznaje Uvrstite dnevnu rutinu sa djetetom, s jasnim terminima za obroke i
spavanje
Umiri se kad uje zvukove, naroito glasove
Drite igraku u vidnom polju djeteta i zveite/ukajte istom dok je
lagano pomjerate sa lijeva na desno i obrnuto da je dijete pogledom prati
i okree glavu.
6-9 mjeseci
Prati pogledom predmete/ljude u pokretu
Ostvaruje kontakt oima
Prua ruke ka roditelju Razvijte recipronu igru (ponavljate radnje-pokrete-glasove za djetetom)
Okree se prema izvoru zvuka Nastavite sa jasnim dnevnim rutinama
Posee za predmetima koje uoi/eli Opiite predmete koji interesuju Vae dijete, koje pokazuje prstom
Odaziva se na ime i okree se prema glasovima Imitirajte zvukove i rijei koje Vae dijete izgovara
Proizvodi zvukove koji zvue kao: da, ga, ka, ba (ili ve da-da, Traite radnje koje elite da vidite umjesto da korite dijete (umjesto
ba-ba) prestani= vrijeme je za sjedenje, vrijeme je za jelo)
Ima omiljenu igraku Uite dijete uzrono-posljedinim vezama kroz kotrljanje lopte, guranje
autia, ubaciti/izvaditi kocku iz kutije
Poinje imitirati zvukove i gestikulacije/pokrete drugih
Potkrepljujte dijete kada brblja i igra se sa predmetima
Poinje kaipstom pokazivati
itajte djetetu svakodnevno, razgledajte slikovnice skupa dok imenujete i
Trai predmete kada ih sakrijete
opisujete predmete i boje
Podie se u poziciju za puzanje (na koljena i dlanove)
Dozvolite djetetu da istrauje svoju okolinu i predmete
Drei se za prste odrasle osobe, beba se die u sjedei poloaj
Postavite ogledalo djetetu da moe da se ogleda i napravite igru od toga
Odrava ravnoteu u sjedeem poloaju
Dozvolite djetetu da samostalno vjeba ravnoteu u sjedeem poloaju
Istrauje rukama i ustima (stavlja predmete u usta)
Putajte djetetu muziku
Udara predmetima od sto (druge predmete/povrine)
Igrajte se skrivanja iz vidnog polja (npr. GDJE JE ____? sakrijte se,
Voli se ogledati EVO GA/JE.
Mae ili bar reaguje na pa-pa
Oglaava se/reaguje na muziku

9-12 mjeseci
Podie se u stojeu poziciju samostalno (npr. koristi namjetaj/predmete/
Vas) Igrajte se igara moj red-tvoj red
Moe samostalno da sjedne, pue itajte djetetu svakodnevno, razgledajte slikovnice skupa dok
imenujete i opisujete predmete i boje
Stoji samostalno kad se dri
Igrajte se igara sad u da te uhvatim, ili Gdje je_____/ ? Evo ga!
Iz stojee pozicije sputa se u sjedeu bez padanja
Dozvolite djetetu da samostalno vjeba ustajanje, padanje, sjedanje,
Poinje da se kree drei se za namjetaj
pridravanje, cupkanje...
Uz dranje napravi bar 4 koraka
Dozvolite djetetu da rukama istrauje hranu raznih tekstura i da se
Manje slini (salivacija), osim kad rastu zubi samostalno hrani
Samo se hrani- jede prstima Imitirajte zvukove koje proizvodi Vae dijete i podstiite dijete da
Pije iz olje dok je pridravate imitira zvukove koje proizvodite Vi
Proizvodi puno razliitih zvukova (mamamama, babababa, dadad) Koristite kratke i jednostavne fraze kada govorite djetetu
Moda ve koristi i jednostavne rijei (tata, mama, o-o) Priajte djetetu dok ga hranite, presvlaite, kupate...
Razumije NE Ako se dijete ponaa neprikladno, recite jasno NE, ali ne tucite
Mae pa-pa dijete, ne povisujte ton i ne dajite duga objanjenja
Ima razvijen vid reciprone igre (npr. tebi/meni dodavanje, ja-ti-ja-ti Ako je potrebno preusmjerenje ka pozitivnim ponaanjima, time-out/
razmjena igrake/ponavljanje radnje, itd.) kazna smije trajati samo 30 sekundi do 1 minute! (bez pregovaranja
i objanjavanja)
Pincet hvatom (palac+ kaiprst) poinje uzimati sitne predmete
Obasipajte dijete panjom, vokalnim potkrepljenjem/odobravanjem,
Lupa dva predmeta jedan od drugi (aom o sto, igrakom o igraku, itd.)
ohrabrenjem, poljupcima i maenjem za sva prikladna/eljena
Poinje imitirati uestale radnje odraslih i svrsishodno se koristi predmetima ponaanja
(npr. iz ae pije, prinosi slualicu uhu, itd.)
Dozvolite djetetu da lupa predmetima o sto ili jednim o drugo
Voli jednostavne drutvene igre kao Sad u da te uhvatim!
Sakrijte manje igrake i predmete i podstiite dijete da ih trai
Ima omiljenu igraku
Pjevajte i putajte djetetu muziku, djeije pjesmice
Pokuava da vrlja po papiru
12-18 mjeseci (1 do 1,5 godina)

Stoji i moe da se kree uz namjetaj
Ako se dijete ponaa neprikladno, recite jasno NE, ali ne tucite dijete, ne povisujte
Poinje praviti par samostalnih koraka
ton i ne dajite duga objanjenja
Hoda dok ga drite za jednu ruku
Ako je potrebno preusmjerenje ka pozitivnim ponaanjima, time-out/kazna smije
Penje se po namjetaju/veim predmetima
trajati samo 30 sekundi do 1 minute! (bez pregovaranja i objanjavanja)
Imitira odrasle u jednostavnim radnjama (prinosi telefon,
Obasipajte dijete panjom, vokalnim potkrepljenjem/odobravanjem, ohrabrenjem,
pije iz olje)
poljupcima i maenjem za sva prikladna/eljena ponaanja
Progovara bar jednu rije jasno i funkcionalno (ima
Recite mu da je DOBRO, kada je stvarno dobro, time mu pokazujete ta su to poeljna
vokabular od 1-5 rijei, sem mama, tata, pa-pa)
ponaanja i ta se oekuje od njega
Pokuava imitirati rijei koje Vi izgovarate
Morate provoditi 4 puta vie vremena u potkrepljivanju eljenih ponaanja i pokuaja
Pokazuje interes za istraivanje okoline
nego u kanjavanju i preusmjeravanju!
Pokazuje strah od novih situacija i nepoznatih ljudi
Koristite kratke i jednostavne fraze kada govorite djetetu
Razumije jednostavne govorne komande/zahtjeve sa
Postavljajte jednostavna pitanja
gestikulacijama (npr. daj + ispruena ruka)
Objanjavajte Vaem djetetu radnje i imenujte predmete, dok ih zajedno radite (npr.
Koristi jednostavne gestikulacije za NE-mahanje glavom,
Mama ti sad pere ruke sapunom i vodom, pa ih suimo pekirom)
za pa-pa-mae rukom, itd.
itajte djetetu svaki dan, neka dijete okree stranice (tvrdih korica) i pri tom mijenjajte
Pokazuje kaiprstom predmete i slike
redoslijed imenovanja/pokazivanja predmeta u slikovnicama (ja-ti-ja-ti)
Pogleda u tanu sliku ili predmet kada uje njegovo/njeno
Dovrite rije koju dijete pokua da izgovori i pri tom je proirite (npr. dijete kae A ili
ime
auto i pokazuje na auto, a vi kaete: Bravo! Jeste, to je crveni auto.
Pronalazi lako skrivene predmete
Igrajte se kockicama, igrakama za umetanje oblika kroz otvore, puzlama i drugim
Stavlja stvari u predmete i vadi ih
igrama koje podstiu dijete da koristi obje ruke
Baca loptu u ciljanom pravcu
Dajte djetetu da boji i pokazujte mu kako da crta linije gore-dole i lijevo-desno.
Muti kaikom/kutljaom u erpici
(Potkrijepite svaki pokuaj imitacije ovih radnji!)
Otvara slikovnice tvrdih korica
Uite dijete da pokazuje dijelove tijela
Dijete zna pokazati bar 3 dijela tijela (nos, stomak, ruka,
Pjevajte pjesmice koje imaju pokrete uz rijei, te ih radite skupa sa djetetom
noga, glava, oko)
Dajte djetetu igrake koje se guraju i vuku, imaju svrsishodne radnje, interaktivne
Jede kaikom i pije samostalno (iako prosipa)
igrake
Pomae tokom oblaenja (npr. isprui ruku/nogu)
Igrajte se kuhanja sa djetetom
Svlai cipele, arape, rukavice (pomae pri oblaenju/
Budite strpljivi sa djetetom, pustite ga da vjeba samostalno hranjenje, oblaenje,
svlaenju)
svlaenje...
Spava preko dana jednom u trajanju od 1 do 3h

18-24 mjeseca (1,5 do 2 godine)

Prati jednostavna uputstva, komande (Donesi jastuk, Vrati cipele, Baci u
smee, Doi, sjedi itd.) Djetetu treba sigurna, predvidiva okolina/svakodnevnica sa jasnom strukturom
Zna da se igra sa igrakama, svrsishodno ih koristi da bi se osjealo sigurno i nastavilo s istraivanjem i slobodnim razvojem
Koristi pincet hvat za manje predmete Hvalite i potkrjepljujte dijete za sva eljena ponaanja, potrebno im je puno
iri vokabular (koristi jasno i funkcionalno bar 10 rijei) ohrabrenja i odobravanja!
Poinje da se slui sa po dvije rijei da bi komuniciralo: Jo keksa,Mama itajte djetetu svaki dan, neka dijete okree stranice i pri tom mijenjajte
doi,Nema mace, itd. (poinje spajati rijei) redosljed imenovanja predmeta u slikovnicama (ja-ti-ja-ti)
Govori o sebi u 3 licu (Ela hoe, Miki uzme, Ina ljuta sad, itd.) Dovrite rije koju dijete pokua da izgovori i pri tom je proirite (npr.dijete kae A
Nudi igrake drugima da se ukljue u igru ili auto i pokazuje na auto, a Vi kaete: Bravo! Jeste, to je crveni auto. Vjeba-
Igra se jednostavnih igara pretvaranja (npr. kobajagi hrani bebu) jte strpljivo izgovor sa djetetom svakodnevno
Plai se nepoznatih ljudi Opisujte djetetu emocije koje iskazuje (npr. Ti si sretna kad si u parku!, Kako si
ara samostalno po papiru vesela kada doe tetka!, itd.)
Zna da se penje stepenicama Ohrabrujte igre pretvaranja-kobajagi
Tri, skae i uta loptu Ohrabrujte empatiju, suosjeanje s drugima (npr. kada neko dijete plae, ohrabrite
Pije iz ae i jede kaikom samostalno dijete da ga/je zagrli)
Prestaje koristiti flaicu Koristite kratke i jednostavne fraze kada govorite djetetu
Prepoznaje predmete iz svakodnevnice i zna emu slue, tj. kako se koriste Postavljajte jednostavna pitanja
Imitira druge Igrajte se utanja, kortrljanja i bacanja lopte
Ne zaboravlja ve naueno/savladano Djetetu obezbjedite igrake koje se guraju ili vuku, interaktivne igrake
Pokazuje bar 5 dijelova tijela (oko, uho, glava, usta, zubi, noga, ruka, stomak, Ohrabrujte i podravajte dijete da koristi au da pije i kaiku da jede samostalno,
itd.) bez obzira koliko se pri tom uprlja
Primjeti i reaguje kada odgajatelj (mama, tata), odu ili se vrate Pravite balone od pjene da ih Vae dijete hvata i kaiprstom rasprsne
Ispoljava dosta razliitih emocija: strah, ljutnju, suosjeanje, krivicu, radost Igrajte se igrakama koje su svrsishodne (razvoj mate)
Lako se naljuti (poinje faza napada bijesa) Pokazujte mu kako da crta linije gore-dole i lijevo-desno, krug. (Potkrijepite svaki
eli da kontrolie druge, svaa se, opire se, nareuje pokuaj imitacije ovih radnji!)
Brani svoje stvari Priajte djetetu o konceptu koritenja toaleta samostalno i vjebajte kroz igru
Uestvuje u paralelnoj igri (igra se samostalno pored druge djece, ne mora da sjedenja na WC olji sa djeijim sjedalom ili na tuti/noi
se pridrui ali i ne kvari tuu igru) Ohrabrujte dijete da prepoznaje kada je mokro/kada ga treba presvui, potkri-
Postaje svjesno i pokazuje nelagodnost kada je pelena puna jepite ga svaki put kada Vam to samostalno komunicira
Sjeda na tutu/WC olju sa djeijom daskom i koristi WC olju ako ga odrasla Pjevajte djeije pjesmice i brajalice
osoba uhvati na vrijeme Igrajte se igrice glasanja ivotinja (dijete pogaa kako/ta kae krava? i ko
Uiva u djeijim pjesmicama i pokuava da ih pjevui kae muuuuuu?
Povezuje zvukove/glasanje sa ivotinjama Igrajte se SPARIVANJA, pokuavajui na razne naine nai ta ide sa im (Identini
Sparuje jednostavne predmete (arape sa arapama, ivotinje sa ivotinjama, predmeti, razliiti predmeti iste svrhe, predmeti i slike predmeta, itd.)
sliku hrane sa slikom hrane, igraku sa igrakom, itd.)
24-36 mjeseci (2 do 3 godine)

Igre skrivanja
Kombinuje 2 do 3 rijei i sastavlja reenice
Pomozite djetetu da se igra jednostavnim puzlama s oblicima, bojama,
Odgovara na jednostavna pitanja
ivotinjama i imenujte svaku puzlu kada je dijete izabere/stavi na prikladno
Ima funkcionalan vokabular od 50 rijei
mjesto
Imenuje uestale predmete/ivotinje sa slika (pas, maca, medo,
Traite od djeteta da Vam pomogne da otvara/zatvara vrata/ladice i da lista
auto, sok, kua, trava, cvijet, drvo, list, kaika, knjiga...)
stranice novina/magazina
Voli igru imitacije odraslih (radnji, igre, rijei)
Kada dijete hoda stabilno, traite da Vam pomogne nositi manje predmete,
Ima interesovanja za slikovnice i samostalno lista slikovnicu
pospremiti igrake
tvrdih strana
Vodite dijete u park ili prirodu da se penje, tri, hoda
Razvija kompleksnu igru i ukljuuje druge u nju
Igrajte se dobacivanja i utanja lopte
Pokazuje zabrinutost/empatiju kada prijatelj plae
Igrajte se kockicama, gradite kule i ruite ih s djetetom
Prati dvoslone vokalne komande (npr. Pokupi svoje cipele i
Koristei boje, tempere, flomastere, papir pravite s djetetom crtee i predmete,
stavi ih u ormari!)
zatim ih okaite po kui da djetetu pokaete da ste ponosni na njegov rad
Zna penjati se i silaziti stepenicama uz dranje
Pomozite djetetu da ostvari kompleksnu igru koristei matu (napravite ator ili
Pie i kopira linije i krugove
dvorac ispod deke/stola, igra doktora i pacijenta, itd.)
Baca loptu rukama iznad glave
Potkrijepite dijete svaki put kada uspjeno komunicira potrebu i izvri nudu
Samostalno inicira igru, ali je potreban nadzor i pomo
(povremene nezgode su dio treninga, ne korite dijete zbog toga)
Jede samostalno kaikom, a poinje koristiti i viljuku
Ukljuite dijete u jednostavne kune poslove, da Vam pomae pospremiti,
Samostalno pere ruke
brisati prainu, usisati, mesti...
Koristi toalet uz pomo odrasle osobe, a kontrolie potrebu
Uite dijete da pjeva djeije pjesmice i brojalice
tokom dana (povremeno se deavaju nezgode)
Slaite predmete i igrake po veliini, upoznate dijete sa konceptom manje i
Dijete voli da pomae u izvrenju jednostavnih kunih poslova
vee
Pjeva dijelove pjesmica
Igrajte se sparivanja boja i oblika. Kada djetetu pokaete crveni predmet, ono
Pravilno nie kolutove na tap po veliini
moe da pokae/nae/donese predmet iste boje
Zna kako se glasaju ivotinje
Uvesti u strukturu dana pranje zubia
Dijete sparuje boje (razumije pokazati predmete koji su iste
Kada imenujete predmete, dodajte pridjeve plavi auti, zeleni krug, rozi cvijet,
boje)
mala maca, veliki kamion.

36-48 mjeseci (3 do 4 godine)

Imitira odrasle i djecu
Govori u reenicama
Vodite dijete da se igra u grupama s drugom djecom
Oblai se i skida samostalno
Razgovarajte o emocijama s Vaim djetetom
Razumije koncepte moje, tvoje, njeno, njegovo
Podstiite dijete da imenuje/prepozna emocije u slikovnicama i u pravim prilikama
Razdvaja se lako od roditelja/staratelja
Postavite jasna pravila i ogranienja za Vae dijete i budite dosljedni u njihovoj
Prati kompleksne vokalne komande (2 do 3 komande odjednom)
primjeni!
Zna imenovati veinu predmeta iz svakodnevice
Ako dijete prekri pravila, moete traiti time/out da sjedi u stolici, od 30 sekundi
Zna rei kako se zove, preziva, koliko godina ima, spol
do 1 minute! Ali, isto tako je jako bitno da potkrijepite i praenje pravila i svaki put
Razumije rijei kao to su na, ispod, u
naglasite i poslunost!
Zna ime bar jednog prijatelja
Da bi vjebalo memoriju, dajte djetetu da prati kompleksne vokalne komande
Govori razgovjetno
(npr. Idi u svoju sobu i donesi svoju kapu i al!) itajte s djetetom svakodnevno
Moe imati kratak razgovor (npr. 2 do 3 vokalne razmjene)
i imenujte predmete na slikama, postavljajte jednostavna pitanja i podstiite
Igra se kobajagi igara (izmiljenih situacija s lutkama i figuricama
imitaciju Vaeg govora-reenica
Zna zavrnuti/odvrnuti ep/poklopac na predmetima
Crtajte linije i oblike sa svojim djetetom, jednostavnu ljudsku figuru ia Gliu
Zna otvoriti/zatvoriti vrata samostalno
Igrajte se igara sparivanja/pronalaenja istog i memorije
Zna prepoznati bar par boja (imenovati bar jednu)
Igrajte se brojanja svega i svaega
Razumije koncept DVA
Dajte djetetu aktivnosti koje slobodno moe da izabere i samostalno izvri (do
Penje se/silazi stepenicama, jedno stopalo na svaku stepenicu
5 minuta) jednostavne puzzle, kockice, plastelin, bojenje, igrake, te da ih
Zna voziti tricikl
samostalno pospremi
eli se igrati sa drugom djecom
Ne tjerajte dijete da spava preko dana ako mu to nije potrebno, mozgu nakon 3
Nie perle/makarone
godine san preko dana nije neophodan za razvoj
Sijee makazama po liniji
Ohrabrujte dijete da samostalno pere i brie ruke, pere zube
Insistira da radi stvari samostalno
Recitujte i pjevajte djeije pjesmice
Zakopava veliku dugmad
Priajte djetetu prie i ohrabrujte ga da uestvuje u prepriavanju, pogaanju
Koristi kaiku, viljuku i salvetu kada jede
ishoda prie
Moe prestati da spava preko dana, mozgu poslije 3 godine san preko
Igrajte se igre suprotnosti. Npr. Beba je mala, a ti si ____, Slon je veliki, a leptir
dana nije neophodan
je _____, ili ta je suprotno od dan/no?, ta je suprotno od slatko/slano/
Samostalno pere i brie ruke
kiselo/gorko, itd.
Rijeima komunicira potrebu da ide u WC (povremeno se deavaju
Traite da Vam dijete opie predmete i radnje u okolini
nezgode)
Upoznajte dijete sa konceptom vremena: danas, jue, sutra, ujutru, navee...
Recituje, zna nekoliko djeijih pjesmica
Uite dijete da pospremi svoje igrake, kutak, sobu
Navodi suprotnosi kada ga pitate ta je suprotno od_____? (vrue-
hladno, voli- ne voli, mali-veliki, dan-no/mrak, mokro-suho, itd.)
48 60 mjeseci (4 do 5 godina)
Govori gramatiki tano i razgovjetno koristei 4 do 5 rijei u
reenicama
Podstiite kompleksniji govor i razgovor. Sa strpljenjem sasluajte dijete i
Koristi budue vrijeme u govoru.
odgovorite mu, objasnite koncepte i deavanja oko njega, postavljajte pitanja
Prati 3 NEVEZANE komande bez gestikulacije (Npr. Daj mi olovku,
Potkrijepite djeije postavljanje pitanja, uvijek odgovorom i panjom
otvori vrata i baci papir u kantu, Tapi rukama, ustani, skoi)
Crtajte djeaka/djevojicu sa djetetom, pomozite mu da iri kompleksnost svog
Razumije rijei ISPOD, IZMEU, NA SREDINI
crtea
Zna imenovati bar 5 boja. (Npr. Koje boje je ova lopta/olovka/
Igrajte se igara brojanja i prebrojavanja, uvedite koncept manje vie
majica?)
Pokazujte brojeve i slova djetetu i imenujte ih u slikovnicama, piite ih na papiru,
Zna brojati napamet 1-10
ohrabrujte dijete da ponavlja za Vama
Zna imenovati brojeve 1, 2, 3
Piite djeije ime i pokazujte djetetu i imenujte sva slova u imenu
Imenuje drugove i drugarice
Uite i ohrabrujte dijete da se samo oblai, pere ruke i zube
Zna odgovor bar na neka od pitanja o linim informacijama: Ime,
Igrajte se nizanja perlica, sitnijih makarona
prezime, broj godina, grad u kom ivi, broj telefona, spol (djeak/
Sijecite oblike i lijepite ih sa djetetom (igra kola aktivnosti)
djevojica)
Igrajte se zakopavanja i otkopavanja dugmadi , kao vjebice za finu motoriku
Penje se i sputa toboganom samostalno
Ohrabrujte i potkrepljujte dijete da postavlja pitanja sa ta, gdje, kada, ko
Stoji na jednoj nozi samostalno bar 5 sekundi (dajte djetetu bar 2
Dajte djetetu to vie prilika da se igra sa drugom djecom
ili 3 anse)
Igrajte se struktuiranih igara sa tablom, kockicama, karticama i pravilima (Npr.
Skae sa obje noge samostalno unaprijed
Ne ljuti se ovjee, Memorije, Djeijih domina, itd.
Kopira oblike drei olovku pravilno
Potstiite kreativnu igru sa razliitim materijalima
Dijete zna nacrtati ovjeka (djeaka/djevojicu) sa bar 4 dijela
Radite na linim informacijama da Vae dijete zna odgovor na sva pitanja (ime,
tijela
prezime, imena roditelja, broj telefona, adresa...)
Kopira svoje ime napisano velikim slovima
Traite da Vam dijete opie predmete i radnje u okolini
Nie sitne perlice
Upoznajte dijete sa konceptom vremena: danas, jue, sutra, ujutru, navee...
Spretno ree makazama
Uiti dijete da pospremi svoje igrake, kutak, sobu
Pere ruke sasvim samostalno. Koristi sapun i osui ruke pekirom/
Zahtjevajte da dijete pospremi za sobom poslije igre ili aktivnosti
papirom
Organizujte igrake po kategorijama (slikovnice sa slikovnicama, autii sa
Samostalno pere zube (Vi moete pregledati, malo pomoi)
autiima; sve ima svoje mjesto)
Samostalno koristi toalet u svim situacijama
Pospremi za sobom (svoju sobu, krevet, igrake...)

60 - 72 mjeseca (5 do 6 godina)
Koristi pune reenice da komunicira jasno (4 do 6 rijei u nizu)
Moe Vam jasno ispriati/prepriati neki dogaaj
Razumije i koristi komparaciju / krae, due, tee, lake...
Ovaj razvojni period se odlikuje fokusom na radu na pripremi za kolu i
Prati linije olovkom
razvijanju predkolskih vjetina i sve veeg osamostaljivanja
Zna nacrtati ovjeka
Zahtjevajte od djeteta sve veu odgovornost i uite ga samostalnosti,
Pie svoje ime odgovornosti i ta se oekuje od njega u razliitim situacijama
Broji samostalno do 15 Kupite djeci bojanke i razliite radne listove ili ih sami napravite i
Zna imenovati sve osnovne boje ohrabrujte i potkrepljujte dijete da sjedi, razvija panju i strpljenje,
Zna imenovati i nacrtati osnovne oblike (pravougaonik, srce, vjeba koritenje olovke i pokuava rjeavanja zadatih radnih listova kao
krug, kvadrat, oval, trougao...) to su:
Potpuno samostalno koristi toalet (i obrie se) Pronalazak puta iz labirinta, povezivanje slika linijama, spajanje takica,
praenje linija, kopiranje oblika, slova, brojeva, brojanje/prebrojavanje,
Skakue na jednoj nozi
zaokruivanje, prekriavanje, podvlaenje, identifikacija suprotnosti,
Igra se drutvenih igara sa djecom bojenje, sastavljanje sekvence dogaaja, crtanje na temu itd.
Razumije godinja doba i njihove karakteristike, te kako utiu Zahtjevajte sve veu samostalnost u dnevnim rutinama: wc, hranjenje,
na na ivot (Npr. Ljeti je vrue, ljeti se kupamo/idemo na more/ oblaenje, skidanje, pospremanje igraaka/aktivnosti, odravanje
nosimo orc, itd. Zimi pada snijeg i hladno je, tada nosimo kapu i organizacije prostora i linih stvari/igraaka
rukavice...)
Vee pertle (ili bar pokuava)
Razumije koncept vremena (sate, jutro, no, itd..)
2. ZNACI UPOZORENJA KROZ RAZVOJNE OBLASTI
Razvoj djeteta se odnosi na proces usvajanja vjetina i znanja kroz koji prolazi evaluacija i opservacija. Neke od potekoa su uestalije od drugih, te se
svako dijete tijekom odreenih perioda nazvanihrazvojne prekretnice. Oni se mogu podijeliti u:
dostiu odreenim redoslijedom to znai da se neke vjetine ne mogu usvojiti
prije nekih drugih koje su temelj uenja ovih koje slijede. 1. Potekoe sa viom incidencom (uestalou):
Djeiji je razvoj dinamian proces oblikovan meuuticajem biolokih i
Potekoe u uenju (disleksija, diskalkulija, disgrafija koje se mogu
okolinskih faktora od samog zaea pa nadalje. Sva se djeca ne razvijaju
manifestovati zaostatkom razvoja repertoara itanja, pisanja
jednakim tempom niti se sve sposobnosti i vjetine kod djeteta razvijaju istom
matematikih operacija i uopte usvajanja gradiva i napredovanja u
dinamikom.
koli)
Do zastoja u razvoju dolazi kada dijete ne dosegne prekretnice u oekivanom
vremenu. Na primjer, normalni raspon uenja hodanja je od 9 do 18 mjeseci Govorno-jezike potekoe (zaostatak razvoja govora, Aspergerov
pa se za dijete od 20 mjeseci koje jo nije prohodalo moe rei da zaostaje sindrom, apraxia, disfazija, mucanje)
u razvoju. Takoer, ako dijete do 2 godine ivota nema uope vokalnu Intelektualne potekoe - umanjene kognitivne sposobnosti
komunikaciju moe se rei da zaostaje u razvoju. (mentalna retardacija)
Za dijete je veoma vano i rano prepoznati potrebu za razvojnom Emocionalne potekoe (problem u ponaanju)
podrkom, ciljanom stimulacijom jer pravovremena reakcija roditelja, te
pravovremeni i prilagoeni razvojni poticaji pruaju najveu mogunost
2. Potekoe sa niom incidencom (uestalou):
za uspjeh, otklanjanje zaostataka, te sustizanje vrnjaka tipinog razvoja.
Iako meu djecom postoji razlika u vremenu kada savladavaju odreenu Fizike potekoe (Tjelesna oteenja)
vjetinu, redosljed savladavanja pojedinih vjetina je kod velikog broja djece Zdravstvene potekoe (epilepsija, teka hronina oboljenja,
isti. Tako iako postoje razlike u vremenu kada e koja beba poeti puzati, metaboliki poremeaji)
veina beba krene puzati prije nego to krene samostalno hodati.
Oteenje sluha
Razvojni poremeaji/Potekoe u razvoju Oteenje vida
Razvojni poremeaj je svaki zapaen zaostatak u razvoju tj. atipian razvoj i Teka/viestruka oteenja/potekoe
odstupanje od razvojnih normi u poreenju sa vrnjacima tipinog razvoja, i Autistini spektar (1% svjetske populacije)
moe biti:
Jako je bitno znati slinosti u simptomima koje vie razvojnih poremeaja
Atipian razvoj bez odreenog specifinog uzroka i dijele u ranoj razvojnoj dobi, te je zbog toga bitno reagovati to ranije
Atipian razvoj prouzrokovan zdravstvenom dijagnozom i poeti sa nekim vidom ciljane stimulacije/intervencije. Svi sljedei
razvojni poremeaji u poetku izgledaju slino jer dijele rane simptome u
Kada je razvojni poremeaj prouzrokovan medicinskom dijagnozom, vidu kanjenja u razvoju govora, zatim i socijalizacije i usvajanja optih
identifikuje se kao specifina potekoa kroz set standardizovanih testova, znanja.

Kada govorimo o znakovima upozorenja, govorimo o nekoliko razliitih

Potekoe u uenju mogunosti:
Oteenje sluha Kada dijete i dalje pokazuje odreena ponaanja i 6 mjeseci nakon
Govorno jeziki poremeaji opservacije ili nakon perioda kada razvojno treba savladati odreene
ADHD poremeaj hiperaktivnosti i deficita panje vjetine, iako su to karakteristina ponaanja za mlau razvojnu dob
(npr. eholalija nakon tree godine, nosi pelene nakon tree godine, jede
Umanjene kognitivne sposobnosti
samo blendanu/tenu hranu poslije druge godine)
Fragilni X sindrom
Nemogunost razvijanja odreene vjetine (npr. dijete ne brblja sa deset
Retov sindrom mjeseci, ne hoda sa dvije godine, ne die glavu sa tri mjeseca)
Djeiji dezintegrativni poremeaj ili Hellerov sindrom Razvoj neprikladnih drutveno nefunkcionalnih ponaanja (udaranje
Poremeaj autistinog spektra/ Autism Spectrum Disorder ASD glavom o pod/zid, grienje sopstvene ruke...)
Poremeen razvojni slijed (npr. napredno itanje uz nedovoljno razvijen
*Vie informacija u Pitoljevi N. (2015). Odstupanje u razvoju: ta treba govor)
znati, EDUS, Sarajevo Motorika asimetrija (npr. u hodanju, koritenju ruku)
Razvojna regresija (gubitak nekih sposobnosti/vjetina), npr. dijete
prestane priati, gubi interesovanje za drugu djecu i igru
Na ovom mjestu emo posebnu panju posvetiti znacima upozorenja u 1.

(prvoj) godini djetetovog ivota, jer dijete u prvoj godini ivota ini ogromne
korake u svom napretku, a takoer to je doba najintenzivnijeg razvoja mozga.
MOGUI ZNAKOVI ZASTOJA U RAZVOJU PREMA RAZVOJNIM OBLASTIMA OD ROENJA DO PETE GODINE
OD 0 DO 1 OD 1 DO 2 OD 2 DO 3 OD 3 DO 4 OD 4 DO 5
Fiziki izgled U uspravnom Oputeni miii ili spazmi Izmeu 2. i 5. godine, Nema sve mlijene Nije dosegnulo dvostruku
poloaju kria noge, (nagli grevi) veina djece godinje zube, usporen rast ili poroajnu visinu
jako povlaenje dobije oko 1,4 kg do 2,3 napredovanje u teini
nonog palca prema kg i narastu oko 7,6 cm
gore (Babinskijev
refleks)
Izleda ukoeno,
prisutna zgrenost
miia (6mj)
Djeluje suvie
oputeno, kao krpena
lutka (6mj)
Razvoj govora Ne gue niti proizvodi Ne pokazuje interes za ljude Ima nejasan govor ili Ne moe prepriati Ne koristi pravilno
zvukove (4mj) u svojoj okolini (18mj) ne govori, ne govori u omiljenu priu, ne moe vremena pri govoru
Ne proizvodi Ne imitira odrasle (18mj) reenicama, ne razumije da slijedi trostruke vokalne (prolost i budunost)
udvojene slogove, Ne usvaja nove rijei (18mj) jednostavne instrukcije komande Ne pria o svakodnevnim
ma-ma; ba-ba...(6mj) Nema usvojeno bar est Agramatian i nejasan aktivnostima i iskustvima
Ne izgovara rijei (18mj) govor
jednostavne rijei Ne koristi jednostavne
mama ili tata(12mj) dvoslone fraze npr. Piti
mlijeko(2 god)
Nije u stanju imitirati radnje
i rijei (2 god)
Ne slijedi jednostavne
vokalne komande (2 god)
Perceptivne Ne reaguje na Djeluje kao da je gluho Ima problema da Ima problema sa Teko usmjerava panju,
sposobnosti zvukove (2-6mj) ne obraa panju na ljudski pokupi manje predmete fokusiranjem ili pri vid i sluh
Ima potekou sa glas(1-2 god) sa poda kontaktu oima sa drugima.
gledanjem sa oba oka Ne odaziva se na ime Govori vrlo glasno ili Ne iznenadi se na
u razliitim pravcima vrlo tiho iznenadne zvukove
(4mj)
Ne gleda tamo gdje
mu se pokazuje (9mj)

Krupna Nije u stanju podii Ne hoda (18mj - 2 god) Nestabilno je i ima Ne moe skakati u mjestu Vie koristi jednu stranu
motorika glavu kada se stavi na potekou sa hodanjem Ima prevrste ili od druge
stomak (2mj) po stepenicama, premlohave ruke ili noge Nespretnije je od druge
Ne dri glavu Okupiranost uvijek djece
uspravno (4mj) jednom aktivnou esto pada
Ne odguruje se
nogama kad se
postavi na tvrdu
povrinu (4mj)
Ima tekoa sa
prevrtanjem na
stranu i okretanjem
(6mj)
Ne oslanja se nogama
na vrstu podlogu
(9mj)
Ne igra se ukljuujui
prevrtanje naprijed/
nazad) (9mj)
Ne pue (12mj)
Ne moe da stoji uz
potporu (12mj)
Fina motorika Ne istrauje ruke Nije razvijen pincet hvat Ne moe se igrati Ima problema sa Ne zna crtati
ustima (2-4mj) -hvatanje manjih predmeta sa jednostavnim vrljanjem
Ima potekoe sa sa kaiprstom i pincetom (2 manipulativnim
stavljanjem predmeta godine) igrakama (puzle,
u usta (6mj) igrake na navijanje itd.)
Ne prebacuje igraku Nespretno hvata, ruke
iz jedne ruke u drugu drhte
(9mj)
Socijalno- Ne smije se (2mj) Ne razumije svrhu poznatih Ne eli da se igra sa Ne pokazuje interes za Ne pokazuje irok raspon
emocionalni Ne pokazuje sklonost predmeta (18mj) drugom djecom ili sa interaktivnu igru i igru emocija
razvoj prema osobama koje Nema razvijenu imitaciju igrakama uloga, ignorie drugu djecu Ima ekstremno i
brinu o njemu (6.mj) (18mj) Ne uspostavlja kontakt i ne reaguje na osobe oko neprikladno iskazivanje
Ne reaguje na svoje Ne reaguje pri odvajanju oima, bezrazloni sebe izvan porodice emocija neobine
ime (9mj) ili susretu sa roditeljima napadi bijesa, vriske ili Nemotivirana agresivnost strahove, agresivnost,
Ne prepoznaje (18mj) smijeha prema sebi i drugima ekstreman stid ili tugu,
poznate osobe (9mj) Bezrazloni nastupi Bezrazloni strahovi, neobina povuenost i
Plae bezrazlono uznemirenosti I smijeha, odsustvo straha od realnih neaktivnost
Ne interesuju ga ljudi prisutni intervali odsutnosti, opasnosti Ne reaguje na ljude ili
i ljudska lica mogua depresivnost zbog Potencirani znakovi reaguje samo na pojedine
Ne odrava kontakt dueg odvajanja od bliskih izolacije osobe
oima (ne gleda u osoba (2god) Neurotsko ispoljavanje
lice) Ne gleda ljudima u lice sisanja prsta, upkanja
kose, trljanja dijelova
tijela, lepranje rukama
Intelektualne Ne prati pogledom Gubi vjetine koje je ve Ne moe da se igra igara Odupire se rutinama Lako ga je omesti
sposobnosti predmete u ranije imalo (18m-2god) mate i igara uloga oblaenja, spavanja i Ima potekou
pokretu(2mj) Ne zna ta da radi sa Gubi vjetine koje je koritenje toaleta fokusiranja na aktivnost
Ne pokuava da poznatim predmetima npr. imalo Ne razumije slinosti i duu od 5 minuta
dohvati predmete etkom za kosu, kaikom, razlike Ne moe da razlikuje
(6mj) telefonom... (2 god) Gubi vjetine koje je imalo matu i stvarnost
Ne moe da pronae Predmete ne istrauje ve ih Ne igra se razliitih igara i
naoigled skriveni trpa usta (2 god) aktivnosti
predmet (12mj) Ne zna da bez tue
Ne moe da imitira pomoi brine o sebi
pokrete poput
mahanja ili
pomjeranja glave
(12mj)
Nije u stanju
pokazivati stvari
(12mj)
Gubi vjetine koje je
imalo (12mj)
Tabela 2. Mogui znakovi zastoja u razvoju prema razvojnim oblastima od roenja do pete godine

CRVENO SVJETLO - ZNACI DA NETO NIJE U REDU

Ako kod djeteta primijetite neke od dolenavedenih simptoma i/ ili ponaanja, hitno se javite svom pedijatru:
Beba ne poinje da brblja (bababa, tatata, mamamam) sa 12 mjeseci

Ne progovori ni jednu rije sa 16 mjeseci
Ne odrava kontakt oima i izbjegava gledati u lica sa 9 mjeseci
Ne odaziva se i ne okree se prema glasovima sa 9 mjeseci
Ne pokazuje prstom ta eli (ne koristi kaiprst da komunicira svoju potrebu) sa 12 mjeseci
Ne kombinuje 2 rijei sa 2 godine
Sa pune 3 godine
Gubi ili ne razvija govor i socijalizaciju
Ne pokazuje interes za istraivanje okoline
Nekad Vam se ini da dijete ne uje
Ne interesuju ga/je druga djeca
Ne moe zadrati panju na zadatim aktivnostima, igri, deavanjima.
Ne zna se igrati s igrakama
Ne zna svrhu svakodnevnih predmeta (npr.ealj-eljanje, telefon-prinosi uhu, aa-pretvara se da pije, itd.)
Opsesivno reda igrake ili druge predmete iz okoline
Ne razumije jednostavne vokalne komande (npr.doi, daj, donesi, izvadi, otvori)
udna repeticija odreenih ponaanja, neobino koritenje tijela (lepranje rukama, hodanje na prstima, zagledanje ruku, igranje prstiima,
pokrivanje uiju, stavljanje prstiju u ui, konstantno ljuljanje ili vrtenje u krug itd.)
Opsesija odreenim radnjama ili predmetima (opsesija vodom, svjetlima, svjetlucavim predmetima, vrtenjem poklopaca, itd.)
Tabela 3. Crveno svijetlo znaci da neto nije u redu

3. IGRAKE, IGRE I INTERESOVANJA
Opte smjernice: trenutno koritene sklonite. Time ete odrati interes djeteta i motivaciju
za igru kroz raznolikost i bez kupovine novih igraaka
Neophodno je birati igrake prema uzrastu djeteta (obratite panju ta
pie na pakovanju za koji su uzrast namijenjene) Zapamtite za igru nije potrebno puno, esto su mata i interakcija sa
Vaim djetetom dovoljna
Igrake trebaju da budu napravljenje od sigurnih materijala, da su
itave i iste (bacite igrake kojima nedostaje i najmanji dio), perite Igrajte se sa svojim djetetom esto
esto platnene igrake
Obratite panju ta igrake koje kupujete razvijaju, posebno kada Igra
su igrake namijenjene za uzrast do 24 mjeseca, birajte igrake koje
razvijaju bar dvije vjetine Igra je slobodna, spontana aktivnost koja je sama sebi cilj. Razlog zbog kojeg
se dijete igra je zadovoljstvo koje osjea u njoj. Motivi igre su bioloke prirode
Izbjegavajte kupovinu velikog broja igraaka, igraka ne moe zamijeniti jer je svojstvena svakom djetetu, ma gdje se ono rodilo i raslo. Zatim tu je i
igru i kvalitetno vrijeme sa roditeljima/starateljima radoznalost te socijalna interakcija i prihvaenost koju igra donosi. Kroz igru
Budite kreativni i sami napravite igrake, pokuajte to initi skupa sa dijete istrauje, razvija matu, gradi odnose i ui.
svojim djetetom
Vanost i vrijednost igre se ogleda u manipulisanju predmetima ili igrakama,
Dopustite djeci da se igraju predmetima iz okruenja ne zaboravljajui uvianju kauzalnih i drugih odnosa, upotpunjavanje opaanja, korigovanje
sigurnost pogrenih opaanja, razvoj sposobnosti shvatanja, razumijevanja onog to
Izbjegavajte linu potrebu da djetetu nudite igrake za stariji uzrast kako je bitno i stalno, shvatanje odnosa izmeu sredstva i cilja. Ona doprinosi
bi dokazali da se Vae dijete bre razvija jer esto dijete nema neophodnu formiranju pojmova, upoznavanju svijeta i socijalnih odnosa.
vjetinu za manipulaciju te postaje frustrirano
Igra doprinosi razvoju psihofizikih funkcija djeteta, sposobnosti i sticanja
Pri izboru igraaka potujte djetetova interesovanja ali izbjegavajte novih znanja i iskustava , stvara uslove za formiranje emocionalno stabilne,
kupovinu samo jedne vrste igraaka, tj. proirujte djetetova interesovanja socijalizovane i kreativne linosti. Ponaanje djeteta u igri je jako esto i
Preporuka je da svojoj bebi priate i itate slikovnice, igrate se igre osnovni indikator njegovog emocionalnog i intelektualnog razvoja. Igra se
pretvaranja sa ili bez lutki/plianim igrakama/predmetima i tako zbog toga esto koristi i u psihodijagnostike i psihoterapeutske svrhe.
nastavite do polaska u kolu
Uzrast diktira koliko e se dugo dijete igrati (koliko dugo moe da zadri
Igrake su za bebe/djecu, a ne iskljuivo za djeake ili djevojice, nemojte panju), ega i ime e se igrati. U prvoj godini uglavnom se igra sa majkom.
zabranjivati igranje lutkama ili autiima, jer e djeca kako rastu pokazati esto se igra samo i to je usamljena igra i ispunjena je funkcionalnim
vee interesovanje za igrake koje su namjenjene odreenom spolu, ali aktivnostima. Kada se igra gledanjem to predstavlja receptivnu igru. Sljedei
e ponekad poeljeti da se igraju i onim drugim igrakama tip igre je uporedna igra,koja se obino javlja izmeu 2 i 3 godine. Dijete
Rotirajte igrake kod kue, te svaki mjesec iznesite novu kutiju, a je pored drugog djeteta, ali jedno na drugo ne obraaju panju i igraju se

samostalno neovisno jedno o drugom. Kasnije je prisutan antagonostiki stav ne postavlja. Prvi i osnovni kriterij pri odabiru igrake bi trebala biti njena
prema drugoj djeci koji predstavlja nain uestvovanja u samoj igri. U petoj sigurnost i zadovoljavanje osnovnih standarda kvalitete, a tek onda sve
godini se javlja asocijativna igra. Ogleda se u igri djece u grupi ije uloge ostalo. Igraka bi trebala da potie razvoj fizikih, intelektualnih, socijalnih i
nisu ni dovoljno diferencirane, niti usklaene i usmerene ka zajednikom emocionalnih vjetina. Za dijete je svakako najvanije da je igraka zanimljiva
cilju. Djeca u grupi uspostavljaju razlilite odnose dominacije, potinjavanja i prilagoena interesu, uzrastu i sposobnostima.
i kompromisa. Saradnika grupna igra je sljedea u razvoju. Sa uzrastom se
Dobro je da se sa igrakom moe igrati na vie razliitih naina, da ima lijep
smanjuje raznovrsnost igara i smanjuje se broj igraaka sa kojima se dijete
dizajn, da je kvalitetna, potie samostalno razmiljanje i pozitivne emocije
igra. Dolazi do specijalizacije igre. Starija djeca oekuju vei nivo stimulacije
prilikom igranja.
od igraaka i igrovne situacije. Sa uzrastom se poveava i vrijeme provedeno
u pojedinanoj igri .
to se tie video igrica i interneta, treba dobro kontrolisati ta Vae dijete Pametan izbor igraaka
radi, te koliko je prikladan i edukativan materijal koji gleda, odnosno igra
se. Ako ete dozvoliti djetetu da se igra video igricama obratite panju da
nisu agresivnog karaktera ve da ue konkretne vjetine za razvojnu dob Provjerite da li se na igraki nalazi oznaka CE, koja ukazuje na to da igraka
Vaeg djeteta. zadovoljava evropske standarde bezbjednosti.
Prvo pravilo glasi da se potrai znak CE. To znai da proizvoa garantuje da
Igrake igraka ispunjava zajednike kriterije sigurnosti EU i standard igraaka SS
Igraka je za dijete vie od predmeta. Ona je osnova igre. Ali kroz igru dijete EN 71.
oivljava igraku. Ona je ponekad drug i povod za druenje sa drugom Igraka takoe treba da bude oznaena sa imenom kao i zatitnim znakom
djecom. Igrake su najvaniji alati za igru. Ono to igraku ini pedagoki i proizvoaa ili uvoznika.
terapijski vrijednom je njen uticaj na dijete u pogledu obrazovanja, odgoja i
sticanja razliitih iskustava. U poetku djeci su potrebne uzrono posljedine Potpuno anonimne igrake mogu biti opasne. Nemojte kupovati igrake koje
igrake (pritisni zasvijetli povuci neto iskoi, okreni zvuk se uje), ne nose oznaku CE. Mogu biti loeg kvaliteta (otrovni materijali) i opasne za
kako bi potakli da istrauju igrake. Sa razvojem mate dijete samo izmilja malu djecu da se igraju sa njima. Naalost nije mogue uzdati se u to da su
funkcije i koristi igraku shodno igri. igrake sa oznakom CE sigurne igrake. Ponekad dolazi i do prevare.
Funkcionalna vrijednost igrake je u tome to motivira dijete na aktivnost, Sve igrake koje nose oznaku CE nisu testirane prije nego to se stave na rafove
odnosno dijete igrakom moe neto uraditi (npr. proizvesti zvuk ili upaliti prodavnica. Zato treba biti oprezan.
svjetlo prilikom manipulsanja). Igraka potie dijete na stvaranje novih
situacija, oponaanje ljudi te time i na oblikovanje vlastitog svijeta. Pomae
djetetu da uspostavi emocionalne odnose te stvori interakciju sa odraslima
ili drugom djecom.
Sve stvari od kojih je plastika napravljena mogu se nai u hrani, bez obzira
Vano je izabrati dobru igraku.Odgovor na pitanje ta je to dobra igraka da li plastiku koristimo pri zagrijavanju hrane ili ne. Najopasnija tvar je
veoma je jednostavan i potpuno logian, ali esto se to pitanje zapravo i BISFENOL, koji se koristi u proizvodnji polikarbonata od kojih se proizvodi
plastika. Dokazano je tetno djelovanje bisfenola na zdravlje, a ono se odnosi
na debljinu, neuroloke poremeaje, poremeaje u radu mozga i lijezda,
1 NAPAD BAKTERIJA , od takve plastike su napravljene boce za
pojavu nekih oblika tumora te poremeaja seksualnih funkcija. pie. Koristi se jednokratno.
2 SIGURNA PLASTIKA, od nje se izrauju igrake i boce za
Zadnjih godina se pokuava zabraniti njegova upotreba. Posebno su deterdente. Moe se ee koristiti.
ugroena mala djeca, jer bisfenol remeti njihov razvoj i oteuje DNK.
3 NE SMIJE SE GRIJATI, u takvoj plastici se ne smije zagrijavati
U EU, SAD-u i Kanadi je zabranjena prodaja hrane upakirane u te materijale, hrana zbog toksinih tvari koje isputaju tokom zagrijavanja
jer je hrana neprestano u doticaju s plastikom. Dokazano je da veina ljudi u 4 SIGURNA PLASTIKA, koristi se za boce, vreice i namjetaj. Moe
organizmu ima bisfenol koji je unosom hrane, upakirane u plastiku, doao u se reciklirati.
organizam. Osim bisfenola u plastici se nalaze i druge tvari koje su takoer 5 SIGURNA PLASTIKA, koristi se za pelene, aice i ambalau hrane.
toksine za organizam. Ako hrana sadri tvari koje su toksine za organizam i
Prilino je sigurna i otporna.
tete zdravlju, takvu hranu trebamo maksimalno izbjegavati.
6 NIJE ZA ZAGRIJAVANJE, iskljuivo slui za uvanje hrane.
7 OPASNI BISFENOL, svi proizvodi od takve plastike sadre bisfenol.
Maksimalno izbjegavati!
Tabela 4. Lista simbola/brojeva koji oznaavaju o kakvoj plastici je rije
Plastika koliko je praktina toliko moe i da bude tetna. Plastina ambalaa

isputa mnoge otrove u vodu. Predstavljamo Vam listu oznaka plastinih
Svaki proizvod od plastike bi trebao imati specifian trokutasti simbol u materijala, kako biste znali prepoznati koji su opasni, a koji nisu.
kojem se nalazi broj. Taj broj oznaava o kakvoj je plastici rije i koliko je puta
reciklirana.

a. SPORTSKO REKREATIVNE AKTIVNOSTI

LDPE Ova plastika ne isputa hemikalije u vodu, a koristi se za
pravljenje kesa za namirnice. Djeca imaju prirodnu potrebu za kretanjem. Zbog bitnog uticaja na psihofiziki
razvoj, kretanje i bavljenje sportskim aktivnostima vano je poticati i razvijati
PET Najee su od ove vrste plastike napravljene boce koje kroz igru. Svi programi organizovanog rada sa djecom u sebi imaju integriran
isputaju teki metal antimon i hemikaliju BPA koja utie na ovaj aspekt razvoja, ali je neophodno dodatno pomoi roditelju u ovoj
hormone i moe izazvati rak. oblasti. Razvoj samostalnosti djeteta, socijalni razvoj ali i razvoj inteligencije
HDP Ovo je jedna od rijetkih dobrih plastika koja najmanje teti Vama usko je povezan sa kretanjem. Vano je roditeljima savjetovati kada je pravo
i prirodi. vrijeme da se dijete pone baviti odreenim sportom i koje su motorne
aktivnosti pogodne u kojem periodu razvoja. Svakako savjetovati etnju,
PVC Isputa dvije otrovne hemikalije, a obje ometaju djelovanje penjanje/silaenje stepenicama, odlazak u park, igre sa loptom i izgradnju
hormona u ljudskom tijelu. samostalnosti jo od rane dobi, im dijete prohoda.
PP Jo jedna od dobrih plastika, obino bijele boje, a od nje se
Sportovi koji se preporuuju u predkolskom uzrastu:
prave ae za jogurt.
PS Isputa u vodu kancerogenu materiju sitren. Najee se Osnovne karakteristike vezane za tjelesne, odnosno sportske
koristi za proizvodnju aica za kafu za jednokratnu upotrebu ili aktivnosti
ambalau brze hane
Do tree godine: Djecu treba poticati na osnovne oblike kretanja, puzanja,
PC - Ovo je najloija plastika za prehrambene proizvode, jer izluuje hodanja, tranja, skakanja i dr., etnje i boravak na svjeem zraku, razne igre
hemikaliju BPA. Naalost, koristi se za proizvodnju boca za djecu, na otvorenom i u zatvorenom prostoru (igre u prirodi, kolutanje u kunom
sportskih boca i posuda za hranu. ambijenu, dodavanje s loptama, jastucima, igrakama.
etvrta godina: Usmjeravanje djece u razne oblike tjelesne aktivnosti
Tabela 5. Lista oznaka plastinih materijala (razgovor s djecom koja ih sportska aktivnost interesuje).
Sve aktivnosti se mogu provoditi u okviru kola sporta, sa razliitim oblicima
prirodnih kretnji, elementarnim igrama sa elementima odreenih sportova.
Peta godina : Djeca poinju pokazivati vei interes za odreenu sportsku
aktivnost. Potrebno je usmjeriti djecu u razliite sportove i sportske klubove
koji provode propisane sportske aktivnosti za odreenu uzrasnu dob djece.
Djeca ove dobi su spremna za participaciju u grupnim/timskim sportovima
jer mogu pratiti pravila igre.
esta godina: Djeca pored sportskih aktivnosti u okviru kola ili vrtia mogu
aktivno trenirati odreene sportove ili se rekreativno baviti nekim od njih pod
nadzorom odrasle osobe ili trenera.
AKTIVNOSTI
DO 3 OD 4 DO 5 OD 6 DO 7 b. RITMIKO MELODIJSKE AKTIVNOSTI
GODINE GODINE GODINE
Djetetu je lake prihvatiti i nauiti mnogo toga kroz pjesmu i pokret. Pjesme
etnje i boravak na svjeem zraku + + + koje su djeci zanimljive, bliske, duhovite su dobar put za usvajanje novih
vjetina. Majke instiktivno pjevaju bebama i igraju se pokretnih igara. Djeca
razne igre na otvorenom i u zatvorenom sama izmiljaju pjesme, igre brojalice. To je jednostavno dio djetinjstva,
+ + +
prostoru odrastanja. Bavljenje muzikom utie na razvoj svih razvojih oblasti.
(igre u prirodi, kolutanje u vlastitom Upotpunjeno pokretom zadovoljava potrebu djeteta za kretanjem to od
dnevnom boravku, dodavanje s + + + ovakve aktivnosti ini igru koja je najbolji put do djeteta. Ritmiko melodijske
jastucima, igrakama) aktivnosti su jedan od najbogatijih izvora za poduavanje. Za ove aktivnosti
rijetko su nam potrebna bilo kakva skupa oprema ili igrake.
kola plivanja + + +
plesanje kao igra + + +
tjelesno vjebanje u vrtiu + + +
sportska kola u vrtiu razni oblici
+ + +
sportskih aktivnosti
elementarne igre, tafete igrice i dr.),
+ + +
vonja tricikla
kola vonje bicikla + +
kola koturaljki + +
kola skijanja + +
gimnastika + +
atletika + +
ples, ritmika + +
karate + +
tenis, sportovi s loptom +
Tabela 6.
Prikladne aktivnosti za djecu prema uzrastu od roenja do sedme godine

4. SAMOSTALNOST DJETETA
Prirodno je da dijete eli biti samostalno. Uenje samostalnosti najbolje b. OBLAENJE
se postie uenjem vjetina i to neposrednim pokazivanjem - aktivnim Dijete postupno upoznajte sa zadatkom, korak po korak kroz igru.
uestvovanjem djeteta, te vjebom (repeticijom). Roditelji i druge odrasle Na samom poetku mogli biste djetetu jednostavnoo pomoi da
osobe koje brinu o djetetu stalnim pomaganjem i pourivanjem djeteta u naui oblaiti ili svlaiti neki odijevni predmet ili obuu. Ako na
obavljanju svakodnevnih aktivnosti odmau djetetu. Dijete treba dovoljno primjer pokuava ugurati dvije noge u jednu nogavicu ili izuti cipelu
vjebati da bi usvojilo potrebnu vjetinu. Radne navike su presudne za dalji bez otkopavanja, objasnite mu da je to poroblem koji treba rijeiti
razvoj linosti, a one se najbolje usvajaju ba u predkolskom periodu. i vodite ga cijelim putem promiljanja i dolaenja do rjeenja. Uite
Neophodno je potivati trenutnu motivaciju za rad, brzinu i ritam uenja ovu vjetinu sa lutkama. To moe biti jako veselo i zanimljivo. Ponite
svakog djeteta ponaosob. Motivacija je u ovom sluaju kljuna, i bolje je sa svlaenjem prvo, kapa ili arape, zatim ostali dijelovi garderobe.
odgoditi usvajanje pojedine vjetine nego dijete prisiljavati da ui. Svaku Vjebajte esto, potkrepljujte i ohrabrujte dijete kroz svaki korak.
aktivnost je potrebno razloiti na manje zadatke i dozvoliti djetetu da se
osjea uspjeno od samog poetka. Za svaku vjetinu (npr. oblaenje cipela, c. TOALET RUTINA
hranjenje, pranje ruku, skidanje odjee...) dozvolite djetetu da samostalno Odvikavanje od pelena je jedna od veoma vanih vjetina svakog
uradi to vie prije nego to mu pomognete. djeteta. Uzrast kada dijete moe savladati ovu vjetinu zavisi od
Nakon demonstracije pojedine vjetine neophodno je djetetu pruiti dovoljno djeteta do djeteta, ali veina djece ovu vjetinu savlada izmeu
ansi za vjebanjem, kojim e doi do automatizacije odreenih radnji druge i tree godine. Sa uenjem treba zapoeti kada je dijete fiziki
(stavljanje ruke na usta prilikom zijevanja, pranje ruku prilikom ulaska u kuu sposobno za to i kada su za to ispunjeni odreeni preduslovi. Ako Vae
i slino). Klju je u potkrepljenju svake samostalne radnje i ohrabrenju djeteta dijete se probudi ujutru sa suhom pelenom fizioloki je Vae dijete
da pokua samo. to ranije iskljuiti flaice i cucle radi pravilnog razvoja zuba spremno za odvikavanje od pelena. Ako dijete moe bar 3h biti suho,
i govora. Takoer, dijete treba da spava u svom krevetu i razvija samostalnost moete poeti sa treningom.
uspavljivanja/buenja. Kao i puzanje, hodanje i govor, odvikavanje od pelena je sastavni dio
razvoja koji svako dijete treba da savlada linim tempom. Vrijeme
Aktivnosti koje moete provoditi sa djetetom i time mu pomoi u sticanju
za to ne zavisi od inteligencije ili uspjeha na drugim poljima razvoja.
vjetina samostalnosti:
Dijete koje je rano nauilo hodati ili progovorilo ne mora obavezno
da ranije naui da ide na tutu, a dijete koje ranije usvoji tu naviku ne
a. HRANJENJE mora obavezno ranije da naui da ita. Razgovarajte sa djetetom o
Kada se dijete ui samostalnom hranjenju oekujte da e praviti koritenju tute/wc olje i skidanje pelene, to ne treba biti ni u kom
nered i za sobom ostavljati mrlje, ne insistirajte na urednosti i dajte sluaju negativno iskustvo. Potkrepljujte svaki pokuaj ili inicijativu
djetetu pribor za jelo koji nije teko koristiti i osigurajte dovoljno koritenja toaleta. Ohrabrujte dijete da sjedi na tuti/wc olji ili samo
prostora za jelo. Budite kreativni prilikom serviranja hrane. Vjebajte da pokua. Ne kanjavajte neuspjeh, usredsredite se na potkrepljenje
prvo koritenje viljuke samostalno, tako to Vi nabodete hranu, a svakog pokuaja i uspjeha.
dijete u poetku samo treba da stavi zalogaj usta.

Pored razliitih priprema najvanije je da: U poetku nemojte od djeteta traiti da sjedi na tuti due od jednog ili dva
minuta.
Skinete djetetu pelenu. U koliko jo uvijek ne eli, ne insistirajte na
gaicama, ali mu onda obucite pamunu pelenu, da bi dijete bolje Neku djecu uznemiruje ili plai putanje vode. Priekajte dok dijete
moglo da osjeti kada je mokro. Izaberite tutu ili prilagodljivu djeju sie sa sjedalice i zajedno povucite vodu, ili ako to dijete uznemiruje
WC sjedalicu u skladu sa fizikim potrebama djeteta, udobnou i uradite to sami kad izae iz toaleta.
linim izborom.
Ako se dijete umokrilo u gaice nemojte ga ruiti samo mirno recite
Razgolitite dijete s vremena na vrijeme. Za to vrijeme drite tutu u da se sada mora presvui i da drugi put treba koristiti WC- olju ili
blizini, da moe odmah reagirati na signal. Ako ga ne razgolitite tutu.
obucite ga tako da moe samo da se skine. Pazite na vrijeme. Veina
djece kao i odraslih vri nudu u isto vrijeme. Djeca obavezno mokre Ne zbunjujte djecu tako to ete mu ponekad skinuti pelenu, a
kada se probude (ujutro ili nakon popodnevnoga spavanja) ili nakon ponekad za svaki sluaj ili kada Vama to odgovara odobravati
to znate da je unijelo dosta tenosti. takav nain vrenja nude. Kada odluite zapoeti toalet trening,
drite se toga kao novog pravila ponaanja u kui.
Biljeite sebi vrijeme kada dijete vri nudu bar sedmicu dana i
utvrdite najee vrijeme kada dijete vri nudu.
Vodite dijete sa sobom vie puta u toalet i objasnite mu emu ta Priprema roditelja:
slui. Nemojte biti nestrpljivi i ostanite sa djetetom dok je na WC-u radi Imajte dovoljno strpljenja jer uspjeh se ne postie preko noi.
sigurnosti i podrke (npr. pjevajte pjesmice dok sjedite par minuta,
da bi se dijete opustilo. Pripremite mnogo rezervne odjee.
Kada primijetite da bi dijete moglo obaviti nudu ponudite mu da Nosite tutu ili sjedalicu za wc olju kada krenete iz kue.
sjedne na tutu, a ako prihvati i uspjeno obavi svoj zadatak nagradite Jednom kada krenete u akciju ne odustajte jako je zbunjujue za
ga i recite kako ste ponosni. Vae dijete kada mijenjate rutine, niste dosljedni.
Nosite tutu sa sobom i kad idete u goste u poetku odvikavanja.

Moete nabaviti i sa djetetom itati slikovnice o privikavanju na tutu.
(prema Eisenberg, Murkoff, Hathawy: ta da oekujete u drugoj i
treoj godini 2007.)
Potkrijepite/nagradite dijete za svaki uspjeh: to je suho dui period,
kada uspjeno koristi toalet i kada samostalno pokazuje potrebu/
elju za koritenjem toaleta.

d. SPAVANJE e. SAMOSTALNOST IGRE

I samostalnost igre se ui. Upoznajte djecu sa igrakama i nainom njihovog
Odlazak na spavanje za neku djecu predstavlja prijatno, a za neku veoma koritenja. Pratite interes djeteta, a ne iskljuivo ono to Vi mislite da bi ga u
neprijatno iskustvo. Jedan od najboljih naina za uenje djeteta kako zaspati tom trenutku trebalo zanimati. U tome djetetu moete pomoi tako to ete
je uspostaviti rutinu spavanja koja e se sastojati od umirujuih i ugodnih postepeno, kako raste, smanjivati nivo animiranja i pruiti mu mogunost,
ritualnih aktivnosti. Moe sadrati kupanje, presvalaenje u pidamu, njene da samostalnim djelovanjem razvije kreativnost. Tako e se nauiti igrati
dodire i masau, sluanje uspavanki, a kada se radi o starijem djetetu rutinu bez stalnog nadzora ili uplitanja odrasle osobe. Potrebno je pratiti interes
obino ini pranje zuba, itanje ili prianje pria za laku no i slino. Vano je djeteta i pruiti mu priliku da samo snalazi u novim situacijama. Vjerujte svom
znati da je svako dijete svijet za sebe i da roditelj ipak sam sa svojim djetetom djetetu i ne pomaite mu stalno, nego kada ono od Vas zatrai pomo. Time
mora pronai najbolji nain za odlazak na spavanje.Dobro je dijete uvijek ete mu pomoi razviti samopouzdanje i nezavisnost. Naravno u svakom
stavljati u krevet u isto vrijeme. Nikada nije kasno za uspostavljanje rutine, trenutku mislite na sigurnost igre i igraaka.
samo moramo biti istrajni i ponavljati iste radnje svaku no- bez odustajanja.
Nije dobro da dijete spava sa roditeljima. Novoroenad u prosjeku spavaju f. BRIGA O SEBI
do 18 sati. Nakon estog mjeseca nisu vie potrebna nona hranjenja, pa
veina djece prespava cijelu no. Djeci od jedne do tri godine je potrebno od 12 Samostalno obavljanje line higijene - stalna kontrola i poticanje primjerenog
- 14 sati sna. Osim nonog potreban im je i bar jedan sat dnevnog sna. Djeca obavljanja higijenskih navika je ono to dijete jedino naui ponavljanjem
oko pete godine vie nemaju potrebu za dnevnim snom. U ovom periodu se i strpljivou (pranje ruku, zuba, kupanje) su vjetine koje trebaju postati
zbog intenzivnog razvoja mate kod neke djece javljaju strahovi od mraka ili rutina od rane razvojne dobi . Svaka od ovih vjetina je izvanredna ansa za
ak none more i mjesearstvo. I dalje je jako vano odravati rutinu spavanja stimulaciju razvoja govora, te fine motorike.
koja moe doprinijeti da se dijete osjea sigurnije i oputenije. Jedan od
savjeta je ne drati u sobi gdje djeca spavaju televizor ili kompjuter. Spremanje odjee - Kroz igre sortiranja i sparivanja djeca mogu slagati svoju
odjeu na oznaena mjesta. Zajedno sa djetetom sliicama, fotografijama
Kroz igru nauite dijete da svako jutro pospremi svoj krevet, u poetku se i sl. oznaite ladice, police i ormare gdje dijete moe samo odlagati odjeu.
moete igrati Mora i uzeti sa djetetom krajeve pokrivaa, praviti talase i Pokaite mu kako sloiti odjeu. Zaponite sa jednostavnim odjevnim
na taj nain sloiti krevet. Potkrepljujte aproksimacije u poetku i zateite predmetima (alovi, pekiri, maramice). Moete zajedno prostirati ve ili
posteljinu skupa, zatim gledajte i potkrepljujte dijete dok to samo radi, na odvajati ga po boji prije pranja. Takoer uite dijete da sortira suh ve (npr.
kraju doite pogledajte, te potkrijepite dijete za samostalno pospremljen arape sa arapama, pekire sa pekirima) ve u drugoj godini ivota kao vid
krevet, i to inite kao dio Vae kune jutarnje rutine. uenja kroz igru.
Pospremanje igraaka Uspostavite pravilo da dijete uvijek treba pospremiti

igrake kojima se igralo. Napravite od kartonskih kutija razliitih veliina
kutije za igrake, koje moete zajedno ukrasiti razliitim djeci omiljenim
slikama i naljepnicama. Nauite ga prvo uz pomo, a poslije samostalno
kako da igrake sortira u njih (npr. autii sa autiima ili transportna sredstva,
kockice sa kockicama, lutke sa lutkama...).
ienje kue Kada istite kuu ponudite djetetu krpu ili metlicu i zamolite
ga za pomo. Naroito u koliko ste kuu zaprljali tokom neke zajednike ili
omiljene aktivnosti... Uzmite sa djetetom krpu za prainu i nauite ga da
samo to radi. Sklanjajte i vraajte stvari na svoje mjesto. Tako uite dijete koja
su oekivanja i pravila u kui i uspostavljate rutine.
Koritenje kuanskih aparata - Pokaite djetetu kako ispravno koristiti TV,

DVD i kompjuter. Traite da Vam pomogne prilikom vaenja sua iz maine
za sue. Moete ukljuiti dijete u igru usisavanja kue, ak iako Vae dijete na
Va zahtjev samo pali i gasi usisiva.
Upotreba telefona - Kroz igru uloga nauite dijete ispravno koristiti telefon,
vjebajte utivo javljanje i primanje poruka. Nauite ga, zavisno od uzrasta,
svoj broj telefona i broj telefona bar jo jedne bliske osobe. Kroz igru sa
telefonom lako dijete moete nauiti brojeve, takoer stimuliete razvoj
govora, socijalizacije, te razvoj kognitivnih vjetina.
Poslovi u kuhinji - Pozovite dijete da se aktivno ukljui u pripremu jednostavnih

jela. Kuhanje moe biti izvrsna aktivnost za uenje matematike kroz primjer
vaganje hrane, te vjebanje fine motorike. Moe Vam uspjeno pomoi pri
pranju voa i povra, mijeanju namjernica itd. Nauite ga saprati sue,
posuiti ga, postaviti sto. Svi ovi poslovi djeluju izuzetno odgojno, ue djecu
samostalnosti, ali im daju i veliki nivo samopouzdanja. Ukljuite obavezno
dijete ako mijesite neko tijesto, svaki vid igre sa plastelinom ili tijestom
pospjeuje razvoj fine motorike i predkolskih vjetina.

5. ULOGA BRAT SESTRA PRIJATELJ

Braa ili sestre vane su osobe koje uveliko utjeu na cjelokupni razvoj Roditelj esto nije toga svjestan, a jo manje je spreman prihvatiti patnju koju
linosti, posebno u djetinjstvu. Osobine koje su vezane za karakter linosti doivljava starije dijete u toj situaciji.
kao to su razumijevanje i tolerancija, ali i agresivnost i stalna ljubomora, Osmogodinjak koji raste u zdravoj, emocionalno toploj obiteljskoj klimi, a
inat, povlaenje od odgovornosti, stiu se u porodici. Usko su povezane sa ima dvogodinjeg brata, na pitanje kada mu je najtee, odgovara tunim
odnosima izmeu brae i sestara. Ostaju trajne i u odrasloj dobi, utiu na glasom:
prilagoivanje i uspjenost u drutvenom i privatnom ivotu. Interesantno je
istai da se te osobine esto prenose s koljena na koljeno. Najtee mi je kad mama ljubi bracu i tepa mu: Sunce moje malo.
Dijete ne moete zatititi od promjena koje e dolazak novog lana porodice Bilo bi idealno da u svakodnevnom funkcionisanju i rutini kod prvoroenog
znaiti za njega. Na dolazak bebe posebno osjetljivo reaguju djeca izmeu djeteta ne dolazi do previe promjena. Dodatni problemi e se pojaviti, krene
dvije i etiri godine. Njihova linost je ve snano razvijena, vie nego kod li dijete u to vrijeme u vrti, dobije svoju sobu ili ga naprasno poaljete na
mlae djece. No, oni jo ne mogu, kao starija djeca, shvatiti da dolazak bebe dui period kod bake i djeda. Ono moe dobiti osjeaj odbaenosti da bi za
u kuu ne ugroava njihovo mjesto u porodici. Upravo djeca tog uzrasta brigu oko bebe ostalo vie vremena i prostora.
moraju nauiti da ne mogu vie biti centar panje i da ljubav roditelja moraju
dijeliti sa malim bratom ili sestrom. Pogreno je djetetu bebu nametnuti kao Neke tipine reakcije nakon roenja brata ili sestre su:
prijatelja u igri. injenica je da se starije dijete u principu ne moe igrati s
bebom. Mala beba trai svu roditeljsku panju i vrijeme. pojaani sukobi s roditeljima, dijete postaje zahtjevno, razdraljivo,
nervozno
Bebin pla moe jako smetati starijem bratu ili sestri.
pretjerana potreba za roditeljskom blizinom
Zato se ne treba zauditi postavi li dijete pitanje: Moemo li bebu vratiti
nazad? separacijski strah (strah od odvajanja od roditelja)
Ljubomora je potreba za iskljuivim posjedovanjem onog koga se voli (npr. zabrinutost
majke). Roditelji se najee ale na agresiju prema brai. Agresija djeteta ravnodunost
u osnovi je upravljena vie prema roditeljima, ali je dijete ne usmjerava
toliko prema roditeljima ve vie prema bratu ili sestri, u strahu da ne izgubi depresivno povlaenje
roditeljsku ljubav. skretanje panje na sebe, regresija na prijanje ponaanje (ponovno
Razliito postupanje roditelja prema djeci, oteava prihvatanje novopridolog tepanje, ponovno mokrenje), to je odraz djetetove potrebe da se roditelji
djeteta. Iznenadna promjena nivoa panje i zajednikog vremena, teko je za i dalje brinu o njemu jednako kao i o pridolom djetetu
dijete. To posebno pogaa djecu predkolske dobi. Istraivanja pokazuju da nona buenja i dolaenje u krevet roditeljima
se majke slino ponaaju prema djeci u istoj dobi, ali kad je rije o starijoj
djeci, zahtijevaju veu zrelost pa i malo dijete tada postaje veliko. Najee agresivno ponaanje prema novoroenetu koje treba odluno i jasno
oekuju da, kao stariji i pametniji, popuste i ponaaju se zrelije, a da se spreavati i ne ostavljati dijete nasamo s mlaim djetetom. Veina
pritom ne ljute i da nisu tuni ni razoarani zbog svog novog poloaja. To je emocionalnih potekoa je prolazna i najee se za nekoliko mjeseci
preveliko oekivanje koje dijete uglavnom ne moe ispuniti bez posljedica. ponu smanjivati i potpuno nestanu za godinu dana.
Aktivnosti koje mogu pomoi da dijete savlada ljubomoru: a. SVIJEST O DRUGOM
Pokaite djetetu koliko ga volite. Ta je potvrda posebno vana u poetku. Sa dvije godine dijete poinje otkrivati svoje individualne elje. Tada se
Uzmite album sa slikama prvog djeteta i priajte mu o vremenu kada je razvija svijest o sebi. U ovom periodu je znaajan uticaj okoline u kojem
ono bilo beba. Dijete e imati puno pitanja: to sam jeo? Jesam li i ja puno dijete odrasta na to kakav nain e razviti vlastitu individualnost. Kako
plakao? Jeste li i mene morali toliko nositi? Sa svakom isprianom priom dijete postaje svjesno sebe postepeno postaje svjesno i drugih osoba koje ga
bit e mu jasno da se s jednako mnogo ljubavi brinulo o njemu kao to se okruuju. Izgraivanjem kod djece dobre slike o sebi poveavamo njihovu
sada brine o njegovoj sestrici ili braci. motivaciju i uspjeh, a loom je smanjujemo. Socijalna iskustva koja dijete ima
sa drugom djecom direktno utiu na dalji razvoj miljenja i uenja konkretnog
U prvo vrijeme nakon roenja bebe, oevi mogu preuzeti vie brige za rjeavanja problema.
starije dijete. Dok majka doji bebu ili se o njoj mora brinuti, oevi mogu
nedostatak majine panje kod prvoroenog djeteta nadoknaditi na taj
b. RAZVIJANJE EMPATIJE
nain da se s njim intenzivno bave i preuzmu neke rituale, kao na primjer Zapamtite Vi ste model/uzor svom djetetu i usmjeravate ga od malih nogu
oblaenje ili odlazak djeteta na spavanje, ciljana igra samo nas dvoje. tako to Vaim ponaanjem postavljate norme i dajete primjere ponaanja
i shvatanja svijeta svom dijetetu. Razvijanje empatije trai vjebu i uenje.
Ukljuite starije dijete u brigu oko mlaeg - koliko za to pokazuje interes Razvija se oko tree godine. Razvoj empatije direktno utie na stvaranje
(moe pomagati oko kupanja, previjanja, hranjenja). emotivno tople osobe, na sposobnost tolerancije i sprijeavanje stvaranje
Prihvatite njegove privremene i povremene regresije u ponaanju stereotipa tokom odrastanja. Djeca u predkolskom periodu jo ue emocije i
(npr. elju da pije iz flaice iako je to ve inae prestalo, elju da proba ne treba od njih oekivati previe. Jedan od najeih savjeta je na vlastitom
majino mlijeko, elju da samo nosi pelenu, igra se sa zvekama i drugim primjeru uiti dijete kako i ta to znai osjeati emocije drugih. Pozitivnim
neprimjerenim igrakama i sl.). potkrijepljenjem djetetovog truda da razumije i saosjea se sa drugima
direktno utiemo na sticanje ove veoma vane vjetine za razvoj dobrih
Kad god moete, npr. kad beba spava, posvetite se samo starijem djetetu. emocionalnih veza sa drugima u budunosti.
Pospremite nekoliko sitnica da Vam se nau pri ruci u situacijama c. KONCEPT DIJELJENJA
(nezgodnim) kad Vai prijatelji, eto, zaborave da osim novog djeteta kojeg Od rane razvojne dobi uite svoje dijete recipronosti prvo ja pa ti, kroz
su doli vidjeti i donijeli mu poklon, imate i ono starije. hranu, igru, djeljenje igraaka... Jedna od vanih socijalnih vjetina je uenje
Kada Vam je potrebno vrijeme za brigu o mlaem djetetu organizirajte ekanja na red i dijeljenje panje, igrake ili bilo ega drugog sa nekim drugim
starijem u to vrijeme neku omiljenu aktivnost kako bi mu skrenuli panju djetetom. U predkolskom periodu strpljivost i nije uobiajena osobina kod
od mlaeg djeteta i sebe (omiljeni crtani fim, igre koje voli a za njih mu nije djece, s toga je potrebno djecu kroz razliite primjerene aktivnosti nauiti
potrebna vaa panja). ovoj vjetini.
Nakon to tako uspjeno savladamo prve godine, esto mislimo kako smo d. EKANJE NA RED
uspjeli savladati i problem ljubomore, ali to je daleko od istine. Sad ne ekanje na red je vrijedna vjetina koja olakava kasniju socijalizaciju djeteta,
samo da imate ljubomoru starijeg djeteta na mlae, nego i ljubomoru smanjuje stres i frustraciju pri aktivnostima kada se dijete igra sa drugima.
mlaeg na starije. Uenje dijeljenja treba zapoeti sa uenjem dijeljenja stvari (igraaka, pa tek
Kada su djeca starija, starije moe mlaemu itati neku slikovnicu ili ga onda npr. hrane, jer igrake koje podijele mogu dobiti nakon nekog vremena
nazad). ekanje na red je lake nauiti ukoliko je dijete ueno empatiji ili u
poduavati jednostavnim vjetinama (pod nadzorom roditelja), to moe
koliko ima iskustva u igranju sa drugom djecom u igrama koje zahtjevaju
pozitivno uticati na interakciju djece.
saradnju da bi bile zanimljive djeci.

6. POSTAVLJANJE GRANICA DJETETU ponaanje ponoviti. Npr. ako dijete ponovi psovku (iako apsolutno ne
zna ta te rijei znae), a Vi na to reagujete (nasmijete se ili korite dijete),
panjom koju ste pokazali za to ponaanje Vi ste ga potkrijepili, te e
a. OSNOVNA PRAVILA DOBROG RODITELJSTVA: se ponoviti. Sve to dijete radi, radi da bi zadobilo neki vid panje (Vau
reakciju).
1. Obasipajte dijete panjom, vokalnim potkrepljenjem/odobravanjem, 6. Dijete tj. ovjek uopte, najbolje reaguje na pozitivne konsekvence
ohrabrenjem, poljupcima i maenjem za sva prikladna/eljena ponaanja. (pozitivne posljedice koje prate neku radnju, kao to su odobravanje,
POHVALITE DIJETE KADA JE DOBRO, naglas primjetite, reagujte kada pohvala, osmijeh, nagrada, roditeljska i panja bliskih osoba) i tako
uradi neto to je prikladno, ono to elite i oekujete od njega, a ne DA najbre ui, jer dobije jasnu potvrdu da je ponaanje bilo prihvatljivo i/ili
samo REAGUJETE kada radi neto NEPRIKLADNO, NEELJENO! poeljno i da ga moe/ treba ponoviti.
2. Osnovna pravila kod odgoja djece su da se djeci kontinuirano prua 7. KAZNA nema dugotrajnog efekta na promjenu ponaanja i ne ui dijete
pozitivna panja i povratne informacije u vidu pohvale ili korekcije i novu vjetinu ili novo znanje (sem agresivnosti). Mnogo je efikasnije
modifikacije ponaanja koja nisu prikladna, kako bi ona bila svjesna ta potkrijepiti zamjensko ponaanje, pokazati djetetu ta oekujete od njega
ine korektno i ta se od njih oekuje, kako slijedei put da se ponaaju i kako, te kad to uradi, potkrijepiti ga. Samim tim ste ga neto nauili, a
u istoj ili slinoj situaciji. PANJA: korekcija i modifikacija nije isto to i neeljeno ponaanje e vremenom nestati (ako mu ne budete pridavali
kazna! Kada pogrijee, djeci treba odmah dati i obrazac primjerenog panje).
ponaanja koje se od njih oekuje. 8. Amerika asocijacija pedijatara preporuuje da djeca do 2 godine NE
3. Djeci je potrebno da znaju predvidjeti ta se od njih oekuje i kada. Jasne gledaju TV uopte jer im to odvraa panju od potrebne stimulacije za
rutine i dosljedna organizacija dana/noi (rutina i obaveze prije spavanja, razvoj (socijalizacije i razvoja govora). TV ne prua povratnu informaciju
spavanje, kupanje, obroci, itd.) ih umiruje i smanjuje nervozu i strah od niti je interaktivna, a djeci u ranoj razvojnoj dobi je interakcija
nepoznatog. Djetetu treba sigurna, predvidiva okolina/svakodnevnica sa najpotrebnija.
jasnom strukturom da bi se osjealo sigurno i nastavilo s istraivanjem i 9. Za dobar odgoj, roditelj treba 4 puta vie vremena da provede u
slobodnim razvojem. potkrepljivanju eljenih ponaanja i pokuaja nego u kanjavanju i
4. Dosljednost je jedna od najbitnijih i najteih stvari za roditelje. Kada preusmjeravanju da bi dijete nauilo prikladna ponaanja. Da li 4 puta
djetetu neto obeate ili ga uslovite (ako ne pojede supu, neemo ii u vie tokom dana hvalite/potkrepljujete/nagraujete dijete nego to
park), jako je bitno da ste dosljedni. Time uite Vae dijete ta da oekuje kudite/kanjavate?
i kako da se ponaa. 10. Obroci trebaju biti fokusirani na osamostaljivanje pri hranjenju i unoenje
5. Svako djeije ponaanje je ojaano/potkrepljeno/odobreno (te e se svih grupa hranjivih namirnica. Moraju biti uspostavljena jasna pravila
ponoviti u istoj ili slinoj formi) ili pak oslabljeno (nee se ponoviti, oko vremena, lokacije i oekivanih ponaanja za stolom. Praenje tih
postupno e izostati) sa konsekvencama/povratnim informacijama oekivanja treba uvijek potkrijepiti.
(ono to slijedi svaki djeij akt, radnju, ponaanje) koje se djetetu daju ** POTKREPLJENJE: maenje, pohvala, osmijeh, poljubac, kakiljanje,
svakodnevno, kroz nain odgoja. Ako neku radnju potkrijepite (time to igraka, slatki, zagrljaj, panja, igra, vokalno odobravanje (bravo,
date djetetu panju, bez obzira da li je pozitivna ili negativna) to e se to! nabaci 5, super, fantastino itd.)
7. PRIPREMA DJETETA ZA KOLU
Polazak u kolu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od vanih trenutaka u Prvi kolski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraeni strahom i neugodom.
ivotu. Dijete ulaskom u kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, Veina djece prihvati ovo novo ivotno razdoblje posve prirodno i smireno, no
izlae se sistemu vrijednovanja i natjecanja, uz mogunost doivljavanja isto tako ovo razdoblje moe biti teko, pogotovo onoj djeci koja do polaska
neuspjeha i kritike. U koli se prvi put susree s obavezama, s osjeajem u kolu nisu bila polaznici vrtia i kod kojih se javljaju strahovi od novog i
odgovornosti novom organizacijom ivota i novim nivoom samostalnosti. nepoznatog, te zbog razdvajanja od roditelja staratelja. Zbog ovih injenica
vrlo je vano prije polaska djeteta u kolu na odgovarajui nain procijeniti
Priprema djeteta za kolu poinje mnogo ranije od onog trenutka kada zrelost djeteta za kolu, a istovremeno otkriti i eventualne potekoe,
hronoloki dijete postaje kolski obveznik. Roditelji\staratelji osjeaju koje se u koli mogu jo vie produbiti te ih je potrebno pravovremenim i
istovremeno i ushienje i bojazan zbog polaska djeteta u kolu. Najvea najprimjerenijim postupcima otkloniti.
bojazan roditelja\staratelja je kako e se dijete predstaviti na testiranju
za upis u kolu i da li e izbor uitelja\uiteljice biti adekvatan, kao i da li e Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u kolu vrlo je sloeno.
sluati u koli. Zrelost za kolu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti razliitih fizikih
i psihikih funkcija djeteta koje e mu omoguiti optimalno savladavanje
Praksa pokazuje da relativno mali broj roditelja sistematski priprema dijete nastavnog plana i programa. Zrelost e ovisiti o biolokom razvoju, ali i o tome
za kolu. Djeca koja su obuhvaena predkolskim odgojem u vrtiima imaju koliko je okolina omoguila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima, koliko
bolju startnu poziciju za uspjean poetak kolovanja, jer su programi prikladne stimulacije u razvoju je dijete imalo. To je pojam kojim obuhvaamo
usmjereni na sveobuhvatni razvoj, a koncepcija boravka u struktuiranoj grupi tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost. Potrebno je poeti
predstavlja dobru pripremu za uenje u razredu. razvijati radne navike i samostalnost kod kue jo u ranoj dobi.
Veliki broj djece nije ukljuen u vrtie i toj populaciji djece treba posvetiti Roditelji kroz svakodnevne aktivnosti u i van kue, trebaju djecu da izlau
dodatnu panju kroz usmjeravanje roditelja/staratelja ta da rade kod kue, igrama koje podstiu razvoj optih znanja (npr. imena ivotinja, oglaavanje
kako bi se postigao odreeni stepen zrelosti djeteta za uspjeno ukljuivanje u ivotinja, boje, brojevi, slova, crtanje-pisanje, imena oblika, identifikacija i
kolu. Na prvom mjestu je neophodno istai postavljanje granica i potivanje opis radnji i zanimanja, suprotnosti i kategorije/slinosti predmeta, godinjih
pravila, i snalaenje u komunikaciji, vremenu i prostoru, istrajnosti u radu, doba, imena predmeta iz okoline, itd.).
odreeni stepen samostalnosti, razvijanje svijesti o grupi.

8. EMOTIVNE KRIZE KOD RODITELJA

1. Postavljanje dijagnoze. Roditelji iz straha esto izbjegavaju
a. DIJETE SA TEKOAMA postavljanje dijagnoze. Potrebno je istai vanost blagovremeno
IVOTNE PROMJENE, EMOTIVNE KRIZE I SUOAVANJE S postavljene pravilne dijagnoze. Pravilna dijagnostika ne mijenja
ISTINOM dijete, ona njegovo stanje objanjava te olakava ivot i djetetu i
roditelju, jer vodi do bre intervencije, terapije ili usluga potrebnih
Uspostavljanje doivotne dijagnoze djetetu je traumatian dogaaj za svakog djetetu.
roditelja. 2. Ukljuivanje u ranu intervenciju. Rana intervencija je mogua samo
ako se razvojne potekoe otkriju na vrijeme.. Nauno zasnovana rana
Zateen iznenadnom ivotnom promjenom roditelj prolazi kroz pet intervencija daje bolju prognozu kod mnogih razvojnih potekoa.
uobiajenih faza alosti (Kubler-Ross model):
3. Ukljuivanje u razliita udruenja za podrku djeci i roditeljima sa
1. ok i odbijanje da se prihvati istina potekoama.
2. Ljutnja i traenje krivca (grinja savjesti, bijes, krivljenje drugih ili sebe),
esta faza u kojoj i sam brak dolazi u pitanje Potraite roditelje koji se suoavaju ili su se suoili sa situacijom
slinom Vaoj i naite ne samo podrku ve i praktine informacije
3. Nagodba sa ivotom (Kad bi samo... ja bih onda...; Ako moje dijete koje e Vam pomoi.
ozdravi, ja u...)
4. Depresija 4. Podrka porodice i prijatelja
5. Prihvatanje injenica i poetak borbe i nastavak ivota Traite podrku od porodice i prijatelja. Oni Vam mogu pomoi
ne samo u rjeavanju praktinih situacija (briga o djetetu dok ste
Iako je u procesu alovanja neophodno proi kroz svih pet stadija, svaki odsutni i sl.), ve i u tome da vas sasluaju i prue podrku u smislu
roditelj to ini na svoj nain i u razliito vrijeme. Neki, naalost, i zaglave prihvatanja Vae situacije i traenja boljih rjeenja. Izbjegavajte
na jednom od stadija, ne doavi nikad do kraja ciklusa, tj. najbolje pozicije osobe koje su pesimistine i gledaju crno na stvari. Uz njih teko da
da pomognu svom djetetu. Vie o tome proitajte u Pitoljevi N. (2015). ete se oseati bolje, ma kako oni bili dobronamjerni.
Odstupanja u razvoju: ta treba znati; EDUS, Sarajevo. Kod prihvatanja djeteta sa posebnim potrebama ponekad je suoavanje sa
onim to ono moe da uradi znaajnije od onoga to ono ne moe da uradi.
ta uiniti da Vaem djetetu, ali i Vama kao roditelju bude bolje? Imajte to na umu, i moda e se neke nove mogunosti i lijepa iznenaenja
Roditelji esto osjeaju da su njihovi postupci odgovorni za djetetovo stanje. otvoriti pred Vama.
Bez obzira na to da li je utemeljen ili nije, osjeaj krivnje nee pomoi ni Vama,
ni Vaem suprugu ni Vaem djetetu, a svima moe nanijeti ogromnu tetu.
Umjesto da emocionalnu energiju troite na samokanjavanje, usredoite
se na pozitivne korake koje moete preduzeti da biste svom djetetu i svojoj
obitelji osigurali to bolju budunost.
Emocije koje moete osjeati ukoliko je Vae dijete roeno sa potekoama
Gnjev Oslobaanja
Prihvatite svoj gnjev kao normalnu pojavu, no uvidite da, jednako kao i osjeaj Ne potiskujte svoje strahove i nezadovoljstva - pretresite ih sa svojim
krivnje nije nimalo korisna emocija. Gnjev oduzima mnogo energije- energije partnerom, majkom, sestrom, najboljom prijateljicom, ljekarom, drugim
koju biste zapravo trebali usmjeriti svom djetetu i njegovim potrebama. enama koje su u slinoj situaciji. Voenje dnevika je jo jedan od naina za
Prolost ne moete promijeniti, no sposobni ste utjecati na budunost svojega izraavanje osjeaja i uklanjanje tjeskoba. Biljeite tekoe i napredak, to
djeteta. to ranije ponete raditi sa djetetom, vie rezultata e se moi postii. ste uinili i to je potrebno uiniti. Promotrite li svoj ivot na papiru, mogli bi
zakljuiti da i nije tako neizdriv.
ta rei drugima
Ne osjeajte se krivim ako ste previe uzrujani da biste bili sposobni drugima Vie pomoi
olakavati situaciju. Unato svim Vaim nastojanjima, uvijek e biti ljudi koji Ne moete sve sami. Ako ne moete platiti pomo pri obavljanju kunih poslova
e moda zbog vlastite nesigurnosti- izraavati grube i neuviavne primjedbe, i brizi za djecu, morat ete se osloniti na pomo prijatelja i lanova obitelji.
omalovaavati Vae dijete jer je drugaije i osjeati nelagodu u njegovoj Zbog toga se nemojte osjeati krivima dok god njihovo vrijeme i energiju ne
blizini. Bit e trenutaka kada ete i Vi i Vae dijete biti povrijeeni njihovom uzimate zdravo za gotovo. Iako ete moda osjeati da samo Vi imate koristi
netrpeljivou. Koliko god biste eljeli odgojiti ovaj svijet, to je nemogue. od te dobrote, osobe koje vam pomau u tome moda pronalaze jo vee
Morat ete nauiti hodati uspravne glave i ne obraati panju na ograniene zadovoljstvo. (Arlene Eisenberg, Heidi E. Murkoff, Sandee E. Hathaway: to
ljude do kojih ne moete doprijeti. oekivati od prve godine, 2002.).
Kako izai na kraj sa svim tekoama

Podizanje djeteta sa posebnim potrebama moe biti iscrpljujue i tjelesno i
emocionalno- osobito za majku, koja veinom nosi najvei teret odgovornosti,
ak i ako nije zaposlena izvan kue. Sve majke nailaze na tekoe pri podizanju
djeteta s tim da je Vama potrebno i neto vie:
Predah
Izaite bar na nekoliko sati, a dijete ostavite sa familijom, pouzdanom
dadiljom ili prijateljicom. Otiite na tranje, frizeru, kozmetiaru (dobar izgled
e biti psiholoki poticajan) ili u biblioteci potraite neku dobru knjigu. Ako
imate jo jedno dijete, svoje predahe pokuajte provesti s njim, od toga ete
oboje imati koristi. Ne osjeajte se krivom zbog ovoga i ne zapostavljajte svoj
brak/partnera. Gradite i zatite Va brak tako to ete i dalje imati vremena
da provedete samo sa suprunikom.

b. BEBI BLUZ
Postporoajna tuga, poznatija pod imenom bebi bluz, javlja se otprilike To su najee:
u prvim danima nakon poroaja i traje od nekoliko dana do nekoliko Zavretak trudnoe, Osjeaj antiklimaksa, Promjena arita panje,
sedmica. Najee se manifestuje kao emotivna preosjetljivost, poveana Boravak u bolnici, Povratak kui, Iscrpljenost, Nedovoljno sna, Tjelesna
razdraljivost, nagle promjene raspoloenja, plaljivost i pretjerana brinost. nelagoda ili bol, Osjeaj nesposobnosti, Osjeaj krivnje, aljenje za starim
Kod nekih mama, emocije su prilino zbrkane, a oscilacije osjeanja velike - nainom ivota, Nezadovoljstvo vlastitim izgledom, Izostanak potpore,
osjeanje sree i radosti se odjednom pretvara u tugu. Jako veliki broj majki Stres nevezan za dijete.
se nakon poroda ali na potrebu za plaem, nezadovoljstvo, tjeskobu i nagle
Premda je vrijeme jedini lijek za postporoajnu depresiju, ipak postoje naini
promjene raspoloenja tokom prve sedmice nakon poroaja.
da je ublaite (neki ljekari uspjeno primjenjuju postupno davanje sve veih
Ta majinska tuga povezana je sa hormonskim disbalansom (naglim doza hormona). Smjesta zatraite strunu pomo ako depresija traje due
padom estrogena i progesterona), te veinom nestaje za nekoliko dana, iako od par sedmica i ako je praena nesanicom (ne moete spavati ak i ako
neke ene povremeno osjeaju potitenost sve do este sedmice. dijete spava); nedostatkom apetita; gubitkom zanimanja za sebe i porodicu;
Veliki utjecaj na ovo stanje pored hormona imaju i neispavanost i fizika osjeajem beznaa, bespomonosti te osjeajem da ne upravljate sobom;
iscrpljenost, odnosno prilagoavanje bebinom ritmu hranjenja i spavanja. suicidalnim nagonom; eljom da dijete nestane ili da se uope nije rodilo;
Iako moda djeluje ozbiljno, ovakvo stanje ne traje dugo, a uz emotivnu drugim zastraujuim mislima ili strahovima, halucinacijama ili privianjima.
podrku najblie okoline i vie odmaranja veoma brzo prolazi samo od sebe. Ako ne znate kome biste se obratili, tada za savjet zamolite ginekologa, babicu,
Postporoajna depresija (dosta esta) vjeruje se da pogaa 25 posto ena patronanu medicinsku sestru, porodinog ljekara ili nazovite ustanovu za
koje su rodile prvi put i 20 posto ena nakon sljedeih trudnoa) te traje neto mentalno zdravlje. Za Va problem postoji rjeenje (Arlene Eisenberg, Heidi E.
due (esto u prvih est sedmica i moe potrajati mjesecima). Hormonalne Murkoff, Sandee E. Hathaway: to oekivati od prve godine, 2002.).
promjene nude jedno od objanjenja. Pretpostavka je da se osjetljivost
na hormonalne promjene razlikuje od ene do ene, barem djelomino
objanjava to zbog ega neke ene, uprkos svim hormonalnim promjenama
ne doivljavaju promjene raspoloenja. Depresija moe biti izazvana i
hormonalnim promjenama koje se dogaaju zbog odvikavanja od dojenja.
No vjeruje se da postporoajnoj depresiji pridonose i mnogi drugi faktori .
Neki od tih nehormonalnih faktora nude odgovor na pitanje zbog ega oevi
i majke koji posvajaju dijete i koji za svoje raspoloenje ne mogu optuiti
hormonalne promjene, takoer podlijeu takvoj depresiji.
9. ISHRANA VAEG DJETETA
a. DOJENJE
Majino mlijeko - najbolja prirodna hrana za bebe elja i namjera dojenja - klju uspjeha
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je iskljuivo dojenje u prvih 6 Dojenje je prirodni proces ali mora biti nauen. Samopouzdanje je klju
mjeseci ivota bebe. Iskljuivo dojenje podrazumijeva da dojene doji samo uspjeha dojenja. Uspjeno dojenje poinje majinom spoznajom i namjerom:
mlijeko svoje majke (ili druge dojilje), ili dobiva izdojeno mlijeko majke (ili elim da dojim svoju bebu! Zato, svi koji se bave pruanjem njege ili
dojilje), bez dodavanja druge tenosti ili vrste hrane. Majino mlijeko je tano poduavanjem trudnica, dojilja i brinu o novoroenadima, imaju vaan
prilagoeno potrebama novoroeneta, a ono pored hranljivih materija zadatak da promoviu i realiziraju
i tenosti sadri i antitijela koja slue kao zatita od infekcija. Dojenjem se
potiskuje nastanak alergija i pospjeuje emocionalni odnos izmeu majke i Deset koraka do uspjenog dojenja
djeteta. Za uspjeno dojenje potrebno je samo znati neke osnovne principe, po 1. Izraziti slubenu politiku podrke dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o
mogunosti i prije dojenja. Potrebno je znati i kako otkloniti neke eventualne kojoj trebaju biti redovito obavijeteni svi zaposleni zdravstveni radnici
probleme dojenja.
2. Educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku
Nastanak majinog mlijeka i sastav - nutritivna adekvatnost majinog podrke dojenju i u praksi
mlijeka 3. Informisati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja
U toku trudnoe u organizmu ene dolazi do promjena koje uzrokuju porast 4. Pomoi majkama da zaponu s dojenjem u roku od pola sata nakon
dojki. Odmah nakon roenja stvara se majino mlijeko. poroda
Kolostrum je prvo mlijeko koje se stvara u dojkama, jo tokom trudnoe, a 5. Nauiti majke tehnikama uspjenog dojenja i pomoi im da odre
potom u prvim danima dojenja. ute je do narandaste boje, a konzistencijom laktaciju ak i u situaciji kada su nakon poroaja odvojene od svojih
gust i ljepljiv. Sadri manje masti, a vie ugljikohidrata, proteina i antitijela beba
u odnosu na prijelazno i zrelo mlijeko. Kolostrum postepeno prelazi u 6. Ne davati novoroenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekuinu osim
prijelazno mlijeko tokom prve dvije sedmice nakon poroda. Nakon dvije majinog mlijeka, osim kada je to medicinski neophodno
sedmice stvara se zrelo majino mlijeko koje je plaviaste boje. Zbog toga 7. Organizirati zajedniki smjetaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata
se esto pogreno misli da je slabo ili nekalorino, meutim ono po dnevno
sastavu u potpunosti odgovara potrebama djeteta u tom uzrastu. Tokom ove
tranzicije, koncentracija antitijela u mlijeku se smanjuje, a dnevna koliina 8. Poticati dojenje na zahtjev - prema potrebi bebe (bez vremenski
proizvedenog mlijeka se poveava. odreenih intervala)
9. Izbjegavati koritenje dude/cucle varalice - umirivanjem djeteta dudom/
cuclom varalicom smanjuje se broj podoja
10. Pomoi osnivanje i njegovati saradnju s grupama za podrku dojenju i
upuivati majke da im se obrate prilikom izlaska iz bolnice.

Kako uspjeno dojiti minuta ili mnogo due, ali u svim situacijama treba majku pouiti efikasnom
dojenju. Neke bebe doje due, a neke krae. Bitno je samo ostaviti bebu to
Kad se kae ispravna tehnika pri dojenju, misli se na dvije stvari: due na jednoj dojci, a onda, eventualno, ponuditi i drugu. Valja imati na umu
da se dojka nikad ne moe isprazniti do kraja, jer se mlijeko uvijek stvara,
Kako majka dri bebu i ak i kad Vi vie ne moete nita izdojiti, beba moe povui jo mlijeka. Prva
Kako su bebina usta postavljena na dojku dva mjeseca dojenje se uhodava i zato je izuzetno vano dojiti na zahtjev
iako se moe initi da je to jako obavezujue za majku i da majka nita drugo
Kako dojiti bebu? ne radi po cijeli dan. Meutim, vremenom e beba sama prorijediti podoje.
U svim poloajima je vano da je majka oputena, da ima dobar oslonac Slobodnim dojenjem osigurava se dovoljno mlijeka i napredak bebe. Naime,
za lea, ruke itd. Nadalje, vano je da je beba dovoljno blizu dojke. Bebu se mlijeko se stvara prema zakonu ponude i potranje: koliko beba sie - toliko
moe podboiti jastucima ako je potrebno. Ne smije se vui samo bebina e se mlijeka proizvesti!
glava prema dojci, nego cijela beba, i to okrenuta i glavom i prsima i trbuhom Pad teine od vie od 7% u odnosu na poroajnu teinu u prvih pet dana
prema majci. ukazuje na neadekvatno hranjenje.
Dobro je mijenjati poloaje, pogotovo u prvim mjesecima, jer svaki poloaj
uzrokuje drugaiji pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet izvlaenja Hranjenje bebe izdojenim mlijekom
mlijeka iz pojedinih mlijenih kanala pa se smanjuje opasnost od zaepljenja. Postoje situacije kad ena jednostavno ne moe dojiti ili ne moe nastaviti
Prema podacima iz literature postoji oko pedeset poloaja za dojenje. Bez dojiti. U takvim situacijama majke su najee upoznate sa mogunou
obzira koji nain dojenja koji majka prakticira u svim je vano prinoenje hranjenja bebe adaptiranim mlijekom, no postoji jo jedna mogunost
djeteta dojci. hranjenja - svojim izdojenim mlijekom.
Prilikom dojenja potrebno je obezbijediti dotok mlijeka. Kod nekih ena, Runo izdajanje je najstariji, najekolokiji, najjeftiniji i najpraktiniji oblik
mlijeko moe potei gotovo istog trena kada bebu prinesu dojci, a kod nekih izdajanja. Osim runog, za izdajanje se koriste i razne mehanike i elektrine
moe potei kad beba dobro povue mlijeko iz dojke. Za dojenje morate izdajalice. Kod upotrebe ovih izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj
odvojiti vrijeme i mir, pronaite udoban poloaj, to moe biti leei ili sjedei istoi. Prije prve upotrebe izdajalice, najbolje bi je bilo sterilizirati. Svaki
poloaj. sljedei put, kako bi bila spremna za upotrebu, izdajalicu bi trebalo dobro
oprati deterdentom i vruom vodom, te temeljito isprati pod mlazom vrue
S obzirom da se uvoenjem krutog rasporeda zapravo smanjuje proizvodnju
vode. Nakon toga ju je najbolje staviti na papirnati runik da se osui.
mlijeka, preporuuje se slobodno dojenje, odnosno dojenje djeteta na njegov
zahtjev. Ono omoguava uspostavljanje pravilne ponude i potranje: svaki
put kada beba doji, izluuje se hormon prolaktin koji utjee na stvaranje
mlijeka. Zato bi trebalo dojiti kad god Vam dijete svojim gestama (stavljanje
ruice u usta, nemir, mljackanje, pla) daje do znanja da eli dojiti, a ne po
odreenom vremenskom rasporedu. Beba treba este podoje jer se majino
mlijeko lako probavlja, a esti podoji najbolje stimuliraju laktaciju. To znai
da moe traiti dojku i svakih 15 minuta ili ak napraviti razmake od dva ili
tri sata. Kako je ovo vrlo individualno, najbolji je savjet ne gledati na sat.
Kako ovo vrijedi i za trajanje podoja: ne postoji pravilo podoji mogu trajati 5
Majino mlijeko moe se pohraniti na sljedeim temperaturama: Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od tvrde plastike ili stakla,
sa vrstim poklopcem, ili u vreice posebno namijenjene uvanju majinog
a.) Kolostrum (prvo mlijeko, koje se stvara u prsima majke, mlijeka. Plastini spremnici bolji su od staklenih jer leukociti iz mlijeka
ute boje i gue od uobiajenog majinog mlijeka, sadri veliku prijanjaju na staklene stijenke i gube svoju djelotvornost. Obratite panju
koliinu antitijela neophodnih bebi) na plastiku koju koristite. Vie informacija moete nai na stranicama 33 i
34 ovog Kurikuluma. Takoer, budite svjesni da sve to unosite u svoje tijelo
na 27-32C 12 sati (hrana, alkohol, lijekovi) luite u mlijeku i dojite svom djetetu. Zdrav ivot i
b.) Zrelo mlijeko ( javlja se obino krajem prvog mjeseca dojenja, raznovrsna hrana je takoer jako bitan faktor.
bijelo plaviaste boje, bogato mastima, za razliku od prvog **Za sve dodatne informacije o tehnikama dojenja i izdajanja obratiti se nadlenoj
mlijeka koje sadri vie vode) patronanoj/medicinskoj sestri, babici.
1.) Na sobnoj temperaturi

Dijete koje ne doji
do 15C 24 sata Trudnicama koje, i nakon to su informirane o dojenju, odlue svoje
19-22C 10 sati novoroene hraniti mlijenom formulom, treba pruiti individualnu potporu
i informacije kako to uiniti ispravno i sigurno. To se takoer odnosi i na ene
25C 4-6 sati kod kojih dojenje nije mogue ili je kontraindicirano (npr. zbog lijekova koje
2.) U hladnjaku moraju uzimati), te na one ene koje moraju raditi izvan kue prije nego
njihova djeca navre est mjeseci, pa ih nisu u mogunosti hraniti iskljuivo
na temperaturi 0-4C do 8 dana dojenjem/majinim mlijekom, te moda trebaju dojenaku formulu za
3.) U zamrzivau: nadopunu dojenja dok su odvojene od svoje djece.
u pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka
(temperatura nije stalna zbog estog otvaranja
vrata hladnjaka) do 2 sedmice
u pretincu zamrzivaa koji je dio hladnjaka od dva dijela
(zamrziva ima posebna vrata) 3-4 mjeseca
u zamrzivau s konstantnim dubokim
smrzavanjem na -19C 6 mjeseci ili due
Tabela 7. Pohranjivanje majinog mlijeka

b. UVOENJE RAZNOVRSNIH VIDOVA ISHRANE Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o odreenim smjernicama i
potovati odreena pravila.
Prelaz sa dojenja na vrstu hranu
Obavezno pranje ruku prije pripreme namirnica kao i prije hranjena
U dobi od est mjeseci energetska vrijednost nutrijenata u majinom mlijeku djeteta. Pribor za jelo je plastina kaika za bebe, plastina tacna,
ili mlijenoj formuli vie nije dovoljna da zadovolji sve potrebe dojeneta za zdjelica i plastina aa za bebe iz koje e lake piti. Ovo posue nije
njegov uredan rast i razvoj. Potrebno je dojenetu obogatiti ishranu te se potrebno sterilizovati nego ga treba dobro oprati i osuiti.
uvodi dohrana. Dohrana je dodavanje neke druge hrane majinom mlijeku Kad hranite dojene stavite ga u stolicu za bebu i gledajte se licem u
ili mlijenoj formuli. lice ili ga drite u naruju u uspravnom poloaju. Atmosfera treba da
Poeti sa dohranom kada dijete na puni est mjeseci. Razlog za takav stav bude oputena, pristup miran, strpljiv i prilagoen ritmu gutanja svake
je nezrelost probavnog sistema djeteta kao i njegova fizika nespremnost kaike. I drugi lanovi porodice mogu jesti u isto vrijeme. Ne tjerajte
da prihvati dohranu, kao i veliki porast alergija na hranu u itavom svijetu. Vau bebu da pojede koliinu hrane koju Vi smatrate da treba pojesti.
Probavni sistem malog dojeneta nije dovoljno zreo i proputa nepreraene Nove namirnice uvoditi jednu po jednu, u poetku u obliku kaa i
sastojke hrane te postoji mogunost razvoja alergija koje se mogu ispoljiti miksanih pripravaka ali ne preguste, u malim koliinama (2-3 kaike
na koi, probavnom sistemu ili disajnom sistemu. po obroku), a potom poveavati koliinu do 125 ml, a potom do 250
U dobi od est mjeseci beba sazrijeva za hranjenje kaikom. Poinje da sjedi, ml. Namirnice uvoditi u razmaku od po 5-7 dana da bi se vidjelo da li ih
postoji koordinacija oiju, koordinacija pokreta, niu joj zubii, zanima je dijete dobro podnosi.
okolina i sve to moe da dohvati. Nekim bebama treba dosta vremena da
Nikada ne uvoditi dvije ili vie namirnica prvi put zajedno zbog
se naviknu na to, dok neke oduevljeno i zadovoljno prihvataju novu sonu
mogunosti intolerancije (alergija, osipa na koi, proljeva i povraanja).
hranu. Roditelji treba da budu izuzetno strpljivi, smireni, puni razumijevanja
i istrajni jer je to novo iskustvo i za njih i za bebu. Moe se desiti da beba u Djetetu se ne smije staviti previe hrane u usta jer ono mora nauiti
prvom pokuaju ak s gaenjem odbije hranu, ali ne treba odustajati. Za dan gutati. Stavljanjem kaikice u usta dijete e pokuati sisati.
dva e prihvatiti tu istu hranu. Period poetka dohrane je vrijeme uenja i za Smrznutu hranu nemojte koristiti.
roditelje i bebu. Djetetu treba dati vremena da se navikne na nove okuse, i Kaice se pripremaju bez dodatka soli, eera i zaina.
novi nain hranjenja, a esto sama beba daje odreene smjernice o tome koja Ne hranite dijete u leeem poloaju.
joj hrana najbolje odgovara i koju tolerie u odreenoj fazi razvoja.
Nikako ne prekidati dojenje ili davanje mlijene formule.
Uvoditi vodu i ajeve.
Med nikako davati djetetu prije tree godine.
Groice, ljenjake, tvrde bombone, kikiriki ne davati djetetu prije tree
godine jer lako mogu izazvati guenje.
PANJA: Ne poinjati sa dohranom prije 6-og mjeseca, uvodi se prema
kalendaru dohrane jedna do dvije namirnice sedmino (radi uoavanja
eventualnih alergijskih reakcija)
TABELA DOHRANE PO UZRASTU DOJENETA
6. mjesec 7. mjesec 8. mjesec 9. mjesec 10.mjesec 11.mjesec 12.mjesec 13.mjesec

itarice Kukuruzna krupica, Penino kruh, dvopek tjestenina mijeane itarice, dojenaki
brano ili pahuljice, brano, krupica muesli
ria, riine pahuljice ili pahuljice,
jeam, ra
voe kruke, banane, marelice, agrumi kotunjavo voe
jabuke breskve, ljive, (narana, (orah, ljenjak, badem)
trenje, dinje limun, grejp) -mljeveno
povre mrkva, koraba, krompir, graak, rajica kupus, kelj, lea, grah, slanutak (leblebija)
pinat, tikvice, mahune, poriluk
blitva brokula
meso bijelo pilee i tamno meso junetina, svinjetina,
puree meso, peradi govedina iznutrice
janjetina, teletina
riba bijela riba plava riba
jaja umance Bjelance
masnoe i ulje (maslinovo, maslac perin i bijeli sol i
zaini suncokretovo) luk zaini u malim
margarin koliinama
mlijeni svjei kravlji sir, vrhnje
proizvodi jogurt, kiselo
mlijeko
Tabela 8. Dohrana po uzrastu dojeneta

SPECIFINI PROBLEMI U ISHRANI DJECE I NAIN NJIHOVOG RJEAVANJA
PROBLEM NAIN NJEGOVOG RJEAVANJA

Odbija mlijeko Davati ga toplo, da pije na slamku, dati da
ga samo sipa iz male posude, dodati mlijeku
itarice, dati ga kao druge mlijene proizvode.
Pije mnogo mlijeka Ponuditi ga samo poslije jela, ne davati ga
izmeu obroka nego sok i vodu.
Odbija meso Davati ga sitno sjeckano, pasirano, meko pilee
ili meso od urke, dati ribu, dati jaje i maslac kao
zamjenu.
Odbija voe i povre Dati pire od krompira sa mlijekom, ponuditi
sitno sjeckano, svjee ili kuhano voe ili povre,
dodati svjee ili kuhano voe u itarice, u ele, u
sladoled, u puding.
Odbija hljeb i itarice Davati kuhane itarice tople (ne vrue), davati
groe ili svjee voe, itarice, dodati svjee ili
kuhano voe u itarice, ponuditi male komade
dvopeka sa maslacem.
Jede mnogo slatkia Ne kupovati ih, ne drati ih u kui, ponuditi
prirodne slatkie-voe, ne davati slatkie kao
mito za dobro ponaanje.
Tabela 9. Specifini problemi u ishrani djece i nain njhovog rjeavanja

Pravilna ishrana jedan je od najvanijih faktora i preduslova za normalno Postoji pet grupa hrane, koje su odreene prema hranljivim
funkcionisanje organizma. Svako nekontrolisano, prekomjerno ili nedovoljno materijama koje sadre. To su:
unoenje hrane u organizam, kao i unoenje hrane koja s obzirom na
nutritivni sastav ne udovoljava potrebama pojedinca, znatno ugroava
njegovo zdravlje. Poznata je injenica da prekomjerno uzimanje hrane izaziva Grupa l Hljeb i itarice
prekomjernu uhranjenost ili gojaznost, koje su preduslov za nastajanje niza
bolesti u kasnijoj ivotnoj dobi.
Grupa ll Voe i Povre
Grupa lll Meso, jaja,mahunarke
Grupa lV - mlijeko i mlijeni proizvodi
Grupa V Slatkii i masti
U nastojanju da imamo uravnoteenu i zdravu ishranu, unos namirnica iz

navedenih grupa mora biti rasporeen u tri glavna obroka i dvije uine.
Doruak, ruak i veera su glavni obroci. Osim toga, u toku dana morate imati
i dvije uine: jednu izmeu doruka i ruka i drugu izmeu ruka i veere.
Ako preskoite jedan od ovih obroka, naroito glavnih, naruit ete reim
ishrane.
Zajedniki obrok sa porodicom i prijateljima, najbolji je nain uivanja u hrani.
Slika 1.preuzeta iz knjige Ishrana djece,

autori: Stanivuk LJ. I Stojisavljevi D.

c. NAJUESTALIJI ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE OD

ROENJA DO POLASKA U KOLU
Anemija
Mogu postojati i sluajevi kada su dojena djeca anemina, a to su:
djeca roena prije termina koja nemaju dovoljne zalihe eljeza u

organizmu (najvei dio eljeza se akumulira tokom posljednjeg
tromjeseja trudnoe)
djeca roena s poroajnom teinom manjom od 3000 grama imaju

manje akumuliranog eljeza i kod njih postoji mogunost smanjen
vrijednosti eljeza u krvi
djeca majki koje imaju slabo kontrolirani dijabetes
djeca majki koje su imale teku anemiju tokom trudnoe
djeca hranjena kravljim mlijekom tokom prve godine ivota
djeca iz vieplodnih trudnoa
Pedijatar treba nadgledati ovu djecu, i u sluaju potrebe, davati im

zamjensko eljezo. Majkama se treba savjetovati da upranjavaju
uravnoteenu ishranu, bez potrebe da se izbjegavaju neka specifina
jela. Dojilje koje izbjegavaju meso, ribu, perad, jaja i mlijene
proizvode imaju znaajno vei rizik od nedostatka kalcija, eljeza i
vitamina B12, to moe uzrokovati zdravstvene probleme kod djece.
Pedijatar treba redovno promatrati ovu djecu i davati im vitamin B12,
zamjensko eljezo i kalcij, prema potrebi.
10. ZDRAVLJE
a. VAKCINACIJA Ostale reakcije:

Pojava odreenih stanja, npr. razdraljivost, umor, gubitak apetita,
Prva vakcina Vaeg djeteta povraanje, neutjeni pla (3 sata i due), tjelesna temperatura iznad 40 C
nekad se mogu povezati sa primanjem vakcine. Kad kaemo povezati,
Vakcine su djelotvone i sprijeavaju nastajanje bolesti samo ako Vae dijete
mislimo da se ova stanja mogu pojaviti kod djece brzo nakon vakcinacije,
redovito primi sve propisane doze vakcina u skladu s kalendarom vakcinacije.
stoga ih esto nazivamo oekivanim reakcijama ili nuspojavama. Vano je
znati da se vakcine protiv djeije paralize, hepatitisa B ili Hib-a ne povezuju
Dobrobiti vakcinacije: Zato se treba vakcinisati:
ni sa kakvim blagim, umjerenim ili ozbiljnim reakcijama, osim lokalnih
Vakcine date u prvih est mjeseci ivota tite Vae dijete od sedam ozbiljnih reakcija na mjestu uboda.
zaraznih bolesti koje uzrokuju bakterije i virusi. Godinama su te bolesti
pogaale i ubijale veliki broj djece i odraslih. Prije pronalaska vakcina, Mjere opreza
zbog posljedica djeje paralize godinje je umiralo oko 1700 osoba, a oko
Ako se dijete razboli onog dana kad mu je planirana vakcinacija, nadleni
37 000 je ostajalo paralizirano. Haemophilus influenzae tip b (Hib) bio je
ljekar e vjerojatno odgoditi vakcinaciju dok se ne oporavi. Dijete s blagom
najei uzronik bakterijskog meningitisa kod djece mlae od pet godina.
prehladom ili malo povienom tjelesnom temperaturom moe se vakcinisati
Prije pronalaska vakcine protiv difterije, od te bolesti je umiralo oko 15 000
istog dana ali ako je u pitanju ozbiljna bolest, bolje je saekati.
osoba godinje. Nijedna od ovih bolesti nije potpuno iskorijenjena. U sluaju
da prekinemo vakcinaciju, ove bolesti bi se mogle ponovo pojaviti. To se Ako je Vae dijete imalo jau reakciju na prethodnu dozu vakcine, obavezno
ve dogaa u nekim dijelovima svijeta. Potrebno je dijete dobro promatrati i razgovarajte sa nadlenim ljekarom. Savjetujte se ako je dijete sklono
pazite na ove navedene znake po primanju vakcine. alergijama, iako napominjemo da su alergijske reakcije na vakcine (praene
osipom, oteanim disanjem, slabou) rijetke. Savjetujte se s Vaim ljekarom
Neeljene reakcije (nuspojave) nakon vakcinacije u sluaju bilo kakve neeljene reakcije koja se javila nakon vakcinacije, kako
bi se ta reakcija evidentirala.
Kao i kod svakog lijeka, i kod vakcina postoji rizik od neeljenih reakcija.
Savjetujte se sa nadlenim ljekarom ako Vae dijete ima oslabljen imunitet,
Uglavnom se radi o blagim lokalnim reakcijama kao to su: otok, crvenilo i bol
dijagnosticirano hronino zdravstveno stanje, stalne probavne probleme,
na mjestu uboda, blago poviena temperatura. Neeljene reakcije javljaju
ako je nedavno primilo transfuziju krvi ili neki krvni proizvod.
se kod jednog od etvero vakcinisane djece. Reakcije se javljaju brzo nakon
vakcinacije i prolaze za dan dva.
Rijee se javljaju tee neeljene reakcije , kao to je alergijska reakcija na Kako vakcine djeluju?
neku komponentu vakcine (1 alergijska reakcija na milijun vakcinisanih). Vakcine se prave od oslabljenih ili umrtvljenih bakterija ili virusa koji uzrokuju
Alergijska reakcija obino nastaje brzo nakon vakcinacije. Zdravstveni navedene bolesti. Djetetov imuni sistem reagira na vakcine stvaranjem
radnici su educirani kako bi adekvatno reagirali u takvim sluajevima. Rizik antitijela (isto kao kad dijete preboli bolest), to znai da djetetov organizam
da bilo koja vakcina izazove tea oteenja ili smrt je veoma mali. Bolest razvija imunitet na bolest protiv koje se vakcinie, a da bolest pritome nije
moe djetetu prouzrokovati vie tete nego vakcina. prebolilo.

Vae dijete prima devet vakcina u periodu od roenja do navrenog

estog mjeseca. Ove vakcine tite Vae djete od sedam ozbiljnih bolesti:
Tuberkuloze
Hepatitisa B
Difterije, tetanusa i velikog kalja
Djeije paralize
Bolesti izazvanih Haemophilus-om influenzae tip b
Sve ove vakcine se mogu dati prilikom iste posjete lijeniku.Primanje nekoliko
vakcina istovremeno nije tetno za Vae dijete.
Obaveznim vakcinacijama djece od roenja pa do navrenog estog

mjeseca ivota, sprijeavamo nastajanje gore navedenih bolesti. Da
bi bila potpuno zatiena, djeca se moraju vakcinisati i nakon estog
mjeseca ivota, po vaeem kalendaru vakcinacije.
BCG (vakcina protiv tuberkuloze) daje se jedna doza, po roenju.

Ako dijete nije vakcinisano u porodilitu, treba ga vakcinisati u
Vakcinalnom centru najkasnije do navrene prve godine ivota.
Hepatitis B ( vakcina protiv hepatitisa B) daju se 3 doze: prva doza
po roenju, druga doza u 2 mjesecu ivota, trea doza u 6 mjesecu
ivota.
DTaP+IPV (vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kalja i djeije
paralize) daju se 3 doze: prva doza u 3 mjesecu ivota, druga doza u
4 mjesecu i trea doza u 6 mjesecu ivota.
Hib (vakcina protiv haemophilusa influenzae tip b) daju se 2 doze:
prva u 4 mjesecu ivota, druga u 6 mjesecu ivota
Slika 2. Neka od pitanja roditelja o vakcinisanju djece/ *Ovo moete kopirati i

podijeliti roditeljima u Vaem centru
b. KALENDAR VAKCINACIJE U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE / DISKTRIKTU BRKO i REPUBLICI
SRPSKOJ
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA FEDERACIJU I DISTRIKT BRKO
http://www.pharmamaac.com/Kalendar-Federation.387.0.html
Link 1. preuzeto sa web site-a PHARMAMAAC/ Institut za Javno zdravstvo
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA REPUBLIKU SRPSKU
http://www.pharmamaac.com/Kalendar-Republic-Sr.386.0.html
Link 2. preuzeto sa web site-a PHARMAMAAC/ Institut za Javno zdravstvo

11. AKTIVNOSTI U I VAN KUE

Najefikasniji nain uenja je uenje kroz igru i neposredno iskustvo. Djeca Kuhanje da razvijate imitaciju (prvo ja, gledaj me, pa ti: rezanje,
najintenzivnije ue u prvih est godina ivota. Roditelj je prvi i cjeloivotni pranje, mjeanje, sipanje, itd.), panju, uite boje, imenovanje hrane,
uitelj svom djetetu i toga mora biti svjestan od samog roenja djeteta. Za sparivanje (Stavi jagodu sa jagodom!, Stavi jabuku sa voem!),
djecu, ali i za roditelje zajednika igra ima neprocjenjivu vrijednost. Vrijeme praenje vokalnih komandi (Donesi mi mlijeko!, Vrati mlijeko u
puno zabave, provedeno u igri sa roditeljima su najbolji nain uenja. U friider!, Donesi mi kaiku!)
dananje vrijeme roditelji imaju jako malo vremena koje mogu provesti sa Presvlaenje/Kupanje da uite pokazati dijelove tijela, imenovati
djecom. Roditeljima treba pomoi da naue kako kvalitetno provesti vrijeme dijelove tijela i predmete koji se koriste u ovim aktivnostima, praenje
sa djetetom koliko god to trajalo, a da ga dobro organizuju i izvuku najvie vokalnih komandi tokom ovih rutina, vokalnu imitaciju, imitaciju sa
iz njega. Jedan od naina je osmisliti ukljuivanje djeteta u svakodnevne premetima i imitaciju s dijelovima tijela Uradi ovo: protrljajte kosu,
aktivnosti roditelja na zabavan nain. Svojim savjetom i podrkom, strunjaci Sad ti: (dijete imitira tu radnju), Uradi ovo: (potopite patkicu),
koji rade sa djecom trebaju pomoi u organizaciji i odabiru najboljih aktivnosti Sad ti (dijete uradi isto), Uradi ovo (razmaite kremu, pljeite po
koje se mogu provoditi u kui, ali i van nje. Odrasli se zaborave igrati. Ukoliko vodi, pokrijte oi rukama itd.)
ih podsjetimo na vanost igre, osjetit e koliko se mogu relaksirati, osjetiti
sretno, zadovoljno i sami bar malo usporiti ritam svakodnevnih obaveza Odlazak u etnju/park uite imenovanje predmeta iz okoline, uite
i briga. Vanost igre sa djetetom je u nainu zbliavanja sa djetetom te brojati zajedno (stepenice, korake, djecu na igralitu, automobile...),
stimulacija psiho socijalnog razvoja. Znanje steeno u igri i kroz neposredno igrajte se istraivaa,ganjajte se trite sa djetetom, nauite ga da
iskustvo je vrijednije od bilo ega drugog. prie drugoj djeci, inicira igru i konverzaciju, dijeli igrake, eka svoj
red na ljulju ili tobogan.
a. PRILIKE ZA UENJE U KUNOM AMBIJENTU ienje - ukljuite dijete u opte aktivnosti ienja (pospremanja)
Fleksibilnost u koritenju ivotnih situacija za uenje: kue/sobe. Time ete podstai imitaciju (date djetetu krpu da brie
Svaka ivotna situacija je ansa za uenje! Koristite situacije kao to su: sto ili prainu, kao i Vi) i razvoj krupne i sitne motorike.
Odlazak u samoposlugu da identifikujete boje (koja je ovo boja?
donesi mi neto plavo), brojeve, vjebate praenje vokalnih zahtjeva
(poslunost), razvijate imitaciju kod svog djeteta (guranje kolica,
prikupljanje namirnica, ekanje u redu, pakovanje i plaanje).
Pranje vea da identifikujete boje, uite sortiranje, i sparivanje
gardarobe (po vrsti, boji, po veliini: arape s arapama, majice s
majicama, crveno s crvenim, tatino s tatinim, itd.) imitaciju, praenje
vokalnih komandi (stavi sve arape u korpu, pokupi sve, daj mi
pantalone)
12. SIGURNOST
Bezbjednost dojenadi i djece je jedna od najveih briga roditelja. Rastui, djecu; redovno provjeravanje ispravnostI igraaka (ukloniti male i
beba sve vie i vie uiva u kretanju i akciji i pretvara se u malog istraivaa. polomljene dijelove); provjeriti sigurnost opreme za igranje; ukloniti
Neophodno je biti spreman za ovaj period i adaptirati dom za potrebe igrake koje eksplodiraju ili pucaju iz kue. Plastine kese ne smiju
djeteta, da bi se preventirale mogue nesree. Sva djeca zasluuju da ive u biti u blizini djece, one nisu za igru. Uvijek nadgledajte ime se Vae
sigurnoj sredini. Dunost roditelja/staratelja je da prepozna mogue razloge dijete igra!
za povrede i da pokua zatititi dijete od moguih povreda.
OPASNOST OD VODE
a. SIGURNOST U I VAN KUE
Djeca se rado igraju sa vodom; ne ostavljati dijete bez nadzora nad
kadom ili bazenom, ak ni sa velikom zdjelom (kanta, lavor, bure...)
Osnovni uslov za sprijeavanje nesree i povrede je: sa vodom jer lako moe doi do guenja; nadzirati pristup kupatilu
Nikada ne ostavljati bebu ili malo dijete samo u kui! ili wc-u kada su u pitanju vrlo mala djeca; igra blizu bazena, rijeke ili
Ne ostavljajte bez nadzora bebu sa djetetom koje je mlae od pet jezera bez nadzora odraslih je zabranjena.
godina!
Otri predmeti (noevi, makaze, alat itd.) ne smiju biti u djeijem
SIGURNOST U AUTOMOBILU (ILI NEKOM DRUGOM PRIJEVOZNOM
videokrugu ili na dohvat djetetu!
Oruje i pirotehnika sredstva nemaju mjesto u djetetovom domu!
SREDSTVU)
Nije sigurno voziti na biciklu bebu mlau od 1 godine; za stariju
OPASNOST OD POARA I OPEKOTINA djecu koristiti sigurno sjedalo na sredini bicikla i zatitnu kacigu;
uvijek koristiti sigurnosnu sjedalicu kada se beba/dijete vozi u autu
Paziti na nezatiene pei, grijalice ili druge aparate za grijanje u (specijalna sjedalica prilagoena uzrastu, ispravno privrena u
kui; nikada ne nositi ili piti vrue napitke u blizini bebe/djeteta; za kolima, ne starija od 5 godina); neophodno je upoznati saobraajne
potrebe kuhanja ukljuiti zadnje/udaljenije ringle, a na dovoljnoj propise o sigurnosti prevoenja beba/djece u autu; nikada ne
udaljenosti ostavljati posude sa vrelom hranom ili vrelim napitcima. ostavljati dijete samo u autu. Ne dozvolite djetetu da stoji izmeu
Brojeve telefona za hitne sluajeve istai na vidno mjesto blizu vozaevog/suvozaevog sjedita, dijete ma kog uzrasta mora biti
telefona; ibice i upaljai ne smiju biti u dosegu djece; elektrine na zadnjem sjeditu i vezano pojasem!
kablove i drugu opasnu opremu na adekvatan nain osigurati; imati
jedan ispravan ureaj za gaenje poara. OPA SIGURNOST U DOMAINSTVU
Redovno pranje ruku prije pripremanja hrane, nakon mijenjanja
SIGURNOST IGRAAKA I OPREME pelena ili nakon izlaska iz kue; ne stavljati nakit na bebin vrat ili
bilo koje druge stvari koje se mogu zakaiti za namjetaj i izazvati
Neophodno je obezbijediti igrake primjerene uzrastu djece;
guenje; ne ostavljati bebu na stolu za previjanje samu (uvijek
posebnu panju posvetiti razdvajanju igraaka za stariju i mlau

postoji prvi put za prevrtanje bebe); hrana (posebno kikiriki, ljenik,

tvrde bombone) moe dovesti do guenja; hranjenje bebe dok lei
ili tranje sa lizalicom u ustima nije sigurno za bebu/dijete; prozori,
stolovi, namjetaj otrih ivica i balkoni moraju biti osigurani kao
stepenice na poetku i kraju; ne preporuuje se upotreba raznih
hodalica.
ZA KRAJ NEOPHODNO JE POSTAVITI ODREENA PITANJA:

Da li je neki od ovih predmeta na dohvatu djetetu: otri predmeti,
smee, ventilator, lijekovi, sredstva za ienje, razni opasni sprejevi
i otvori, sitni predmeti (kao to su novii, etoni, olovke,...)?
Da li postoje zatite za elektrine utinice, brave na ladicama; da li
odrasli znaju pruiti vjetako disanje i prvu pomo?
Da li su u kui kuni ljubimci i na koji se nain njeguju?
Da li dijete razumije kada se kae ne; vrue; pazi?
BIBLIOGRAFIJA:
Doran, C.B., Emily V., Terry V.,Elaine F., Erica G.L. Amy R. (2001) Vi i Vaa beba, (2005.), Centar za porodicu i dijete, SAD
Uenje i odrastanje od novoroeneta do 36 mjeseci, Razvoj iz Eisenberg, A., Murkoff, H.E. &Hathaway,S.E.(2002.)to oekivati od
mjeseca u mjesec, VORT Corporation ,SAD prve godine? V.B.Z. Zagreb
Doran, C.B., Arocena M.,Terry V.A., i Erica G.L. (1995) Uenje i Eisenberg, A., Murkoff, H.E. &Hathaway,S.E.(2007.)ta da oekujete
odrastanje od 37 mjeseci do 60 mjeseca, Razvoj djeteta iz mjeseca u u drugoj i treoj godini, Kreativni centar, Beograd
mjesec, VORT Corporation,SAD Manojlovi, M., Mladenovi, U. (2001). Psihologija predkolskog
Parks, W.S.& Gillian M.D.,(2006) HELP kod kue - Materijali za deteta, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd
podrku porodicama koje imaju djecu uzrasta do tri godine, VORT Elkonjin, D. B. (1990). Psihologija deje igre, Zavod za udbenike i
Corporation, SAD nastavna sredstva, Beograd
Gilles J.(1995) HELP za predkolski uzrast - Aktivnosti kod kue, Early Help makes a difference, New York State Departmet of Health,
VORT Corporation, SAD Early Intervention program
Pitoljevi N.(2015) Rani razvoj djeteta: ta treba znati, EDUS, Miljkovi, D.: Zapisi iz tri enska kuta, IEP, Zagreb, 1997
Sarajevo
Zdrav ivot, br.40, Medical Intertrade, 2014
Pitoljevi N.(2015) Odstupanje u razvoju: ta treba znati, EDUS,
New EU rules to strengthen toy safety, European Commission, IP
Sarajevo
11908, 2011
Luki D.& Partalo S. Vodi za roditelje (Brini o sebi, Brinemo jedni o
drugima), Bosna i Hercegovina

TABELE SLIKE I LINKOVI:
Tabela 1. Teme sa poveznicom iz literature
Tabela 2. Mogui znakovi zastoja u razvoju prema razvojnim oblastima od

roenja do pete godine
Tabela 3. Crveno svijetlo znaci da neto nije u redu
Tabela 4. Lista simbola/brojeva koji oznaava o kakvoj plastici je rije
Tabela 5. Lista oznaka plastinih materijala
Tabela 6. Prikladne aktivnosti za djecu prema uzrastu od roenja do sedme

godine
Tabela 7. Pohranjivanje majinog mlijeka
Tabela 8. Dohrana po uzrastu dojeneta
Tabela 9. Specifini problemi u ishrani djece i nain njhovog rjeavanja
Slika 1. Preuzeta iz knjige Ishrana djece
Slika 2. Neka od pitanja roditelja o vakcinisanju djece
Link 1. Kalendar imunizacije za Federaciju i Disktrikt Brko
Link 2. Kalendar imunizacije za Republiku Srpsku

tampanje ove publikacije podrano kroz projekat
Podrka trajnim rjeenjima Revidirane strategije
za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma
kojeg finansira Evropska unija
Sadraj publikacije je odgovornost autora i ne odraava

zvanine stavove Evropske unije, UNHCR-a, UNICEF-a.

Kurikulum Za Roditelje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kurikulum Za Roditelje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kurikulum za edukaciju roditelja

od roenja djece do polaska u kolu

Dr. sci. Nirvana Pitoljevi

Autori : Nirvana Pitoljevi

Izdava: EDUS EDUKACIJA ZA SVE

Lektor: Elmedina Grobovi

tampa: Arch Design d.o.o. Sarajevo

Dizajn: Mirna esovi

Tira: 400 kom.

Godina izdavanja: 2015.

Sarajevo, 2015 www.edusbih.org www.unicef.ba

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 3

1. RAZVOJNA MAPA OD ROENJA DO 1 MJESEC str. 12 i 13;

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 5

2. ZNACI UPOZORENJA KROZ a. Kognitivni razvoj 25, 26

Sva se djeca ne razvijaju jednakim tempom, str. 131-204; str 77-124

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 7

3. IGRAKE, IGRE I a. Sportsko rekreativne aktivnosti 34 Obraeno u daljem tekstu

4. SAMOSTALNOST DJETETA 449/601; 450/6.02; 454/6.08; 458/6.12; 464/6.19;

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 9

5. ULOGA BRAT-SESTRA-PRIJATELJ a. Svijest o drugom 40/1.38; 71/1.77; 95/1.110; 114/1.138; 494/6.56;

6. POSTAVLJANJE GRANICA DJETETU a. Osnovna pravila dobrog str. 30-33

7. KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA a. Sastavljanje dijelova slike u

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 1

l. Razvoj panje i istrajnosti u 2/1.162; 3/1.164; 3/1.165; 5/1.168; 9/1.176; 11/1.181;

8. SUOAVANJE SA EMOTIVNIM a. ivotne promjene, emotivne

9. ISHRANA DJETETA a. Dojenje (prednosti i

10. ZDRAVLJE a. Vakcinacija

11. AKTIVNOSTI U I VAN KUE 20/1.197; 22/1.201; 23/1.203; 23/1.204; 28/1.214;

Tabela 1. Teme sa poveznicom iz literature

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 3

1. RAZVOJNA MAPA OD ROENJA DO 6-TE GODINE:

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 5

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 7

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

12-18 mjeseci (1 do 1,5 godina)

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 1 9

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

18-24 mjeseca (1,5 do 2 godine)

24-36 mjeseci (2 do 3 godine)

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2 1

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

36-48 mjeseci (3 do 4 godine)

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2 3

Indikatori tipinog razvoja djeteta ta moete uiniti da potaknete razvoj djeteta

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2 5

Kada govorimo o znakovima upozorenja, govorimo o nekoliko razliitih

Na ovom mjestu emo posebnu panju posvetiti znacima upozorenja u 1.

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2 7

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 2 9

CRVENO SVJETLO - ZNACI DA NETO NIJE U REDU

Beba ne poinje da brblja (bababa, tatata, mamamam) sa 12 mjeseci

Tabela 3. Crveno svijetlo znaci da neto nije u redu

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 3 1

Plastika koliko je praktina toliko moe i da bude tetna. Plastina ambalaa

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 3 3

a. SPORTSKO REKREATIVNE AKTIVNOSTI

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 3 5

K u r ikulum za edukaciju r o ditelja o d r o enja djece d o p o laska u k o lu 3 7

d. SPAVANJE e. SAMOSTALNOST IGRE

Pospremanje igraaka Uspostavite pravilo da dijete uvijek treba pospremiti