GLAGOLI (VERBA)

Latinski glagol ima:

1. dva broja (numerus): jedninu i mnoinu;

2. tri lica (persona);
3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;
4. tri naina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;
5. est vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur II ili egzaktni;
6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv i supin

Kad glagol dolazi u indikativu, konjunktivu ili imperativu, zove se odreen (verbum finitum), a kad dolazi u glagolskom
imenu, zove se neodreen (verbum infinitum

Glagolski se oblici grade od razlinih osnova:

1. prezentske (npr. od roadre: roga-),
2. perfektne (rogav-)
3. participske (rogato- od roga-to-).

Od prezentske osnove grade se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ, particip prezenta, gerund i
gerundiv.
Od perfekatske osnove grade se se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv perfekta aktiva.
Od participske osnove grade se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i infinitiv perfekta pasiva,
particip i infinitiv futura aktiva i supin

Da se upoznaju sve osnove za gradjenje glagolskih oblika, navode se za latinski glagol etiri oblika: prezent, infinitiv
prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo, rogate, rogavi, rogatum.

Prema prezentskoj osnovi dijele se glagoli na etiri konjugacije koje se najbolje vide u infinitivu prezenta.
U I konjugaciji prezentska osnova svrava se na -a, zato se zove a-konjugacija, npr. roga-re pitati;
u II konjugaciji na -e, zato se zove e-k onjugacija, npr. mone-re opominjati;
u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnika. Budui da izmeu osnove i nastavka dolazi kratak samoglasnik
(tzv. tematski), ta se konjugacija naziva i konjugacija s kratkim samoglasnikom, npr. scrib-e-re pisati ili na i ;
u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr. Puni-re

Pregled glagolskih oblika

Veina glagola I konjugacije svrava se u perfektu na -avi, a u participu perfekta na -atum. Zato se takvi glagoli navode
samo u 1. licu prezenta i infinitivu, npr. rogo, 1.
Isto tako, veina glagola IV konjugacije ima u perfektu zavretak -ivi, a u participu perfekta -itum. Takvi se glagoli zbog
toga navode ovako: -punio 4.
 Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

Indikativ rogo pitam mone -o scrib -o puni -o

prezenta roga -s pita mone -s scrib -i-s puni -s
roga -t pita mone -t scrib -i-t puni -s
roga -mus pitamo mone -mus scrib -i-mus puni -mus
roga -tis pitate mone -tis scrib -i-tis puni -tis
roga nt pitaju mone -nt scrib -u-nt puni -u-nt

Indikativ roga -ba-m pitah mone -ba-m scrib -e-ba-m puni-e -ba-m
imperfekta roga -ba-s pitae mone -ba- s scrib -e-ba-s puni -e-ba-s
roga -ba-t pitae mone -ba-t scrib-e-ba- t puni -e-ba-t
roga -ba-mus pitasmo mone -ba- mus scrib -e-ba-mus puni -e-ba-mus
roga -ba-tis pitaste mone -ba-tis scrib -e-ba-tis puni -e-ba-tis
roga -ba-nt pitahu mone -ba- nt scrib -e-ba-nt puni -e-ba-nt

Futur roga-bo pitat u mone -bo scrib-a- m puni -a-m

I roga -bi-s pitate mone -bi-s scrib -e- s puni -e-s
roga -bi-t pitat e mone -bi-t scrib-e- t puni -e-t
roga -bimus pitat emo mone -bi-mus scrib -e- mus puni -e-mus
roga -bi-tis pitat ete mone -bi-tis scrib -e- tis puni -e- tis
roga -bu-nt pitat e mone -bu-nt scrib -e-nt puni -e-nt

Imperativ I J. roga pitaj J. mone scrib -e puni

M. roga-te pitajte M. mone-te scrib -i-te puni -t

II J.roga-to pitaj mone -to scrib -i-to puni -to

roga - to neka pita mone -to scrib -i-to puni -to
M. roga - tote pitajte mone -tote scrib -i-tote puni -tote
roga - nto neka pitaju mone -nto scrib -i-nto puni -u-nto

Konjuktiv roge- m mone -a-m scrib-a-m puni -a-m

prezenta roge- s mone -a-s scrib -a-s puni -a-s
roge- t mone -a- t scrib -a-t puni -a-t
roge- mus mone -a-mus scrib -a-mus puni -a-mus
roge- tis mone -a-tis scrib -a-tis puni -a-tis
roge- nt mone -a-nt scrib -a-nt puni -a-nt

Konjuktiv roga-re- m mone-re-m scrib-e-re-m puni-re-m

imperfekta roga-re-s mone -re-s scrib-e-re- s puni-re-s
roga-re-t mone -re-t scrib-e-re-t puni-re-t
roga-re-mus mone-re-mus scrib-e-re-mus puni-re-mus
roga-re-tis mone -re-tis scrib-e-re-tis puni-re-tis
roga-re-nt mone -re-nt scrib-e-re- nt puni-re- nt

Glagolska Infinitiv prezenta:

imena roga-re pitati mone-re scrib-e-re puni-re

Particip prezenta:
roga-ns pitajui mone-ns scrib-e-ns puni-e-ns
(roga-ntis) onaj koji pita (mone-ntis) (scrib-e-ntis) (puni-e-ntis)

Gerund:
gen. roga-ndi pitanja mone-ndi scrib-e-ndi puni-e-ndi
dat. roga-ndo pitanju mone-ndo scrib-e-ndo puni-e-ndo
ak. roga-ndum pitanje mone-ndum scrib-e-ndum puni-e-ndum
abl. roga-ndo pitanjem, pitajui mone-ndo scrib-e-ndo puni-e-ndo
Oblici prezentske osnove

Pasiv

Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

Indikativ prezenta rogo-r bivam pitan ili mone-o-r scrib-o-r puni-o-r

roga-ris pitaju me mone-ris scrib-e-ris puni-ris
roga-tur ili pitam se mone-tur scrib-i-tur puni-tur
roga-mur mone-mur scrib-i-mur puni-mur
roga-mini mone-mini scrib-i-mini puni-mini
roga-ntur mone-ntur scrib-u-ntur puni-u-ntur

Indikativ imperfekta roga-ba-r bejah pitan ili mone-ba-r scrib-e-ba-r puni-e-ba-r

roga-ba-ris pitahu me ili mone-ba-ris scrib-e-ba-ris puni-e-ba-ris
roga-ba-tur pitah se mone-ba-tur scrib-e-ba-tur puni-e-ba-tur
roga-ba-mur mone-ba-mur scrib-e-ba-mur puni-e-ba-mur
roga-ba-mini mone-ba-mini scrib-e-ba-mini puni-e-ba-mini
roga-ba-ntur mone-ba-ntur scrib-e-ba-ntur puni-e-ba-ntur

Futur I roga-bo-r biu pitan ili mone-bo-r scrib-a-r puni-a-r

roga-be-ris pita e me ili mone-be-ris scrib-e-ris puni-e-ris
roga-bi-tur pita u se mone-bi-tur scrib-e-tur puni-e-tur
roga-bi-mur mone-bi-mur scrib-e-mur puni-e-mur
roga-bi-mini mone-bi-mini scrib-e-mini puni-e-mini
roga-bu-ntur mone-bu-ntur scrib-e-ntur puni-e-ntur

Konjuktiv prezenta roge-r mone-a-r scrib-a-r puni-a-r

roge-ris mone-a-ris scrib-a-ris puni-a-ris
roge-tur mone-a-tur scrib-a-tur puni-a-tur
roge-mur mone-a-mur scrib-a-mur puni-a-mur
roge-mini mone-a-mini scrib-a-mini puni-a-mini
roge-ntur mone-a-ntur scrib-a-ntur puni-a-ntur

Konjuktiv roga-re-r mone-re-r scrib-e-re-r puni-re-r

imperfekta roga-re-ris mone-re-ris scrib-e-re-ris puni-re-ris
roga-re-tur mone-re-tur scrib-e-re-tur puni-re-tur
roga-re-mur mone-re-mur scrib-e-re-mur puni-re-mur
roga-re-mini mone-re-mini scrib-e-re-mini puni-re-mini
roga-re-ntur mone-re-ntur scrib-e-re-ntur puni-re-ntur

Glagolska imena: roga-ri biti pitan mone-ri scrib-i puni-ri

Infinitiv prezenta

Glagolska imena: roga-ndus, -a, onaj koji mone-ndus, -a, scrib-ndus, -a, puni-ndus, -a,
Gerundiv um treba um um um
da se pita
Oblici perfektne osnove

aktiv

Konjugacija I: Konjugacija II: Konjugacija III: Konjugacija IV:

Indikativ perfekta rogav-i upitao sam monu-i scrips-i puniv-i

rogav-isti monu--isti scrips-isti puniv-isti
rogav-it monu--it scrips-it puniv-it
rogav-imus monu--imus scrips-imus puniv-imus
rogav-istis monu--istis scrips-istis puniv-istis
rogav-erunt monu--erunt scrips-erunt puniv-erunt

Indikativ rogav-era-m bijah upitao monu-era-m scrips-era-m puniv-era-m

pluskvamperfekta rogav-era-s monu-era-s scrips-era--s puniv-era-s
rogav-era-t monu-era-t scrips-era--t puniv-era-t
rogav-era-mus monu-era-mus scrips-era--mus puniv-era-mus
rogav-era-tis monu-era-tis scrips-era--tis puniv-era-tis
rogav-era-nt monu-era-nt scrips-era--nt puniv-era-nt

Futur II rogav-er-o budem monu-er-o scrips-er-o puniv-er-o

rogav-eri--s upitao monu-eri-s scrips-eri-s puniv-eri--s
rogav-eri-t monu-eri-t scrips-eri-t puniv-eri--t
rogav-eri-mus monu-eri-mus scrips-eri-mus puniv-eri--mus
rogav-eri--tis monu-eri-tis scrips-eri-tis puniv-eri--tis
rogav-eri--nt monu-eri-nt scrips-eri-nt puniv-eri--nt

Konjuktiv perfekta rogav-eri--m monu-eri-m scrips-eri-m puniv-eri--m

rogav-eri--s monu-eri-s scrips-eri-s puniv-eri--s
rogav-eri--t monu-eri-t scrips-eri-t puniv-eri--t
rogav-eri--mus monu-eri-mus scrips-eri-mus puniv-eri--mus
rogav-eri--tis monu-eri-tis scrips-eri-tis puniv-eri--tis
rogav-eri--nt monu-eri-nt scrips-eri-nt puniv-eri-nt

Konjuktiv rogav-isse-m monu-isse-m scrips-isse-m puniv-isse-m

pluskvamperfekta rogav-isse-s monu-isse-s scrips-isse-s puniv-isse-s
rogav-isse-t monu-isse-t scrips-isse-t puniv-isse-t
rogav-isse-mus monu-isse-mus scrips-isse-mus puniv-isse-mus
rogav-isse-tis monu-isse-tis scrips-isse-tis puniv-isse-tis
rogav-isse-nt monu-isse-nt -nt puniv-isse-nt

Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse

Oblici participske osnove pasiv

Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

Indika rogatus,a,u sum upitan monitus sum scriptus sum punitus, sum
m es sam , es ,-a, -um es -a, -um es
tiv
est ili upitali -a, -um est est est
perfek su me
ta moniti, sumus scripti, sumus puniti, sumus
rogati,ae, - sumus -ae, -a estis -ae, -a estis -ae, -a estis
a estiss sunt sunt sunt
sunt
 Indika rogatus eram bejah monitu eram rogatus eram rogatus eram
-a, -um eras upitan s eras eras eras
tiv
erat ili bili su -a, -um erat -a, -um erat -a, -um erat
pluskv me
amper upitali moniti eramus rogati eramus eramus
-ae, -a eratis -ae, -a eratis rogati eratis
fekta rogati eramus erant erant -ae, -a erant
-ae, -a eratis
erant

Futur ero budem ero scriptus ero punitus ero

rogatus eras upitan monitus eras -a, -um eras -a, -um eras
II
-a, -um erit -a, -um erit erit erit

erimus erims scripti erimus erimus

rogati, eritis moniti eritis -ae, -a eritis puniti eritis
-ae, -a erunt -ae, -a erunt erunt -ae, -a erunt

konju sim sim sim sim

rogatus sis monitus sis scriptus sis punitus sis
ktiv
-a, -um sit -a, -um sit -a, -um sit -a, -um sit
perfek
ta simus simus simus simus
rogati sitis moniti sitis scripti sitis puniti sitis
-ae, -a sint -ae, -a sint -ae, -a sint -ae, -a sint

pasiv essem essem essem essem

rogatus esses monitus esses scriptus esses punitus esses
konju
-a, -um esset -a, -um esset -a, -um esset -a, -um esset
ktiva
perfek simus simus simus simus
rogati sitis moniti sitis scripti sitis puniti sitis
ta -ae, -a sint -ae, -a sint -ae, -a sint -ae, -a sint

partici rogatus, -a, -um monitus, -a, -um scriptus, -a, -um punitus, -a, -um
p upitan, -a, -o
perfek
ta
pasiva

Infiniti rogatum -am, -um (-us, -a, - monitum, -am, -um (-us, - scriptum -am, - punitum -am, -um (-
v um) esse a, -um) esse um (-us, -a, -um) us, -a, -um)esse
perfek esse
ta
pasiva

Partici rogaturus, -a, -um, moniturus-a, -um scripturus-a, -um puniturus-a, -um
p onaj koji e pitati
futura
aktiva

Infiniti rogaturum, -am, -um moniturum -am, -um scripturum -am, - puniturum -am, -um
v (-us, -a, -um) esse (-us, -a, -um) esse um (-us, -a, -um) esse
futura (-us, -a, -um) esse
aktiva

rogatum monitum scriptum punitum

Supin rogatu monitu scriptu punitu

Glagoli III konjugacije na -ioNeki se glagoli III kortjugacije svravaju na -io; to i u prezentskoj osnovi
ponajvie gube kad za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:
Indikativ prezenta:
Aktiv Pasiv
capi-o (uzimam) capi-or
capi-s cap-e-ris
capt-t cdpi-tur
capi-mus capi-mur
capi-tis cam-mini
capi-unt capi-u-ntur

Imperfekt akt.: capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebdris itd.

Futur I akt.: capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.
Infinitiv prez. akt. cap-ere; pas. cap-i
Imperativ I: cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto
Particip prezenta: capi-ens, -entis
Gerundiv: capi-end-us, -a, -um
Verba deponentia

Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali znaenje| aktivno. Oni su, tako rei, odloili pasivno znaenje pa se pog
tome zovu odloni glagoli (verba deponentia). Od aktivnih oblika imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura
aktiva. Pasivno znaenje ima jedino gerundiv. Deponentia se konjugiraju jednako kao i obini glagoli u pasivu.
Navodimo ih u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i I. licu perfekta, npr.:

hortor, hortari, hortatus sum sokoliti

vereor, vereri veritus sum potovati; bojati se
loquor, loqui, locutus sum govoriti
partior, partiri. partitus sum dijeliti

Imperativ deponentnih glagola

 I konjugacija: hortare sokoli, hortamini sokolite
II konjugacija: verere putuj, veremini potujte
III konjugacija: loquere govori, loquimini govorite
IV konjugacija: partire dijeli, partimini dijelite

Verba semideponentiaVerba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove aktivni, a u
perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s aktivnim znaenjem, npr:

audeo, audere, ausus sum usuditi se

gaudeo, gaudere, gavisus sum radovati se
soleo, solere, solitus sum obiavati

Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala).

Pomoni glagol: sum, esse, fui biti

Indikativ Konjuktiv

Prezent sum jesam, sam sim

es sis
est sit
sumus simus
estis sitis
sunt sint

Imperfekt eram bejah essem

eras esses
erat esset
eramus essemus
eratis essetis
erant essent

Futur I ero biu

eris
erit
enmus
eritis
erunt

Perfekt fui bio sam fuerim

fuisti fueris
fuit fuerit
fuimus fuerimus
fuistis fueritis
fuerunt fuerint

Pluskvamperfekt fueram bejah bio fuissem

fueras fuisses
fuerat fuisset
fueramus fuissemus
fueratis fuissetis
fuerant fuissent

Futur II fuero budem (bio)

fueris
fuerit
fuerimus
 fuentis
fuerint

Imperativ I. II.
Jedn. esto budi
2. es budi! esto neka bude!
3.- estote budite!
Mno. 2. este budite! sunto neka budu!
3.

Particip fut. akt. futurus, -a, -um koji e biti, budui

Infinitiv prez. esse
Infinitiv perf. fuisse
Infinitiv fut. futurum, -am, -um esse ili fore

Sloenice glagola esse

 absum, abesse, afui biti odsutan praesum, praeesse, praefui biti na elu
adsum, adesse, affui biti prisutan prosum, prodesse, profui koristiti
obsum, obesse, obfui koditi

Particip prezenta imaju samo sloenice praesum i absum: praesens, gen. praesentis prisutan; absens,
gen. absentis odsutan.
Prosum je postalo od pro(d) i sum. Krajnje d javlja se samo ispred e. Prema tome glasi prezent:

prosum prosumus Imperfekt: proderam itd.

prodes prodestis Futur I: prodero, proderis itd.
prodest prosunt Perfekt: profui itd

Possum, posse potui (moi) u prezentskoj osnovi postalo od pot(e) + sum. U oblicima te osnove ostaje pot-
pred samoglasnikom e; ispred s krajnje t prelazi u s, pa odatle ss.
U perfektnoj osnovi taj glagol nije sloenica glagola esse, nego uzima osnovu nestaloga glagola potere.

Indikativ Konjunktiv

Prezent possum mogu possim

potes possis
potest possit
possumus possimus
potestis possltis
possunt possint

Imperfekt poteram mogah possem

poteras posses
poterat posset
poteramus possemus
poteratis possetis
poterant possent

Futur I potero moi u

poteris
poterit
poterimus
poteritis
poterunt

Perfekt potui mogao sam potuerim

potuisti potueris
potuit potuerit

Pluskvamperfekt potueram bejah mogao potuissem

potueras potuisses
potuerat potuisset
 Futur II potuero budem mogao,
potueris uzmognem
potuerit

Infinitiv prezenta: posse

Infinitiv perfekta: potuisse

fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentska fer-, perfektna tul-, particip perfekta latus.

Prezent:

Indik. akt. Konj. akt. Indik. pas. Konj. pas.

fero feram feror ferar

fers feras ferris feraris
fert ferat fertur feratur
ferimus feramus ferimur feramur
fertis feratis ferimini feramini
ferunt ferant feruntur ferantur

Imperfekt:

ferebam ferrem ferebar ferrer

itd. itd. itd. itd.

Futur I akt. Futur I pas. Imper. I Imper. II

feram ferar fer ferto ferto fertdte ferunto

feres fereris ferte
feret feretur
itd. itd.

Infinitiv prezenta aktiva: ferre

Infinitiv prezenta pasiva: ferri
Infinitiv perfekta aktiva: tulisse
Infinitiv perfekta pasiva: latum, -am, -um esse

Ostali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.

Jednako se konjugiraju sloenice:

affero, afferre, attuli, allatum donijeti infero, inferre, intuli, illatum, unijeti
aufero, auferre, abstuli, ablatum odnijeti offero, offerre, obtuli, ablatum nuditi
differo, differre, distuli, dilatum odgoditi; razlikovati se refero, referre, rettuli, relatum natrag nositi, javljati
effero, efferre, extuli, elatum iznijeti Ovamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatum dii

Volo velle volui hteti nolo, nolle, nolui ne hteti malo, malle, malui voleti

Indikativ prezenta: volo nolo malo

vis non vis mavis
vult non vult mavult
 volumus nolumus mdlumus Futur I:
vultis non vultis mavultis
volunt nolunt malunt volam nolam malam
voles noles males
Konjunktiv prezenta: volet nolet malet itd.
itd. itd.
velim nolim malim
velis nolis malis Infinitiv prezenta:
velit nolit malit
velimus nolimus malimus velle nolle malle
velitis nolitis malitis
velint nolint malint Imperativ:

Indikativ imperfekta: I -- noli --

-- nolite --
volebam nolebam malebam II -- nolito --
volebas nolbas malebas -- nolitote --
itd. itd itd.
Perfekt:
Konjunktiv imperfekta:
volui nolui malui
vellem nollem mallem voluisti noluisti maluisti
velles nolles malles itd. itd. itd.
vellet nollet mallet
itd. itd. itd.

Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove

eo, ire, ii, itum ii

Indikativ Konjunktiv Indikativ Konjunktiv

Prezent Pluskvamperfekt

eo idem eam ieram bijah iao issem

is eas ieras isses
it eat itd. itd.
imus eamus
itis eatis Futur II
eunt eant
iero budem iao
Imperfekt ieris
itd.
ibam iah irem
ibas ires Imperativ
ibat iret
ibamus iremus I II
itd. itd. i idi ito
- ito
Futur I ite idite itote
- eunto
ibo ii u
ibis
 ibit Particip prezenta
ibimus iens, euntis idui
ibitis onaj koji ide
ibunt
Gerundiv
Perfekt eundus, eunda, eundum

ii iao sam ierim Infinitiv perfekta aktiva

isti ieris isse
iit ierit
iimus ierimus Supin
istis ieritis
ierunt ierint I II
itum itu

U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivu pluskvamperfekta ii pred s stee se u i.

Glagol eo je neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur, itum est.
Jednako se konjugiraju i sloenice:

abeo, -ire, -ii, -itum odlazim obeo obilazim; umirem

adeo pristupam pereo pogibam
axeo izlazim praeterreo mimoilazim
ineo ulazim redeo vraam se
intereo propadam transeo prelazim

fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se

Glagol fio slui kao pasiv glagolu facio, 3. feci, factum initi. Po tvorbi svojih oblika taj glagol pripada meu verba
semideponentia.

Indikativ Konjunktiv

Prez. fio, fis, fit fiam, fias, fiat,

, , fiunt fiamus, fiatis, fiant

Imperf. fiebam, fiebas itd. fierem, fieres, fieret itd.

Fut. I fiam, fies itd.

Perfekt factus sum itd. factus sim itd.

Infinitiv prez.: fieri

Infinitiv perf.: factum, -am, -um esse

Infinitiv fut.: futurum, -am,. -um esse ili fore

Gerundiv: faciendus, -a, -um

Nepotpuni glagoli (Verba defectiva

 coepi, coepisse poeo sam
memini, meminisse sjeam se
odi, odisse mrzim

Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt ima znaenje prezenta (perfectum praesens),
pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a futur II znaenje futura I.
Glagol coepi ima perfektno znaenje a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. poinjem.

Indik. perf. coepi memini odi

Konj. perf coeperim meminerim oderim

Indik. pluskpf coeperam memineram oderam

Konj. pluskpf. coepissem meminissem odissem

Futur II coepero meminero odero

Imperativ -- memento, mementote --

Infinitiv perfekta coepisse meminisse odisse

Part. perf. pas. coeptus, -a, -um -- --

Part. futura akt. coepturus, -a, -um -- osurus, -a, -um

inquam kaem

Prezent: inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt

Imperfekt: inquiebat
Futur I: , inquies, inquiet
Perfekt: inquit

salve! salvete! zdravo! dobro doao! pri dolasku

vale! valete! zdravo!
ave! avete! zdravo! budi pozdravljen! pri odlasku

Bezlini glagoli (Verba impersonalia)

Bezlini glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dele se u prave i neprave. Pravi su oni koji se
upotrebljavaju samo bezlino, a nepravi su postali od glagola koji se upotrebljavaju i lino s razlinim znaenjem.

Pravi su: Nepravi su:

decet, 2. decuit dolikuje iuvat me, 1. iuvit godi mi;

dedecet, 2. dedecuit ne dolikuje uporedi iuvo, 1. iuvi, iutum pomagati

licet, 2. licuit ili licitum est slobodno je apparet, 2. appdruit jasno je;

oportet, 2. oportuit treba isp. appareo, 2. apparui pokazati se