Professional Documents
Culture Documents
Gordon R. Veinrajt Govor Tela PDF
Gordon R. Veinrajt Govor Tela PDF
To je
govor tela. Svaki put kada sa nekim razgovaramo, telo
potpomae ono to govorimo desetinama malih gestova,
migova, promenama u dranju i izrazu lica. injenica da svi ve
znaju govor tela nee vam smetati da nauite da ga govorite
efektnije. Zbog toga je ova knjiga i nastala.
Veina Ijudi ne shvata koliko koristi ovaj nemuti jezik svaki
put kada komunicira sa drugom osobom. Koriste ga nesvesno.
Pa tako i vi. Verovatno i vi, takoe, ne shvatate da je mogue
koristiti govor tela efektnije. Ova knjiga e vas ubediti u
suprotno. Ako je proitate paljivo i iskoristite uputstva,
posebno vebe i eksperimente koje sadri, shvatiete da ste
postali vetiji u korienju govora tela. I takode, da ste vetiji u
razumevanju naina na koji ga drugi ljudi koriste.
U poslednjih dvadeset godina, a ponajvie tokom poslednjih
deset, sprovedena su brojna istraivanja u domenu neverbalne
komunikacije. Pregaoci iz razliitih disciplina psihologije,
sociologije, antropologije i iingvistike su prouavali aspekte
Ijudskog ponaanja koje vri neku funkciju pri komunikaciji.
Kao rezultat toga, danas znamo mnogo vie o ijudskoj
interakciji na najniem nivou nego pre. U mnogo sluajeva, ono
za ta smo znali da je tano na osnovu zdravog razuma potvrdilo
se, ali u nekima nije.
Svrha ove knjige je da se istrai ovo polje u razvoju i otkrije
ta se nauilo, kao i da proceni praktinu primenljivost i
implikacije ovog novosteenog znanja. U prolosti smo imali
tendenciju da na komunikaciju meu ljudima gledamo
iskljuivo kroz korienje jezika. Vreme je da se ozbiljnije
pozabavimo uticajem neverbalnih faktora u interakcij licem u
iice.
Ova knjiga takoe eli da objasni ono to se saznalo iz
istraivanja o vetinama i tehnikama govora tela kao to su
5
GOVORTELA
VEBA: U TA ONIGLEDAJU?
Sledei put kada budete na javnom mestu, npr. u baru ili u
restOTanu, posmatrajte druge prisutne Ijude najdiskretnije gto
moete. Obratite panju na to kako se gledaju dok razgovaraju.
Obratite panju i na duinu kontakta oima (nema potrebe da
merite vreme, samo obratite panju na to da li su pogledi dugi ili
kratki). Da li provode sve vreme gledajui jedno u drugo ili
gledaju i u drage prisutne Ijude? Da li provode dosta vremena
posmatrajui objekte u prostoriji? Kako reaguju kada neko ude
ili izade? Koja vrsta Ijudi gleda jedno u drago najvie (i
najmanje) dok razgovara? Na koji nain se Seme kontakta oima
razlikuju meu ljudima koji sede jedno pored dragog od onib
koji sedejedno preko puta drugog? ta jo primeujete u vezi sa
emama kontakta oima?
Ako ostali primete da ih diskretno posmatrate, bilo bi
preporuljivo da na neko vreme napustite svoju studiju. Razlog
je to to Jjudi mogu da reaguju na neoekivane naine, ako ib
posmatrate. Nekima bude neprijatno, neki e pomisliti da ste
ekscentrini, a ostali bi moda mogli da postanu netrpeljivi pa
ak i agresivni.
Verovatno e vam biti od pomoi ako budete zapisivali svoje
reakcije i zakljuke u vezi sa ovim vebama dok itate knjigu.
Moete ih i snimati na kasetu. Na taj nain e vae prouavanje
govora tela biti olakano.
Pa, ta ste zakljuili? Verovatno neke od sledeih teza:
1. Kada ljudi razgovaraju, ne gledaju se sve vreme,
ve u seriji isprekidanih pogleda.
2. Na mestima kao to su barovi ili restorani, neko
vreme e provesti posmatrajui prisutne, posebno one
privlane ili one kojt se neobino ponaaju (pijance, iii
one koji se svaaju sa kelnerom).
3. Osim u sluaju kada su ovi gnv. kriterijumi
primenljivi, malo panje e obraati na osoblje, pa ak
10
PRAKTINIPRIRUNIK
II
GOVORTELA
ONA GRAMATIKA
Sada kada smo zavrili sa naom prvom vebom, hajde da
istraimo kakve sve oblike koniakt oima moe da poprimi i
neka pravila u vezi sa njegovim korienjem. Kontakt oima
moe biti dugotrajan (dvoje ljubavnika) ili kratkotrajan (kada
gledamo u nekog za koga znamo da ne voli da ga gledaju). Moe
biti direktan (smeo, frontalni pogled) ili indirektan. Moe biti
isprekidan (kao kada razgovaramo s nekim, pa s vremena na
vreme "bacimo pogled" samo da bi proverili da li nas
sagovomik razume) ili neprekidan (kada zurimo).
Postoje pravila o tome u koja mesta moemo da gledamo
jedno drugo i koliko dugo. Pokuajte da gledate u neije
genitalije ili u devojin dekolte i uskoro ete shvatiti da ste
prekrili pravilo. Ovo pravilo je izuzetno kruto.
Previe kontakta oima e za veinu ljudi biti uznerairujue.
Zurenje se obino smatra noprbtojnim, u najmanju ruku. Samo
mala deca su u stanju da koriste otvoreno, iskreno zurenje, a kod
njih se to ak moe protumaiti kao zdrava znatielja i
otvorenost prema svetu.
Skoro uvek to se tolerie kod dece, ali neke majke e deci
koja dodu u godine za kolu rei da je to nepristojno. Kod
odraslih se to smatra nepristojnim, a za one koji zure se obino
pretpostavlja da su opasni ili pretei, ako ne i mentalno
uskraeni. Neprekidno zurenje je nain na koji ete lako nekoga
uznemiriti ili isprovocirati.
Veina pravila one gramatike zavise od konteksta u kome se
kontakt oima dogodi. Neka su, meutim, univerzalna. Imaju
slinu primenu u bik> kom kontekstu, vremenu, svugde u svetu.
Glavna pravila su:
12
PRAKTINIPRIRUNTK
15
GOVOR TELA
16
PRAKTINIPRIRUNIK
Stika br. 1 Oba lica su oasmejana, ali veina Ijudi misli da je ono sa leve strane
hladno i naiskreno. ta vi mislite?
Prvo, moemo postati paljiviji posmatrai. Moemo, tako
da to ne bude previe oigiedno, obratiti malo vie panje na to
u ta drugi Ijudi gledaju i koliko dugo. Moemo biti posebno
osetljivi na promene u veliini zenica. Jasno je da to moemo
initi samo sa ljudima sa kojima smo fiziki bliski. Moemo
zapamtiti koliinu kontakta oima koje odgovaraju razliitim
linostima koje sreemo. I moemo da se setimo da esto
moemo da proitamo neije prave misli i oseanja iz toga kako
i gde gledaju, iako ih oni nikada ne bi izgovorili.
Drugo, moemo da se upustimo u veu koliinu kontakta
oima, da bi nas drugi vie voleli i da bi dobili pozitivne
reakcije.
Tree, treba se setiti da je, u veini sluajeva, direktni
otvoreni pogled, bolji i od najmanje naitake izbegavanja
kontakta oima ili tendencije da se brzo pomera pogled sa jedne
na drugu stvar.
17
GOVOR TELA
VEBE l EKSPERIMENTI
1. Gtedaj m e dok li govorim!
Kada sremete osobu koju dobro poznajete, uspostavite to
vie moete kontakta oima, a da joj ne bude neprijamo. Da li se
ini da to tumai kao signal da elite da nastavite s razgovorom
i produite taj susret?
2. Zurertje
Zurite u nekog dok ne odvrati poglcd. l2aberite nekoga koga
dobro poznajete za ovaj eksperiment. ali im nemojte nita rei
unapred. Nemojte izabrati stranca, zato to zurenje esto moe
biti protumaeno kao agresivno ponaanje i moe da izazove
agresiju zauzvrat. Obratite panju na to kako se oseate tokom
eksperimenta. Pitajte svog sagovomika kako se oseao tokom
vaeg zurenja. Koliko dugo je prolo, otprilike, dok va
sagovomik nije odvratio pogled? Ako ste u stanju da probate
ovaj eksperiment sa veim brojem Ijudi, bicete u stanju ne samo
da istraite u detalje vaa oseanja, ve ete biti u stanju da
sakupite mnogo korisnib informacija o prirodi i efektima samog
zurenja.
3. Pogledaj me u oi
Izaberite nekog koga dobro poznajete i mnogo volite.
Ubedite ib da sednu sa vama i da vas gledaju u oi jedan minut.
18
PRAKTINI PRIRUNIK
19
% IZRAZI LICA
20
PRAKTINI PRIRUNIK
PREGLED VEBE
Hajde da pogledamo rezultate vebe. Ako je sve prolo
uobiajeno, verovatno ste primetili neke od sledeih stvari:
1. Veina Ijudi je uzvratila va osmeh u znak pozdrava.
2. Veina susreta je protekla lake nego obino.
3. Neki ljudi, pogotovo oni sa kojima oseate
uzajamnu aveiziju, bie iznenaeni - ali moda ne
nepnjatno - vaim novim pristupom. Neki e,
meutim, reagovati sumnjiavo i pomisliti "ta li je
sad smislila/o?"
GOVOR TETA
22
PRAKTINIPRIRUNIK
c) Gadenje/Prezir J) Zainteresovanost
5 6
3 9 iq s i f lp iv f i 'z ip '/ :uoaopq
GOVORTELA
GOVORITE LICEM
Osim oiju, lice je sledee po redu najmonije sredstvo
kojim neverbalno komuniciramo. Koristimo ga - a ostali se
oslanjaju na njega kada su im potrebni pokazatelji - da
pokaemo koliko smo dobre Iinosti, da izrazimo nae
emocionalno stanje u tom trenutku, da pokaemo koliko smo
paljivi prema drugima i slino. Osmeh govori ljudima da nam
je drago to ih vidimo, mrgoenje ih odbija. Pogled uperen u
pod im daje do znanja da nismo ba najsreniji, podignuta obrva
1 izvijene usne ukazuju da smo raspoloeni za alu. Glava
nakrenuta u stranu pokazuje da sluamo. Zatvaramo oi i
profesor u elu sobe zna da smo se iskljuili.
Mnogo toga moemo rei licem. Moemo da koristimo
izraze lica onda kada su rei nepodesne. Kaa neko kae neto
to nije na mestu, licem moemo da mu pokaemo da je
napravio greku. U bunoj fabrici, rei su potpuno beskorisne,
ali e prijateljski osmeh preneti poroku.
Izrazi lica mogu, izmeu ostalog, da pojaaju verbalne
poruke. Majka e grditi dete a njeno lice e mu rei a se ovog
puta stvamo naljutila. Grupa prodavaca e preneti upravi poruku
o tome ta misle o smanjenju plata tako to e umiriti vilicu, i
tako im rei da moraju da smisle neto bolje. Na zvaninom
skupu, dve osobe koje imaju potpuno suprotne stavove vodie
pristojan razgovor, ali e njihova smrznuta lica odavati
neprijateljstvo.
Iz ovoga je jasno d aje glavna uloga lica u naem korienju
govora tela izraavanje emocija. Kao to smo ranije videli,
postoji ogranien broj emocija koje mogu biti pouzdano
26
PRAKTINIPRIRUNIK
prepoznate iz izraza lica. I pored toga, lice bez sumnje daje svoj
doprinos u izraavanju svake emocije, a osim toga igra vanu
ulogu u izraavanju stepena jaine te emocije, bez obzira na to
koliko je suptilna. Ovo je primenljivo i na stepen doprinosa
ostalih delova tela, pa ne treba da se zavaravamo da se poruke
mogu jednostavno preneti samo jednim od njih. Veina poruka
zavise od konteksta, to je vano ako elimo da ih potpuno
shvatimo.
Drugi aspekt koji je vredan zadravanja je koliko artefakti
doprinose govoru tela. U njih spadaju brkovi, brade, naoare,
minue i upotreba minke. Poto takve stvari menjaju nau
pojavu, treba da uzmemo u obzir na koji nain one utiu na to
kako smo prihvaeni. Na primer, brkovi e esto ukazivati na
veu starost nego obrijana gomja usna, to moe biti razlog
njihove populamosti kod mlaih ljudi. Brade se mogu smatrati
znakom nezavisnog uma koji se odupire pritiscim a za
prilagoavanjem.
Naoare esto doprinose da se osobama pripisuje vea
inteligencija od one koju poseduju. Minue, ako ih nose
mukarci, mogu biti protumaene kao feminiziranost, mada ih
mnogi deaci danas nose kao prkosni gest mukosti u razvoju.
Devojka koja nosi teku minku rizikuje esto neosnovane
zakljuke po pitanju svojih moralnih standarda.
Iz svega ovoga vidimo da ponekad ne aljemo ba one
neverbalne poruke koje smo nameravali da poaljemo. to smo
svesniji ovakvih propusta u neverbalnom govoru tela, bolje
emo ga koristiti.
SUOITE SE SA INJENICAMA
Istraivanje izraza lica nije samo otkrilo njihovu ulogu u
izraavanju emocija, ve nam je pruilo uvid i u njihovu ulogu
u otkrivanju tipova linosti, stavovima prema drugima,
seksualnoj privlanosti, elju za komunikacijom ili izazivanju
interakcije, i stepena izraajnosti tokom komunikacije. Takoe
je proizvelo neke veoma interesantne zakljuke.
Na izraze lica utie i zdravlje osobe. Otkriveno je da
neposredno pre porodaja enino lice pokazuje vie brige i stresa,
mada one koje su ve jednom raale pokazuju manje tih
27
OOVORTELA
28
PBAKTINI PRiRUNlK
29
GOVORTELA
VEBE I EKSPERIMENTI
31
% POKRETI GLAVOM
VEBA: Klimanje
Poto je klimanje glavom tako uobiajen pokret, bie
koristan da na njemu zasnujemo glavnu vebu za ovo pogiavlje.
Izaberite razgovor sa nekim koga dobro poznajete. Dok govori,
klimajte glavom ohrabrujue. Da li govore vie ili manje?
U drugoj prilici, sa istom osobom, dok govori nemojte
uopte klimati glavom. Da li govore vie ili manje?
Ponovite razgovor sa strancem.
Sada, po mogustvu sa istim osobama, klimajte tokom
polovine razgovora, a onda prestanite. ta se dogada?
Da li nalazite da je ova veba laka ili teka? Koji deo vam je
najlaki a koji najtei?
Posmatrajte naine na koji ljudi koriste klimanje dok
razgovaraju sa vama. Posmatrajte novinare tokom intervjua na
televiziji, po mogustvu s iskljuenim tonom. ta sve
primeujete po pitanju klimanja? Da li Ijudi vie klimaju dok
sluaju ili dok govore? Zbog ega mislite da je tako? Da li
postoji mnogo stvari koje primeujete o nainima n a koji Ijudi
koriste klimanje glavom u komunikaciji licem u lice?
PREGLED VEBE
Da vidimo ta ste mogli da otkrijete.
U prvom delu vebe, klimanje je moralo da ohrabri drugu
osobu da govori due i vie. Odbijanje klimanja bi rezultiralo
brzim okonanjem razgovora. Trebalo bi da ste dobili iste
rezultate i tokom razgovora sa strancem, osim to ete primetiti
da stranci bre prestaju da govore kada primete odsustvo
klimanja za razliku od osobe koju dobro poznajete.
Dok ste klimali tokom polovine razgovora, a tokom druge
niste, trebalo bi da ste naleteli na istu reakciju. Prva polovina
razgovora je verovatno prola mnogo bolje od dnige. Osoba sa
kojom razgovarate e govoriti slobodnije i lake kada klimate,
nego kada ne klimate.
33
GOVOR TELA
34
PRAKTINIPRIRUNIK
36
PRAKT2NI PRIRUNIK
/ Nakretanje glave
Potraite prilike u kojima ljudi koriste nakretanje glave.
Posmatrajte malu decukoja jo uvek nisu nauila razgovetno da
govore. Cini se da oni koriste vie govora tela, skoro sigumo
zbog nedostataka u vetini verbalnog izraavanja. Pokuajte
vie da koristite nakretanje glave pri susretima sa dmgima da bi
pokazali zainteresovanost. Pokuajte da ih ne uinite suvie
oiglednim ili preteranim jer e rezultat izgledati glupavo.
Otkriete da ljudi vie sa vama razgovaraju.
39
GOVORTELA
2 Oi u o ii
Pronaite vie primera u kojima ljudi razgovaraju sa
priblienim giavama. Da li samo Ijubavnici razgovaraju na
ovakav naCin? Otkriete da oni koji ele da spree da ih neko
drugi uje takode pribliavaju glave - na primer, biznismeni, ili
grupa koja prepriava neke opscene prie.
3 Ples glavom
Iskljuite ton dok gledate neku TV emisiju u kojoj se
uesnici raspravljaju i koncentriSite se na njihove pokrete
glavom. Primetiete emu u pokretima gore-dole, levo i desno.
Kraj reenice je najee oznaen pokretom glave na dole i
kraom pauzom.
4 ta m oe a ka ie vaa glava?
Koristei informacije iz ovog poglavlja, napravite listu
poruka koje samo pokreti glavom mogu da prenesu drugima. Ali
setite se, samo pokreti glavom.
40
%GESTOVII POKRETI TELA
41
GOVOR TEIJV
PREGLED VEBE
Tamo gde ste primetili da se slini gestovi koriste u
raznoraznim kontekstima, verovatno ste videli univerzalne'
gestove ili konvencionalne gestove o kojima smo ve govorili.
Trebalo bi da ste primetili kako gestovi postaju preteraniji sa
poveanom razdaljinom izmeu uesnika. Verovatno ste
primetili razliku izmeu gestova u kui i napolju, oni u kui su
verovatno bili suptilniji i kontrolisaniji. Verovatno ste primetili
razliku izmedu gestova koje prave ene i mukarci; razliku
izmedu gestova koje prave deca i odrasli; razlike izmeu
gestova koje koriste razliite drutvene klase; razlike izmeu
42
PRAKTINIPRIRUNIK
POSMATRANJE LJUDI
Osim Dezmonda Morisa, mnogi drugi su vrili istraivanja
gestovajo od 1600. godine, a istraivanje gestova potie jo od
Starog Rima, od Ciceronovog Govomika. Ljudi posmatraju
druge Ijude i belee njihove gestove ve jako dugo.
Nedavna istraivanja su, ipak, naunija i sistematinija.
Veina ih se zasniva na onome to se dogaa kada se govor tela
ne koristi normalno. Psihijatrijski pacijenti, na primer, kao jedan
od simptoma, pokazuju varijacije u neverbalnom ponaanju
46
PRAKTINIPRIRUNIK
48
PRAKTINIPRIRUNIK
PSIHO LO GU A GESTOVA
0 vrstama gestova koje individue koriste mogu se povezati,
a mogu se i razlikovati, sa drugim psiholokim faktorima. Na
primer, linost ima primetan efekat na koliinu i raznovrsnost
gestova koji se koriste. Takoe, koristimo gestove da bi utvrdili
kakvu vrstu linosti osoba poseduje.
Jedna studija je iznela da veina ena koje sede skupljenih
kolena i stopala ispruenih nogu imaju linost koja ima potrebu
za urednou i redu, da vole a planiraju unapred, ne vole
promene i nesigumost i vie vole da organizuju ivot po
strogom rasporedu. Druga studija je pokazala da zapovedniki
nastrojene osobe koriste manje telesnih pokreta od anti-
zapovenikih. Keri bez oeva koriste mnogo vie
samododirivanja od onih sa oevima. Keri razvedenih roditelja
vie se naginju unapred, dre noge i ruke otvorenije i koriste tri
puta vie gestova, kao i devojice koje su izgubile oeve pre
pete godine.
Jedan istraiva je otkrio da kada osobe sluaju fiziki
hendikepiranog govomika, prave manje i sitnije gestove nego
obino. Ovo se verovatno pojavljuje zbog nesigumosti po
pitanju naina interakcije sa hendikepiraoom osobom.
to se tie polnih razlika u gestovnom ponaanju otkriveno
je da mukarci mnogo vie menjaju poloaj dok sede od ena.
Ako moraju da prou kroz dva razgovora za posao, mukarci e
u drugom praviti manje gestova i manje pomerati stopala. Kod
ena je obmuto. Moda zbog toga to se mukarci opuste u
drugom intervjuu, a enama izgleda jo stresniji nego prethodni.
Neki istraivai su otkrili da kada dvoje Ijudi u razgovoru
koriste iste gestove i pokrete telom, oni zakljue da su slini i jo
49
GOVOR TEI.A
M,M "
se vie dopadnu jeno drugom. Iz ovakvih studija zakljuCujemo
da kada Ijudi pokuavaju da komuniciraju, sliCnosti u gestovnia
stilovima mogu da pomognu. Takve sbnosti mogu da prue
pozadinu za hannonian odnos koji moe biti Cak i svesno
neprimeen.
Otvoreni i pozitivni gestovi i telesni pokreti su uticajniji kada
elite nekoga da ubedite u svoje miljenje. Otvorenost i
samouverenost u pokretima je uvek ocenjivana kao aktivnija,
pozitivnija i potentnija od zatvorenih ili kolebljivih gestova I
telesnih pokreta.
VEBE I EKSPERIMENTI
1 Pokera
Posmatrajte grupu ljudi koja igra poker ili neku drugu
kartaku igm. Pokuajte da se postavite tako da moete da vidite
karte bar jednog od igraa. Traite gestove i telesne pokrete u
trenutku kada igra dobije stvamo dobm ruku ili obmuto. To e
biti posebno oigledno ako se igra u relativno visok iznos novca.
2 Viie svakodnevne m im ike
Posmatrajte situacije u kojiraa su rei neadekvatna sredstva
izraavanja. Na primer, kada neko doivi gubitak voljene osobe,
kada je dvoje Ijudi veoma zaljubljeno, kada je neko posebno
zahvalan za pomo ili uslugu, neko ko je dobio veliku sumu
novca, ili je pobedio u sportskom takmienju ili trci, ili je osoba
neverovatno srena. Napravite listu gestova koji se koriste da
prenesu oseanja koja su iskusili. Koliko efektno gestovi i
telesni pokreti zamenjuju izgovorene rei? Zbog ega su rei
same po sebi neadekvatne u mnogim situacijama?
3 Nikaa se ne zatvaramo
Vebajte otvorene gestove, kao to su neprekrtene noge,
neprekrtene ruke, gestovi sa dlanovima na gore i sl. Kako dmgi
Ijudi na to reaguju? Kako se oseate dok koristite te gestove.
Trebalo bi da moete da komunicirate sa dmgima bez potrebe da
31
GOVORTELA
52
DRANJE I STAV
PREGLED VEBE
Ako niste navikli da hodate okolo uspravno, verovatno ete
prunetiti nekoliko stvari kroz ovu vebu. Najverovatnije je da
ete poett da se oseate pozitivnije i samouverenije tokocn
vaih dnevnih aktivnosti. Mogue je da ste, paradoksalno, iako
ste na silu pokuavali da zadrite uspravni poloaj (to je
verovatno zahtevalo nemalo truda u poetku), otkrili da je ovo
54
PRAKTINIPRIRUNIK
55
GOVOR TEI.A
JASA M CA R
Pri signaliziranju statusa, pretnje ili agresije - u sutini su to
sve samo verzije istog ponaanja - dranje igra vanu ulogu.
Najjednostavnije gledano, visoki status moe biti signaliziraa
uspravnim dranjem, a nizak status, poniznost i pokomost -
pogurivanjem i sleganjem ramena.
Jenak status se obino signalizira istim dranjem, to jest,
uesnici u susretu pokazujii neverovatnu slinost u dranju koje
poprimaju. Ako jedna osoba stoji sa rukama u depovima, i
dmga e. Ako jedna osoba sedi naslonjena u stolici sa jednom
nogom prekrtenom preko dmge, dmga osoba e izgledati kao
eho prve.
Nii status se obino iskazuje kroz pognutu glavu, zatvorene
telesne pokrete i poloaje (kao da elimo da se zatitimo od
napada) i takvog dranja da telo deluje manje (i samim tim
manje pretee) nego to u stvari jeste. Kao da Ijudi nieg statusa
ele da pokau svetu da su manji, slabiji, i da moraju da zauzmu
56
PRAKTINI PRIRUNIK
D A LISEN A G IN JETE?
Albert Mehrabian je doao do interesantnih otikria o
vezama izmeu dranja i dopadanja. Na primer, otkrio je da
kada se Ijudi dopadaju jedno dmgom, imaju tendenciju da se
naginju jedno ka dmgom. ini se da je ovo sluaj bez obzira na
stepen dopadanja, od blagog prihvatanja neijeg prisustva, do
najblie intimnosti.
Naginjanje u stranu kada sedimo je pokazatelj oputenosti i
skromnog stepena prijateljskih oseanja. Mukarci se najmanje
naginju u stranu i najmanje oputaju dok sede sa dmgim
mukarcima koje ne podnose. ene, medutim, pokazuju najvie
naginjanja u stranu kada sede sa enama i mukarcima koje ne
podnose. Postavljanje mku i nogu u otvoreni poloaj, u sluaju
ena koje sede, prenosi dopadanje za starije i mlae osobe, ali
ne i za 6ne istog uzrasta. Poloaj kada je ruka postavljena na
kuk, a Iakat savijen koristi se u prisustvu osoba nieg statusa. To
57
Sllka br. 5: ta vam ovi poloaji govore o Ijudima na crteima?
PRAKTINIPRIRUNIK
ISTRAIVANJE DRANJA
Osim otkria koja su ve navedena, istraivanje dranja je
iznelo na povrinu i neke malo manje oiglene injenice. Jedna
odnjih je stepen u kome uesnici susreta kopiraju svoja dranja.
Dakle, kada jedna osoba prekrsti noge, ili ruke, to e uraditi i sve
druge, pa se to naziva eho dranja. Ova tendencija je posebno
primetna ako su harmonini odnosi na visokom nivou u datoj
grupi.
Isto tako moe da postoji i konflikt dranja, u kome Ijudi
namemo izaberu dranje razliito od onog koje su izabrali drugi.
59
OOVOR TET.A
PRENAGLAENI POLOAJl
Dranje odslikava nau ideju o tome kako nam telo izgleda
(uporedite dranje dve mlade devojke, od kojih se jedna stidi
svojih grudi, a druga se ponosi njima) i igra vanu ulogu u
samo-prezentaciji (osoba moe da koristi dranje da bi namemo
prikazala odreenu vrstu linosti). Dranje je uvek, dakle, bilo
izuzetno vano - kao i gestovi - za one koji se bave dramskom
umetnou i javnim govorenjem.
U ovim aktivnostima dranje esto mora biti prenaglaeno da
bi ga publika lake tumaila. Stogajekorisno posmatrati glumce
i politiare zato to nam to moe pornoi da identifikujemo
poloaje u dranju (kao i ostaie aspekte govora teia) koji su
adekvatni ili ne u raznim situacijama.
Prenaglaeni poloaji u dranju mogu biti uoeni i u
ponaanju pijanaca. Ovde se, medutim, malo toga moe dobiti
kroz imitaciju jer e veina ljudi negativno reagovati na
ponaanje pijanca. Nee eleti da na bilo koji nain budu
povezani sa njima.
V EB E IE K SPER IM EN TI
/ Da U se naginjete?
Siedei put kada budete sedeli sa nekim koga dobro
poznajete, pokuajte da se blago nagnete ka njemu. TrebaJo bi
da primetite kako ih je to ohiabrilo da vie govore, da osete da
ste zainteresovani za ono to imaju da kau i da je stoga taj
susret bio uspeniji. Onda, u sledeoj prilici, pokuajte da se
nagnete unazad od njih. Trebalo bi da uoite kako manje govore,
oseaju da niste zainteresovani za njih i pokazuju znake
nezadovoljstva po pitanju uspeha tog susreta.
2 Ja sam tvoje ogledalo
Obratite panju kako u svakodnevnom ivotu i na TV-u
uesnici meusobno kopiraju poloaje. Uporedite situacije u
kojima je eho prisutan sa onima u kojima nije. Verovatno ete
61
GOVOR TELA
63
R A Z D A L JIN A I
O R IJE N T A C IJA
64
PRAKTINIPRIRUNIK
[Z u
X
Sliks br. 6(1)
Sada, na slici br. 6(ii) stavite slovo C za drugu osobu i slovc
O za vas na stolice za koje smatrate da su odgovarajue ako bj
voili formalni disciplinski razgovor.
PREGLED VEBE
Prema istraivanju koje je izvedeno, verovatno ste izabrali
odredene pozicije za svalcu od situacija ponudenih u vebi.
Za a), verovatno ste izabrali sediSte tano prekoputa osobe
protiv koje ete igrati Sah. Kao Sto emo kasnije otkriti, imamo
tendenciju da sedimo nasuprot ijudima sa kojima se takmiimo.
To moda ima veze sa injenicom da preferiramo da smo u
pozictji iz koje moemo da vidimo sve ono Sto i protivnik.
Za b), verovatno ste izabrali sedite pored osobe kojoj elite
da pomognete (tj. seite desno od onog oznaenog siovom X).
Imamo tendenciju da sedimo pored Ijudi ako smo u
kooperativnom odnosu s njima. Veaovatno zbog toga to nema
mnogo potrebe da pazimo na sve ono to osoba vidi ako se ne
takmiimo s njom.
Za c), verovatno ste izabrali sedite dijagonalno sa leve
strane osobe, na zaelju stola. Ponovo, kao to emo videti,
takvo poziciomranje u situacijama intervjua je naroito korisno.
Kada birate pozicije za disciplinski intervju, velike su anse
da ste izabrali mesto na supromom kraju stola od osobe koju
treba da ukorite. Verovatno je prirodna tenja za distanciranjem
od onoga to smatramo neprijatnim zadatkom. Ponekad,
meutim, moe da se desi da sedenje u takvoj dijagonalnoj
postavci moe malo da otupi situaciju u sluaju neke ruge vrste
intervjua. Pogledajte ponovo vebu i pokuajte da vizualizirate
interajcciju koja se dogada u svim moguim kombinacijama
seita. Verovatno ete smatrati da dijagonalno pozicioniranje
nudi najbolji kompromis izmeu preterano formalnog i sasvim
neformalnog. Ako ne mislite tako u ovom trenutku, verovatno
ete promeniti miljenje kada proitate ovo poglavlje do kraja.
BIRANJE SEDITA
Gde Ijudi izaberu da sednu u razliitim siruacijama u kojima
se nalaze otkriva odreene predvidljive eme ponaanja. Ali gde
izaberu da sednu nee uvek biti najbolje mesto za ono to ele
da postignu. Na primer, prostorija u kome se odrava preavanje
e se obino puniti otpozadi, iako se pretpostavlja da su ljudi
doli da bi uli ta predava ima da kae. Naravno da bi bilo
mnogo bolje da se zauzme mesto napred nego pozadi.
67
GOVOR TELA
m
68
PRAKTINIPRIRUNIK
69
GOVOR TF.T.A
70
PRAKTINT PRIRUNIK
NE PRILAZI BLIE
Robert Somer je definisao ono to naziva linim prostorom
kao onaj predeo oko svakog od nas u koji ne volimo da ulaze
drugi, osim ako ih pozovemo ili pod nekim posebnim
okolnostima. Lini prostor nosimo sa sobom gde god da
krenemo. Vie se iri ispred nas, nego u stranu i pozadi.
71
GOVORTE1.A
KAKO OLAJCATIINTERAKCIJU?
to je direktniji ugao usmerenja, to se vie panje dobija.
Ako se koristi indirektna orijentacija, to e obino znaiti da je
uestvovanje u razgovom manje. U takvom sluaju, moda e se
povremeno pojaviti okreti glavom u pravcu razgovora, samo da
pokau da se nisu sasvim iskljuili. Ako nekome okrenete lea,:
to e sasvim prekinud razgovor. Verovatno se zbog toga ovakaV
postupak smatra vifauncem nepristojnosti. Kada ste s nekirn
licem u lice, gledanje preko ramena te osobe ili okretanje glave.
ima isti efekat, mada e due potrajati. U grnpi od troje ljui,
gomji deo tela moe da bude uperen ka jednoj osobi, a donji ka
dmgoj. ak se ukazuje i na to da trea osoba moe da se oset
zapostavljenom ako se ovaj poloaj ne zauzme. '
Sve ovo treba da vam poslui da bolje koristite usmerenje da
izazovete ili izbegnete interakciju sa dmgima. Generalno
gledano, direktno usmerenje e pozvati na interakciju. esto
moete koristiti indirektno usmerenje dok prilazite rugim
ljudima da ne bi delovali pretee, a i da bi im ostaviii mesta da
74
PRAKTINI PRIRUNIK
VEBE I EKSPERJMENTI
/ Ko je gazda?
Pokuajte da posmatrate veliku otvorenu kancelariju. Vidite
da li moete da utvrdite, na osnovu dodele prostora i naina na
koji prisutni koriste razdaljinu i usmerenje, ko su osobe vieg
statusa. Da Ii sede neto izolovaniji od ostalih? Da li imaju vee
stolove? Da li imaju vie prostora za etnju oko stolova? Da li
sede na kraju sobe ili u sredini? Koje jo teritorijalne
obeleivae primeujete? Kako ostali pristupaju stolovima
nadredenih? Kako se nadredeni koji dolaze iz ostalih biroa
ponaaju?
2 Lateralno razmiljanje
Lezite na kau, sofu ili u fotelju i pokuajte da razmiijate o
svom ivotu u detinjstvu. Posle pet minuta, ustanite i nastavite
da razmiljate. Da li vam je lake da se seate kada ieite? Onda,
kada ustanete, pokuajte da razmisiite o onome to vam se
dogaalo tokom dana. Onda lezite i nastavite da razmiljate. Da
li ponovo nalazite da je lake priseati se dok leite, kao to je
ovo poglavlje i predvidelo?
3 D a li udobno sedite?
Ako moete, pronaite jo dvoje troje ijudi da vam pomognu.
Napravite intervju - na primer, vi se prijavljujete za posao - u
razliitim sedeim rasporedima predloenim u ovom poglavlju.
Koji raspored vam se ini najproduktivnijim?
75
GOVORTELA
76
KONTAKT TELO M 'D O D IR
PREGLED VEBE
Ovu vrstu istraivanja sproveo je Sidni urard, a posle njega
i mnogi drugi. Rezultati su skoro uvek identini. Tipian primer
je na slici br. 9 i moete je uporediti sa sopstvenim otkriima.
Kao to vidite, veina ljudi (osim, moda, homoseksualaca)
dozvoljava dodire po veem delu tela nekome ko je suprotnog
pola nego nekom drugom. Jedini izuzetak je koliina dodira
odreenih delova tela koji su dozvoijeni majkama. Zbog ega
mislite da ista koliina dodira nije dozvoljena oevima? Zbog
ega postoji tolika razlika izraeu prijatelja istog i razliitog
pola? Da li je razlog isto seksualan?
78
PRAKTINIPRIRUNIK
Sllka br. 8
G O VO RTELA
M M
M=Mukarac
Z=Zena
Slika br. 9
PRAKTINI PRIRUNIK
81
GOVOR TRLA
83
GOVORTELA
G R LJEN JE I LJUBLJENJE
Postoji psiholoka kola koja pripisuje mnoge na
savremene line i drutvene probieme injenici da se, kaO
odrasli, ne uputamo u grtjenje kao kad smo bili deca. Smatraju
da bismo, ako bi samo bito mogue da se vratimo u te situacije
u kojima smo slobodno grliii jedno dmgo onako slobodno kao
to to rade deca, bili mnogo sreniji. U tome verovatno ima
mnogo istine, ali je teko zamisliti kako bi se to postiglo. Moda
bi svako od aas trebalo da pone tako to e vie grliti svojf
blinje.
Ista stvar se da primeniti na maenje i golicanje, iako ponovo
vodei princip treba da bude da se izabere situacija u kojoj je
takvo ponaanje odgovarajue. Napokon, ima onih koji uivaju
u telesnom kontaktu i spremno na njega odgovaraju i oni kojjl
tome pristupaju nevoljno ikolebljivo, iii ga se klone. Obino s
stavljaju u dvekategorije: dodirivai i anti-dodirivai. Ima nekih
indicija da postoji veza ovoga i gestova, tj. da su dodirivaj
skloni otvorenim gestovima a anti-dodirivai zatvorenim.
Jo jedna potekoa u poveavanju uestalosti grljenja i
ljubljenja je veza izmeu telesnog kontakta i statusa. Ovo utie
na sve vrste dodirivanja. Dovoljno je lako grliti i ljubiti dete, alj
bi to bilo nemogue rei i za nadreenog na poslu. Dovoljno je
lako da doktor potape sestru po ramenu na poslu, ili da dodirn
pacijenta. Ali, mnogo je tee da to isto sestra i pacijent urade
doktoru. I opet, izuzeci su mala deca, i moda, veoma stare
osobe.
84
PRAKTINl PRIRUNIK
NE SILUJTE
Agresivno ponaanje obino ukljuuje telesni kontakt, iako
9e mnogo agresije moe iskazati verbalno. Prema Majklu
Argajlu, agresija je urodena reakcija na napad, frustraciju i
takmienje za resurse. Obino se sve zavri na pretnjama, kao da
imamo neki mehanizam u sebi koji nas spreava da povredimo
jedno drugo, osim ako smo isprovocirani van svih granica
tolerancije.
Meu decom se kod deaka moe videti ranogo vie naoko
nasilnih igara nego kod devojica. Mladi Ijudi esto mogu biti
glasni i grubi, uputajui se u sparingovanje i ostale vrste
relativno nasilnih igara. Ljubavnici mogu da razmene vragolasto
tipanje, aktivnost koja se esto pretvara u neku vrstu predigre.
Takve aktivnosti nam mogu pomoi da izbacimo iz svog sistema
agresivne tendencije.
Jasno je a bi bilo bolje kada bi mogli da reagujemo na
agresivne situacije na isti nain kao na dodir kada je nepozvan
na mestima kao to su autobusi, gde okretanjem glave
reagujemo na naizbenost konlakta, a ne borbom. Okretanje
85
GOVORTELA
VEBEIEKSPERIMENTI
/ Ne dodiruj me
Posmatrajte kako se Ijudi dodiruju u kafiima, restoranima,
barovima i na ostalim javnim mestima. Pokuajte da prepoznate
86
PRAKTINI PRIRUNIK
87
POJAVA I G RAA
88
FRAKTINI PRIRUNIK
PREGLED VEBE
Trebalo bi da otkrijete, bar, da e, ako ste promenili svoju
pojavu, Ijudi to tolerisati, s tim Sto e verovatno biti negativnih
komentara. U najboljem sluaju ete otkriti da neki drugi stil u
odevanju moe da vam pomogne da bolje i uspenije komunici-
rate s drugima. Odea vam moe pruiti samouverenost, ako je
odaberete paljivo, pazei da bude u skladu s prilikom.
Povueni ljudi naginju odei koja je moda preterano konzerva-
tivna. Ako vas je ova veba ubedila da budete malice slobo-
dniji, posluila je svrsi.
Ako se ne uklapate u norme oblaenja na poslu, verovatno
ete primiti kritike ne samo od kolega ve i od nadreenih. Va
ef e vam moda ak i narediti da odete kui i presvuete se u
uobiajenu odeu za posao. Ako ne primite nijedan negativan
komentar, radite u veoma liberalnoj sredini ili se bavite poslom
ukom eodea ne igra vanu ulogu- A koje tosluaj, a vi se uvek
oblaite na isti nain, sada znate da u buunosti moete
raznovrsnije da birate garderobu.
PRVI UTISCI
Kao to smo u prethodnom poglavlju videli, na prvt kontakt
s ljudima je 'oi na telo'; tj. prvo pogleamo neije telo, pa onda
uspostavimo kontakt oma. Moe da doe do izuzetaka, ali je
ovo uglavnom tano. Ovo znai da mi prvo obino vidimo
garderobu koju nose, i iz toga izvlaimo odreene zakljuke.
Odea moe, u srednjim ili hladnijim klimatima, biti
obavezna zbog zatte i moe biti kulturom nametnuta zbog
pristojnosti, ali i bez obzira na sve to ona ima znaajnu vrednost
pri komunikaciji. Ona otkriva poneto o vaim prihodima,
statusu, profesiji, linosti i mnogim drugim stvarima. Ljudi
89
GOVOR TRIA
90
PRAKTINI PRIRUNIK
91
GOVORTELA
RAZDVAJANJE E N A I MUKARACA
ak i u ovom vremenu kada se za jednakost meu poloviral
aktivno zalae, a na seksistike komentare i gledita mrko gleda,
razlike u pojavi i gradi izmeu ena i mukaraca su neizbene^
One ouvek neminovno utiu na nain na koji mi reagujema
jedni na druge u neverbalnoj komunikaciji. Lagali bi sebe ako bf
ih ignorisali.
Mukarci su ee vii i tei od ena. Jai su i mogu i
podigau vei teret. Imaju ue noge i vea stopala u odnosu n%
ostatak tela. Bre tre, bolji su bacai i bolje tre na duge staze'
Imaju ira ramena i due ruke, ire grudi, piua i srce, jaft
lobanje i vilice. Iz tih razloga su zatieniji kada doe do>
fizitrih napada. Oni takode imaju dublje glasove, kosmatiji si*
(iako esto oelave u srednjim godinama) i imaju sklonosti ka
putanju stomaka.
Pomisliete da sve ovo umnogome olakava posaa
razlikovanja ena i mukaraca. Ali, to nije uvek tako. Lf
poslednje vreme dolazi do zabuna, jer mukarci sve vie koriste
minku, a ene nose muku garderobu. ,
Ipak, postoje naini na koje moemo identifikovati ak i en^
u mukoj garderobi. Potoje razne delovi anatomije koje treba
posmatrati kada traimo neke enske osobme: lice, na primer,
zato to enama ne raste brada. ene obino imaju ire kukove*'
to je prirodno za njihovu ulogu majki. Imaju tanke strukove i:
deblje butine. Pupkovi su im dublji, a stomaci dxii. Grudi
obino tre. Imaju oblije zadnjice i vie njiu kukovima kada
hodaju.
Neko e moda pitati zbog ega moramo biti u stanju da
otkrijemo razlike raedu polovima. U ranogim svakodnevnim
92
PRAKTINl PRIRUNIK
93
GOVOR TELA
Slika br. 10
PRAKTINIPBIRUNIK
U U D l SE MENJAJU
Rej Birdvislel je predloio da treba da nauimo da budetno
ono to smo. To nije neto to je nepromenljivo ili unapred
odreeno. Pogledajte samo kako ljudi iz istog regiona deluju
slino, iako ne dele iste gene. Sloio se a poloaj naih obrva,
oblik naih usana, konture lica i mnoge druge aspekte nae
pojave uimo o Ijudi sa kojima ivimo i druimo se. Kada bi
ovo samo delimino bilo istinito, otvorilo bi dalje mogunosti za
promene u naoj pojavi.
Postoje promene koje se pojavljuju dok starimo, ali moda
moemo da nauimo da neke od njih izbegnemo ili odloimo, a
da ne poseemo za ekstremima. Najlakeje izbei oputanje crta
lica i tela, preteranu gojaznost, pogrbljenost i mnoge druge
promene pravilnom ishranom i vebanjem.
Ljudi se esto menjaju posle traumatinih dogaaja u linom
ivotu, i to ne obavezno na gore. Posle rastave ili razvoda
(ponekad i posle gubitka ivotnog partnera), Ijudi naglo postanu
ivahniji i otvoreniji. Moda ak i ponu da izlaze i da se drue
po prvi put posle mnogo godina.
Jedan od ivotnih paradoksa je da stariji Ijudi esto
pokuavaju da izgledaju mJade, dok mladi pokuavaju da
izgledaju starije. Mukarci koji elave ponekad nose perike.
Mladi Ijudi putaju brkove ili brade jer tako izgledaju zrelije.
Nema nieg tetnog u ovakvim aktivnostima. Ako drugi
pozitivno odreaguju na takve promene, a vi se osetite bolje,
znai da imaju blagotvoran efekat.
VEBE 1 EKSPERIMENTI
96
PRAKTINIPRIRUNIK
97
TAJMING I
1 0 % SINHRONIZACIJA
PREGLED VEBE
Verovatno ste otkrili da moete da ubrzate svaku aktivnost a
da ne izgubite na kvalitetu uinka. Ponekad poveanje brzine
moe biti od sutinske vanosti. Kod itanja, npr, poznati su
rezultati i do sto posto poboljane brzine, bez gubitka na
razumevanju, postignuti ovom jednostavnom metodom.
Uobiajeno poboljanje brzine je oko 50%.
Ako ste sproveli ovu vebu pridravajui se uputstava,
pogotovo po pitanju vremena i zapisivanja prolaznog vremena
svake aktivnosti, otkriete da je mogue utedeti ozbiljne
koliine vremena ne samo u komunikaciji, ve i u
svakodnevnom ivotu.
VREME I PLIMA
Jedan od naina za stvaranje vremena koje moete koristiti
za efektniju komunikaciju ili neke druge aktivnosti je poveanje
stope prometa. Ovo je koncept kome emo se vratiti pred kraj
ovog poglavlja kada buemo razmatrali dvanaest tehnika za
efektnije korienje vremena. Ono ega treba da se prisetimo je
99
GOVOR TELA
D O B R A ILO A VREMENA
Svi znamo da postoji vreme kada se oseamo dobro \
komuniciramo lake i radije, kao i vreme kada elimo da se
izolujemo i izbegnemo kontakt s dragim Ijudima. Takva
oseanja su neretko pod uticajem prirodnih vremenskih ritmova
naih teta. Ovi ritmovi utiu na sve to radimo. Kada se ofii
poremete, kao na primer kod promena asovnih zona prilikong,
dugog leta avionom, ne samo to se oseamo loe i
neraspoloeno, ve moemo da napravimo i greke, donesemo
loe odluke i ponaamo se iracionalno.
100
PRAKTINI PRIRUNIK
TIINAIPAUZE
l^iisa tiina i pauza rooe imad komunikativnu vrednost.
Kiatka oklevanja, ukoliko su povezana sa mnogim grekama u
govoru, mogu da ukau da govomik Iae ili je nervozan. Duga
102
PRAKTINIPRIRUNTK
IMTTIRANJE U RAZGOVORU
Veliki broj istraivanja bavi se nainom na koji
sinhronizujemo nau interakciju sa drugima. Otkriveno je da
koristimo sve aspekte govora tela o kojima smo dosada govorili
da bi uskladili, kontrolisali i regulisali nae lice-u-lice susrete s
drugima. Naroito koristimo kontakt oima, klimanje glavom,
pokrete telom i gestove i to u prepoznatljivim emama.
Sinhronisanje sa drugima proizvodi ritmike eme za koje neki
veruju da su neophodne da bi se uspena komunikacija uopte
ogodila.
Vilijam Kondon je ameriki istraiva koji je proveo na
hiljade asova analizirajui filmove. Otkrio je da ljudi ne samo
to ritmino klimaju kada govore, ve se i slualac posle nekog
vremena mrda u istom ritmu. ak i kada se ini da je slualac
savreno miran, on trepe oima ili izuvava dim istovremeno
103
GOVOR TELA
UPADANJE U RE
Ako elite da upadnete u razgovor, pomoi e ako ste osoba
visokog statusa. Podsvesno se povlaimo pred onima koje sma*
tramo postavljenim vie na lestvici socijalne ili organizacione
hijerarhije od nas samih. Medutim, ak i najponizniji od nas e
imati vee anse da buu sasluani ako odreena ponaanja
koristimo vie od nekih dmgih.
Majkl Argajl smatra da postoje razliiti signali koje moemb
upuivati da bi to postigli. Ako eiimo neto da kaemoj
moemo, na primer, jednostavno da prekinemo druge. Ali
postoje i suptilniji metodi. Govorenje neto giasnije od opteg
tona razgovora esto moe da nam obezbedi panju dovoljnd
dugo da moemo da iznesemo svoje miljenje. Normalna
pristojnost e vam onda omoguiti da snizite ton i zavrite s
104
PRAKTINIPRIRUNIK
2 Rokovi
Aktivnost mora biti zavrena u progresivno kraetii
vremenskom roku, sve dok ne dode momenat da se potrebno
vreme jo viie smanji. Treba zapisivati rezultate.
3 Fleksibilne strategije uinka
Smisiite sistematski pristup aktivnostima i primenite ga.
Program koji je ponuden dole je jedan od primera fleksibilnifi
strategija uinka.
4 Predvianje
Pre nego to izvrite neki zadatak, razmislite ili pogledajtp
sledei i planirajte kako ete ga obaviti. Ovaj sistem moete
videti kod mnogih profesija u kojima se dolazi u kontakt si
Ijudima, na primer, kao kod ekiranja avionskih karata - vet
slubenik e povremeno gledati niz red da bi se pripremio za
nervozne ili udne muterije pre nego to zapravo stignu na redi
5 Selekdvno biranje vanik detalja
Ovo se odnosi na sposobnost prepoznavanja odreenih
iniiaca u nekoj situaciji koji su vaniji od drugih.
6 Adekvatni periodi inkubacije
Neko vreme morate odvojiti da bi vam se ono to ste nauili
iz korienja ovih tehnika 'sleglo' u glavi.
7 ozvolite maStovite i intuitivne reakcije
Kada 'jednostavno znate' ta je najbolji i najbri nain da
neto uradite.
8 K ritini periodi za uenje
U sutini, ovo znai da treba da radite stvari onda kada ste u
najproduktivnijem stanju uma.
9 Odmeravanje vremena i sinhronizacija
Radite stvari u najboljem trenutku i glatko prelazite sa jedne
aktivnosti na drugu.
10 K hzanje vremena
Napravite svoju rezervu aktivnosti onda kada vam se ukae
slobono vreme ili dode do nekog nepredvienog odlaganja.
11 Krika analiza uinka
Morate prouavati svoje rezultate i videti gde se jo moe
napraviti poboljanje.
106
PRAKTINI PRIRUNIK
VEBE IEKSPERIMENT1
1 Tanost
Da bi otkrili kako se Ijudi sa kojima se niite odnose prema
tanosti, pitajte ih kada bi zapravo stigli na sledee sastanke:
Pregled kod lekara u 9 : 4 5 h ujutra.
Veera sa prijateljima u 17 : 00 popodne.
urka koja je zakazana u 20 : 00 asova uvee.
Sastanak sa efom u 14 : 30 h popodne.
Let avionom koji polazi u 11 :0 0 h ujutra.
Sastanak sa prijateljem u kafiu u 19 : 30 h.
Razgovor povodom posla koji bi zaista eleli da dobiju,
zakazan za 9 : 30 ujutru.
2 Kako provodite svoje vreme?
Uzmite komad papira formata A4 i ipartajte pavougaonike
za svakih pola sata radnog dana od ponedeljka do petka. Tokom
dve probne nedelje, zapiite u svaki prostor glavnu aktivnost
kojom ste u to vreme bili zaokupljeni. Koliki procenat vaeg
radnog dana provodite u komunikaciji licem u lice s drugima?
3 Koliko dugo traje telefons/U poziv?
Tokom sledee nedelje merite vreme trajanja svakog
telefonskog poziva koji uputite ili primite i zapiite to vreme u
svesku. Kolika je prosena duina telefonskog poziva koji vi
upuujete? A onog kpji primate? Pokuajte da skratite poziv po
malo, a da ne ispadnete grubi ili nepristojni. Ako moete to da
postignete, ta ste time dobili (osim manjeg telefonskog
rauna?Trebalo bi da otkrijete da pozivi mogu biti poprilino
skraeni, a da to ne utie na kvalitet komunikacije do koje
dolazi. Trebalo bi da takode otkrijete da je ovo jo jedna od
beneficija merenja duine vremena potrebnog za odreene
aJctivnosti. To pomae da postanete stvamo svesni onoga to se
dogada i donosi neke iznenaujue rezultate.
107
GOVORTELA
4 Upaanje u razgovor
Kada rszgovarate sa prijateljima, pokuajte da koristite nekfc
od tehnika za uplitanje u razgovor koje smo objasoili u ovora
poglavlju. Kakvi su rezultati? Da li ste otkrili kako vam jd
dodeljeno vie vremena za govorenje nego ranije?
5 Tim ski rad
Posmatrajte Ijude dok govore, ili oko vas ili na televiziji i
traite primere loSe ili odsustva sinhronizacije. Primeri bi bili
kada Ijudi govore u isto vreme, duge i neprijatne pauze, osoba
koja ne uspeva da se ubaci u razgovor i sl.
6 Planirajte unapred
Kada itate, ili se bavite nizom ljudi ispred Saltera, ili sluite
u baru, pokuajte da na kratko razmiljate o sledeem zadatku
koji treba da obavite. Da li smatrate da vam to pomae?
%GOVOR TELAIGOVOR
109
GOVOR TELA
VEBA: Veruj mi
Upotrebite kasetofon i smmite sebe kako pokuavate da
ubedite prijatelja ili zamiljenog stranca da treba da vam veruje.
Pretvarajte se da pokuavate da ubedite nekoga da treba da kupi
ono to prodajete, da treba da vas pore za kandidata na
lokalnim izborima ili da ga odgovorite od samoubistva. Ako
moete da pronaete drugu osobu za ovu vebu, utoliko bolje.
Kako odredujete jainu svog glasa dok govorite, svoj akcenat
i kako naglaavate rei koje koristite? Kako se odredeni
neverbalni aspekti govora integriu sa verbalnim aspektima
samih rei? ta mislite, koliko ste bili uspeni? Ako jo neko
radi sa vama na ovoj vebi, trebalo bi da od njih ujete kakvi ste
bili. Ako ste predano radili ve&e iz prethodnih poglavlja, ovo
vam verovatno nije teko palo. Sada bi ve trebalo da
primeujete poboljanja u vaoj osetljivosti pri korienju
govora tela.
PREGLED VEBE
Ako ste imali uspeha u izvoenju ove vebe, trebalo je da ste
primetili neku od teza koje slede:
1. Da bi zadobili neije poverenje, jaina glasa ne
treba da bude ni prejaka, ni preniska. Poverenje je
odnos u kome dvoje Ijudi imaju jednak status. Veoma
je teko verovati nekome ukoliko oseate da oni ne
veruju vama. Kada ste glasni, odajete utisak da elite
da dorainirate, fito e stajati na putu izgradnje vebe
uzajamnog poverenja. Glas kojt je previfie mek odaje
utisak rezervisanosti ili poniznosti koja ponovo staje
na put uspostavljartju veze u kojoj su obe strane
jednake.
2. Vafi ton ne sme biti ni previfie grub ni previfie
umilan. Grubost smeta sluaocu i verovatno e ga
odbiri. Preterana umilnost e ih uiniti sumnjiavim
jer e misliti da ih varate, to je antiteza poverenju. Va
ton e takode morati da bude samouveren. Teko je
verovati nekome ko ak ni ne zvui kao da veruje
samom sebi.
3. Treba da izbegavate piskutav ton. Relativno dubok
ton ima smirujui kvalitet, ali nemojte preterivati.
110
PRAKTINIPRIRUNIK
GREKE U GOVORU
Veina ljudi smatra da je izuzetno teko, ak i kada itajui
pripremljen tekst, itati bez greaka u govoru. Kao to emo
videti u poglavlju br. 14, poveana stopa greaka moe biti
pokazatelj da neko govori lai ili pokuava da nas na neki drugi
nain prevari. Te greke mogu dobiti i formu pogreno1
izgovorenih rei, kao npr. 'institucija' umesto 'intuicija'. Mogu
poprimiti oblik mucanja i zastajkivanja, a ovo e, kod ljudi
kojima se to obino ne deava, biti protumaeno kao nervoza iti
sklonost ka prevari. Takoe, pojavljuju se 'hm-ovi', 'a-ovi',
uzdisaji i slini zvuci, koji omoguavaju govomiku da napravi
pauzu da bi razmislio, a da ne uuti potpuno i na taj nain nam
da do znanja da vie nema ta da kae. Cesto je, meutim, bolj$
trenirati sebe da se takvi zvuci ne prave, jer su tiine e$
tumaene kao neznanje i neostatak rei od strane govomik*
nego od strane sluaoca. Greke takoe mogu poprimiti obtilfS
ispravljenih reenica, nedovrenih reenica, kalja, omaki t
ostalih odstupanja od normale.
113
GOVORTELA
VEBE I EKSPERIMENTl
1 G reike it govoru
Izaberite jednog ili dva javna govomika, predavaa ill
politiara na televiziji. Prebrojte broj i tip greaka u govoru koje
naprave. Koju najee prave? Trebalo bi da otkrijete da svaki
govOTnik ima svoju omiljenu govomu greSku.
2 Stranaiko m edijsko predstavljanje
Gledajte nekoliko medijskih predstavljanja politikih
stranaka i pokuajte a prepoznate omiljeni izraz lica, pokret
teiom, dranje i sl. svakog politiara. Sastavite listu tipinog
neverbainog ponaanja povezanog sa svakom strankom.
Uporedite ih. Koje stranke su najslinije po stilu? Koje su
najmanje sline? Da li je mogue prepoznati kakvi su politiki
afiniteti oreene osobe samo iz njihovog govora tela?
3 BtuRte m im i
Uzmite kasetofon, stanite ispred ogledala i snimite krai
govor na temu koju dobro poznajete. Pokuajte da govorite bez
ikakvog govora tela. Da li je to mogue? Ako jeste, da li je lako?
Verovatno ete otkriti da je ova veba sasvim nemogua za
izvodenje.
4 Telefon za tebe!
Posmatrajte ljude dok telefoniraju. Koliko njihov govor tela
lii na onaj zastupljen u Susretima licem u lice? Koje vrste
govora tela se mogu preneti \i telefonskom razgovoru, a koje ne'
mogu?
116
GOVOR TELA
O K O SVETA
119
GOVORTELA
PREGOVARAKI STILOVI
Derard Kirenberg i Henri Kalero predstavili su
sveobuhvatnu studiju govora tela pri pregovorima, analiziravi
2500 situacija. Primetili su koliko je vana razdaljina ptj
pregovaranju tokom prodaje. Ljui e kupiti vie od nekoga ko
im je blizu nego od onoga ko ostaje na distanci. Stoga, mnogi
prodavci nose sa sobom literaturu i vizuelna pomagala da bi
mogli da se pribiie potencijalnom kupcu. Ako kupac odreaguje
prekrstivi ruke, ili nekim drugim odbrambenim gestoitt,
proavac se udaljava, dok se kupev stav ne opusti i postane
manje odbramben.
Signaliziranje voljnosti da se sarauje u situaciji pregovora
pOstie se na brojne naine. Sedeti na stolici nagnut unapred
moepreneti i zainteresovanost i elju da se sloite sa drugima.
Otkopavanje sakoa moe da ukae na otvaranje ka drugirB
122
PRAKTINI PRIRUNIK
VEBEIEKSPERIMENTI
1 Strani film ovi
Gledajte jedan ili dva strana filma, po mogustvu da ne
razumete jezik. Obratite panju na sluajeve udnog i
neuobiajenog govora tela i na njihovo znaenje. Traite
pogotovo korienje kontakta oima, klimanja glave, gestova,
dranja i sl. Gledajte japanske, indijske, kineske, arapske
filmove.
123
GOVOR TELA
2 Isterajte svoje
Izaberite neke svakodnevne pregovore, kao na primer,
biranje programa koji e porodica gledati na televiziji ili
traenje odsustva na poslu. U prvom shiaju pokuajte da
isterate po svome koristei zatvorene , negativne gestove i
dranje. U sledeem, koristite pozitivne, otvorene gestove. Koji
nainje uspeniji?
3 Poslovni govor tela
Posmatrajte poslovne ljude na javnom mestu, u holu hotela
ili u baru aeroroma. Koja su najee koriena neverbalna
ponaSanja? a li se razlikuju na neld nain od opte javnosti?
4 I ja sam ovde stranac
Sa grupom prijatelja koji poele da uestvuju u ovoj vebi,
pona^jte se kao da ste stranac koji ne govori jezik. Kako ostali
reaguju na vas? Koji su najkorisniji oblici govora tela? Da li
postoje situacije s kojima je nemogue izai na kraj?
124
GOVOR TELA
1 3 % NA PO SL U
126
PRAKTINI PRffiUNIK
127
GOVORTELA
reeno. Isto moe biti reeno o gestovima, iako ima mnogo vie
mesta za ekspresivnost kada stojite nego kada sedite. Osetljivost
na odmeravanje vremena i sinhronizaciju omoguie nekome ko
eli da govori da se ubaci dok prethodni govomik zavrava, bez
prekidanja, ali ba pre drugih koji ele da se ubace.
Vrei prouavati sastanke i videti ko su osobe koje najee
uspevaju da govore i kako to rade. Ako ne koriste jainu glasa i
prekidanje, obino im je odmeravanje vremena otrije nego
kolegama.
Osoba kojoj je neophodno delotvomo korienje govora tela
je predsedavajui na sastanku. On neverbalno moe postii
mnogo stvari. Moe da sprei nekoga da govori ako poeli,
samo ako mu uskrati kontakt oima i pogleda u dmge da im
pokae da je njihov red da govore. Njegovi izrazi lica mogu da
pokau odobravanje ili neodobravanje onoga to je reeno i da
tako usmere sastanak u odreenom pravcu. esto e govomici
oklevati da govore protivno eljama onoga kome je dodeljen
vii status predsedavajueg. Moe da koristi klimanje glave da
ohrabri nekoga da nastavi ili moe da to ne radi kako bi ih
spreio da nastave. Moe gestom da umiri Ijude ili da ih natera
da govore. Moe da se okrene od onih koji govore stvari sa
kojima se ne slae. Toliko o predsedavajuem. U stvari, zbog
uticaja neverbalnih faktora, neutralni predsedavajui je mitski
termin. Hteo, ne hteo, on je skoro primoran da oda svoja stvama
oseanja, osim ako je neobino vet u korienju govora tela.
Paljiva upotreba govora tela moe da utedi mnogo napora
pri pokuavanju da vas uju. Iznenadujue je koliko e se esto
predsedavajui okrenuti nekome i zamoliti ga da govori ako
izraz lica te osobe pokazuje snano neslaganje sa onim to je
reeno. Kada vas neko zamoli da govorite, to je mnogo bolje
nego a prekidate ili upadate.
STAVOVI KOLEGA
Kroz korienje svih aspekata govora tela, otkrivamo onima
sa kojima radimo svoja oseanja i stavove prema njima. esto
osmehivanja i smeh, otvoreni gestovi, oputeno dranje, bliska
razdaljina i pravac koji odbija uljeze u grupi, kontakt telom i
podela vremena za govorenje karakteriu radnu grupu u kojoj se
129
GOVORTELA
MOTIVISANJE DRUGIH
Govor tela koji treba da motiviSe ukljuuje poveano
koriSenje kontakta oima, pozitivne izraze lica, kiimanje i
naginjanje glave u stranu dok sluSamo probleme drugih ili
sluSamo njibovo miSljenje na temu posla. Otvoreni gestovi,
naginjanje unapred, bliska razdaljina, direktno usmerenje,
odgovarajui kontakt telom i poravajua vokalizacija pomoi
e da se stvori klima u kojoj e se Ijudi oseati motivisanim.
Pojava je verovatno minoma stvar, ali odmeravanje vremena i
sinhronizacija mogu da postanu o izuzetne vanosti. Ako Ijudi
treba da se oseaju motivisanim, moraju da osete da mogu da
oprinesu diskusijama i sastancima. Ako imaju problema da to
postignu, neto mora da se uini da im se pomogne.
IZGRADNJA TIMOVA
Voren Lerab smatra d a je nemogue odvojiti dranje i
gestove. Oni su se sjedinili na takav nain da ih morate
posmatrati simultano. Takode smarta da ako bi ljude trebalo
spojiti u efikasne timove, pomoglo bi ako bi se njihove eme
dranja i gestova uklapale ili bile jednake.
Nema sumnje da eme neverbalne komunikacije utiu na to
u koliko dobar tim e se grupa Ijudi razviti, ali moramo
razmotriti uticaj svih aspekata govora tela, a ne samo dva.
Jedna od najprimetnijih karakteristika mnogih efikasnih
timova je da esto lanovi iie jedni nadruge. imamo tendenciju
da oseamo kako bolje raimo i uopte imamo bolju interakciju
sa Ijudima koji izgledaju slino nama. Ali, bie tu slinosti i u
korienju ostalih aspekata govora tela.
Ponekad, ne postoji toliko slinosti koliko uklapanja, na
primer, dominantna i povuena aosoba e se esto odlino
130
PRAKTINI PRIRUNIK
VEBE I EKSPERIMENTI
1 ta da kaem?
Ako moete da pronadete saradnike, zamolite ih da redom
opiu neku profesiju koristei samo govor tela. Ostali moraju da
pogode ta je u pitanju. Koje poslove je najlake ovako opisati?
Koje je najlake pogoditi? Da li obe kategorije sadre iste
poslove?
2 Idealni kolega
Napravite listu neverbalnog ponaanja koje bi eleli kod
idealnog kolege.
3 Pogodite ko dolazi na posao
Zamisiite da novi kolega na vaem ranom mestu izgleda
potpuno suprotno od vas i vah kolega. Kako e to uticati na
grupu ili tim u kojoj radite?
131
SVAKODNEVNI SUSRETI
132
PRAKTINI PRIRUNIK
PREGLED VEBE
Kao Sto ste verovatno oekivali, nije preterano teko u veini
sluajeva prepoznati pol neke osobe po glasu. esto je prilino
lako prepoznati ak i rasu i nacionalnost. Vreovatno ste otkrili
a deiji glasovi mogu biti otkriveni odmah, bez potekoa.
Veoma stari ljudi takoe imaju kvalitet glasa koji je lako
prepoznatljiv. Stvami problemi dolaze s glasovima ljudi izmeu
trideset i sedamdeset godina.
Postoje neki pokazatelji koje treba koristiti. Jaina glasa je
vea kod mladih ljudi nego kod starijih. Ton se produbljuje sa
zreloSu, iako se izoStrava i zvui prilino krhko u dubokoj
starosti, a moe postati i drhtav. Mladi glasovi imaju sigumiji,
ak drskiji prizvuk u veini sluajeva.
133
nOVOR TF.T.A
135
OOVORTELA
ASKANJE
Nejasna, neobavezna askanja o zdravlju druge osobe, o
vremenu, o rezultatima lokalnog fudbalskog tima nekim Ijudima
deluju potpuno bezvredno - aktivnost na koju se troi
besmisleno mnogo vremena. Ipak, askanje ima mnogo vei
znaaj.
Tokom askanja, kada je verbalni sadraj sasvim nezahtevan,
moemo se potpuno posvetiti govoru tela osobe sa kojom
razgovaramo. Moemo ak, ako elimo, sistematino obratiti
panju na svaki aspekt govora tela, tako da moemo za kratko
vreme mnogo da nauimo o toj osobi. Druga prednost
sistematskog pristupaje da nam on omoguava da proverimo da
nismo nekd aspekt izostavili.
Sledei put kada se naete s nekim na piu ili kada upoznaie
oeku nepoznatu osobu na urci, pokuajte s takvim pristupom.
Posmatrajte svaki aspekt govora tela pojedinano i razmotrite
kako ga ta osoba koristi.
136
PRAKTINIPRIRUNIK
137
GOVORTELA
VEBEIEKSPERIM ENTI
1 K o je to rekao?
Nabavite fotografije o nekoiiko Ijudi snimljene u naoko
normatnom okruenju. Zatim ifa zamolite da snime govor na
neku temu koja nee odati njihovo okruenje. Onda sve to
pokaite drugim Ijudima i zamolite ih da poveu glasove i
fotografije. Koliko su bili uspeni?
2 Koliko Ijudi sreete dttevno?
Napravite spisak Ijudi koje sreete tokom dana. Uradite to
paljivo, da nekoga ne bi propustili. Onda ih razdelite na
prijatelje, porodicu, poznanike, strance i osoblje (kelnere,
vozae autobusa, i sve ostale sa kojima je interakcija isto
tehnike prirode). Kakva je ema vaih dnevnih interakcija? Da
li provodite onoliko vTemena sa prijateljima i porodicom koliko
bi eleli? Ako ne, moete li neto da uradite po tom pitanju?
3 ta prvo prim etite?
Kada upoznate nekog stranca, ta prvo na njemu primetite?
Da li se to razlikuje kod mukaraca i ena? Za starije i mlae
Ijude? Koje fizike karakteristike traite (ili na njih reagujete)
kod privlanog stranca suprotnog pola?
138
15. SEK SU A LN A
P R IV L A N O S T
PREGLED VEBE
Dve stvari e postati oigledne iz ove vebe. Trebalo bi da
dobijete jaaniju ideju o tome koja vas neverbalna ponaanja i
fizike karakteristike privlae kod drugih Ijudi. Trebalo bi
takoe da otkrijete da se vae ocene slau sa ocenama ostalih
koji su uestvovali u eksperimentu.
ta je vanije, pojava ili neki rugi aspekt govora tela?
140
PRAKTINI PRIRUNIK
VAIPARTNERI
OpSti principi korienja govora tela su veoma vani da bi se
pronali privlani partneri ili uspostavile veze manje stalne
prirode. Na mnogo naina, ovi su slini onima koji su vani za
uspostavljanje prijateljstava.
Kontakt oima izmedu Ijubavnika i prijatelja ima ak i veu
vanost nego, kao to smo videli, na poslu i u svakodnevnim
susretima. Poto vie gledanja esto vodi ka dopadanju, trajanje
uzajamnih pogleda bie due.
Izrazi lica e bhi pozitivni, makar samo zbog toga to je
osoba u prisustvu prijatelja i sebi bliskih. Ali, takoe je tano da
e, samo zbog toga, negativni izrazi lica biti spremnije
tolerisani. Zata, napokon, slue prijateiji i ljubavnici, ako se sa
njima ne moete jednostavno opustiti i pokazati svoja prava
oseanja?
Slino, nije neophodno baviti se pokretima glave, gestovima
i chanjem. Razdaljina i usmerenje, meutim, zahtevaju vie
panje. Bliski prijatelji i Ijubavnici sumnjae da neto nije u
redu ako im se ne dozvoli blizina. Neto slino moe se
primeniti i ako usmerenje nije dovoljno direktno. Telesni
kontakt bie ei a, u sluaju Ijubavnika, ako ne bude est i
produen, zakjjuie se da stvari ne stoje onoliko dobro koliko
bi trebalo.
Pojava ne bi trebalo toliko da znai, ali je vana. Ako
insistirate na tome da se oblaite potpuno drugaije, da imate
drugaiju frizuru ili minku (ili potpuno odsustvo minke) na
otkaen nain, to e u najmanju ruku isprovocirati aljive
komentare, a u najgorem e vas dovesti do isljuenja iz grupe.
Odmeravanje vremena i sinhronizacija ne zahtevaju previe
panje, ali su neverbalni aspekti govora vani. Ako se va
akcenat ne uklapa, ili vam je glas prejak, a vai prijatelji su tihi,
ili vam je ton grub, a prijatelji su vam neni ljudi, verovatno ete
imati problema.
Paljivo baratanje najvanijim domenima govora tela
izmedu prijatelja i Ijubavnika nee biti uzaludno.
141
GOVOR TB1.A
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
kosa
elo
obiik glave
lice
oi
nos
usta
ui
vrat
koa
graa
ram ena
grudi/grudni ko
ruke
5ake
struk
zadnjica
abdom en
butine
kolena
listovi
stopala
oblik noffu
duina nosu
kontakt oim a
izrazi lica
pokreti ftlave
eestovi
poloai i stav
biizina i pravac
odmer. vrem ena i sihronizaciia
kontakt telom
neverbaini aspekti govora
Uknpno:
M u = 330
V EBEI EKSPERIMENTI
1 Ko ep rvi daprie?
Posmatrajte ljude na javnim mestima kada se po prvi put
upoznaju. Ko inicira interakciju? MuSkarac ili ena? Kakav
govor tela spaja ova dva stranca?
2 Partneri za ceo Svot
Prouavajtc govor tela ljudi koje poznajete i koji su u
srenom braku najmanje deset godina. Da li kopiraju pokrete i
gestove jean od drugoga? Da li kopiraju neke druge aspekte
govora tela? Na koji nain se njihovo ponaanje razlikuje kada
su zajeno i kada su odvojeni?
3 Hej, seksi
Koje komponente seksepila ini govor tela?
144
ZAKUUAK
svesnoj kontroli, one mogu otkriti viSe nego bilo koji drugi
aspekt govora tela.
Izraz: lica trebalo bi da budu ivahni i izraajni, pre nego
paljivo kontrolisani i ogranieni. Pokreti drugjma pruaju
infonnacije o nama, informacije koje e verovatno izvui
povoljne reakcije. ak i neprivlani ljudi mogu da deluju
privlano ako imaju ivahna i izraajna lica. Mnogi komiari
su runi ili imaju udna lica, a ipak su tako izraajna da ta
runoa postane neka vrsta lepote.
Pokreti glavom, posebno klimanje, moe pomoi da se susret
odvija glatko, pa tako i njih treba ohrabrivati. to vie dozvolite
Ijudima da govore, i ohrabrujete ih, vie ete im se dopadati. Ne
treba se zadovoljiti ulogom stalnog sluaoca, jednostavno, treba
traiti re, ali ne drati monolog.
Gestovi treba a budu otvoreni i izraajni, ali se treba paziti
afektacije i preterivanja. Jednostavno ih pustite da teku u skladu
sa vaim govorom tela i onim to govorite. Izbegavajte
odbrambene zatvorene gestove. Dlan okrenut na gore ili na
spolja posebno ohrabmje druge. S ruge strane, treba primetiti
da osobe visokog statusa manje gestikuliraju i manje menjaju
dranje. Jo jednom, u pitanju je prosuivanje ta je adekvatno
situaciji.
Dranje, zapravo, treba a bude uspravno, pomalo nagnuto
unapred kada elite da prenesete da ste zainteresovani i
ukljueni. Ali, postoje situacije kada je asimetrino naginjanje
unazad odgovarajue da -bi atmosfera bila neformalna i
oputena. Pogrbljenost i siegnuta ramena treba izbegavati jer e
uvek odavati nedostatak zainteresovanosti i druga negativna
oseanja.
Biizinu treba ohrabrivati.
Telesni kontakt treba ohrabrivati tamo gde nee voditi ka
neprijatnosti. Rukovanje, tapkanje po ruci, ramenu, grljenje oko
ramena i navoenje jednom rukom je dobro za poetak. Ali, kao
to smo rekli, treba paziti i koristiti telesni kontakt onako kako
ga diktiraju rugi. U tom sluaju treba ekati na inicijativu
drugih i pratiti ih.
Pojava i graa mogu da se menjaju tamo gde smatrate da e
te promene dovesti do poboijanja. Eksperimentisanje sa
146
PRAKTINI PRIRUNIK
147