7.

MJERENJE BRZINE

- Brzina je vrlo vana fizikalna veliina i definira se kao omjer preenog puta i vremena
utroenog za to

- U SI sustavu jedinica je ms-1

- Postoji nekoliko naina mjerenja brzine u industrijskim primjenama

Mjerenje brzine tahogeneratorom

- Mnogi procesi zahtjevaju mjerenje kutne brzine kao to je brzina osovine kod motora

- Najpoznatiji i najjednostavniji nain pretvorbe izmjerene kutne brzine u linearnu

vrijednost je tahogenerator

- Tahogenerator je ustvari jednostavni generator istosmjerne struje

- Temelj rada prikazan je na slici 93.

1
Slika 93. Tahogenerator: a) gibanje ice u magnetskom polju, b) gibanje zavojnice u magnetskom polju,
c) inducirani napon zavojnice, d) izlazni napon pretvoren u istosmjernu
struju pomou komutatora (kolektora), e) izlazni napon tahogeneratora s vie
komutatora, f) fotografija tahogeneratora
2
- Na slici 93a). ica duljine l se giba s brzinom v okomito na magnetsko polje koje ima
gustou magnetskog toka B

- Napon e induciran u ici je: e = Blv

- Na slici 93b). zavojnica s n namota rotira u magnetskom polju B, a svaka strana

pojedinog namota zavojnice koja je paralelna s osi rotacije inducirat e napon prema
gornjoj jednadbi

- Ako se zavojnica nalazi pod kutom , inducirani napon e biti: e = Blv sin t

- Vrijedi da je v = r, gdje je r promjer zavojnice, a je kutna brzina (u s-1)

- Kut zavojnice se mjenja s vremenom kao t, gdje je t izraeno u sekundama

- Obe polovice zavojnice imaju jednak inducirani napon, pa je neto izlazni napon
zavojnice:
e = 2Blrn sin t

- To je sinusioda ija je frekvencija i amplituda proporcionalna kutnoj brzini kako je

prikazano na slici 93c).

3
- Ako se koristi tahogenerator izmjeninog napona, napon zavojnice moe se mjeriti
preko kliznih prstenova, iako je dosta pogodnije koristiti tahogenerator istosmjernog
napona

- Komutator (kolektor) amplitudu napona koja prolazi kroz nulu okree u suprotnom
smjeru te daje ispravljeni istosmjerni izlazni napon koji u tom sluaju izgleda kao na
slici 93d).

- Vrna amplituda istosmjernog napona je proporcionalna kutnoj brzini ali je i vrlo

problematina velika valovitost izlaznog napona, a ta valovitost je ovisna o kutnoj brzini

- Navedeni problem se moe rijeiti koritenjem vie zavojnica i komutatora koji onda daju
izlazni istosmjerni napon kao na slici 93e).

- Najee se koristi 10 do 20 komutatora; to je vei broj upotrijebljenih komutatora,

valovitost izlaznog napona je manja, ali tada to poskupljuje ureaj tahogeneratora

- Tahogeneratori ne induciraju veliki napon, otprilike 10 V po 1000 okretaja u minuti

4
 Otporni valjak

- Otporni valjak pretvara kutnu brzinu u kutni pomak i najei je mjerni ureaj koji mjeri
brzinu na automobilima i motorima

- Kutni pomak se dalje moe pretvarati u elektrini signal kao izlazni signal pomou bilo
kojeg pretvornika kutnog pomaka

- Temelj rada otpornog valjka prikazan je na slici 94.

- Cilindrini magnet i kotveni valjak prikljueni su na osovinu ija se brzina mjeri (ulazna
osovina)

- Cilindrini magnet ima 4 pola kako je prikazano na presjeku na slici 94.

5
- Otporni valjak je izraen od neferomagnetinog metala (npr. bakra), spojen je na izlaznu
osovinu i smjeten izmeu cilindrinog magneta i kotvenog valjka

- Kada se cilindrini magnet i kotveni valjak vrte u odnosu na otporni valjak, inducira se
elektrini napon koji prelazi na otporni valjak

- Napon u djelovanju s magnetskim poljem izaziva zakretnu silu na otpornom valjku

- Uslijed zakretne sila otporni valjak e se gibati u istom smjeru kao i ulazna osovina

- Izlazna osovina je ukljetena s spiralnom oprugom koja osigurava moment zakreta

proporcionalan zakretanju osovine

- Izlazna osovina nalazi se pod kutom koji je poslijedica suprotnih djelovanja momenta
zakreta spiralne opruge i momenta zakreta induciranog rotacijom cilindrinog magneta

6
- Kut izlazne osovine proporcionalan je kutnoj brzini ulazne (mjerene ) osovine

Slika 94. Otporni valjak

7
- Impulsni tahometar

- Impulsni tahometri su ureaji koji daju niz impulsa konstantne amplitude, a ija je
frekvencija povezana s brzinom mjerene (ulazne) osovine

- Najee su specificirani prema broju impulsa po okretu ulazne osovine

- Npr. 180 impulsa po jednom okretu osovine daje izlaznu fekvenciju od 9kHZ pri 3000
rpm (okretaja u minuti)

- Vrlo zanimljiva primjena impulsnih tahogeneratora je kod regulacije brzine

istosmjernih elektromotora

- Na slici 95. prikazan je nain regulacije brzine istosmjernih elektromotora

- Fazna petlja (phase locked loop) generira izlazni napon proporcionalan razlikama
ferekvencija izmeu dva niza impulsa

- Signal postavljene brzine pretvara se u impulsne nizove pomou oscilatora

kontroliranog napona i ti impulsi se usporeuju u faznoj petlji s impulsnim nizovima s
tahogeneratora

8
- Izlazni signal iz fazne petlje koristi se kao signal povratne veze za regulaciju elektromotora

- Preciznost regulacije u ovom sluaju kree se gotovo 100% (greka je 0,001%)

Slika 95. Regulacija pomoi impulsnog tahogeneratora

9
- Sustavi mjerenja s Dopplerovim efektom

- Dopplerov efekt se zbiva kada postoji relativno gibanje izmeu izvora zvuka (ili
elektromagnetskog zraenja) i objekta promatranja

- Na slici 96. izvor S emitira valove (zvuka ili elektromagnetskog zraenja) s frekvencijom f

- Ako je brzina rasprostiranja c, a valna duina , vrijedi sljedea veza: f = c/

- Promatra u mirovanju e vidjeti valne linije frekvencije f koje dolaze u jedinici vremena tj.
promatrana frekvencija biti e jednaka odaslanoj frekvenciji

- Ako se promatra giba prema izvoru S odreenom brzinom v kao na slici 96b). Svaka valna
linija uoiti e se ranije, poto je sada brzina rasprostiranja c + v

- Promatrana frekvencija je sada: fv = (c + v)/, to jest frekvencija je via

- Pomak odnosno porast frekvencije je:

10
- Prethodna jednadba pokazuje da je frekvencijski pomak proporcionalan relativnoj
brzini i emitiranoj frekvenciji

Slika 96. Dopplerov efekt: a) promatra u mirovanju, b) promatra u gibanju

- Dopplerov efekt raste s relativnim gibanjem prema izvoru zvuka ili elektromagnetskog
zraenja

- Dopplerov efekt omoguuje daljinsko mjerenje brzine (npr. brzina rotacije planeta )

- Praktian nain mjerenja brzina s Dopplerovim efektom prikazan je na slici 97.

11
 Slika 97. Mjerenje brzine pomou Dopplerova efekta

- Predajnik emitira zvuk ili elektromagnetsko zraenje frekvencije ft s brzinom

rasprostiranja c

- Objekt mjerenja se giba brzinom v, reflektira zvuk ili zraenje te sad ovaj zvuk ili
zraenje ima frekvenciju fr
12
- Dva Dopplerova frekvencijska pomaka se zbivaju jer objekt djeluje i kao promatra u
gibanju i kao izvor u gibanju, pa je:

- Odaslana i primljena frekvencija se mjeaju te daju impulsnu frekvenciju fb, jednaku

pomaku fr ft

- Impulsna frekvencija fb proporcionalna je brzini v gibajueg objekta i moe biti

pretvorena u izlazni elektrini signal

- Npr. za radarski emitirani signal od 10 GHz koji putuje brzinom svjetlosti 3*108 ms-1, i
ako je brzina gibanja promatranog objekta 20 ms-1, frekvencijski pomak izraen kao
impulsna frekvencija je 1.333 kHz (moe se uti ljudskim sluhom)

13
 MJERENJE UBRZANJA

- Ako na neko tijelo mase M djeluje sila F, tijelo e se ubrzavati ubrzanjem a (ms-2)

- Takoer tijelo koje ubrzava biti e izloeno sili (npr. pri koenju sila pomie tijelo iz
sjedita prema naprijed)

- Ta sila kojoj je izloeno tijelo prilikom ubrzanja proporcionalna je ubrzanju te se koristi za

mjerenje samog ubrzanja

- Osnova mjerenja prikazana je na slici 98.

- Masa je privrena oprugom krutosti K, te se u stanju mirovanja nalazi u poloaju A

- Ako se tijelo ubrzava konstantnom veliinom ubrzanja a, masa je izloena sili

- Ta sila pomie masu prema poloaju B do trenutka dok se sila uslijed ubrzanja ne
izjednai s silom krutosti opruge, te se tada gibanje mase zaustavlja u novom poloaju B

- Pomak tijela je proporcionalan veliini ubrzanja

14
- Pomak mase se moe mjeriti bilo kojim pretvornikom pomaka kao npr. potenciometrima
ili linearnim pretvornicima pomaka (LVDT)

Slika 98. Mjerni ureaj za mjerenje ubrzanja mase

Sustavi drugog reda

- Moe se oekivati da e masa na slici 99a). nakon povlaenja prema dole i putanja,
oscilirati s amplitudama oscilacije koje se smanjuju, sve do povratka u prvobitni poloaj

15
- Na slici 99b). prikazan je takoer jednostavni ureaj za mjerenje veliine ubrzanja kao i
na slici 98.

- Ureaj u ovakvom obliku nije prikladan za tono mjerenje veliina ubrzanja jer se i kod
ovakvog ureaja (kao i kod ureaja na slici 99a.) javljaju oscilacije gibanja uslijed
djelovanja sile kao poslijedice ubrzanja, te djelovanja trenja koje e smanjivati amplitude
oscilacija

Slika 99. Skokoviti odgovor akcelerometra bez priguenja: a) oscilirajua masa

b) akcelerometar s skokovitom promjenom ubrzanja, c) izlazni signal akcelerometra
16
- Ureaji za mjerenje ubrzanja (akcelerometri) prikazani na slikama 98. i 99a). i b). su
akcelerometri bez priguivanja

- Problem oscilacije se moe rijeiti upotrebom ureaja za priguivanje koji moe biti
obini priguni ureaj s trenjem ili priguni ureaj s viskoznom tekuinom (slika 100.)

- Priguni ureaj s trenjem e eliminirati oscilacije ali e i izazvati pogreku prijenosa

signala

- Najpogodniji su priguni ureaji s viskoznom tekuinom koji ne izazivaju nikakvu

pogreku a efikasno eliminiraju oscilacije uslijed sile ubrzanja

- Viskozne tekuine u ovim ureajima (najee ulje) formiraju uljni jastuk kao ok-
apsorber za oscilacije, to je znatno efikasnije od obine sile trenja

Slika 100. Akcelerometar s priguivanjem

17
- Faktori priguenja b mogu biti razliiti, pa se mogu kretati od b 1, za nepriguene
sustave, b = 1 za sustave kritinog priguivanja , pa do b > 1 gdje je sustav previe
priguen

- Ovisno o faktorima priguenja i izlazni signali senzora se razlikuju

- Na slici 101. prikazani su izlazni signali za razliite faktore priguenja

Slika 101. Rezultati priguenja: a) nepriguen sustav, b) kritino priguen sustav,

c) previe priguen sustav

- Iako bi se moglo zakljuiti da je najidealniji kritino priguen sustav, praksa je pokazala

da blago nepriguen sustav (b = 0.7) daje nakrae vrijeme odgovora
18
 MJERENJE VIBRACIJA

- Ureaji za mjerenje vibracija vrlo esto se koriste za nadzor i zatitu velikih postrojenja
u kojima je prisutno kruno gibanje

- Rade na slinim temeljima i kao akcelerometri, te je na slici 102. prikazano njihovo

djelovanje

Slika 102. Temelj rada ureaja za mjerenje vibracija: a) shematski dijagram,

b) frekvencijski izlazni signal

19
- Ureaj za mjerenje vibracija nalazi se u okviru (konstrukciji) koja je izloena sinusoidnom
pomaku konstantne amplitude ali promjeljive frekvencije (slika 102a.)

- Veza izmeu pomaka x i frekvencije prikazana je na slici 102b).

- U podruju A (102b.) ureaj djeluje kao akcelerometar, te amplituda pomaka raste zbog
porasta ubrzanja koje posjeduje odreenu frekvenciju

- S porastom frekvencije dolazi se u podruje B gdje se zbiva najvei pomak mase (ovisan
takoer i o faktoru priguenja)

- Nakon toga slijedi podruje C gdje nema vie pomicanja mase u prostoru tj. masa ostaje
u konstantnom poloaju iako se okvir i dalje giba uslijed vibracija

- Pomak mase x u podruju C proporcionalan je pomaku okvira uslijed vibracija

- Ureaj za mjerenje vibracija konano u podruju C djeluje kao senzor pomaka te je taj
pomak proporcionalan frekvenciji i amplitudi vibracija

- Ureaji za mjerenje vibracija su maleni i male mase da se sprijei dodatno optereivanje

rotacijskih ureaja na koje su prikljueni
20
 UREAJI ZA ANALITIKA MJERENJA

- Poznavanje kemijskog sastava plinova ili tekuina je vaan dio regulacije velikog broja
industrijskih procesa

- Ispitivanje udjela kisika i CO u dimnim plinovima moe se koristiti u regulaciji plamenika

na kotlovima i na taj nain smanjivati potronju goriva

Vodljivost

- Za razliku od rasprostranjenog miljenja, ista deionizirana voda je lo vodi elektriciteta i

ima veliki elektrini otpor

- Svojstvo tekuine da vodi elektrinu struju odreeno je brojem nabijenih iona

- Veina kiselih otopina ima veliki broj nabijenih iona i stoga vrlo lako provodi elektricitet
tj. elektrinu struju

- Jedinica za elektrinu vodljivost je Siemens (S), pa otpor od 10 ohma ima vodljivost od

0.1 Siemens

- Vodljivost tekuine ili krutnine definirana je mjerenjem elektrinog otpora tvari dimenzija
duljine 1 cm i presjeka 1 cm2 (kao na slici 103.) 21
 Slika 103. Definicija vodljivosti: a) krutnina, b) tekuina

- Vodljivost raste s porastom povrine promatranih uzoraka , a opada s poveanjem

duljine tj. udaljenosti

- Iako teoretski potpuno ista voda ima jako malu vodljivost, voda uvijek dolazi s
raznim otopljenim minaralnim tvarima i ostalim esticama to uzrokuje da obina
voda relativno dobro provodi elektrinu energiju

- Vodljivost se poveava dodavanjem razliitih kiselih otopina

- Vodljivost nekih otopina prikazano je na slici 104. 22

 Slika 104. Povezanost vodljivosti i koncentracija kiselih otopina

- Mjerenje vodljivosti izvodi se s dvije elektrode koje se urone u otopinu

- Izmjerena vodljivost ovisi o povrinama elektroda i njihovoj udaljenosti u otopini

- Na elektrode se spaja izmjenina struja poznatog napona te se mjeri jakost struje

izmeu dvije uronjene elektrode

- Izmjerena promjena jakosti struje proporcionalna je stupnju vodljivosti

23
 Analiza izgaranja

- Enorman porast cijene goriva te visoki ekoloki zahtjevi postavili su pred proces
izgaranja zahtjeve da se postigne to vea efikasnost izgaranja i to je manje mogua
emisija tetnih plinova

- Zrak sadri volumno 21% kisika i 79% duika (teoretski)

- S potpunim izgaranjem sav ugljik u gorivu se pretvara u ugljini dioksid te je sadraj

ugljinog dioksida u ispunim plinovima oko 12%

- S nepotpunim izgaranjem osim ugljinog dioksida stvara se i ugljini monoksid

- Efikasnost procesa izgaranja moe se kontrolirati promatrajui koncentracije kisika,

ugljinog dioksida, ugljinog monoksida i duikovih oksida u ispunim kolektorima

- Porast npr. sadraja kisika u ispunim plinovima signalizira da je pretiak zraka prevelik
dok veliki sadraj ugljinog monoksida signalizira da je pretiak zraka premalen tj. nema
dovoljno kisika za potpunu kemijsku reakciju izgaranja

24
 Optika analiza

- Svaki kemijski element zadrava pojedine valne duine svjetlost koje prolaze kroz njega

- Zemljina atmosfera (ozon) blokira veinu sunevih radijacijskih zraka osim vidljivog
svjetlosnog zraenja s valnim duljinama 0d 0.38 m (ljubiasta) do 0.78 m (crvena)

- Na slici 105. prikazan je dio apsorpcijskog spektra za ugljini dioksid i ugljini monoksid

Slika 105. Apsorpcijski spektar CO2 i CO

25
- Apsorpcijaki spektar i CO2 i CO nalazi se u infracrvenom podruju

- Dijelovi spektra gdje je prolaz valova blokiran zove se apsorpcijski opseg plina

- Razliiti dijelovi svjetlosnog spektra koriste se za razliite plinove pa se tako infracrveni

dijelovi spektra koriste za CO2 i CO, vidljivi dijelovi spektra za duine okside NOx , a
ultraljubiasti za sumporne okside

- Temelj rada optikog analizatora prikazan je na slici 106.

- Izabiru se dvije valne duine od kojih se prva zove referentna valna duljina te za tu
valnu duinu nema apsorpcije promatranog plina, niti bilo kojeg drugog plina

- Druga valna duljina naziva se mjerna valna duljina, te je locirana u apsorpcijskom

opsegu specifinom za promatrani plin

- Prikaz rada optikog analizatora koji se primjenjuje u industriji dat je na slici 107.

- Uzorak promatranog plina prolazi kroz cijev a jednostruka svjetlosna zraka (infracrvena)
prolazi popreno po presjeku cijevi do dva detektora

26
- Svjetlosna zraka prvo prolazi kroz prvi filter koji proputa na senzor samo referentnu
valnu duljinu, dok drugi filter proputa na senzor samo mjernu valnu duljinu

- Intezitet svjetlosti primljen na oba senzora ne ovisi samo o sastavu plinova ve i od

temperature plinova, intezitetu svjetlosne zrake, istoi lea na obje strane cijevi

Slika 106. Valne duljine upotrijebljene Slika 107. Temelj rada optikog analizatora
u optikom analizatoru
27
 Elektrometrika plinska analiza

- Ovakav tip analize koristi svojstva cirkonijeva oksida da mjeri sadraj kisika u ispunim
plinovima procesa izgaranja

- Senzor se sastoji od diska napravljenog od cirkonijeva oksida te presvuenog poroznom

platinom s obje strane

- Jedna strana diska je izloena ispunim plinovima ili nekoj drugoj struji plinova, a druga
strana najee obinim upravljakim zrakom kao referentnim plinom

- Izvedba ureaja za analizu s cirkonij-oksid diskom prikazana je na slici 108.

- Disk se zagrijava na 800C pomou grijaa (temperatura diska se mjeri termoparom

spojenim na disk), te se na toj temperaturi cirkonij-oksid disk ponaa kao elektrolitiki
provodnik

- Na toj temperaturi stvara se napon izmeu dva lica diska, te je izlazni napon oko 50mV
(za sadraj kisika koji je gotovo nula)

- Porastom udjela kisika u ispunim plinovima izlazni napon opada

28
- Elektrometriki plinski analizator je vrlo ovisan o temperaturi zagrijavanja te ima
ogranienu primjenu

Slika 108. Analizator s cirkonij oksid diskom

29
 Analiza metodom toplinske vodljivosti

- Ovom metodom najee se mjeri sadraj ugljinog dioksida u smjesi plinova

- Temelj rada prikazan je na slici 109. gdje se koriste dvije potpuno jednake komore

- Svaka komora sadri jednaki grija izraen od ice od platine

- Otpor grijaa mjeri se pomou Wheatstonovog mosta

- Jednake koliine ispunih ili dimnih plinova i atmosferskog zraka dovode se u komore
pomou mjernih ventilatora (izraz pump se u ovom sluaju odnosi na ventilatore)

- Ugljini dioksid hladi grijae razliitom brzinog nego to to radi kisik, duik ili ugljini
monoksid, odnosno obini atmosferski zrak

- Razliita koliina topline koja se odvodi s grijaa poremeti e ravnoteu na Wheatstonovu

mostu i to e razultirati pojavom napona izravno ovisnog o koncentraciji ugljinog
dioksida

30
Slika 109. Analizator plina metodom toplinske vodljivosti

31