TEMA broj 3

RAZVOJ IDEJA I KONCEPCIJA O OSNOVNOJ KOLI

kola otvorenih vrata-Valentin Puevski

1. PRVOBITNA ZAJEDNICA

Neosvijetena kola
Odgoj i kola prate ovjeka tokom cijele njegove historije. Prva ''neosvijetena kola''
nastala je u procesima ivota i rada prve do danas poznate privredne i drutvene organizacije
ivota u prvobitnoj zajednici. ivei uz odrasle, mladi ovjek od prvih dana opstanka ljudskog
roda ui, usvaja odreena znanja, radne vjetine i druga iskustva ivljenja. Ta se prva ''kola''
utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su odrasli nesvjesno demonstrirali
mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih oponaanjem usvojili. Zahvaljujui mogunosti
komuniciranja ovjek se uspio izdvojiti od ostatka svijeta. Bio je to prvi korak na putu prema
koli.

Inicijacija
Kao vid odgojne institucije funkcionirala je institucija inicijacije, u kojoj su stariji lanovi
pripremali mladie za ispit zrelosti, a to su inile iskusnije ene kod djevojaka. Prvi
preduitelji iz tog doba bili su veterani(za mukarce) i matroni( za djevojke). Svake godine bi
u svakom plemenu veterani bi odvodili prispjele novicijate na odabrana mjesta i odreeno
vrijeme obuavali bi ih u svemu to je rad pleme uspio u svom dugogodinjem radu saznati i
otkriti. Inicijacija je prijelazni oblik izmeu neosvijetene i osvijetene kole. Sada se ui
verbalnom i kinetikom porukom, posebnim pouavanjem. Nakon zavretka odravani su
rigorozni ispiti i u septembru plemena predviena je velika svetkovina povodom
proglaavanja mladih za punopravne lanove zajednice.

Otkrie pisma
Trea velika etapa u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada je ovjek
ovladao pismom kao sredstvom komuniciranja, mogle su se prenositi velike koliine
informacija o radnim procesima, ljudskim odnosima i drugim obiajima. ovjek je tek
uenjem pisma bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. Novija arheoloka
istraivanja pokazuju da se prve kole javljaju u Sumeru(Akad). Prvi profesionalni odgajatelj
nazivao se umia, to je znailo brat, prijatelj, onaj koji pouava. Uila su se slova, itanje,
pisanje i razgovor o proitanom. Pisalo se na glinenim ploicama.

2.ROBOVLASNIKO DRUTVO(pisarske kole)

2.1 Indija (hindusi)
Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja. Hinduski modeli kole su temeljni modeli od
kojih se kola u svijetu dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i meditaciji.
2.2 Kina (kineska kola)
Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je bila najdemokratinija
kola u cijelom starom svijetu, jer je omoguavala svima da stiu znanja i vjetine. Uitelji su
samo uili i pouavali uenike. Uenici nisu dobijali svjedodbe, niti su se obavljali zavrni
ispiti nego su to obavljale posebne komisije. Osnovu odgoja sainjavala je etika. Naroito je
bio razraen obiteljski odgoj. Odgojem se trailo izvravanje obiteljskih dunosti, zatim da se
ne kre dravni zakoni, ne vrijea vlada, potuje uitelj, pomae drugima....Svaki graanin je
mogao sticati obrazovanja na svim stupnjevima u dravnim ili privatnim kolama. Postojale
su osnovne, srednje kole i sveuilita.
 2.3 Egipat (Egipatska pisarna kola)
Prvenstveni zadatak odgoja bio je pomlaivanje sveenikog aparata pa su kole bile
osnivane uz hramove u veim gradovima. U kolama se izuavala geometrija, astronomija,
aritmetika, astrologija, javljaju se i prvi poeci medicine. U kolu se kree sa otprilike 5
godina. Prvo se uilo itat i pisat, a pisali su crnom ili crvenom tintom. Pisalo se na votanim
tablicama, a kasnije na papirusu.
2.4 Grka (Atina i Sparta)
Najvii domet u razvoju kole u Antici postigli su Grci. Sparta i Atena su bile ne tako
prostorno udaljene jedna od druge, ali su geografske, ekonomske, politike, drutvene i
kulturne prilike bile vrlo razliite to je utjecalo i na odgojni sustav. Zajednika im je crta to
je odgoj bio namijenjen iskljuivo za djecu robovlasnika.
Atina
Na osnovu Aristotelovog uenja izvrili su klasifikaciju ontogeneze na etiri etape od po 7
godina:djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Do 7 godina djeca su odgajana u porodici.
Djevojice su i dalje ostajale u kui pod majinim nadzorom da ue kuanske poslove ali i
uile su ih o pjesmi i plesu djeaci su odlazili u kolu. Pohaali su kole gramatista i kitarista.
U koli gramatista uili su itanje, pisanje i raunanje. Uitelj se nazivao gramatist. Primao je
plau od roditelja. U koli kitarista uili su sviranje na liri kitari, pjevali lirske i epske pjesme,
te plesali. S 13 godina djeaci su odlazili u Palestre(kola borbe). Uili su i plivanje s ciljem
da se razvije snaga i ljepota. Bogatiji su svoju djecu slali u gimnazije. U njima se uila
politika, filozofija, umjetnost. Cilj Atenskog odgoja je bio kalokagatia-jedinstvo dobrote i
ljepote, iz ega su se izvodili i nastavni sadraji. Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel
visoku kolu gdje se izuavala filozofija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti.

Sparta
Odgoj u Sparti je bio u rukama drave. Cilj je bio vojniki odgoj, kako bi mlade bila
spremna za ratovanje. Do 7 godine djeca su ostajala kod kue. Poslije 7 godine odlazila su u
javne odgojne ustanove gdje su ostajala do 18 godine. Najvea panja se poklanjala tjelesnom
vjebanju s ciljem da se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u vojnikom logoru sa
slabom hranom i loom odjeom. Djeaci su uili i borbene pjesme i muziku. U lov na
robove(radi vjebanja u napadu na druge neprijatelje) ili su mladii u dobi od 18-20g. Zvali
su se efebi. Djevojke su se odgajale javno, pod dravnim nadzorom. I one su uile borilake
vjetine, pjevanje i ples.
2.5 Rim (elementarne gramatike i govornike kole)
Odgoj u starom rimu je bio pod utjecajem grkog odgoja. Prve elementarne kole, pojavile
su se u Rimu oko 5 st.p.n.e. Najvie se razvijao domoljubivi odgoj. Uei ''zakone 12 ploa''
trebalo je razvijati i uvravati pravnu dravu da bi robovlasnici znali koristiti svoja prava.
Pored elementarnih kola osnivaju se i gramatike kole gdje se izuavao latinski i grki jezik.
Javljaju se i govornike kole, gdje se pored govornitva izuavaju jo i filozofija, pravo,
matematika i astronomija. Najznaajniji Ruski pedagoki teoretiar bio je Mark Fabije
Kvintilijan. U svom poznatom djelu ''Obrazovanje govornika'' iznosi odgojni cilj i metode
pouavanja.

3.FEUDALNO DRUTVO(srednji vijek i srednjovjekovne kole)

3.1 Pojava kranstva
Na razvoj srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo je kranstvo. Kranstvo je uvelo
pojam demokratizacije kole, jer je kola bila dostupna svima, ne samo djeci feudalaca nego i
kmetova, koja su s djecom svojih gospodara mogla pohaati samostanske i upne kole.
 3.1 Samostanske kole
Imale su dva programa: za pripremanje sveenika i za svjetovni stale i puk. kole su se
plaale, a kmetska djeca su mogla besplatno pohaati samo crkvene kole i spremati se za
sveeniki poziv. Odgoj u feudalnom drutvu ima staleki karakter. Cilj odgoja svjetovnog
plemstva bio je vitez:snaan, lijep i vjet radnik. Budui vitez treba nauiti sedam vitekih
vjetina (septem artes probitatis):jahanje, plivanje, rukovanjem kopljem, lov na divlja,
gaanje strijelom, sastavljanje i pjevanje stihova. Svaki vitez je trebao imati vrline:odanost
senioru, pobonost, osjeaj asti, okrutnost prema kmetovima. Do 12st. Vitezovima nije bila
potrebna pismenost. Mnogi carevi su bili nepismeni. Crkva se prva zanimala za kolstvo u
srednjem vijeku. Bilo je vie vrsta crkvenih kola. Katedralne kole bile su locirane u veim
gradovima. U njima se uilo itanje, pisanje, pjevanje, gramatika, kasnije su ove kole bile
otvorene za laiku mlade.
Javlja se empirijska osnovna kola, koja ubrzo postaje uzor za tip kole u cijelom svijetu.
Osnovni elementi ove kole kojoj je zaetnik J.A.Komenski su: predmeti, nastavne jedinice,
nastavni sat, kolsko zvono, raspored sati....
Dolazi do osnivanja univerziteta. kolski sistem se usavrava, pa se jo izuava skupina
predmeta pod zajednikim nazivom septem artes menchanicae:pomorstvo, trgovina,
graditeljstvo, poljoprivreda, medicina i kazalite. Svi gradovi u Evropi imali su
univerzitete:Bolonja, Oxford, Pariz, Lisabon, Rim,Prag,Canbrigde, Be....

7.
Javljaju se imena koja se zalau za pravo na odgoj sve djece:Roterdamski, Komenski, Ruble,
Erezmo i dr. U Francuskoj, Pruskoj, Austriji i Rusiji mo plemstva slabi, pa se carevi i
kraljevi sve vie oslanjaju na ekonomsku pomo graanstva. Graanski stale je iznudio
otvaranje gimnazija i strunih kola, ali je zahtijevao obavezno i besplatno kolovanje za svu
djecu.

4.KAPITALISTIO DRUTVO
4.1 Buroaska pedagogija 17 i 18st.
4.1.1.Jan Amos Komensky
Buroazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie strune kole i
sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih zanatlija buroazija je otvorila takav tip
kola koje su se pripremale iskljuivo za proizvodnju, za razne djelatnosti. Sadraj
obrazovanja takve djece je bio siromaan. U 17st. Sa svojim pedagokim idejama javlja se Jan
Amos Komenski. Komenski je traio ope, besplatno i drutveno kolovanje, vrstu
organizaciju nastavnog rada, analiziranje potrebnih sadraja itd. Djeca su do 6 godina ostajala
u porodici, od 6-12g. pohaala su kolu maternjeg jezika koja danas odgovara naoj srednjoj
nastavi, od 12-18g. gimnaziju gdje se izuavala gramatika, retorika, etika, zemljopis. Od 18-
20g. djeca su mogla pohaati akademiju koja je imala teoloki, pravni i medicinski fakultet.
Zahvaljujui Komenskom obrazovanje i otvorenje kola se javlja kao veliki drutveni i
pedagoki pokret, svojevrsna evolucija u odgoju.
4.1.2.Don Lock
Pie o odgoju razuma, tjelesnom i moralnom odgoju. On je detaljno obradio teoriju
tjelesnog odgoja. Vie je cijenio sposobnost da se neto umije nauiti nego kvantitet znanja.
Zalagao se za privatni odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog uenika. Nastavnik treba
biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost svladavanja samog sebe. Poznato mu je djelo
''Misli o odgoju''.
4.1.3.an ak Ruso
Vjerovao je u mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa svojim djelom ''Emil'' postao
poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od djeteta onakvog kakvo ono jeste. Dijete treba
da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj treba da bude priroda, zatim iskustvo, a tek onda ljudi.
Njegov Emil do 12g. ne ide u kolu, a kada u 12-toj krene u kolu, uenje e se zasnivati na
radoznalosti.

4.2.Pedagogija 19 stoljea
4.2.1. Karakteristike 19st.
Devetnaesto stoljee je bilo veoma bitno, to je stoljee stasanja mnogih znanosti, irenja
industrije...dolazi do znaajne diferencijacije, dolazi do porasta ope prosvjete. Trai se
besplatna, obavezna osnovna kola za sve, koja e ii ukorak s vremenom. Utjecaj
Pestalocijeva uenja vodio je demokratski orijentiranoj koli. To je stoljee pedagokih
klasika:Pestolacija, Frebela, Herbarta, Uinskog i Spensera.

4.2.2.Johan Heinrih Pestaloci

Smatrao je da odgoj treba biti u funkciji promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu
djecu i pripremu za rad. Svako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak kole je da pokrene te
sile. Sadraj nastave treba se zasnivati na tri osobine;ime, broj i oblik. Poznata su mu
pedagoka djela ''Veernji satovi jednog pustinjaka'' ''Leonardo i Gertuda'' , a posebno djelo
''Kako Gertuda pouava svoju djecu''. Govori o tri ovjekove sile: pamet, srce i ruka.
4.2.3.Fridrik Frebel
Ubraja se meu najmonije Pastelocijeve uenike i sljedbenike. Iao je u posjetu Pastelociju
i tamo ostao dvije godine. Uio je da odgoj djeteta treba biti u skladu sa njegovim radom.
Glavno mu je djelo ''Odgoj ovjeka''. Osnovao je zabavnik za djecu koji je nazvao ''Djeiji
vrti''. Posvetio se izradi djejih igraaka.
4.2.4.Uinski
Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati aktivnim uenjem.
Zalagao se za naelo zornosti u nastavi, a razradio je metodiku nastave materinjeg jezika. Bio
je od najveih metodiara i didaktiara.
4.2.5.Johan Fridrih Herbart
Smatra se osnivaem pedagogije kao nauke. Nakon zavrenih studija odlazi u Bern gdje
prihvaa Pastelocijeve odgojne metode. Kada se vratio u Njemaku poeo je iriti njegove
ideje(Pastelocijeve). Postao je poznat po svojim djelima:''Opa pedagogija'' ''Opa praktina
filozofija''. Osnovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s domom. Tu je napisao
psiholoka djela:'' Udbenik za psihologiju'' ''Psihologija kao nauka'' ''Nacrt predavanja iz
pedagogije''. U odgoju Pasteloci razlikuje tri glavna podruja:upravljanje, nastavu i disciplinu.
Najbolja sredstva upravljanja su autoritet i ljubav. Nastava prolazi kroz 4 stupnja:jasnost,
asocijaciju, sistem i metodu.

5.3.Pedagogija 20 stoljea
5.3.1.Karakteristike 20st.
Dvadeseto stoljee karakterizira mnotvo modernih pedagokih pokuaja u ''modeliranju''
kole. Zahtjeva se kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e uenika stavljati u
aktivan odnos prema uenju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili su se John Dexey i Georg
Keretajner. G.Ketetajneru bio je ideolog pedagogije ''radne kole'' u Njemakoj. On
govori mnogo o vaspitanju karaktera. Pri vaspitanju karaktera on prvenstveno istie vaspitanje
vrste volje. On je htio da pomiri klasne suprotnosti u Njemakoj. Po njemu radna kola treba
da otpone jo u osnovnoj koli. Osnovna kola daje djetetu osnovne vjetine:itanje, pisanje,
raunanje, prije svega spretnost u runom radu. Poznat je u istoriji kolstva po tzv.produnim
kolama, koje je organizovao prije svega za radniku omladinu. Ameriki pedagog
Dexey(Djuji)predstavnik filozofije pragmatizma. Odgoj treba zasnivati na praktinim
aktivnostima uenika u neposrednoj ivotnoj stvarnosti, pri emu treba uvaavati djeije
interese, sklonosti i nagone. Otro je kritikovao staru kolu, on je protiv razreda, protiv
nastavnog sata i protiv klasine podjele gradiva. Otvorio je prvu eksperimentalnu kolu u
ikagu sa svojom enom. Pragmatizam tvrdi da objektivna istina ne postoji ve samo ono to
je korisno za pojedinca.

9.
Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova(individualna,socijalna, aksioloka, moralna,
umjetnikog odgoja....)
To je vrijeme nastanka eksperimentalne pedagogije:August Lay Meuman, A. Binet, E.
Thorndike......
Znaajno za sve ove smjerove,da ponekad jedni drugima, proturjee , da zastupaju sasvim
razliita gledita, da je naao klju svih naih problema, a svaki se pribliava istini iz drugog
vidnog kutka. Nastupa vrijeme reformskih pedagokih pokreta usmjereno na rjeenje kolskih
pitanja, pod nazivom ''nova kola''.

6.Stvaranje socijalistike drave

Dvadeseto stoljee je i vrijeme stvaranja prve socijalistike drave i pokuaja izgradnje
socijalistike kole s prvim teorijama o odumiranju kole i praksom jedinstvene kole, i prvim
pedagokim imenima socijalistike pedagogije(Krupska, Blonski, uljgin, Makarenko).
Makarenko je bio pedagoki optimist i vjerovao u mogunost odgoja putem kolektiva. On je u
svojim djelima raspravljao o disciplini. Smatrao je da osnovu vaspitnog sistema treba traiti u
socijalistikom humanizmu. Njegova djela su:''Pedagoka poema'' '' Zastave na kulama''
''knjiga za roditelje'' kao i mnoge lanke i predavanja to je izalo u njegovim ''Sabranim
pedagokim djelima''.
Osnovna kola u 20st.doivljava znaajne promjene. Produuje se i dnevno trajanje rada
kole, unutarnja organizacija ivota i rada. Poinju procesi akcija za ivotnou kole koji
traju i danas.