Otac i oinstvo

Reafirmiranje uloge oca

U mnogim kulturama majke u pravilu snose vei dio odgovornosti za podizanje djece, bez
obzira na to da li su zaposlene izvan kue ili ne. Njena ljubav, osjetljivost prema potrebama
djeteta i dalje su kljuni faktori u poticanju njegovog optimalnog razvoja ali nakon porasta
istraivanja o ulozi majke ubrzo se pojao interes istraivaa i za ulogu oca od prvih dana
ivota djeteta.

Jedan od razloga koji su poveali interes za istraivanje uloge oca u ranom djetinjstvu djeteta
potie zapravo od samih oeva koji su uzimali sve vee uee u hranjenju, voenju brige i
podsticanju svoje djece. Takoer jo jedan od razloga je svakako i porast zaposlenosti majki.

Jedna studija je pokazala da majke u prosjeku mjeseno provedu 121 sat sa svojom djecom,
naspram oeva koji provedu svega 26 sati.

Jedna grupa istraivaa je izjavila da: Dok majke iskazuju eu pozitivnu sklonost, te vode
osnovnu brigu o svom potomstvu, dotle oevi provode vie vremena u itanju i gledanju TV-
a.

Mnoge studije su pokazale da oevi podjednako kao i majke mogu biti odgovorni prema
signalima i porukama koje alju djeca. Ako im se da prilika oevi se u pravilu ponaaju
prema svojim bebama na slian nain kao i majke. Oevi nerijetko trpe zbog predrasuda da je
njega malog djeteta iskljuivo majina briga, a mlade majke ih upravo iskljuuju u uvjerenju
da su grupi, nespretni, da se ne znaju brinuti o malom djetetu.

U istraivanjima u kojima su mjerene fizioloke rekacije majki i oeva za vrijeme dok su

posmatrali svoju bebu na video snimku u tri razliite situacije: kada je beba mirna, kada se
beba smije i kada beba plae, ustanovljeno je da su i majke i oevi pokazivali sline
psihofizike reakcije mjerene otkucajima srca, pogotovo dok su pomatrali bebu kako plae ili
kako se smije.

U drugom istraivanju promatrano je ponaanje oeva i majki prema djetetu u porodilitu.

Istraivanja su pokazala da su se oevi ponaali isto kao i majke dok su svoju bebu nosili,
grlili, milovali ili dok su joj priali.

Veliki broj oeva koji subili prvi njegovatelji i skrbnici, ukoliko je majka bila u tome
sprijeena potrvrdili su ove nalaze.

Istraivai su utvrdili se moe predvidjeti kako i koliko e otac biti angaovan oko djece. To
kakav stav zauzima brani par prije roenja djeteta u pogledu ukljuenosti oca u odgoj,
pokazuje kolikoe aktivnu ulogu imati otac sa svojim djetetom.

Oevi su daleko spremniji da se prihvate uloge oca kada su sami sa svojim potomkom, nego
kada je majka prisutna.
Pokazalo se da oevi provode vie vremana u igri sa djecom nego majke. Postoji razlika u
kvalitetu igranja sa oevimai majkama. Oevi su vie uzudljivi i buniji, dok majke tee biti
tie i tee vie sadrajnim aktivnostima igre, npr.: igrajui se skrivanja lica i pljeskanje.

Razlikuje se i reakcija djece u razliitim vrstama igara koje igraju s roditeljima. Openito
bebe pozitivnije reaguju na igre sa oevima. Kada dijete doe u dob od vije i pol godine ovo
razlikovanje oca kao igratelja postaje vie jasnije. U jednoj studiji djetetu od 2,5 godina je
data mogunost da izabere partnera za igru, vie od vije treine djece je izabralo oca kao
osobu s kojom e se prvo igrati.

Kada se igraju s djetetom u direktnom kontaktu licem u lice, oevi nastoje da proizvedu
fiziku i drustvenu simulaciju naglim pokretima i jakim zvukovima, dok majke nastoje da
budu ritmine i tihe. Oevi se vie bave fizikim nepredvidivim igrama bacanje u zrak,
vjebaju noge ili ruke ili ih golicaju, dok majke vie vremena provode hranei djecu,
navikavanjem na higijenu. Djeca vrlo brzo naue koju aktivnost mogu oekivati od kojeg
roditelja, pa ako se eli igrati vie trai oca, a ako je gladno, mokro ili umorno vie trai
majku.

Vea je uloga majke u interakciji sa djecom, iako nema tanih rezultata koliko oevi provode
vremena u interakciji sa djecom. Ako pokuamo analizirati zato su oevi znatno manje
ukljueni u aktivnost oko djece ili direktne oblike interakcije moemo pretpostaviti da:

1. Da su kao odrasliji mladii imali znatno manje prilike da se brinu o mlaem bratu ili
sestri, nego li djevojke te se kao roditelji osjeaju nesigurno i nevjeto.
2. Djelimini razlozi lee u injenici da igre djeaka u djetinjstvu uglavnom ne sadre
nita to bi ih direktno ili indirektno pripremilo za roditeljsku ulogu,
3. Kao trei razlog esto moe biti nespremnost supruge i majke da ukljui mua i oca
svoje djece u sve aktivnosti oko njih.
Mnoge supruge smtraju da one to znaju bre, spretnije i kvalitetnije i nemaju strpljenja
da poduavaju nspretne oeve i da im omogue da imaju znatno vie aktivnosti u
direktnom kontaktu s djecom. Tako oevi na naim prostorima rijetko kupaju,
presvlae, hrane, a jo rjee pripremaju obrok.
Oni tek na kasnijem uzrastu provode vrijeme sa djecom, kada mogu da idu na izlete,
da igraju sportske igre ili da idu u kupovinu.
Istraivanjem Pleck je utvrdio da svega 23% zaposlenih i 31% nezaposlen ih majki izjavljuje
da im je potrebna pomo supruga u domainstvu oko djece. Zvui nevjerovatno podatak da
gotovo 80% zaposlenih ena ne treba pomo supruga u obavljanju kunih obaveza. One su
ak spremnije da angairaju nekoga drugog za pomo u obavljanju redovnih kuanskih
poslova i obaveza oko djece nego da im u tome pomae suprug.

Promjene u poimanju oinstva

Paralelno sa savremenim promjenama drutva i obitelji mjenjaju se i uloge u obitelji.

Majka kao odgajatelj prva se brine o djetetu, ali da li ona samo zna kako najbolje postupati sa
djetetom, kako se brinuti, imati najvie strpljenja , vremena itd. Da majka nije jedina koja bi
se trebala i koja samo zna da se brine o djetetu, pokazuju i podaci da je danas povean broj
oeva koji eli prisustvovati poroaju, maksimalno se ukljuiti u brigu o djetetu. Dolo je do
promjena jer oevi sada uestvuju ranije u razvoju djeteta, a ne tek polaskom u kolu, pa i
kasnije. U prolosti je bilo prisutno da se otac brine o djetetu tek kada ono ima 6-7 godina,
kao da se za njega rodilo tek tada. Porast standarda ivota, izmijenjeni drutveni uslovi ivota,
a tu i izmijenjen poloaj oca u porodici i odgoju djece, utiu da se oevi bave odgojem djece
nakon razvoda ili smrti supruge.

Mladi oevi prema nekim istaivanjima vide sebe u izmjenjenoj ulozi nego to su to bili
njihovi oevi. Neke od tih izmijena su:

oni se ele smisleno i sadrajno baviti svojom djecom od samog poetka;

oni ne ele biti iskljueni iz odgoja vlastite djece (tako to bi cijeli odgoj bio preputen
majci);
ele biti otvoreniji i komunikativniji prema djeci nego to su to bili njihovi oevi;
oni ele mijenjati tradicionalnu ulogu oca kao vrhovnog presuditelja (''ekaj samo da
se otac vrati s posla'' ili ''ako ti to tata dozvoli'').

Pripremljenost za ulogu oca

Teko da moemo zamisliti djeaka u naoj tradiciji koji pomae majci u kuhinji, koji mjenja
pelene mlaem bratu ili sestru, koji hrani bebu iz boice, teko i samo izuzetno.

Da li smo ikada vidjeli djeake da se igrau oeva tako to su izveli svoje bebe u kolicima u
etenju ili da glume igru fudbala sa svojim sinovima. Takve roditeljske igre ne postoje
meu djeacima. Djeaci jo uvijek praktikuju ratnike igre, borilake aktivnosti i sl. Kao s
poetka razvoja civillizacije dok se priprema za obiteljsku ulogu svodi uglavom ulogu
hranitelja, svoje familije (Ui sine kolu da moe prehraniti enu i djecu), iako je i ona u
toj iskluuivoj formi odavno prevaziena. Zapoljavanje ena sve vie rastereuje mukarce
od te osnovne hraniteljske uloge cijele obitelji.

Mukarci se osjeaju nedovoljno pripremljeni za obiteljsku i oinsku ulogu. Tek kada postanu
oevi, kod veine i to na drastian nain dolazi do izraaja ta vrsta nepripremljenosti i
nespremsnosti da se prihvati nova uloga. Oni koji nikada nisu drali na rukama malu bebu,
koji je nisu pokuali umiriti pjevanjem, tepanjem, oni koji nisu nikada vidjeli kako se
mijenjaju pelene, koji ne znaju kako odgojno postupiti u odreenoj situaciji i sl.., najee
pronau izgovor da e se oni vie baviti oinstvom kada dijete malo poraste. S druge strane
djevojice su se bezbroj puta igrale s lutkama, glumile ulogu majke, tete ili starije sestre, te
na mnoge druge naine trenirale ulogu majke. Njeno pripremanje starta pravo rano i traje sve
dok ne postane majka i supruga.

Praksa je pokazala, a nauka potvrdila da gotovo nema obaveze u podizanju vlastitog djeteta u
kojij ne bi i otac mogao ravnopravno da uestvuje. Oni se meusobno razlikuju po jaini i
intenzitetu roditeljskog instinkta, koji oboje sigurno posjeduju kada je u pitanju podizanje
podmlatka i jedno i drugo imaju mnogo toga za nauiti da bi bili uspjeni roditelji,
pogotovo u dananje vrijeme. Vrijeme spontanog odgajanja po vlastitom nahoenju ili po
inerciji vlastitog iskustva trebala je odavno biti zamijenjeno obuavanjem za uspjenu
roditeljsku ulogu.

Time to imate dijete niste nimalo vie roditelj nego to ste pijanist samo zbog toga to
imate klavir. Mike Levine

Ukazujui da se i roditeljska zadaa moe mnogo uspjenije obavljati, ako se za nju poduava
i priprema.

Otac je zbog svoje drugacije bioloke pozicije u mogunosti da bira koje e aktivnosti i
obaveze preuzeti oko djeteta. U gotovo svim svojim interakcijama sa djecom oevi postupaju
poneto drugacije od majki. Ta raznovrsnost i jeste osnova odgojnog bogatstva u obitelji,
kojoj ne doprinose samo roditelji nego i njeni drugi lanovi.
Svaki otac, unosi u odgoj djece svoj vlastiti roditeljski stil, koji ne samo da u velikoj
mjeri nadopunjava majine postupke, nego i sam po sebi ima veliku vanost po
optimalni razvoj djeteta (djece).

Mnoge samohrane majke priznaju veliki znaaj odraslih mukaraca iz ue obitelji (djeda,
dajde, amide...) po odgoju pravilan razvoj djece oba pola.
Za uspjenu socijalizaciju djeteta, pored majke potreban je i otac, tj. potrebna su oba
roditelja.

Privrenost djeteta ocu

Nema sumnje da tokom vremena kako privrenost biva sve jaa, dijete shvata da su njegovi
roditelji dvije razliite individue i dase ponaaju razliito. injenica je da djeca u razliitim
situacijama pokazuju razne vrste privrenosti prema majci ili prema ocu, i da te privrenosti
ostaje postojana neko vrijeme. Koliko je dijete privreno ocu i da li je ta privrenost vea
nego prema majci teko je izmjeriti. Kriterij se razlikuje od studije do studije. Osnova je ta da
privrenost izmeu djeteta i oca moe biti isto toliko jaka kao i izmeu djeteta i majke, jaina
privrenosti ovisi o tome sa koliko razumijevanja otac prilazi signalima koje alje dijete.

to je vea i neposrednija ukljuenost oba roditelja u odgoj i podizanje djeteta, od prvih dana,
to e uzajamni odnosi roditelji dijete biti intenzivniji i kvalitetniji. Oni se oituju u vrlo
jakim emocionalnim vezama koje pomau, ne samo uspjean razvoj djeteta, nego i
oblikovanje buduih ponaanja.

Oinstvo u kroskulturalnom pregledu

U Velikoj Britaniji, vedskoj, Njemakoj, Australiji i drugim zemljama, oevi ele da to vie
obavljaju svoju roditeljsku ulogu.

vedske vlasti su jedno vrijeme imali brojne aktivnosti na podsticanju i popularisanju to

ravopravnijeg uea oeva u podizanju djece. Izmeu ostalog oevi imaju 10 plaenih
slobodnih dana odmah po roenju djeteta (to koriste 85% evedskih oeva), mogunost da
skrate svoje radno vijeme za dva sata, ukoliko ele, do djetetove 8 godine.
13. februara 2015. U BiH je odrana konferencija pod nazivom Oinstvo i ravnopravno
angaovanje oeva u roditeljstvu na Balkanu: praksa, politike i istraivanja
Cilj konferencije je da promovie najbolje prakse i politike koje pruaju podrku oevima i
starateljima da budu aktivnije ukljueni u sve aspekte brige o djetetu i porodinog ivota.

https://www.youtube.com/watch?v=j-wmi9E3ZjQ

Jedinstvenost oevog uticaja na razvoj djeteta

Mnoga istraivanja su pokazala da djeaci koji su odrasli bez oca mnogo su ee pokazivali
neuspjeh u koli, u razvoju svoga pola i polne uloge, kao i kontrolu agesivnosti (Biller, 1974.,
Lamb, 1981. I Bukato & Daehler, 1992.)

Pojam identifikacije prema kome djeaci asimilarju karakteristike ponaanja i stavove oeva
ukoliko su ostvarili intenzivne emomocionalne veze s njima. Analogno ovome izvoeni su
dalji zakljuci da djeaci bez oeva nemaju model identifikacije sa mukim polom, nemaju
mogunost da usvoje konkretno prihvatljivo ponaanje i zbog toga pate od deficita na
socijalnom, emocionalnom i kognitivnom planu.

Danas se tvridi da identifikacija sa ocem moe biti manje znaajna nego neke druge varijable.
Dobra oinska uloga potpuno lii na dobro i uspjeno materinstvo, tako da dijete svakako vie
profitira od oba roditelja nego samo od jednoga.

Npr. oeva toplina predstavlja mnogo znaajniju varijablu za ravzoj sposobnosti djeteta, za
njegov kolski uspjeh pa i za njegov polni identitet od samog oevog prisustva ili oeve
mukosti. Djeaci mogu biti posebno ranjivi ako su izloeni neadekvatnom roditeljstvu, jer su
generalno podloniji nego djevojice uticajima devijantne sredine.

Oevi koji su sa majkom podjednako uestovali u obavezama oko djece ili ak bili prvi
njegovatelji, doprinijeli su razovju nizu pozitivnih osobina kod svoje djece.

Jedno istraivanje je pokazalo da oevi koji su bili veoma angaovani u svim aktivnostima
oko djece imali su djecu koja vjeruju da mogu drati sve pod kontrolom, koja su postilazala
vie skorove na testovima kognitivne kompletnosti i pokazivali su manju podlonost
steretipima prema polnoj pripadnosti. Dakle vidimo da ukoliko otac ravnopravno uestvuje u
podizanju djece to ima pozitivne efekte na obogaivanje ukupnog razvoja kako djeaka tako i
djevojica.
SIBILING* - utjecaj brae i sestara

Braa i sestre pored roditelja predstavalju za dijete vaan izvor oblika socijalnog ponaanja,
stavova i vjerovanja. Iako nemaju istu snagu kao roditelji braa i sestre, tj. sibiling sigurno
nastoje da kontroliu ponaanje jedni drugih. Do prije par decenija gotovo da nije ni iblo
istraivanja koja su se bavila utjecajem brae i sestara na razvoj djeteta. Novija istraivanja
donijela su saznanja ne samo o meusobnom utjecaju brae i sestra nego i o utjecaju obitelji u
cjelini.

U prolosti su vrena poreenja djece jedinadi sa onima kjoji imaju brau i sestre.
Tradicionalno shvatanje svodi se na to da su jedinad razmaena, zahtjevnija, egocentrina i
nesamostalna (Thompson, 1974.), meutim novija istraivanja su donijela znatno durgaija
saznanja. Utvreno je da jednodijete ima brojene prednosti zobgo pojaane roditeljske panje
koja je u potpunosti usmjerena samo na njega (nju).

Istraivanje

115-ero jedinadi Falbo & Polit, su zakljuili da pored ostalog ova djeca postiu bolje
rezultate u koli, da imaju vii IQ nego djeca koja imaju brau i sestre, a zapaeno je da imaju
vie pozitivnih karakterinih crta kao to su sklonost ka liderstvu, vea zrelost i personalna
kontrola. Roditelji imaju vie vremena da komuniciraju sa jednim djetetom.

Danas se broj djece u obiteljima smanjuje ne postoji znaajna razlika u komunikaciji roditelja
i djece ukoliko imaju jedno ili dvoje djece. Tek tree dijete mijenja znaajnije obiteljsku
komunikaciju i mogunost roditelja da svakome djetetu posvete odgovarajuu panju.

Veliina obitelji i redoslijed roenja djeteta

Veliina obitelji imaju utjecaj na razvoj djeteta. Djeca iz manjih obitelji postiu bolje razultate
na testvoma inteligencije, postiu vii nivo obrazovanja i imaju vee samopouzdanje. Razlozi
tome su to roditelji s vie djece imaju manje vremena i mogunosti da se posvete svakom
djetetu posebno, kao i injenica da roditelji brojnijih obitelji imaju vie finansijskih problema,
da vie rade i da su vie izloeni stresu, te nisu u stanju da djeci prue kvalitetno roditeljstvo
kako je to sluaj u malobrojnim obiteljima.
Vaan je faktor i redoslijed roenja djeteta. Da li je dijete prvoroeno ili je roeno kao drugo,
tree ili najmlae moe znaajno da utjee na njegov ili njen razvoj.

Kod prvoroene djece istraivai nalaze esto sline predsnosti kao i kod jedinadi vii skor
IQ, vea motivacija za uspjehom, vei stepen poslunosti i drutvena odgovornost. Ovo je
vjerovatno rezultat panje koju su roditelji mogli da posvete prvoroenom djetetu dok je bilo
jedino. Ipak, i mlaa djeca imaju odreene prednsoti nad prvoroenom, jer se pokazalu da su
mnogo bolji drugovi u igri, mogu biti pouzdaniji u drutvenim situacijama.

Roenje drugog djeteta moe imati dramatine efekte na prvoroeno dijete, bratsko
sestrinsko rivalstvo. Dan i Kendrik su pratili 40-ero provoroene djece na uzrastu od 1 do 4
godine iji su roditeli oekivali drugo dijete. Oni su posmatrali obiteljsku svakodnevnicu
tokom poslljednjeg mjeseca majine trudnoe, zatim kada je druga beba imala jedan, osam i
etrnaest mjeseci. Takoer su u svakom ovom intervalu razgovarali sa majkama o ponaanju
starijeg djetteta (o jelu, spavanju, raspoloenju, uobiajnim navikama i sl.) ustanovljeno je da
je veini djece roenje brata ili sestre donijelo promjene u ponaanju. Ona su postala mnogo
zahtjevnija, priljubnija uz majku, neraspoloenija ili povuenija. Ove promjene mogu biti
zngo znaajanog pada majinske panje koja je sada zaokupljena novoroenom bebom.
Majka sada esto hrani, presvlai, kupa bebu, tepa joj, nosa je i nema vremena za starije
dijete. Dijete je izloeno deficitu roditeljske panje.

Tokom vremena odnosi u obitelji sa novim lanom se kosoliduju, a Dan i Kendrik su zapazili
da e se odnosi meu braom i sestrama razviti uglavnom u dva osnovna pravca:

- braa i sestre mogu imati veinom pozitivne i prijateljski orijentisane interakcije ili
- braa i sestre mogu imati veinom hladne, neprijateljske ili ak agresivne odnose.

Prva vrsta odnosa nastaje ukoliko majka prethodno pripremi dijete za dolazak novog lana,
ako starije dijete pomae oko mlaeg djeteta. Ukoliko izostane ovakva priprema starije dijete
se moe osjeati odbaenim i zapostavljenim. To moe rezultirati neprijateljski stav prema
bebi koji moe odrediti odnos za itav ivot.

Dolazak novog lana obitelji je radikalna promijena. Braa i sestre su veoma osjetljivi na
nejednak roditeljski tretman koji se moe pojaviti sasvim nezavisno od volje i elje roditelja.
to je vea nejednakost meu braom i sestrama u roditeljskom tretmanu to moe biti vei
sibiling konflikt (Daan)

Sibiling ima i mnoge prednosti po dijete i mnoge poztivne efekte:

- djeca mnogo lake i uspjenije koriguju svoja ponaanja, jer im druga djeca ne
prataju odreene postupke tako lako kako roditelji,
- djeca mogu uzajamno popunjavati jedni drugima prazninu i nedostatak u interakciji sa
roditeljima,
- ako je jedno dijete u konfliktu sa roditeljima, ono moe pronai podrku i panju kod
drugog djetea, ime se, zapravo istvara ravnotea obiteljskog sistema,
- starija djeca su esto inicijatori interakcije meu djecom, dominantna su i za mlau
djecu veinom predstavljaju model za imitiranje.

Djeca se meusobno vie obraunavaju fiziki ako su braa i sestre nego ako su drugovi
(Abramovitch et. Al. 1986.) uz objanjenje da su mnogo paljiviji prilikom konfliktnih
situacijama sa drugovima sa kojima nastoje da prgovaraju, nego sa braom i sestrama, jer
mnoge konflikte rjeavaju roditelji.

Pored brae i sestara, vano je da dijete razvija i svoje drugarske odsnose sa vrnjacima.
Obitelj treba da bude otvorena ne samo prema drugim odraslim osobama i drugim obiteljima,
nego i prema drugovima, vrnjacima djece koji e mu omoguavati da se poui ivotu u krugu
sebi ravnih i jednakih.

Braa i sestre ine obiteljski sistem daleko sloenijim

Obitelji sa vie djece i obitelji sa veim brojem lanova predstavljaju obiteljski sistem iji se
odnosi kako smo ranije to predstavili nevjerovatnom progresiom uslonjavaju. Pored toga to
roditelji imaju u pravilu, odluujuu ulogu u strukturiranju linosti djeteta, prisustvo drugih
lanova obitelji, a prije svega brae i sestre tome daje i svoj doprinost.

Teko je sistematizirati kompleksne obiteljske odnose. Pogotovo odreeni bratsko sestrisnki

odnos i njihov utjecaj na razvoj svakog pojedinog djeteta. ini se da se oni mogu javiti u
beskonano mnogo varijacija.

Odnos svakog pojedinog djeteta u odnosu na ostale lanove obitelji, u odnosu na roditelje i u
odnosu na brau i sestre.
https://www.hayat.ba/vijest.php?id=61732