Professional Documents
Culture Documents
Windis Upute Kompl PDF
Windis Upute Kompl PDF
15%
2.6%
46%
38%
5.1%
Iz v od 1
7.7%
Iz v od 2 (ras v jeta) 31%
36%
18%
TS Brist4 1x 400 kV A
Iz v od 4 Iz v od 3
20% 49%
41%
20% 59%
FRACTAL d.o.o.
Kupreka 37, 21000 SPLIT
FRACTAL d.o.o. Split, Kupreka 37
mob: 098/216314 tel/fax: 021/393310
E-mail: fractal@fractal.hr
http://www.fractal.hr
u suradnji sa:
WINdis 1.21
programski paket za analize niskonaponskih distributivnih mrea
str.
1. UVODNO O PROGRAMU 1
5. MOD ANALIZE 46
5.1. Pokretanje analiza 46
5.2. Prikaz rezultata prorauna 46
5.2.1. Ispis uz elemente na shemi mree 46
5.2.2. Izvjetaji u posebnom prozoru 47
5.2.3. Skupni izvjetaji na nivou mree 49
5.3. Dodatne analize 49
5.3.1. Izbor snage transformatora 50
5.3.2. Odreivanje gubitaka radne energije 52
5.4. Konstante prorauna 54
1. Uvodno o programu
Programski paket WINdis slui za analize niskonaponskih distributivnih mrea. Radi pod operativnim
sustavom Windows (bilo koji). Napravljen je na modularnom principu, te je omoguena interakcija s
ostalim windows aplikacijama. WINdis je MDI (Multiple Document Interface) aplikacija, tj.
omoguava istovremeni rad s vie mrea.
GRAFIKI MODUL
BAZA
PODATAKA
MODUL ZA VEZU S
BAZOM PODATAKA WINdis
PRORAUNSKI
MODUL
Clipboard
OSTALE IZVJETAJI
APLIKACIJE
Program je napravljen na nain da se, s obzirom na karakter mrea koje se najee analiziraju,
omogui jednostavno i brzo crtanje mree, te zadavanje ulaznih podataka. Svi tipski parametri
pripremljeni su u bazi podataka (Microsoft Access) preko koje se preuzimaju podaci u programu, a
koju korisnik moe modificirati odnosno dodavati nove podatke.
Zbog toga se, kao podloga za kvalitetan rad s programom, uz ove upute preporua i gore navedena
literatura.
Podatke o programu, upute, instalacijske datoteke i najnovije informacije o razvoju programa mogu se
dobiti i na internetu, na adresi:
http://www.fractal.hr
On-line podrka pri radu s programom (telefonski, E-mail), te stalno doinstaliranje programa novim
funkcijama koje su u razvoju, omogueno je u sluaju da je s korisnikom potpisan odgovarajui
Ugovor o odravanju.
direktorij database u kojemu je snimljena baza tipskih podataka elemenata mree (windis.mdb)
direktorij Temp u kojemu su snimljeni programi koji su bili potrebni pri instalaciji, a koji se nakon
instalacije mogu izbrisati
direktorij Template u kojem su snimljeni neki osnovni predloci mrea, a predvien je kao
direktorij za snimanje predloaka mrea
direktorij Work u kojemu su snimljeni neki primjeri mrea, a predvien je kao radni direktorij za
snimanje mrea
U osnovnom direktoriju windis snimljen je izvrni dio programa, te odgovarajui dodaci potrebni za
rad s programom. U ovom direktoriju ne bi trebalo nita drugo naknadno snimati. Instalacijski program
formirati e i odgovarajuu programsku grupu FRACTAL WINDIS preko koje se moe pozvati
program WINdis (ili na ostale uobiajene naine iz windows explorera, kreiranjem shortcut-a i sl.).
Osim programa, mogue je pokrenuti i program koji slui za konfiguraciju direktorija za bazu
podataka(Konfiguracija Baze). Kako je prilikom instalacije baza automatski konfigurirana ovaj
program nije potrebno pokretati osim u sluaju promjene direktorija u kojem se nalazi baza podataka.
Ako elimo postaviti radni i direktorij predloaka na neku lokaciju razliitu od poetne pokrenut emo
iz izbornika Postavke opciju Postavke direktorija.
Postavke direktorija:
eljeni direktorij odabire se iz dijaloga koji se pojavljuje nakon klika mia na mjesto pokazano na slici.
U dijalozima snimanja i uitavanja mrea inicijalno su ponueni postavljeni direktoriji. Preporuljivo
je da ostanu ponueni direktoriji. Mrea ili predloak mree moe se snimiti i u bilo kojem drugom
direktoriju.
Program WINdis ima tri osnovna moda izmeu kojih se prelazi klikom na odgovarajue dugme u
lijevom gornjem kutu prozora:
mod crtanja:
mod analize:
Svaki od modova ima odgovarajue podmodove koji omoguavaju koritenje odgovarajuih funkcija
programa. Inicijalni mod pri kreiranju nove mree je mod crtanja. Za poetak crtanja mree potrebno je
iz menija File odabrati stavku New, te odabrati se eljeni predloak mree, nakon ega se formira
prozor u kojemu se moe crtati mrea.
- crtanje izvoda
- crtanje potroaa
- alfanumeriki ispisi
3.1. Predloci
Predloci (eng. template) su datoteke iz kojih se poinje konstruiranje mree u WINdis aplikaciji.
Odabirom opcije New u File izborniku bit e ponueno kreiranje mree iz jednog od nekoliko
ponuenih predloaka. Ako se ne odabere nijedan predloak program e odabrati vrijednosti ugraene
u predloak normal.wdt koji predstavlja osnovni predloak. Predloci se od obinih datoteka razlikuju
samo u slijedeem:
imaju ekstenziju wdt umjesto wds ,
nalaze se u posebnom direktoriju (pretpostavljen je direktorij template) to omoguava da pozivom
opcije New budu izlistani .
U crtanju mree koriste se postupci koji su zajedniki i drugim grafikim programima Windows
grafikog okruja. Crtanje mree se najveim dijelom obavlja upotrebom mia. Koriste se oba dugmeta
mia. U uputama, ako je izostavljeno koje dugme mia treba pritisnuti, podrazumijeva se LIJEVO
dugme mia. Upotrebljavaju se i slijedei pojmovi:
vor - grafiki element koji moe , ali i ne mora biti elektrini ekvivalent vora
linija - grafiki element koji povezuje grafike vorove
Odabere se jedan od ponuenih predloaka. Nakon odabira kreira se odgovarajui prozor u kojemu se
crta mrea. Pravokutnik koji je nacrtan predstavlja pojnu toku. Njen oblik moe se mijenjati na
slijedei nain:
- selektira se jedna od stranica pravokutnika, na nain da se lijevim dugmetom mia klikne pored
stranice, zatim drei pritisnuto dugme, mi pomie dok se ne obuhvati cijela stranica
pravokutnika. Kad se otpusti dugme mia bit e selektirane dvije krajnje toke stranice (grafiki
vorovi).
- klikne se lijevim dugmetom mia na grafiki vor i nakon toga pomie gore ili dolje, ime se
mijenja veliina pravokutnika.
- Nakon to je odabrana eljena veliina, klikne se lijevim dugmetom mia. Opisana procedura
vrijedi uz odreena ogranienja koja se odnose i na pomicanje svih ostalih elemenata mree.
Zamiljeni nain crtanja je da se ne crta dionica po dionica ve da se nacrta jedna dua linija koja
predstavlja izvod (podizvod), a onda na njoj potroaki vorovi ili novi podizvodi. Za crtanje glavnog
izvoda klikne se lijevim dugmetom mia na jedan od rubova pravokutnika koji predstavlja pojnu toku:
Pomicanjem mia u desno iscrtava se linija. Ako se tijekom crtanja linije dri pritisnuta tipka CTRL,
kut crtanja e se ograniiti na viekratnike od 5 stupnjeva. Za zavretak crtanja izvoda klikne se lijevim
dugmetom mia. Time je nacrtana linija koja predstavlja izvod. U toku crtanja linije moe se odustati
od crtanja sa ESC tipkom.
Ako tako nacrtani poloaj linije ne zadovoljava, svaki od grafikih vorova moe se pomaknuti tako
da se selektira ( kliknemo lijevim dugmetom mia na vor) i pomakne na eljeno mjesto. Za detalje vidi
u poglavlju Pomicanje elemenata mree. Podizvod se crta tako da se prvo klikne lijevim dugmetom
mia na liniju glavnog izvoda, podizvoda ili u neki od vorova na izvodu (ne i iz krajnjih vorova
izvoda).
Nacrtan je podizvod. Podizvod se moe produiti crtajui iz zelenog vora u bilo kojem smjeru.
Podizvod sada ima dvije dionice. Iz istog vora na glavnom izvodu (koji je nastao crtanjem prvog
podizvoda) moe se nacrtati jo podizvoda na gore opisani nain.
Ukoliko se eli napraviti lom izvoda (podizvoda) na nain da taj lom ne predstavlja vor, tada na
eljenom mjestu loma treba kliknuti DESNIM dugmetom mia i nastaviti vui mia dok se ne nacrta
linija eljene duljine.
Ovim je nacrtan podizvod koji se sastoji od samo jedne dionice jer crni vor ne predstavlja elektrini
ve samo grafiki vor.
Svaku liniju mogue je produiti do proizvoljne duljine. Uz pritisnutu tipku SHIFT, klikne se lijevim
dugmetom mia u neki od krajnjih vorova:
Time je selektiran odabrani vor. Ponovnim klikom na selektirani vor (bez SHIFT-a) uhvaen je vor,
te ga se moe odvui na eljeno mjesto.
Vie o pomicanju, te brisanju vorova vidi u poglavlju 3.6. Nakon crtanja vidi se da su na poetku,
kraju i lomovima linija vorovi (kruii) razliitih boja. Svaka boja ima tono odreeno znaenje:
Ponekad je prikladno imati vor u obliku sabirnice. Stoga je svaki vor u mrei mogue prikazati kao
sabirnicu. Drei SHIFT pritisnutim klikne se lijevim dugmetom mia u neki od vorova:
Time je selektiran dani vor. Sad se strelicama na tipkovnici razvue (poveava) u eljenom smjeru na
potrebnu veliinu.
Pritiskom na SHIFT i neku od strelica vor se skuplja (smanjuje). Kad je vor razvuen npr. vertikalno
kako je pokazano dolje na slici, da bi ga se razvuklo horizontalno, potrebno ga je vratiti na poetni
oblik kruia.
Na voru (sabirnici) nalaze se dva spoja koja se mogu pomicati sa SHIFT + klik na spoj.
Za crtanje potroaa potrebno je pritisnuti jedan od dva dugmeta na toolbaru, ovisno o eljenom
grafikom izgledu potroaa:
ili
Oba simbola predstavljaju skupinu potroaa prikljuenih na jedan vor. Ako se radi iskljuivo o
rasvjeti moe se, ali i ne mora, upotrijebiti simbol za rasvjetu. Uvijek je mogue promijeniti grafiki
izgled jednog u drugi bez ponovnog upisa podataka. Potroa se moe postaviti na bilo koje mjesto
izmeu kraja i poetka linije.
Npr. klikom mia na glavnom izvodu:
Na isti nain kao prije, na drugom podizvodu formiraju se tri potroaa s grafikim izgledom koji
odgovara rasvjeti.
Mogue je nacrtati i grupu potroaa (istovremeno) na istom izvodu. Klikom DESNIM dugmetom mia
na izvod pojaviti e se dijalog kao u primjeru na slijedeoj slici u koji se upie broj potroaa:
Ako je prethodno bio izabran simbol potroaa u obliku rasvjete, nakon prihvaanja podataka, mrea e
izgledati kao na slijedeoj slici:
Potroai se automatski crtaju pod pravim kutem na liniju. Mogue ih je naknadno rotirati.
Prvo se odaberu potroai koje treba rotirati, klikom u vrh potroaa ili selekcijom obuhvaanja (ire
opisano u poglavlju o selektiranju). Npr. selektira se samo jedan potroa klikom na njegov vrh.
Nakon toga se, odreenom kombinacijom znaka * (znak na numerikom dijelu tipkovnice) i CTRL i
SHIFT, moe rotirati odabrani potroa:
samo * rotacija za 5 stupnjeva
SHIFT i * rotacija za 15 stupnjeva
CTRL i * rotacija za 90 stupnjeva
Potroa je mogue orijentirati upotrebljavajui tipke za smjer. Tada svaka od etiri strelice daje
odgovarajuu orijentaciju potroaa.
Na slici mree mogu biti ispisani rezultati prorauna, nazivi i razni komentari. Ispisi se mogu podijeliti
u dvije grupe:
uneseni alfanumeriki ispisi
generirani alfanumeriki ispisi.
Uneseni alfanumeriki ispisi predstavljaju tekst koji je definiran u dijalogu unosa alfanumerikih
ispisa. Nisu ovisni o nijednom podatku niti rezultatu prorauna u mrei.
Generirani alfanumeriki ispisi su ispisi rezultata i ispisi podataka mree. Generiraju se iz rezultata ili
unesenih podataka mree.
Pojavljuje se dijalog koji e nakon upisanog teksta, odabranog smjera (vertikalno) i fonta izgledati
ovako:
Ponovnim klikom na ispisani tekst pojavit e se isti dijalog alfanumerikih oznaka u kojemu je mogue
mijenjati sadraj i karakteristike ispisa.
Ispisi s fiksnom pozicijom imaju karakteristiku da njihova pozicija nije ovisna ni o kojem drugom
grafikom elementu mree. Zbog toga su vidljivi i u modu crtanja.
Ispisi vezani za poziciju vora, dionice ili potroaa pomiu se automatski zajedno s pripadnim
elementom. Mogue ih je i runo pomicati i time mijenjati njihovu relativnu poziciju u odnosu na
pripadni element ukoliko inicijalna postavka ne odgovara. Ovi alfanumeriki ispisi vidljivi su samo u
modu analize.
a) Obuhvatanjem, drei lijevo dugme mia obuhvati se podruje ispisa (samo u modu crtanja izvoda)
Ako je selektiran samo tekst, za poetak pomicanja klikne se lijevim dugmetom mia na tekst, povlai
se na drugo mjesto i otputa lijevo dugme.
U sluaju pomicanja teksta i vorova zajedno potrebno je kliknuti u vor !
Svaki grafiki element mogue je pomaknuti na eljenu poziciju ili ga izbrisati. Osim pomicanja, neke
grafike elemente mogue je i rotirati (potroai). Takoer je mogue premjestiti cijeli izvod
(podizvod) s jednog vora na drugi. Pomicanje, brisanje i rotiranje je mogue izvoditi samo u
odreenim modovima.
U modu crtanja izvoda mogue je pomicati sve grafike elemente. Brisati je mogue sve grafike
elemente osim potroaa.
Selektiranje s SHIFT+Klik je kumulativno to znai da ako se ponovo selektira neki novi element, nova
selekcija se pribraja staroj. Obuhvaanjem se moe takoer kumulativno selektirati ako se tipka SHIFT
dri pritisnuta. Selekcija se ponitava klikom u prazno podruje. Moe se kombinirati oba naina
selektiranja.
Selekcija sa SHIFT+Klik
Drei pritisnuto SHIFT dugme na tipkovnicu klikne se na neki od grafikih elemenata koje treba
selektirati. Kliknuti se moe na bilo koji element, ali samo klik u slijedee elemente izazvat e
selekciju:
Klik u vor (osim na etiri vora koja pripadaju pravokutniku koji oznaava pojnu toku) izazvat e
selekciju vora na kojeg je kliknuto.
Selektirana su dva vora. Dionica izmeu njih takoer je dobila utu boju jer je u modu crtanja dionica
odreena s dva rubna vora. Ako selektirani vor predstavlja poetak novog podizvoda bit e selektiran
i cjelokupni podizvod odnosno svi vorovi podizvoda (prije klika na vor kliknuto je u prazno da bi se
deselektirali prije selektirani vorovi).
Ako iz vora izlaze dva podizvoda jedan a potrebno je selektirati samo jedan od njih onda se klikne na
prvu dionicu odabranog izvoda.
Selekcija obuhvaanjem
Pritisne se lijevo dugme mia i drei ga pritisnutim, pomie se mi dok u pravokutnik selekcije ne ue
podruje koje treba selektirati.
Obuhvaanjem je mogue selektirati vorove pravokutnika koji predstavlja pojnu toku, ali postoje
ogranienja zbog potrebe da se odri pravokutni oblik. Obuhvaanjem je mogue selektirati iskljuivo
dva susjedna vrha (vora) stranice pravokutnika ili cijeli pravokutnik, tj. ne moe se selektirati samo
jedan vrh.
U ovom sluaju nije mogue istovremeno selektirati neki drugi vor u mrei.
Sve to je selektirano moe se i pomaknuti. Nakon selekcije klikne se (bez SHIFT-a) na jedan od
selektiranih vorova. Ako je selektiran alfanumeriki ispis onda se klikne na ispis. Ako su selektirani i
vorovi i alfanumeriki ispisi treba kliknuti na vor. Nakon klika pomie se mi u eljenom pravcu.
Sivo su iscrtane konture pomaknutih elemenata.
Ako je napravljena pogreka u pomaku mogue je elemente vratiti na staro mjesto pozivom opcije
Poniti pomak iz Edit izbornika ili sa CTRL+Z.
Mogue je pomaknuti i cijeli izvod iz jednog u drugi vor. Prvo je potrebno selektirati cijeli izvod sa
SHIFT+Klik u prvu dionicu izvoda.
Ako je vor nacrtan u obliku sabirnice kao to je to prikazano na slijedeoj slici, mogue je pomicati
spojeve na sabirnici. Drei pritisnut SHIFT klikne se u odabrani spoj:
Brisanje elemenata mree vri se tipkom DELETE nakon selektiranja. Treba pripaziti slijedee:
a) brisanjem vora briu se i svi potroai u zadanom voru, te svi izvodi (podizvodi) koji poinju iz
vora.
b) svi vorovi osim krajnjih poinju ili zavravaju neku dionicu, tako da e se brisanjem vora dvije
dionice pretvoriti u jednu. Program e pravilno zbrojiti duljine dionica u jednu dionicu, ali ako su
dionice imale razliit tip kabela/voda preuzet e tip iz prve dionice.
Potroai (bez vorova) mogu se brisati u modu crtanja potroaa. Alfanumeriki ispisi mogu se brisati
i pomicati u modu alfanumerikih ispisa.
U modu crtanja potroaa mogue je brisati potroae bez brisanja pripadnog vora. Potroa se brie
tako da se klikne na vrh potroaa (time je obavljena selekcija), te se pritisne DELETE tipku. Mogue
je istovremeno selektirati vie potroaa i skupno ih obrisati. Selekcija je mogua i obuhvaanjem koje
se obavlja na nain opisan u prethodnom poglavlju, ali samo potroai ostaju selektirani.
Kako u modu analize postoji veliki broj ispisa koji nisu vidljivi u drugim modovima (rezultati, podaci),
omoguen je pomak i brisanje alfanumerikih ispisa poput onoga u podmodu alfanumerikih ispisa
(vidi prethodni odjeljak).
a) Selekcijom:
Pritisne se DESNO dugme mia (na mjesto gdje nema grafikih elemenata) i drei ga pritisnutim,
pomie se tako da se selektira dio mree. Selektirani dio mree bit e uvean i prikazan u prozoru.
b) Dvostrukim klikom:
Dvostruki klik LIJEVIM dugmetom mia pozicionira kliknuto mjesto u sredinu prozora i postavlja
uveanje na 100%.
Dvostruki klik DESNIM dugmetom mia pozicionira kliknuto mjesto u sredinu prozora i smanjuje
stupanj uveanja na slijedei korak.
c) Dugmetom na toolbaru:
U ovom dijalogu upisuju se vrijednosti koje e se u pojavljivati kao inicijalne (ve upisane) kod upisa
podataka elemenata.
Podaci vodova inicijalno se nalaze u tabeli vodovi_kabeli (windis.mdb). U samoj datoteci u kojoj se
snima analizirana mrea (*.wds) nalazi se lista koritenih tipova vodia koji su povueni iz baze ili su
uneseni runo. Svakoj dionici odgovara odreeni tip.
Unos podataka vodia zamiljen je tako da je odjednom mogue unijeti podatke za vie izvoda,
podizvoda ili dionica ukoliko su istog tipa, a moe se unositi i pojedinano. Prvi korak je selektiranje
izvoda, podizvoda ili pojedinih dionica za koje se eli definirati tip vodia. Selektiranje se moe obaviti
na vie naina:
selektiranje klikom mia na dionicu (selektiranje izvoda ili podizvoda kojemu pripada dionica)
SHIFT + klik u prvu dionicu izvoda (selektiranje izvoda zajedno sa svim podizvodima).
selektiranje obuhvaanjem (selektiranje skupa dionica, bez obzira kojem izvodu/podizvodu
pripadaju)
CTRL + klik (selektiranje samo jedne dionice )
Selektiranje je u ovom modu kumulativno i bez dranja SHIFT tipke, tj. nakon selekcije odreene
grupe izvoda/podizvoda/dionica, mogue je selektirati i neku drugu grupu bez deselektiranje prethodne.
Ako se klikne u prazno deselektira se sve dotad selektirano.
Dionice za koje nisu uneseni podaci vodia obojane su u modu unosa podataka bijelom bojom. Za
takve dionice nije mogue unijeti odgovarajuu duljinu u podmodu unosa podataka dionica.
a) selektiranje klikom mia na dionicu - selektiranje izvoda ili podizvoda kojemu pripada
dionica
Klikne se lijevim dugmetom mia na neki od izvoda:
Nakon klika bit e selektiran cijeli izvod (bez podizvoda) i prikazan utom bojom.
b) SHIFT + klik u prvu dionicu izvoda - selektiranje izvoda zajedno sa svim podizvodima
Ako treba selektirati cijeli izvod, zajedno sa svim podizvodima onda se, drei pritisnut SHIFT, klikne
na prvu dionicu izvoda.
Nakon klika bit e selektiran cijeli izvod zajedno s podizvodima i prikazan utom bojom.
Nakon otputanja mia bit e selektirane odabrane dionice i prikazane utom bojom.
DESNIM klikom mia na neku od selektiranih dionica prelazi se na unos podataka selektiranog dijela
mree.
Na vrhu prozora aplikacije otvara se dijalog za unos podataka vodia selektiranog dijela mree.
Ovako nepopunjen dijalog pojavit e se u sluaju da su odabrane dionice bez unesenih podataka za tip
vodia ili su odabrane dionice za koje su uneseni podaci ali su razliiti. Podaci se mogu unijeti
povlaenjem iz baze, ili iz liste ve koritenih tipova. Za odabir iz baze, treba pritisnuti dugme Baza.
Pojavljuje se slijedei dijalog u kojemu se odabire tip vodia.
Nakon pozicioniranja na eljeni tip, pritisne se dugme Prenesi (detaljnije o ostalim operacijama na
tabelama vidi u poglavlju o radu s bazom podataka).
Pritiskom na dugme Prenesi dogodilo se slijedee:
- Redak tabele s podacima vodia prenesen je u crtanu mreu.
- Odabrani tip vodia stavljen je u listu vodia crtane mree.
- Sve odabrane dionice sad imaju pridruen taj tip vodia.
Ck korekcijski faktor
Sivo ispisane podatke kabela nije mogue mijenjati u ovom dijalogu. Pojedini tip vodia nije potrebno
stalno povlaiti iz baze ukoliko je ve koriten negdje u mrei. Tada se tip odabire klikom na strelicu
desno od stavke Tip Kab/vod, nakon ega se dobije lista svih do tada koritenih tipova vodia u mrei:
Prethodno je spomenuto da se povlaenjem tipova vodia iz baze formira lokalna (za analiziranu
mreu) lista podataka vodia koritenih u mrei. U listi se nalaze tipovi vodia koji su upotrebljeni ili
se namjeravaju upotrebiti u mrei. Ako se u izborniku Lokalni podaci izabere opcija Vodovi/Kabeli bit
e prikazan slijedei dijalog:
Tipovi koji su upotrebljeni u mrei imaju kvaicu pored naziva. U primjeru na slici navedena su dva
tipa vodia koja su povuena iz baze prilikom upisivanja tipa vodia. U listi se prelazi s jednog tipa na
drugi kursorskim strelicama ili klikom mia. Pritiskom na dugme Color moe se svakom tipu dodijeliti
boja kojom e se prikazivati u mrei. Prikaz u odabranim bojama moe se ukljuiti odnosno iskljuiti
dugmetom iz toolbara:
Podaci se unose za svaku dionicu posebno. Preporuljiv je slijedei nain unosa podataka: Klikne se na
prvu dionicu izvoda:
Odabrana dionica izvoda je nakon toga selektirana (uta boja). Na vrhu prozora otvoren je slijedei
dijalog:
Kursor je pozicioniran na polje unosa duljine dionice. Za razliku od svih ostalih dijaloga ovdje nema
OK tipke za prihvaanje rezultata jer se ovi rezultati prihvaaju automatski, radi breg unosa podataka:
nakon upisa podatka duljine dionice (i ostalih podataka) tipkom ALT i jednom od kursorskih tipki u
smjeru slijedee dionice (u gornjem primjeru to je ALT ) prelazi se na upis podataka slijedee
dionice. Na taj nain se mogu vrlo brzo unijeti sve duljine dionica. Preporuljivo na taj nain unijeti
podatke o duljini dionica, a nakon toga za pojedine dionice ostale podatke (osigurai , Ck ,...).
Osim kretanja s ALT tipkom mogue je direktno kliknuti u bilo koju od dionica i unijeti odgovarajue
podatke.
Ako postoji osigura na dionici, potrebno je aktivirati polje Osigura, nakon ega dijalog dobija
slijedei izgled:
Detaljnije u poglavlju o unosu podataka osiguraa. I u ovom sluaju nema OK tipke za prihvat
rezultata, ve se rezultati prihvaaju automatski im se klikne van dijaloga (klik na mreu ili na neku
od opcija toolbara).
Tipski podaci osiguraa nalaze se u tabeli Osiguraci (windis.mdb). U samoj radnoj datoteci nalazi se
lista tipova osiguraa koji su povueni iz baze. Svakoj dionici voda moe se dodijeliti odgovarajui
tipski osigura.
Iz tabele se oznai eljeni osigura i pritisne dugme prenesi. Ovime je podatak o osigurau prenijet u
mreu pridodijeljen odabranoj dionici. Dijalog dionice/osiguraa izgleda sad ovako:
Svi osigurai koji su povueni iz baze nalaze se u listi unutar podataka crtane mree. Ako treba isti tip
osiguraa postaviti na nekom drugom mjestu moe se povui direktno iz liste. Npr. za neku mreu to
moe izgledati ovako:
Za termike osigurae predvieni su samo osnovni parametri (tip, In, faktor sigurnosti), od kojih je
faktor sigurnosti dozvoljeno mijenjati.
Automatskim osiguraima omogueno je mijenjati nazivnu struju (In odnosno I1) u granicama
definiranim u bazi (kataloki podaci o opsegu nazivne struje ovisno o temperaturi okoline). Takoer je
za automatske osigurae predviena mogunost definiranja:
- I-t krivulje, tj. mogue je odabrati krivulju prorade osiguraa u toplom i hladnom stanju
- struju prorade elektromagnetskog lana; potrebno je kvaicom aktivirati polje Iemg, te upisati
odgovarajuu proradnu struju unutar zadanih granica
- struju prorade elektromagnetskog lana u nultom vodiu (ako je definirana za osigura); potrebno
je kvaicom aktivirati polje Iemg0, te upisati odgovarajuu proradnu struju
U crtanoj mrei kreira se listu podataka osiguraa koja je lokalna za tu mreu. Tu se nalaze tipovi
osiguraa koji su upotrebljeni ili se namjeravaju upotrebiti u mrei. Ako se u izborniku Lokalni podaci
izabere opcija Osigurai, biti e prikazan slijedei dijalog:
Tipovi koji su upotrebljeni u mrei imaju kvaicu pored naziva. U listi dijaloga u gornjem primjeru
navedena su tri tipa osiguraa koja su povuena iz baze prilikom upisivanja tipa osiguraa. U listi se
prelazi s jednog tipa na drugi kursorskim strelicama ili klikom mia. Selekcijom odreenog osiguraa
iscrtava se njegova I-t karakteristika.
Ako Check-Box Auto min-max ima kvaicu onda se automatski odreuju granice iscrtavanja
karakteristike. Ispod liste nalaze se dugmad koja imaju slijedee funkcije:
<--Baza: Osigura - Prebacivanje tipa osiguraa iz baze u lokalnu listu osiguraa.
<--Baza: Svi Osigurai - Prebacivanje svih tipova osiguraa iz baze u lokalnu listu osiguraa.
Brii - Brisanje selektiranog tipa osiguraa iz lokalne liste (mogue je brisati samo osigurae
koji nisu upotrebljeni ni na jednoj dionici).
Brii sve - Brisanje svih neupotrijebljenih tipova osiguraa.
Na dnu dijaloga mogue je za odabrani osigura upisati struju i iz nje izraunati vrijeme pregaranja
(tos) na osnovu termike krivulje.
Simbol potroaa predstavlja skupinu potroaa prikljuenih na isti vor. Klikom na simbol otvara se
dijalog za unos podataka za odabranu skupinu. Simbol potroaa je bijele boje dok nisu uneseni podaci
za isti.
Potroae je mogue selektirati i obuhvaanjem, tako da se istovremeno mogu unijeti istovrsni podaci
za veu grupu potroaa (najee je normativ potronje odnosno vrna snaga zajednika za veu grupu
potroaa ili za cijelu mreu, tako da se pojedinano mora korigirati samo broj kuanstava u pojedinom
potroau). Dijalog unosa podataka za potroa bez unesenih podataka izgleda ovako:
Tri dugmeta s lijeve strane slue za zadavanje potronje na odabrani nain. Nova zadana potronja su
upisuje u listu desno od dugmeta. Dugmetom brii uklanja se pojedina zadana potronja iz liste. U
istom voru moe se postaviti vie skupina potroaa zadanih na tri razliita naina:
preko normativa (dugme s nazivom Po Normativu)
preko vrne snage (dugme s nazivom Po Vrnoj Snazi)
pojedinani potroa (dugme s nazivom Pojedinani)
Traeni podaci mogu se upisati direktno ili povui iz baze. Klikom na dugme Baza pojaviti e se
slijedei dijalog:
Jo je potrebno upisati podatak broja kuanstava u odgovarajue polje. Ako u izabranom voru nema
vie potroaa treba pritisnuti OK. Ako treba zadati bilo koju drugu grupu potroaa u istom voru
ponovno se pritisne jedna od tri opcije i obavi unos podataka za slijedeu grupu.
Na ovaj nain moe se definirati potronja grupe kuanstava preko odgovarajuih parametara osnovne
Rusck-ove formule:
Traeni podaci mogu se upisati direktno ili povui iz baze. Klikom na dugme Baza pojaviti e se
slijedei dijalog:
Pojedinani potroa zadaje se vrnom snagom i faktorom istodobnosti u odnosu na ostale potroae:
Pv = Pv1fost
gdje je:
Pv1 vrna snaga pojedinanog potroaa
U dijalogu za unos podataka potroaa, nakon pritiska dugmeta Pojedinani >>, dijalog poprima formu
koja omoguava upis podataka pojedinanog potroaa:
U sluaju da je selektirano vie potroaa za istovremeni unos kao pojedinane potroae (npr. za
rasvjetu), ispod kvaica za definiranje faznosti, javlja se i dodatno polje s nazivom R-S-T.
Ukoliko se to polje aktivira (stavi kvaica), program e automatski raspodijeliti potroae po fazama,
poevi od zadane faze (inicijalno faza R).
Svakom izvodu, voru i potroau ( skupini potroaa u jednom voru) moe se dodijeliti naziv ako je
potrebno. Nazivi se unose u odgovarajuem podmodu:
Prelaskom u mod unosa podataka ili u mod analize aplikacija automatski generira nazive vorova i
potroaa. Nazivi vorova se generiraju tako da prvi vor izvoda dobiva naziv C1, drugi C2 itd. po
odreenom izvodu. Za svaki slijedei izvod nazivi ponovo poinju sa C1.
Potroai inicijalno dobivaju nazive koji se u brojci slau s vorom, sa slovom P umjesto C ( P2, P3, P4
itd.). Poto u poetnom voru izvoda (pojna toka) nije mogue postaviti potroa, nema potroaa
oznaenog s P1. Sve nazive mogue je naknadno promijeniti. Osnovno ogranienje u zadavanju naziva
je da dva vora ili dva potroaa na istom izvodu ne mogu imati isti naziv.
Nazive potroaa mogue je ponovo automatski izgenerirati ako se u izborniku Alati odabere opcija
Generiraj ponovo sve nazive.
Mogu se zadati nazivi izvoda i podizvoda. Na slijedeem primjeru svi su izvodi bijele boje. To znai da
im nisu dodijeljeni nazivi. Klikom na liniju glavnog izvoda kao to je to prikazano na slici:
cijeli izvod poprimit e utu boju (prva dionica zelenu), te e se pojaviti dijalog u koji se upisuje naziv
(npr. Izvod 1).
Desno od polja za upis naziva nalazi se dugme sa znakom # . Pritiskom na # dugme kreira se
alfanumeriki ispis koji je vezan za naziv izvoda i prikazuje se na slici mree. Ako pozicija ispisa ne
zadovoljava, ispis se moe pomaknuti na eljenu poziciju.
Naziv se moe dati i podizvodu. Klikom na podizvod (ovo se moe napraviti tek kad je glavnom
izvodu dan naziv):
Umjesto automatski generiranog naziva moe se upisati neki drugi naziv. Naziv mora biti razliit od
drugih naziva na istom izvodu.
Umjesto automatski generiranog naziva moe se upisati neki drugi naziv. Naziv mora biti razliit od
drugih naziva na istom izvodu.
Podaci pojne toke obuhvaaju podatke transformatora, VN voda, te ekvivalenta mree. Za unos
podataka potrebno je odabrati odgovarajui podmod unosa podataka i pritisnuti odgovarajue dugme:
Prikazuje se dijalog:
Strelicama desno od natpisa Kombinacija definira se shema visokonaponskih vodova koji napajaju
trafostanicu (jedan vod, vie vodova u seriji ili paraleli, dvije serijsko-paralelne kombinacije ili bez
VN voda). Ako je odabrana varijanta s vie vodova u seriji ili paraleli, odgovarajui broj se definira
ispod simbola voda ( n= ), strelicama ili direktnim upisom broja vodova.
Broj transformatora u paraleli (ili bez transformatora) definira se ispod simbola transformatora (n=),
strelicama ili direktnim upisom broja transformatora. U poljima Un1 odnosno Un2 definiraju se nazivni
naponi visokonaponske i niskonaponske mree.
Otpor uzemljenja trafostanice se moe zadati klikom na odgovarajuu oznaku (Ruz), te upisivanjem
vrijednosti.
Nakon definiranja konfiguracije, u donjem dijelu dijaloga upisuju se konkretni podaci za odabrane
elemente.
Inicijalna vrijednost podataka ekvivalentnog izvora je kruta mrea. Ukoliko impedancija ekvivalenta
nije zanemariva za proraun kratkog spoja, moe se definirati na tri naina:
u kojemu se upisuju podaci snage tropolnog (Sk3) i jednopolnog (Sk1) kratkog spoja, te omjer R/X.
u kojemu se upisuju podaci struje tropolnog (Ik3) i jednopolnog (Ik1) kratkog spoja, te omjer R/X.
u kojemu se upisuju podaci direktne (Zd) i nulte (Zi) impedancije ekvivalenta, te omjer R/X.
U gornjem primjeru odabrana je varijanta s 3 voda u seriji. Odabirom stavke Vodovi, otvara se u
donjem dijelu dijaloga oznake vodova (Vod 1, Vod 2 i Vod 3). Pozicioniranjem na odreeni vod i
klikom na dugme Edit, otvara se dijalog za upis podataka voda:
U zadana polja mogu se runo upisati podatke ili ih povui iz baze i upisati duljinu. Nakon upisa
pritisne se dugme OK, nakon ega se odabire slijedei vod (Vod 2) i klikne dugme Edit:
4.6.3. Transformatori
Odabran je primjer s dva paralelno spojena transformatora. Odabirom transformatora za koji se upisuju
podaci (Trafo 1 odnosno Trafo 2), te klikom na edit otvara se dijalog za upis podataka odabranog
transformatora (Trafo 1 u gornjem primjeru).
U zadana polja mogu se runo upisati podaci ili ih povui iz baze. Nakon upisa pritisne se dugme OK,
nakon ega se odabire slijedei transformator (Trafo 2) i klikne dugme Edit itd.
Prorauna kratkog spoja mogue je napraviti uzimajui u obzir podatke uzemljenja po vorovima. Za
zadavanje tih podataka, potrebno je odabrati odgovarajui podmod:
Otpor uzemljenja mogue je unijeti u bilo kojem voru. Klikom na odabrani vor pojavljuje se
slijedei dijalog:
Za zadavanje podataka uzemljivake trake/ueta, tj. trakastih uzemljivaa koji se polau uz kabele,
potrebno je prijei u odgovarajui podmod:
Organizacija podataka i nain zadavanja (selektiranje, odabir dionica, ulaz u formu za upis
podataka) potpuno je isti kao i za kabele !
Podaci se mogu povui iz baze ili iz liste koritenih tipova. U bazi podataka (tabela uzem_traka_uze iz
windis.mdb) predvieni su parametri:
Nakon odabira odgovarajueg tipa trake/ueta, u formi se prenosi naziv tipa, presjek i specifini otpor:
Ukoliko su u mrei ve koritene odreene trake/uadi, pdatke je mogue odabrati iz liste koritenih
tipova:
5. Mod Analize
Toolbar omoguava da se na ekranu prikau odabrani rezultati i neki ulazni podaci, te indikacije
prekoraenja. Da bi se prikazali odreeni podaci klikne se LIJEVIM dugmetom mia na odabrano
dugme. Istovremeno moe biti aktivno (prikazano na ekranu) vie razliitih ispisa. Dugmad s
podcrtanim natpisima moe se kliknuti DESNIM dugmetom mia pri emu e natpis na njima poprimiti
crvenu boju, a na mrei e se prikazati crvenom bojom eventualna prekoraenje nekog elementa.
Pojedina dugmad ima slijedee znaenje:
- ispis linijskih ili faznih napona
Klikom na pojedini element ili odabirom opcija iz izbornika Izvjetaji mogue je dobiti odabrane
izvjetaje prorauna. Izvjetaji mogu biti za pojedine elemente mree ili skupni izvjetaj za cijelu
mreu.
Svi izvjetaji ispisani su u RTF formatu, te se mogu direktno tiskati ili, to je preporuljivije, prenijeti u
bilo koji tekst procesor. Tekst e u bilo kojem tekst procesoru koji prepoznaje RTF format (Word,
Lapis) biti pravilno interpretiran. Prenos se obavlja preko Clipboarda odnosno Copy/Paste naredbama.
Tiskanje teksta
Mogue je i direktno tiskanje teksta. U tu svrhu u File izborniku su dvije opcije:
- Print : tiskanje cjelokupnog sadraja
- Print Setup : odabir i postavljanje parametara printera
a) Rezultati vora
Lijevim klikom na vor dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Naziv : naziv vora
Izvod : naziv izvoda na kojemu se vor nalazi
Pv : vrna snaga potroaa u voru raunata na nivou izvoda
cos : faktor snage potroaa u voru
P : izraunata snaga potroaa u voru u sluaju prorauna s konstantnom impedancijom
fazni napon, pad napona : podaci o izraunatim faznim naponima i naponima na nul vodiu
(u sluaju nesimetrinih optereenja, ispisi su dani za svaku fazu)
Ik1,Ik3: struje jednopolnog i tropolnog kratkog spoja u voru
Desnim klikom na vor dobija se meni sa slijedeim opcijama:
Prikaz rezultata na zaslonu - da li prikazivati rezultate za odabrani vor na shemi mree
(kvaica znai omoguen prikaz, to je i inicijalna postavka)
b) Rezultati dionica
Lijevim klikom na dionicu dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Od : naziv poetnog vora dionice
Do : naziv krajnjeg vora dionice
Izvod : naziv izvoda kojemu pripada dionica
Tip kabela/voda : tip kabela/voda dionice
Smjetaj : smjetaj u zemlji ili zraku
Ck : korekcijski faktor
In : nazivna struja kabela/voda
Duljina : duljina dionice
P : radna snaga na ulazu u dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po
fazama)
Q: jalova snaga na ulazu u dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po
fazama)
I: struja kroz dionicu (u sluaju nesimetrinih optereenja ispisi su dani po fazama)
I%: postotni iznos struje kroz dionicu u odnosu na dozvoljenu struju (u sluaju nesimetrinih
optereenja ispisi su dani po fazama)
P : gubitak radne snage u dionici
Q : gubitak jalove snage u dionici
ako se na dionici nalazi osigura, ispisani su i podaci provjere kriterija valjanosti odabranog
osiguraa
Desnim klikom na dionicu dobija se meni sa slijedeim opcijama (klik u prvu dionicu izvoda daje vie
opcija vezanih za izvod):
Prikaz podataka/rezultata na zaslonu - da li prikazivati rezultate za odabranu dionicu na shemi
(kvaica znai omoguen prikaz, to je i inicijalna postavka)
Izvjetaj rezultata osiguraa
Izvjetaj potroaa izvoda
Izvjetaj rezultata izvoda
c) Rezultati potroaa
Lijevim klikom na potroa dobija se izvjetaj sa slijedeim podacima:
Naziv : naziv potroaa
Izvod : naziv izvoda na kojemu se nalazi potroa
Slijede ulazni podaci o grupama potroaa zadanim preko normativa, vrne snage ili kao
pojedinano. Znaenja pojedinih oznaka su slijedea:
- Pv[1] vrna snaga jednog kuanstva (potroaa)
- Pv[grupa] vrna snaga grupe kuanstva (potroaa)
- Pv[izvod] vrna snaga grupe kuanstva (potroaa) raunata na nivou izvoda
Ukupno : ukupna vrna snaga potroaa raunata na nivou izvoda, te faktor snage
P : izraunata snaga potroaa
fazni napon, pad napona : podaci o izraunatom naponu odgovarajueg vora
Ik1,Ik3: struje jednopolnog i tropolnog kratkog spoja u odgovarajuem voru
d) Rezultati osiguraa
Rezultati osiguraa dobiju se desnim klikom na dionicu gdje se nalazi osigura, te odabirom
odgovarajue stavke.
Tip osiguraa : tip (naziv) osiguraa
In : nazivna struja osiguraa
Iemg : struja prorade elektromagnetnog lana
IemgN : struja prorade elektromagnetnog lana u nuli
k : sigurnosni faktor
Izvod: izvod na kojemu se nalazi osigura
nivo : ukoliko ima vie osiguraa na istoj dionici, ispisan je odgovarajui nivo
tmax: maksimalno vrijeme trajanja kvara
slijede ispisi kriterija valjanosti odabranog osiguraa, zajedno s odgovarajuim izraunatim
parametrima, te postotnom rezervom (ili prekoraenjem)
Skupni izvjetaji na nivou mree dobiju se pomou izbornika Izvjetaji. Dani su tri izvjetaja:
a) Sumarno: Mrea
Dani su podaci o ukupnoj vrnoj snazi potroaa na nivou mree, te odgovarajue snage optereenja i
gubitaka u mrei.
b) Sumarno: Izvodi
U jednoj listi dani su sumarni rezultati za sve izvode u mrei.
U izborniku Prorauni odabirom opcije Izbor snage transformatora omoguen je proraun potrebne
snage transformatora s obzirom na zadanu potronju (i eventualno zadan postotni rast tijekom eljenog
broja godina). Ponuen je slijedei dijalog:
U okviru pod nazivom Odabrana snaga transformatora, upie se eljena snaga, te se pritiskom na donje
dugme Proraunaj izraunavaju odgovarajui parametri za odabranu snagu transformatora.
U izborniku Prorauni odabirom opcije Odreivanje gubitaka radne energije omoguen je proraun
gubitaka energije u mrei. Ponuen je slijedei dijalog:
Za proraun gubitaka energije omogueno je zadavanje osnovnog ulaznog parametra u jednoj od etiri
varijante, ovisno o tome koja je veliina najpouzdanija:
preko faktora optereenja (m) :
W
m=
P max T
gdje je:
W- ukupna potronja energije u promatranom periodu
Pmax maksimalno optereenje u promatranom periodu
T - broj sati u promatranom periodu
preko ukupne potronje energije u promatranom periodu (W)
preko upotrebnog vremena (Tu) :
W
Tu =
P max
preko minimalnog optereenja (Pmin) koje se zadaje u postotku u odnosu na maksimalno
Parametar Pgmax (gubici snage pri vrnom optereenju) se ne unosi, ve se izraunava. Na osnovu
zadanih parametara, pritiskom na dugme Proraunaj, proraunavaju se i ispisuju gubici energije u
zadanom vremenskom periodu.
Pritiskom na prikazano dugme bit e prikazan dijalog za unos konstanti prorauna. Isti dijalog moe se
pozvati iz izbornika Postavke, odabirom opcije Konstante prorauna. Parametri se odnose na mreu
koja je trenutno aktivna. Konstante prorauna su podijeljene na slijedee grupe (stranice):
a) Proraun Napona
b) Potroai
f - faktor istodobnosti za beskonaan broj potroaa pri proraunu vrne snage potroaa
Rusck-ovom formulom ako se kao ulazni parametar neke grupe potroaa koristi odgovarajua
vrna snaga
Potroa u proraunu kao:
Oekivani porast optereenja: Ako se upie godinji postotni rast optereenja (p) i broj godina
(n), u proraun se ne ide s inicijalnim vrijednostima potronje, ve preraunatim na osnovu
upisanih parametara
c) Osigurai , Ik
e) Uzemljenje
Ukljuen uticaj zadanih uzemljivaa u vorovima (Rpz) na Ik1 stavljanjem kvaice na ovu
stavku ukljuuje se doprinos posebno zadanih uzemljivaa u vorovima na proraun struje
jednopolnog kratkog spoja
Ukljuen uticaj Uz. Traka/Ue na Ik1 stavljanjem kvaice na ovu stavku ukljuuje se
doprinos uzemljivakih traka/uadi na proraun struje jednopolnog kratkog spoja
Prosjena dubina polaganja Uz. Traka/Ue (m) dubina polaganja uzemljivake trake/ueta
uzima se ista za cijelu mreu
Specifini otpor tla (m) prosjeni specifini otpor tla
Tabela je pozvana iz dijaloga unosa podataka odreenog Kabela/Voda i zbog toga ima dugme Prenesi.
Drugi je nain tipkanjem niza poetnih slova: npr, ako se odtipka slovo P, tabela e se pozicionirati na
prvi zapis iji tekst prvog polja poinje sa slovom P:
U Edit modu mogu se mijenjati podaci odabranog zapisa. Nakon upisa treba se vratiti u mod Browse:
Ako je u toku editiranja potrebno vratiti poetni sadraj prije editiranja pritisne se dugme na
navigator toolbaru.
Pozivom ove funkcije iz aplikacije (iz menija Lokalni podaci) bit e uinjeno slijedee:
Za svaki osigura u mrei usporedit e se tip osiguraa s tipom u bazi. Ako se podudaraju
onda e iz baze biti preneseni podaci za taj osigura.
Za svaki normativ potronje u mrei usporedit e se naziv normativa potronje s nazivom u
bazi. Ako se podudaraju onda e iz baze biti preneseni podaci za taj normativ potronje.
Za svaki kabel/vod u mrei usporedit e se tip kabela/voda s tipom u bazi. Ako se podudaraju
onda e iz baze biti preneseni podaci za taj kabel/vod.
Na kraju ove operacije bit e ponuen slijedei dijalog u kojemu e s "+" biti oznaeni oni elementi
koji su se aurirali iz baze, a s "-" oni elementi koji nisu aurirani (nisu pronaeni u bazi):
Prvi skup izbornika ima opcije koje se odnose na samu aplikaciju ili na sve mree, dok druga traka ima
dodane opcije koje se odnose na trenutno aktivnu mreu. Slijedi opis znaenja svih stavki:
New
Kreiranje nove mree. Odabirom ove opcije pojavit e se dijalog s predlocima mrea. U listi dijaloga
nabrojani su predloci (templates) od kojih se moe poeti crtanje mree.
Open
Otvaranje ve pohranjene mree preko File dijaloga. WINdis je MDI (Multiple Document Interface)
aplikacija, pa je istovremeno mogue otvoriti vie mrea.
Open Recent
Daje listu do 9 zadnje koritenih datoteka koje se mogu direktno otvoriti.
Save
Pohranjivanje trenutno aktivne mree. Mrea se pohranjuje s ve postojeim nazivom, a ako mrei nije
dan naziv onda e biti ponuen dijalog u kojem treba definirati naziv mree.
Save As
Pohranjivanje trenutno aktivne mree s mogunou zadavanja novog naziva.
Save As Template
Pohranjivanje trenutno aktivne mree u obliku predloka (template).
Close
Zatvara trenutno aktivnu mreu. U najveem broju sluajeva bit e ponueno pohranjivanje iste mree.
Exit
Zatvara sve otvorene mree i eventualno nudi mogunost pohranjivanja.
Poniti pomak
Ponitava posljednji pomak elementa (ili grupe elemenata) mree.
Osvjei
Ponovo iscrtava cijelu mreu. Ponekad iscrtavanja ili ispisi nee biti aurni pa je potrebno izvesti
osvjeavanje prikaza.
Izbornik postavke razlikuje se u ovisnosti da li je ili nije otvorena bar jedna mrea.
Postavke direktorija
Prikazuje dijalog preko kojega se upisuju radni direktorij i direktorij s predlocima.
b) Ako je otvorena bar jedna mrea, slijedee opcije vrijede za trenutno aktivnu mreu:
Inicijalne vrijednosti
Vrijednosti koje e biti inicijalne u odreenim dijalozima za unos podataka.
Konstante prorauna
Konstantne vrijednosti za pojedine proraune. Detaljniji opis dan je u poglavlju Konstante prorauna.
Sumarno : Mrea
Sumarni izvjetaj na nivou cijele mree.
Sumarno : Izvodi
Sumarni izvjetaj po izvodima.
Osigurai
Skupni pregled liste osiguraa trenutno aktivne mree.
Vodovi/Kabeli
Skupni pregled liste vodova/kabela trenutno aktivne mree.
Uz. traka/ue
Skupni pregled liste uzemljivakih traka/uadi trenutno aktivne mree.
Tile
Podjela radne povrine izmeu svih uitanih mrea
Cascade
Kaskadni prikaz svih uitanih mrea.
Arrange All
Slaganje skrivenih mrea.
Hide
Skrivanje trenutno aktivne mree
Show
Pokazivanje skrivene mree.
1 , 2 ...
Lista otvorenih mrea.
Sadraj
Prikaz Help sustava
O WINdis aplikaciji
Prikaz osnovnih podataka WINdis aplikacije.
U razliitim modovima mijenja se izgled toolbara. Svi modovi imaju zajedniki dio toolbara:
Objanjenja redom:
ispis vodova crno ili u zadanim bojama
zumiranje cijele mree
iznos zooma
postavljanje boje pozadine
postavljanje fontova