U kojoj su mjeri nekretnine optereene jamstvima?

- Jedan dio nije optereen, ali tu postoji drugi problem - dio nekretnina nikada nije bio upisan kao
vlasnitvo Agrokora ili postoje opcijski ugovori sa sloenim meusobnim partnerskim
obavezama. To sada rjeavamo.

Kakav je interes potencijalnih kupaca za temeljne biznise i kompanije?

- Radi se o 19 kompanija koje e biti nositelji budue nagodbe i to su kompanije s najveom

vrijednou. U nagodbi emo predloiti modele prodaje. Hoe li to biti po grupama, pa emo,
primjerice, prodati cijelu maloprodajnu grupu, ili emo prodavati pojedinane kompanije,
Konzum, Mercator i tako dalje, to je sada predmet analize. Budunost ovih kompanija odredit e
plan restrukturiranja i ona e biti potvrena nagodbom.

Odnosi Konzuma i Mercatora nisu samo Agrokorovo nego i slovensko-hrvatsko zajedniko

pitanje. Oekujete li u tom poslu pomo politike?

- Mercator je vjerojatno simbol slovenske ekonomije kao i Konzum hrvatske, te je razumljivo da

je slovenskoj politici vano znati u kojoj je fazi cijeli proces. Konano rjeenje, naravno, bit e
dio nagodbe s kreditorima, o kojima ovisi kako emo to prodavati. Mogue je i da emo u nekim
sluajevima ii u inicijalne javne ponude. Pred nama je deset mjeseci za analize i donoenje
odluka. U svakom sluaju, kada taj proces bude gotov, zavrit emo s nizom kompanija od kojih
e svaka imati svojega posebnog vlasnika i koje nee biti meusobno povezane. Tada emo
rasformirati i holding jer on postaje bespotreban.

Hoete li prodavati kompanije s dugovima ili bez njih?

- Ovisno o dugu i o kompaniji. Neke od njih moda emo prodati bez duga. Neki od kupaca
vjerojatno e pristati uz odreene uvjete preuzeti kompaniju s dugom ako procijene da im se to
isplati. Prerano je govoriti o bilo kojoj kompaniji pojedinano jer jo nemamo analize potencijala.
Kada ih izradimo, znat emo kako i prema kojoj u kolikoj mjeri sputati postojee kreditne
obaveze.

Danas je u cijelom Agrokoru oko 60.000 zaposlenih. Koliko e ih prema vaoj procjeni biti
u svim tim osamostaljenim kompanijama 2020. godine?

- Danas u regiji Agrokor ima oko 52.000 zaposlenih, a volio bih da ih u budunosti bude i
100.000. To bi znailo da su kompanije pronale nova trita, da rastu i razvijaju se, samostalno
ili unutar nekih veih sustava. Njihovi proizvodi su dobri, pa zato potranja za njima ne bi toliko
narasla da moraju graditi i nove tvornice u Hrvatskoj?
Optimist ste?

- Da stvari gledam samo pesimistino, ne bih mogao raditi posao koji radim. Ovo treba shvatili
kao priliku da konano osnaimo ne samo Agrokorove kompanije koje ve jesu jaki brendovi na
tritu nego i sve druge tvrtke povezane s Agrokorom. Time vraamo konkurenciju na trite.
Ljudi se moraju prestati bojati konkurencije. Veina njih sa svojim brendovima i zdravo
postavljenim kompanijama moe poslovati i prodavati bilo gdje u Europi i svijetu. Stalno smo u
gru zatvaranja od dolaska konkurencije. Zato? Kada netko ima dobar proizvod, nitko mu ne
moe nita. A u Hrvatskoj imamo dobre proizvode.

Dugo ste u biznisu i odlino ste umreeni. U veini sluajeva, to je velika prednost. Sada se
na to ukazuje kao vau potencijalnu toku ranjivosti. Koliko to stvarno kodi, a koliko
koristi? Osjeate li pritiske od ljudi koji misle da vas dovoljno poznaju da mogu traiti
ustupke?

- Nema pritisaka, barem ih ja ne osjeam. Smatram da je za ovaj posao kljuno upravo dobro
poznavanje trita i mislim da, openito govorei, podcjenjujemo domae strunjake. Smeta me
to. Dogma da su strani strunjaci bolji od domaih mora se razbiti jer to nije istina. Imamo
odline ljude i neki od njih rade na vrhunskim pozicijama u bankama i institucijama izvan
Hrvatske. Pun ih je London. Ovdje im nitko nije dao priliku i polako ju stvaraju sami. U mojem
timu su ljudi koji su radili za vrhunske institucije - JP Morgan, Lazard, Morgan Stanley... vjerujte
mi, oni nose veinu posla usporedo s AlixPartnersom kao velikim globalnim partnerom.

U kojoj su mjeri nekretnine optereene jamstvima?

- Jedan dio nije optereen, ali tu postoji drugi problem - dio nekretnina nikada nije bio upisan kao
vlasnitvo Agrokora ili postoje opcijski ugovori sa sloenim meusobnim partnerskim
obavezama. To sada rjeavamo.

Kakav je interes potencijalnih kupaca za temeljne biznise i kompanije?

- Radi se o 19 kompanija koje e biti nositelji budue nagodbe i to su kompanije s najveom

vrijednou. U nagodbi emo predloiti modele prodaje. Hoe li to biti po grupama, pa emo,
primjerice, prodati cijelu maloprodajnu grupu, ili emo prodavati pojedinane kompanije,
Konzum, Mercator i tako dalje, to je sada predmet analize. Budunost ovih kompanija odredit e
plan restrukturiranja i ona e biti potvrena nagodbom.

Odnosi Konzuma i Mercatora nisu samo Agrokorovo nego i slovensko-hrvatsko zajedniko

pitanje. Oekujete li u tom poslu pomo politike?

- Mercator je vjerojatno simbol slovenske ekonomije kao i Konzum hrvatske, te je razumljivo da

je slovenskoj politici vano znati u kojoj je fazi cijeli proces. Konano rjeenje, naravno, bit e
dio nagodbe s kreditorima, o kojima ovisi kako emo to prodavati. Mogue je i da emo u nekim
sluajevima ii u inicijalne javne ponude. Pred nama je deset mjeseci za analize i donoenje
odluka. U svakom sluaju, kada taj proces bude gotov, zavrit emo s nizom kompanija od kojih
e svaka imati svojega posebnog vlasnika i koje nee biti meusobno povezane. Tada emo
rasformirati i holding jer on postaje bespotreban.

Hoete li prodavati kompanije s dugovima ili bez njih?

- Ovisno o dugu i o kompaniji. Neke od njih moda emo prodati bez duga. Neki od kupaca
vjerojatno e pristati uz odreene uvjete preuzeti kompaniju s dugom ako procijene da im se to
isplati. Prerano je govoriti o bilo kojoj kompaniji pojedinano jer jo nemamo analize potencijala.
Kada ih izradimo, znat emo kako i prema kojoj u kolikoj mjeri sputati postojee kreditne
obaveze.

Danas je u cijelom Agrokoru oko 60.000 zaposlenih. Koliko e ih prema vaoj procjeni biti
u svim tim osamostaljenim kompanijama 2020. godine?

- Danas u regiji Agrokor ima oko 52.000 zaposlenih, a volio bih da ih u budunosti bude i
100.000. To bi znailo da su kompanije pronale nova trita, da rastu i razvijaju se, samostalno
ili unutar nekih veih sustava. Njihovi proizvodi su dobri, pa zato potranja za njima ne bi toliko
narasla da moraju graditi i nove tvornice u Hrvatskoj?

Optimist ste?

- Da stvari gledam samo pesimistino, ne bih mogao raditi posao koji radim. Ovo treba shvatili
kao priliku da konano osnaimo ne samo Agrokorove kompanije koje ve jesu jaki brendovi na
tritu nego i sve druge tvrtke povezane s Agrokorom. Time vraamo konkurenciju na trite.
Ljudi se moraju prestati bojati konkurencije. Veina njih sa svojim brendovima i zdravo
postavljenim kompanijama moe poslovati i prodavati bilo gdje u Europi i svijetu. Stalno smo u
gru zatvaranja od dolaska konkurencije. Zato? Kada netko ima dobar proizvod, nitko mu ne
moe nita. A u Hrvatskoj imamo dobre proizvode.

Dugo ste u biznisu i odlino ste umreeni. U veini sluajeva, to je velika prednost. Sada se
na to ukazuje kao vau potencijalnu toku ranjivosti. Koliko to stvarno kodi, a koliko
koristi? Osjeate li pritiske od ljudi koji misle da vas dovoljno poznaju da mogu traiti
ustupke?

- Nema pritisaka, barem ih ja ne osjeam. Smatram da je za ovaj posao kljuno upravo dobro
poznavanje trita i mislim da, openito govorei, podcjenjujemo domae strunjake. Smeta me
to. Dogma da su strani strunjaci bolji od domaih mora se razbiti jer to nije istina. Imamo
odline ljude i neki od njih rade na vrhunskim pozicijama u bankama i institucijama izvan
Hrvatske. Pun ih je London. Ovdje im nitko nije dao priliku i polako ju stvaraju sami. U mojem
timu su ljudi koji su radili za vrhunske institucije - JP Morgan, Lazard, Morgan Stanley... vjerujte
mi, oni nose veinu posla usporedo s AlixPartnersom kao velikim globalnim partnerom.