SELASINAC one DOBA TERADILE: Dr A. BENAC i B. COVIG fuusTnactrn: HELA VOLPART NJEMACK! PREVOD: ANTON SMODIC VDAME 2EMALISKOG MUZEIA U SARAIEVU — 1957III — HRONOLOSKA PODJELA MLADIH PERIODA GLASINCA GLASINAC IV i w ae TH, svakako najmatajnije'doba u razvoju glasinatke kulture. Kao sto seu ne aes aaicsaaie izraziti Seas stil ranoilirske Kulture ove oblasti, tako u periodu IV dolazi do izra%aja velika raznovrsnost formi u nakitu, oruzju i orudu. Izgleda da je krajem fovog perioda glasinaéka kultura krénula neso vise svojim sopsivenim putem, kombinujuéi eke strane ‘sa obiljem autohtonih, ilirskih kulturnih elemenata. BaS zato emo ovaj period i nazvati ilirskim periodom starijeg Zeljeznog doba, Jedino se jos kratkotrajna faza IVa moe ukljuditi u rano- ilirski period. U ovom periodu je ustvari definitivno oformijena etnitka fizionomija glasinatkih Mira, Motda ‘Se oni vet u tom wremenu i zovu imenom Desidijata, kako ih poznajemo iz doba rimske okupacije. Ovdje je najvainija Cinjenica da ne postoji nikakav prekid u kulturnom razvoju izmedu Glasinea JI i Glasinca TV, To u prvom redu pokazaiju fibule, a zatim i druge forme, Prema tome, ne radi se 0 bi kakvom doseljenju glasinaékih Mira u potetku Seljeznog doba, nego o daljem — autohtonom razyoju slarije glasinatke civilizacije. Weé smo u uvodu naveli da se Glasinae IV dijeli na tri faze. Iznijeéemo sada posebno osobine syake od njih, Fara IV a ‘Beljecno orudje je osnovna pojava koja dijeli ovu fazu od faze Ie. Ono je sada potpuno utlo 4 modu kod glasinadlch stanovnika i stavlja se desta u grabove. S druge strane, Zeljezo se jo8 ne koristi u veto) mjeri za lzradu drugih objekata. Zeljemi nakit Ge doéi tek u fazi Vb, a to i preistavija jednt od glavnih razlike iemedu faze IVa i IVb, Osim toge, u fazi IVa ne mofemo jos da zapazimo bogatih Knezevskih grobova, kakve imamo u fazi IVb. S tim u vex, u fari IVa se 1 javljaju samo Zeliema hoplja i notevi, dok Ge u iduéo} fazi ved igrati vaznu ulogu i Zeljezni matevi glesinnkog tipa Nema sumnje da facu IVa pretstavijaju na prvom mjestu njene luéne fibule (tT 3 7. HL 18, 14; TM 8; T.1V, 3; 7. V, 3, 4), One se tipoloski sigumo naslanjaju na lutne fibule tx prete hodne faze, #10 narotito dokazuju trougaone noge tih fibula. Sada je Iudna fibula znatno manja, Renije spljosten, all u presjeku vi8eugeon luke, zamijenjen je u tazi 1Va lukom krutnog prosjlee th, ediranint lukom. Zenimijivo je da se i kod Iuka sasvim kruznog presjoka, kakeav je ona) nn fil tlijaka, Tum, XX, Gr. 1 (1. IM, 5), makar urezanim linijama imitira tordiranje. Radi se, “dale u custin 9 tordi- Tanoin| Tule Lutnin fibula, samo So Je to tordiranje vrlonjeino ili imitirano urecanimm kosim Hinijamit- Jedino je lutna fibula iz Talina, Tum, XXXIV (T. Il, 5), jednopetijas ‘Ova jednopetijasta Iuéna fibula iz a je najtisea yer east dok su ave ostale dvopetljasie- e ‘za sa prethodnom fazom, jer se ona ootalim kyalitetima veruje za feu IV a. Kod ovih fibula su ae { dalje adsiae Gee Cage oe Samo se Fadi 0 fevjesnom f2dutavanju tog oblika. Prema tome, tip faze IV'a Je mils, dened lata Afoula sa tordiranim lukom i neSo izduzenom trougionom nogom. Radi se. iskljucnc’ n meanganim Se \utive 0 bron 26Prema Milojéigu, odnosno. Sundwallu = ) rdirant lukovi na luénim Abulama: -u predvilanovskom periodu.’ No, to je znatno raniji period od nage faze 1 2nte. uzimatt w obzir. Tordirani luk se u svakora sludaju javio velo rano, alt on traje t velo 4 Glasincu dopire do faze 1Vc." Cini nam se, medutim, da su glasinadke Iuéne fibule mogle je da prime ovakvu tehnidku finesu od bronzanih ogeliea tz prethodne faze — Male aéne fibule (pa 1 sa trougaonom nogom) inave su yrlo radirena pojava, ali su usglavnom. jednopetljaste, "4 ace 4 Ttalijt direktan nastavak Peschiera tipa’ 1 javljaju se u Pred-Benacei fazi,’ dok sw u ‘Grtko} takve fibule narotito kerakteristitne za protogeometrisko doba.’ U »Glasincu 1« je konstatovano hronolotke miesto Peschiera-fibule ove oblasti, Dosta je tedko protumatiti cinjeniea da Peschiera. fibule nemaju na Glasincw direkinog nasljednika u fazi IIb. Tek w mladoj taxi Mle dolaze jedno- Petljaste Tutne fibule sa visokim lukom | trougaonom nogom, Nismo jo§ zauzeli definitivan stay u tom. pogledu, jer postoji moguénost da ludne fibule sa trougaonom nogom isu na Glasinew ni tipeloski ni hronoloski direktan nastavak Peschiera-fibule, Kao da je u razvoju fibule ovdje postojao neki hiatus (priyrement izlazak iz mode ove vrste naleital). Najstarija glasinagka luena fibula u faz TL¢ je morala biti preuzeta krajem X vijeka, a jos vjerovatnije uIX vijeku pr. n. e.* Ovo su iste fibule koje Je MilojGié a Kritu datirao u drugu polovinit XE wijeka pr. n. e.” — Tz ovoga Sto smo rekli ilazi da je dvopetljasta luéna fibula iz faze TV'a hronoloski znatno mlada od malth, Jednopetljastih luénih fibula egejske 1 ita- Iijanske oblasti. One se zato ne mogu hronolodki vezati, Fibule ix TV a faze su genetski nastale i ilasle natkih: jednopetljastih fibula, w znatno kasnijem vremenu, i zato modemo tyrditi da su one posebna individualnost Glasinea."” Dvopetijaste lutne fibule su nam poznate iz Kaknja'! j Semizovea!” u stednjoj Bosni, ali se tu radi o glatkom luku okruglog presieka, Nema tordiranja. Zato i govorimo zasada o individualnosti Glasine Ovdje moramo najzad da upozorimo na jo3 nekoliko detalja. U fazi TV a je sasvim nestalo dugmeta sa krajeva luka fibule, A oni su stalan pratilae i ukras luéne fibule iz faze Te, — Jedna manja lutna fibula sa dugmetima na kraju luka nadena je zajedno sa bronzanim depoom u Drenovom Dolu, Sree Bréko, sfeverna Bosna.'* Na nozi fibule iz Drenova Dola urezan je ornamenat u obliku geantice. "To je {sti ornamenat koji vidimo na na%oj fibuli iz Iijaka, Tum, XX, Gr. 1 (T. III, 5). A to je u isto veljeme 408 jedan dokaz de su,nase Tune fibule direktan nasljednik jednopetijastih luénih fibula na Glasineu, T Jod neito, U Sreteiu kod Visokog, srednja Bosna, nadena je u jednom grobw tropetijasta fibula, sa tordiranim Iukom i malo izduzenom nogom koja se pribliZava trougaonom obliku.'* Svojim. tordiranim lukom ona se priblitava i nasim glasinatkim fibulama, no mnogo je vaunije da i ona ima na nod uregan ormamenat u obliku grandice. U ornamentalnom pogledu postoji, dakle, i ovdje sliénost, Fibula i Sretelia je starija od onih iz faze IVa. Ona odgovara fibulama iz Bismantove w Ttaliji,"® odnosno Odgovarajucim fibulama sa spiralnom nogom iz kraja bronzanog doba.! Mokemo zasada pretpostaviti da de tip tropetijaste fibule iz SreteSa nasijednik Peschiera tipa, nasijednik koji nedastaje na Glasineu. U daljem razvoju ovaj tip se veke sa fibulama iz faze LV 4 jos samo pomenutim ornamentom (i eventualno tordiranim lukom}), Ue luénu fibulu, wfazi TV a se prvi put javija i naoéarasta fibula, Ova se fibula ne mode uzeti kao karakteristiéna pojava za ovu fazu, jer se javija sasvim sporadiéno — Kusuée, Tum, 1, Gr. 1 (T. Il, 15), Naogarasta fibula iz Kusata je izradena od bronzane fice, a zavrietak svakog zavoja je wu sredini formiran kao noga, odnosno driaé nosaéa. Na jednom kraju x: vidi se ostatak Zeljeza. Ovdje se vjerovatno radi o ostacima Zeljeznog nosata s iglom. Ostatak Je! doduse, mati, ali je prekriven | pritveséen bronzanom Zicom zayoja, pa se mora uzeti kao ostatal nosata, Kao Sto vidimo, naotarasta fibula se na Glasineu favija u { Zeljezo uvelo w sry upotrebu. One suu fazi IVa zamijenite naotaraste privjeake sa visokim | niskim lukom tx prethodne faze,"" koji ovdje sasvim nestaju, Nema sumnje da fzmedu ovih objekata pastoji i jedna genetakn ven. Kod naotarastih privjesake je ukinut luk, zavojni diskovi su spojeni, te dedana noga | igla. Tako se Prelo na odgovarajucu naotarasty fibulu. Suprotno tome, u jusnoj Njemadkoj je visolei luk nactarastog Privjeska razvuten § na njemu je dodana igls.'* Oyo ne znaCi da su glasinatki [iri sami ixminlilh naoka= Fextu fibulu. Oni su naproste zamijenili raniji ukras drugim, sa malom tehniékam promjenom u iaradl ‘A oblik wu mogli primiti i pod uticajem tzvana, austyrdio je ce ‘Ugaraka, Hrvatska, Slavonija, sjevero-zapadni Balkan, Makedonija, art , Juliske Alpe, Picenum, Sleilija, gornja Bavarslea, Moravska, Ce&kn, Sleaija, sjeverna Prsija.! Bel ~ daljo, naglagava da se naotaraste fibule obiéno izradujy od bronze, a vrio rijetixo od zlata | Zeljera2" Zeljeung _ naogaraste fibule w1V b fazi Glasinea ne potvrduju ovo posljednje misljenje. ~ Daleko zaokruJeniju { sigurniju sliku o rasprostranjenosti naotarastih fibula dao je G, v. Methart, ‘On Veli da je taj oblik nastaow vremenu grobnih polja sa urnama (Urnenfeldzeit) i da je na kraju toga doba naogarasta fibula voe potpuno razvijena. Sjeverni dio istotne halstatske grupe | Ceska su naj- ‘watnije oblasti za tazvoj ove vrste fibula. U ranom Zeljeznom dobu znagajnu wlogu imaju jugoistotne alpska { sjeverozapadna balkanska oblast, Odavde se naocarasta fibula siri jednim krakom wu Itallju, ‘drugim preko Balkana uGreku."! — Oéekivali bismo da su u tom direnju prema Gréko} { glasinadXt tlte{ prihvatili naofarast fibulu, Medutim, Merhart je utvrdio da je 2eljezna naotarasta fibula iz Marini: rjaneu Tesaliji sigurno datirana pomocu keramike uXvijek pr. n. e, Uzorci tih Zeljemih fibula su prema Merhartu porijeklom iz istotne alpske i sjeverozapadne balkanske oblasti X i XT vijeka pr. n. e? Tako falazi da je Krak Sirenja naogaraste fibule prema Grdkoj Sao najkasnije u X vijeku pr. m A to fe { suvige dalek datum za pojavu naotaraste fibule na Glastneu, jer se Zeljezne naotaraste fibule javijaju tek WIVb fazi, Sto znati najmanje dva vijeka kasnije. Cini mam se zato da je glasinatka kultura relativno kasno prihvatila tip naotaraste fibule. Uv svakom slugaju, mnogo kasnije nego alpska oblast i sjeverozapadni Balkan. S druge strane opet, ovaj tip fibule zadrZao se u glasinatkoj kulturi tak do njenog V perioda, Dakle, opet jedan izraz konzerva- tizma, koji vidimo i kod vrlo dugog zadrdavanja elemenata geometriskog stila na Glasineu. — § obzirom na ovakvu situaciju, nama bi daleko bolje odgovarala postavka G. Karo-a, koji smatra da se naotarasta fibula Grékoj javija tek u vremenu tamoinjeg jonizirajuéeg stila.™ No, Merhartov dokazni materijal je otigledan i zato moramo da postavimo tezu o kasnom prihvatanju ove fibule na Glasineu. M. Garaanin konstatuje da je nao€arasta fibula karakteristi¢na i za period Halstat © w Srbiji! On navodi i primjere bronzane fibule ovog tipa sa Zeljeznom iglom.** To potpuno odgovara primjerku iz faze TV a, a pogotovu iz faze IVb na Glasincu Pri ovome motda treba voditi ratuna i o tome da se na Glasincu nikad ne javljaju naogaraste fibule s osmicom u sredini, dakle, u klasiénom obliku drugih krajeva. Da li ovo mo%da ne govori i 0, lavjesnom posebnom putu u tazvoju glasinatke naovaraste fibule? Daleko je, mozda, instruktivnija Sinjenica da su se u fazi IV a pojavili i prvi primjerci kolutastih fibula — u Rusanoviéima, Tum. XXXVI, Gr. 4 (T. V, 5, 6). Ako prihvatimo tezu o tipoloskoj srodnosti i genetskoj povezaniosti ove vrste fibula sa naofarastim (a to je gotovo sigurno), onda nam kolutaste fibule dokazuju da je u fazi IVa bila sasvim prihvaéena i naoéarasta fibula. Vee je C. Truhelka postayio hipotezu da je kolutasta fibula nastala od naotaraste fibule** On upozorava na limene fibule iz japodske nekropole kod Prozora u Liei, gdje je i srednja osmica nadomje- Stena limenim umetifom, Da se zaista radi o izvjesnoj genetskoj veri sa naogarastim fibulama, najbolje svjedote primjerel naovarastih fibula koje je donio Beltz. Na jednoj od njih se vanjska sredina svakog diska zavriava Hiljastim ispupéenjem, 0] je ta sredina produgena u jedan klinac sa zaraynjenom krudnom glavom," upravo onako kao Sto vidimo na glasinaékom kolutastom nakitu iz sljedeée faze (Rusanoviti, Tum, XXV, Gr. 1,7. X, 3). Na oyom mjestu treba upozoriti i na potrebu ispitivanja odnosa izmedu kolutastib fibula i naota- rastih fibula sa getiri diska od uvijene zice.*” Na to upozoravaju urezani koncentriéni krugovi srednjih diskova { srednja ispupéenja ili klinac kod kolutastih fibula. Svi razlozi, dakley govore za to da su ove dvije veste fibula medusobno povezane i zato je sasvim prirodno Sto se one pojavijuju na Glasincu u Isto vrijeme. Pa i u pogledu kombinacije sa Zeljezom je potpuno ista situacija, Na nasim primjercima kolutastih fibula iz Rusanoviea, Tum, XXXVI, su potpune UodljivE ostaci Zeljeznih nosata s iglom Koji su bili priévr¥éeni sa donje strane predmeta Na ovom mjestu se moramo osvrnuti i na misljenje M Vasiéa o vim fibulama sa Glasinca." On upozorava na slitné nalaze od slonove kosti u Diskejskoj Pedini na Kritu™ j u ostavi baze Artemizona u Bfesu”* Vasié ne usvaja Picard-ovo misljenje da se u Efesu radi o sjeéanju na dekorativne navike iz srednje Evrope, On je razvio svoju teoriju, prema kojoj su glasinatke kolutaste fibule nastale pod_jednom pogledu M. Vasié je ipak imao donekle pravo, On je ustvrdio da ovi abjekti na Glasineu u uzem smislu rijeci, nego neka vrsta nakita ili amuleta na prsima. Sama forma govori vite oj funlkelji nego o sredstvu za pritvrScivanje odjeée. No, to je funkeionalna strana pred- meta. S druge strane, ovi Kolutasti predmeti su imali potpuno iste nosage s iglama kao i mnoge naaturaste fibule. Zbog toga, one u tehnitkom pogledu pripadaju fibulama, kao jedna njihova posebna varijacija, ‘Velo je tekko povudi granicu iemedu nalcitne 1 praktitne vrijednosti pojedinih fibula. Ta dva pojma se “ovdje medusobno mijeSaju. Ipak, kod kolutastih' fibula moramo jasno podvudi njthovu dekorativna -funkeiju, jer je ova bila sigurno mnogo vaznija od one praktiéne. Narukviee su druga vrsta objekata, koja odvaja fazu IVa od prethodne faze. Prije sveua, u fast IVa potpuno nestaju narukvice od bronzane dice sa malin brojem zavoja. Namjesto toga se javijaju ‘dvije druge vrste: one sa limenim zavojem u sredini i masivne narukvice. Male spiralne narukvice od bronze sa srednjim zavojem u obliku mene trake su potpuna novina, One se pojavijuju u fazi IV, a traju jo8 u fazi IV b, gdje su uglavnom vezane za bogatije i kneZevske grobove. U genetskom pogledu one se ie bi mogle vezati za narukcviee sa malim brojem zavoja iz prethodne faze (vidi Glasinac 1, T. XXXXIV, 6—8). Vike treba ukazati na zavinute krajeve ovih narukviea, jer je ta pojava veé poznata u prethodnim fazama (Gla Sinac 1, T. XXV, 6 4 T. XXXIX, 2, 8), A onda dolaze urezani ornamenti, Veé narukvica iz Iijaka, Tum. XX, Gr. 1 (1. I, 7, 8), koja pripada fazi IVa, ima urezani geometriski ornamenat na srednjem limenom Zayoju. Geometriski ornamenti se jo8 bolje vide na narukvicama ove vrste iz faze IV b, Zato smatrame da Je ovakay ornamentaini sistem na naSim narukvicama od odludujuéeg znataja za njihovo hronolotke Povezivanje sa geometriskim stilom ukraSavanja iz faze Ile, U genetskom pogledu ove male spiralne narukvice se bez sumnje moraju nastoniti na sjevernije uzore malih narukvica sa velikim brojem zavoja od limene trake w sredini, Takve narukvice st, napr., Poznate iz depoa u Dahmen-u, Kr. Waren, i pripadaju kraju bronzanog doba.™ Iste takve uzore Pru’a nam IV i V period bronzanog doba lu2idke kulture. Ovdje, na lusitkim narukvicama, imamo i bogat cik-eak ornamenat, izveden {. zv. tehnikom tremoliranja, koja nije neposnate na Glasincu. Nage narukvice su izradene po tim uzorima, samo Sto se veliki broj zavoja od limene trake oveje sveo na svega jedan zavoj. Hronolosica razlika upravo odgovara ovakvom razvoju. Ukazivanje na jedan uzor iz lutitke oblasti moglo bi, modda, navesti na pomisao o nekad toliko Podréavano} migraciji iz oblasti Luziea, Medutim, ovdje se radi o pojedinaéno} koincidenciji, A. zatim, Moramo podvuéi da se odgovarajuée narukvice, kao ove nage u fazi IVa i b, javijaju i u Greko sasvim ha Kraju geometriskog:stila. One pripadaju VII vijeku pr. n, ¢, prema Karo-u, a krajevi im nisu tordi- rani kao. na Glasincw nego ‘samo svedeni na vrlo uskt limenu traku..” Radi se, prema tome, 0 jednom Galeko rasprostranjenom modnom maniru, koji nije vecan samo 2a Mire, niti su prethodnt obliel vezani Samo za luzitku oblast, Inaée, datiranje ovih narukwica u VII i VIL vijek u Grékoj, kako to Gini Karo, hronoloski uprayo odgovara nasim pojavama na Glasincu Masivne narukvice sa krajevima koji prelaze jedan preko drugeg ssvim su karakteristitna pojava. Ove narukvice imaju neste stanjene krajeve, a ornamenti su iavedent Uglavnom uza same zavrsetke, Jedino su narukvice iz Iijaka, Tum, XX, Gr. 1 (T. Tl, 1, 2), pored ure= ¥enog ukraSene { punktiranim ornamentom. Tek u fazi Vib punktirani ¢e ornamenti dominirati na ™asivnim narukyicama. Zanimijivo Je da kod masivnijih narukvica pastoji takode neki prekid u razvoju kao | kod “bula, W fazi 1a i 1b su yeoma istaknuta Pojava otvorene narukvice sa segmentnim presjekom. A onda dolaze vie faze Glasinca u kojima uopée nema nekih masivnijih narukvica. Tek u fazt HIT¢ pojavljuju se novi Prmjeri prayih masivnih narukvies. One imaju presjek u,obliku latinskog slova D, a krajevi su beei Jako priblizavaju jedan drugom (Glasinac t, Taline, Tum. XTX, T. XXXrx, ‘spojeni (Glasinac 1, Gradac-Sokolac, Tum. IH, T, XXXXVH, 6), Ciao Remo uzeti Kao genetske prethodnike nagim masivnim narukcvicuma tx faze TV a (vid | ene ‘Talina, Tum. X), Cini nam se ipak da je prebacivanje krajeva, a s tim u vezi i prelaz na potpuno krugan “presjek, lo | pod uticajem si strane, Oyo mislimo u prvam redu zbog toga Sto evakve narukvice, potpuno do. “yidenog oblika i sa zadebljamim krajevima, dolaze w Njematkoj w prelienom periodu ie iraja bronpanog ‘rani halStatski period. Takve primjerke opisuje Schumacher iz juine Njemacke,"" odnoso iz Home ‘burge,' a J. Hundt iz Steinheima, Kr, Offenbach? Hundt 2a narukvicu iz Steinheima yell da pripata ‘kasnom bronzanom dobu, ali da njeno proutavanje ne pruza nikakve podloge za istoriju forme: AM hro~ nologiju. Medutim, 20 nas je vrlo poutan primjer depoa iz Homburga, jer uz masivne narukvice e prebadenim krajevima dolaze i masivne otvorene narukvice. Te upravo odgovaraju nasim narukvieama iz faze Itc. Moze se { tu pretpostaviti isti razvoj kao i na Glasineu. No, u pomenutim oblastima Njox matke ove masivne narukvice sa prebatenim krajevima se pojavljuju u vrijeme prelaza iz. bronzanog wu Zeljezno doba. Na Glasineu one pripadaju pravom Zeljeznom dobu. Zato i kazemo da su glasinatk) tipovi ovih masivnih narukviea, pored autohtonog genetskog razvoja, dobili i neke impulse sa strane, Ovo magi de su postojale odredene ckonomske veze glasinadkih Tira sa drugim oblastima, To smo veé i ranije konstatovali, a jo$ vise Ge to doéi do izrazaja u sijedete dvije faze. Inage, w okolnim krajevima narukvice sa prebatenim Krajevima izradene su od uvijenog Jima, Takay je slutaj, napr., u Vatama" ili u Srbiji! M. Gara’anin veli da su one u ovom obliku karakteri- stitne za HalStat C u Srbiji."” Otito je da nase pune masivne narukvice odgovaraju ovim od uvijenog lima wu Srbiji i Vatama, Medu materijalom koji pripada grobnim ¢jelinama 1Va faze nalazi sei dvopetljasta bron zana ukosnica iz Kusata, Tum. III, Gr. 1 (T. II, 16), Ovaj tip ukosnice je inate poznat i pod imenom glasinatki tip ukosnice. U novije vrijeme je F. Maier donio statistivke podatke o nalazima ove vrste ukosnica i ustanovio da u Bosni i Hercegovini postoji sedam au Greko} Getiri nalazista s ovim tipom. On smatra da im je domovina u Bosni i Hercegovini ida su bile u modi krajem VI i potetkom V vijeka.t! Ne ulazeéi zasada u opravdanost naziva glasinaéki tip ukosnice, naglagavamo da je primjerak iz Kusata bar dva vijeka stariji od proponiranog hronoloskog mjesta za oye ukosnice od strane F, Maiera, Mo%da se ovdje radi 0 izvjesno} stilskoj bliskosti u iavodenju sa dvopetljastom fibulom, ali ovako stilsko pove- zivanje ostavijama zasada po strani, Kao ato je slutaj s ukosnicama, tako sei bronzane igle javijaju u sasvim ograniéenom broju. Prema igli iz Gosinje planine, Tum, XXVI, Gr. 2 (T. LV, 5), vidi se da se radi o jedno} otito) dege- neraciji u izradi {gala prema iglama iz faze TIT b. Konaéno, od sitnih bronzanih predmeta dolaze jo’ masivna »bronzana zrna sa Srokim otvorom (Gosinja planina, Tum, XXVI, Gr. 2, T. IV, 6)i cjevéice od bronzane fice ili lima (Taline, Tum, XXXIV, Gr. 1, T. 11, 1—13). U faxi IV a dolazi iskljutivo Zeljezno orusje i orude, Koplja su listolika, sa jate ili slabije naglaienim povorom i dugiin usadnikom. Poznata je samo jedna strelica romboidnog oblika i Uijoka, Tum, XX, Gr. 1 (T. 1, 18). Zeljezni moevi su povijent i oni ce u ovaj formi odgovarat! svojim bronzanim prethodnicima, Ovoj fazi pripadaju grobovi: 1, Taline, Tum. X, 2, Taline, Tum. XXXIV, Gr. 1, 3. Kusace, Tum, III, Gr. 1, 4. Mijak, Tum, XX, Gr 1, 5. Gosinja planina, Tum, XXVI, Gr. 2, 6. Rusanovidi, Tum. XXXVI, Gr. 4, 7 Saranteve Vrtate, Tum. I. Iz »Glasincw 1< 8. ‘Taline, Tum.‘oft kako je ovaj definitivan prodor Zeljeza utieao na promjene w druftveno} ? su narotito izraziti bogati Knezevski grobovi na Mijaku, To zaci da je na terenu 0 do stabilizacije veéih druStventh zajednica sa knezovima na Glu, Mora da su svrat ostaci stare rodovske organizacije. Sada se valjdaeformiraju plemenske jniékom organizacijom. Jedan od njenih pretstavnika je i knez,"" Gije je sjediste ‘na Iijaiu. — Nove drustvene formacije su dobrim dijelom i posljediea sveopée upotrebe ‘eljeza, Zeljeano oruije uticalo je na formiranje vojne organizacije i na promjenu drustvenih odnosa, Bas zbog postojanja ovih knezova, odnosno njikovih grobova, javlja se daleko veéa raznovrsnost metalnih priloga. U KneZevskim grobovima ima i objekata koji svjedote 0 pojatanim trgovinskim ‘vezama sa susjednim oblastima. Nema sumnje da su ba’ knezovi bili kupci najkvalitetnije robe, pa se ‘ona pojavijuje i u njihovim grobovima. U proutavanju ove faze poti Cemo opet od fibula. Dvopetijasta luéna fibula se sada izradujeod bronze i od #eljexa, Ranije fibule ove veste Sa tordiranim lukom se: jako smanjuju; vidimo ih samo y pojedinatnim primjercima (Gosinja planina, Tum, XXXVI, Gr. 2, T. VIL, 7). Mjesto toga se pojavijuje dvopetljasta luéna fibula od bronze sa glatkim lukom i konkavno uvijenom nogom (Ilijak, Tum, IV, Gr. 1, T. VI, 3). Neobiéno je zanimijivo da se zajedno sa ovom fibulom u Iijaku, Tum. TV, nasla i bronzana jednopetljasta fibula izvedena od ice i sa malo raskovanom nogom (T. VI, 4). Ta fibula nam izgleda sasvim arhsiéna i po svom obliku bi trebalo'da dode ispred fibula faze Ile. Moramo kod nje ragunati sa jednom jakom retardacijom, sto nije nikakvo tude kad se radi o jednom yrlo jednostaynom i praktiénora tipu fibule. Dyopetijasta fibula sa tordiranim lukom na T. I, 2 je svakako prelazni tip prema’ fibulama sa konkavno uvijenom nogom, To je ustvari prelazni tip fibule izmedu faze IV ai IVb. Nekako bi prela~ mom obliku pribrojali i bronzane fibule iz Saranéevih Vrtata sa raSirenom nogom (T. V, 7, 8). Zeljeme lutne fibule su takoder dvopetljaste. Luk je gladak (Rusanoviéi, Tum. XII, Gr, 2, 7.1% 21; Gosinja planina, Tum. I, Gr, 1, T, XI, 27; Osavo, Tum. V, Gr. 1, T. XXI, 1), a noga je bila F_Preme satuvanim primjereima — trougaona (Podlaze, Tum, LXXXVI, T. XM, 18 ili Planje, Tum. I, Vidi »Glasinac 1s, T. XXXV, 10). Takve noge u ovoj fazi izlaze iz upotrebe na bronzanim fibulama, a madréale su se zbog svoje jednostavnosti na Zeljecnim primjereima, Zato se i ovaj tip Zeljeme fibule moze smatrati izvjesnom formalnom retardacijom. Moramo odmah reéi da su dyo a petljaste lune fibule od Zeljeza narovito teste u Vaéama T. Tako Seta gett o tv. vackom tipu fibule sa ponekad drugim oblikom noge i Iuka, ipak je potpuna sigurno da je to jsta tehnitka i kultura faza. To posebno potvrduju Zeljezne ludne fibule sa trougaonom pogom iz Vata” Na fibuli iz Hijaka, Tum. 1V, Gr, 3 (T, VII, 14), glava je, napr., bila popravljena Zelje= Bun Sotatkom.Pokvareni aio na bronzanoj fibuli bio je, dalle, imadomjesten Seljemnim, ‘To se -moyla ‘desiti jedino u vremenu obilja 2eljezne sirovine i odliénih majstora u Zeljezu. A to je faza IVb. Isti je sluéaj ina nekim: fibulama iz Vata L Na fibulama iz Tijaka, Tum. Il, Gr, 2 (T. XIV, 1), vide se TanGiti od perla koji su omotevall luk vih fibula, Isti je, opet, slutaj i sa nekim fibulama i Vata 1.* fs desert Moule imaju velo testo konkavno oblikovanu nogu, upravo kao naka bronzana Simo $a trougeonee ne oh LCE VI, 3). U okviru faze IV b na Glasineu su satuivane Jeljeae fibule natke kulture mete om Medutim, na Debelom Brdu, koje se moze uzeti kao krajnji ogranak glasl- ie “ire, nadena je jedna 2eljezna fibula sa’ glatkim Iukom | konkavno oblikovanom nogom."? Ovo BE VaR mie Slssinatike 1 vatke dvopetijeste Iuéne fibule. A taj primjer, opel, polwrdule da vatke | glasinatke lutne fibule od Zeljeza potpuno savremene. See eee fibule sa konkavno uvijenom nogom su dosta Cesta pojava { u odgovarajuéem Hogama na flier, get Prem tome motemo zakijutiti da se proces prelaza ka konkayno uvijenim sia mim fibulama odigrao na jednom dosta sirokom podrudjuuvijenim nogama nadene su tako u nekim n stavijaju ih uglavnom u Halitat © Srbije. D, ca ‘Ovakve fibule od bronze dolaze zitim u grobovima iz Kis-Készeg u Madarskoj."* Hoernes ‘Tia Konkavno uvijene noge imenuje nogama u obliku stita,"* Za nas je od naroditog interesa Sto je kod ny ch “fibula iz. Kis-Készeg-a sa ovom nogom luk tordiran. To bi moglo potpuno da potvrdi tema da. su ak Glasineu fibule sa konkavno uvijenom nogom naslijedile ranije dvopetljaste lune fibule sa trougaonom_ nogom. Kod toga se nikako ne mogu mimoiéi ni pincete sa konkavno uvijenim stopalom i t drikom. Takve su, napr., pincete iz depoa u Coste del Marano u Ttaliji,"” a, Sto je narotite vaino, on ‘imaju na stopalu srediSnje rebro koje jako liti, napr., onom sa konkavno izreaane noge iz Brezja. Tum. 1, Gr, 2 (F. XXIV, 2, 9). Ove pincete staylja Aberg n) kraj bronzanog doba u srednjoj Italiji,” a Merhart veli da su one jedna od posljednjih formi koje veruju grobove rane Villanove sa sjevernijim- alpskim ‘kulturama," G, Kossack tvrdi da ova vrsta pineeta pripads u centralnoj Evropi Halstatu A iB, U okviru glasinatke kulture bi, prema tome, bio sljedeéi razvoj dvopetljaste Iuene fibule: a) male fibule sa tordiranim lukom i trougaonom nogom iz faze TV.a, a djelimigno i faze TV by b) fibule sa glatkim lukom i konkavno uvijenom nogom; noga je ustvari prvo produena, kag u Talinama, Tum. X (T. 1, 2), pa onda konkavno uvijena; Zeljezne fibule imaju i dalje trougaonu nogu; ¢) fibule sa Konkavno izrezanom nogom, kao, napr., one iz Brezja, Tum. 1, Gr. 2 (T. XXIV, 2, 3) i 4) fibule sa etvrtastom nogom i otvorima na njoj. Oya dva posljednja tipa pripadaju sljede¢oj fazi 1 0 njima ¢e tamo biti govora. Isto kao Iuéne, tako se inao¢araste fibule u fazi IVb izraduju od bronze i od 2eljeza. — One bronzane su obiéno malih dimenzija, kao So je i inage slucaj sa naofarastim fibulama od bronze na Glasincu. Kod nekih su igla i noga formirane jednostavnim prodwavanjem unutarnjeg zavoja ice (Hijak, Tum. IV, Gr. 1, T. VI, 8), dok druge imaju bronzani ili Zeljezni nosat sa iglom (kao one na T. XI, 6, 7), To je isti nosaé koji vidimo izraden, napr., na fibulama iz nalazista Molaroni u Ttaliji.™" — Zeljezne naofaraste fibule su po pravilu jako stradale, tako da su im estali samo odvojeni diskovi, Smatramo da su ovi diskovi leZali na posebnim nosaéima sa iglom. Jedan dio takvog nosaga razabiremo u Rusanoviéima, Tum, XI, Gr. 2 (T. IX, 18), Ovakav natin formiranja Zeljezne naotaraste fibule je bio daleko prikladniji za glasinaéke majstore, nego izviacenje centralnog zavoja, Donekle su zagonetni bronzani nosati sa iglom iz Ilijaka, Tum. IV, Gr. 2 (f. VII, 710) i iijaka, Tum, 1, Gr. 3 (T. XIV, 10—11), Po svojoj formi ovi nosaéi potpuno edgovaraju nosatima na Pomenutim fibulama iz Gosinje planine, Tum. XXV, Gr. 2 (T-, XI, 6, 7). Svaki ovakay nosaé ima po dva Klinca, Kojima je dr2ao ukrasni objekat. Nanekim klincima se vide mali ostaci Zeljeza, a na drugim ostaci bronzane materije, Po svom danainjem izgledu one lige violinskim fibulama, Medutim, vrijeme ovih fibula je davno proslo u okviru glasinaéke kulture, a osim toga pomenuti klinei govore da su to Rosati. Zbog identiénosti sa nosatima na pomenutim naotarastim fibulama, bio bi logiéan zakljutak da suf to nosaéi naotarastih fibula, AH nam kod toga smetaju dvije stvari. Prvo, zaéto nije ni u jednom Jedinom sluéaju satuvan bar jedan disk naodaraste fibule i, drugo, njihova velitina. Nosati na T. VH; 8, 10, su tako veliki dau glasinatkoj kulturi ne poznamo tako velike nao€araste fibule, — Smatramo nadalje da ove predmete mo%emo sa isto toliko prava nazvati nosatima nekih kolutastih fibula, jer Je sasyim otito da suse i kolutaste fibule sluzile istom ovakvom vrstom nosata. Konaéno, treba pomisliti {na to da.su-ovi nosati mogli sluziti kao podloga za_neke ukrasne predmete od slabije materije (tekstil arvo ili sligno), U svakom slutaju, sigurno je da se ovdje zalsta radi o nosatima, pa bilo da su nosaél naotarastih i Kolutastih fibula ili nosaéi nekih drugih dekorativnih objekata. Tevan ovoga Sto je reteno, nema potrebe da ponovno raspravijamo o naoCarastim fibulama, Motda je potrebno samo jo5 jednom spomenuti da se naotaraste fibule u Srbiji datiraju u period Halatat C,* auSloveniji su savremene sa fazom Vade 1° Za juinu Njemadku Reinecke konstatuje da u Halstatu IIT hestaju Iutne fibule, a da ostaju samo naotaraste fibule” Dakle, i tamo su posebno u modi u periodu Halitata III (C) po Reinecke-u. Koluteste {ibule nastavijaju svoj razvoj u fai IVb. One, medutim, nisu nadene nl jednom knezevskom grobu ae feko drugog isto na i urezana ornamentika je sada neste” : krajevi su vee vidljivo pojagani. krajevima su u Vatama karakteristitne 2a period Vate 1.* jeg tazvitka malih spitalnih narukvica sa sred- 1ene trake, Kod oyoga mislimo na njihov bro} i na dekorativnu na tral ra8ava geometriskim motivima, kao Sto su Srafitani trouglo- .P, VIL, 12) ili kruzi¢i spojeni tangentama (Hijak, Tum. I, Gr. 2, T. XT, 1—2). Ovo ida su ice te vrste doSle do svog punog zamaha. I zaista, one vet u iduéo fazi nedostaju, pa ‘mogu smatrati svojinom faza IV ai IVb. : ‘Syojim ornamentom krudiéa, narulevice iz Tlijaka, Tum. 1, potsjeéaju jako mnogo na odgovarajuée omamente sa malih limenih narukvica iz Vata." Te male narukvice iz Vata samo izdaleka i sa formalne “potsietaju na ove nae. Stare ih stavlja u poietak faze Ila u Vaéama,™” sto bi bilo za jednu je od glasinaékih narukvica. No, iste narukvice postoje i u period Vate I, samo sa jedno- ~~ Ovom prilikom. treba podvuéi i odredeni paralelizam sa grivnama iz Janjeva u Srbiji, Jedna od niih je izradena od deblje limene trake, sa rebrom u sredini 1 sa ukrasom punktiranja i koncentriénih jerugova, Druga je nesto tanja, ali ima sredignje rebro i ukrase koncentriénih \ruziéa i punktiranih cik-eak Linija.™ Stedignjim rebrom ove se grivne podudaraju sa nasim primjercima iz Ilijala, Tum. IV, Gr 1 (1. Vi, 1-2), dok ornamentika na njima upravo odgovara ornamentici faze IV b. Draga Garaganin stavija grivne iz Janjeva u period HalStat C."* U fazi IVb se medu tipovima narukvica javijaju u vecem brojui spiralne narukvice od uske bronzane trake sa mnogo zayoja (T. Vil, 1—2i dr. Posebno mjesto ima mala narukvica sa zavijenim krajevima iz Nijaka, Tum. IV, Gr. 3 (T. VIL, 13). Svojim geometriskim ornamentom i ovakve narukvice se vezu za raniju fazu Ile. Sli¢ne narukvice iz Taina, Tum, XIX, Gr. 4, dolaze zajedno sa jednom Sirokom Zeljeznom narukvicom (»Glasinac 1«, T. XXXIX, 1-8) i ukrasnim plotama (T. XXXVII—XXXVII). Ovaj primjer najbolje pokazuje genetsku povezanost narukvice iz faze IVb sa ranijim fazama. Ovo je isti sluéaj kao i kod narukvica sa limenom trakom u sredini. Daleko su pretezna svojina faze 1Vb dijademe i naramenice od bronzanog lima. Osim ovdje prikazanih dijadema, to se vidi po primjercima naramenica donesenih u »Glasincu. Le (Ko- yatey Do, Tum, VI, T, I, 3—10; Mlad, Tum. X, T. XXIX, 2—4; Kosovo — Rogatica, T. XI, 8). Te dija- deme nemaju neposrednih prethodnika iz ranijih faza. Bronzane dijademe iz faze IT} { potetka IIT a nisu U direkinoj vezi s ovima iz faze IVb. Nase dijademe (operisa¢emo dalje samo sa pojmom dijademal) izradene su od tanke limene trake i redovno imaju zavijene krajeve radi vezivanja. Izrazita posebnost tih dijadema sastoji se u geome- friskim urezanim ornamentima, Motivi se kreéu u okviru kombinacije Srafiranih rombova, traka t Krstova te Ieruzica sa tatkicom. Omamentika na dijademama je u svakom sludaju posljednja, jako naglasena reminiscencija ‘Stotietriskog stila ukraSavanja iz faze IMI. Motivi su prilagodeni obliku predmeta, ali se po tehnici izvo- Aenja mogu joS sasvim uklopiti u pomenuti geometriski stil. U Bosni i Hercegovini odgovaraju¢a ornamentika je po: lima iz Gorice kod Ljubuskog.* Ova narukvica je odlitna for ‘8 stein jim zavojem u obliku limene trake. Gestpetciski ornamenti ga naSth dijadema u potpunosti odgovaraju ukrasima na t-4v- dakastim Srivnama w Srbiji, koje se tamo datiraju u period Kasna bronza — rani Halitat."* Zbog toga smatramo Su nate dijadéme dokaz 0 tome da se na Glasincu ovaj ornamenat nesto duze zadrzao, a u iste vrijeme WF | cirax vee naglatene konzervativnosti. Da je ornamentika sa glasinatkth dijadema zaista jedan malo jerci iz Italije. Tamo se ovakvi urezani motivi a ji cho odredenog geometriskog stila, dokazuju i prim) Rpetrehijavaju ma bronzanom oru2ju, nakitu i drugim predmetima iz I perioda | starijeg dijela 1} pe " Fida (predeirurskog) deljeznog doba.** Mofda ovdje postoji kultumne slaganje u relativnom hronoloikam i 2 — Giesmec 11 a4 znata. sa jedne narukviee od bronzanog mmalna veza izmedu dijadema i narukvicafee aac 7 lo ukraine cnt faa Wetec ; ° vno okwustle ee a atta, WIN, Gro 1 (TS anata edinwéno itt x makom brofu primjerako, Kopte te fae TVD imaju redovnn: TAL hitetak pomenata Kopaa laduhenog oblika {ona he Huyaka, Pam, Hy Gr, 1 (, ‘tina koptama su | okra laginasl te Mijaka, Tum, 1V, Gro 1 (CVI, 10), samo Mo ‘strane fag polukruknt aio ta pridivanje, Ona su brojaa | tmaja vierevatne wWloxa toka, MTpronvane ukraten kopte su slutile 42 xpajanje Krajova pojasa ill edredenth dijelova noin}e, Zbog ‘ane Imaju s dénje abrane jedan aint zaponas kojim 9 zakopdavalo 4 ten Kojim je kopea bila pris 1 xa podtogy (vidi T. XV, 6a), Kopde su yrlo: elekorativno juvadene. U pojedinatnim sluajevima zaponoe & trn temaju s gornie ‘atrand odgovarajuéa pojacanja, No, i ta pojadanja stude samo ui dekorativne surhe f atwaraju obiéno plohu a posebne dokorativme eterente (Hiljak, Tum, TV, Gr, 1, T. VI, 11; Podlage, Tum, LSXXVE, TSI, 1, ‘{-najvite primjeraka kopée su ukeatene koneentridnim uresanim krugovima { punktiraninn motive rma, Zatim dolave koncentridnt Krukicl sa tackicom, Posebna padnja posvecena je dekoraclji centralnog dijeta apie, Kod najvecey broja, ventraln! Krug Je probijen | na taj nagin se dobio Kratasti motiv wt faalt@itin arijacijarna, U nekolio sludajeva, contar je cstao neprobijen, Wt Je udubljivanjem fzveden Ulras a fstom {i aliénom obtiky (jax, Tura, ty Gr, 2 T. XIh 4 Cijole, Tum, TH, Gr, 3, T. XIV, 8), Koncentritnim Keroyovimn kopta se ornamentalria voruje ma Kol utastim fibula a punktiranim ormamentom i Thasivnim narukvicnma, veda avaken ukradeno Kopea poanata je vet u fatl TT e (viet lasinwc te Ts NXXXVI, 1) Ho tn formalnom pogiedy dokaraje naslanjanje na prethodnu fox Glasines, A kee prototip ovin koptama hog bismo vaeti jedias jednostayna ope te Drvara, aa koju Je job Plala rekwo da »pripada Kol lasinackih tipovas.! Svojim ornamentalnim motivima nage kotpe se naslanjaju {na okrugle ukrasne plote it fare The. Pu mislimo u prvom redis Ha koncentritne krugove, a aatim na ekoractju centralnog kruga, U taxi Te Centratnl dio plote fe, doduge, ukrasen ureganim motivimn, atl ont po avom tatledt sasvin odgovara)tt centralnom dijelu nash kopSl (vidi *Glasinac I+, T. XS v. Ti XXXXIL), U tom pogledu jo, dakle, situacija ista kao | kod dijadema Ya poverivanja $ ukrasnim plotama tk faze Te modela Jo instruktivan t primer depon ts Kinja A Sebiji” Tamo je nadena jedna ukrasna plota sa krstoliieim probijenim ornamentom Ue dyopetijaste Hibule sa Konkavee:uvijenom nogem, Ukrasna plod Ge odgovaratt prije onimma x faze TIT, dol Ge tbule fodgovaratt ui hronoloskom pogledu nagof faei TV'b, Dakle, jodno ofito poverivanye Rulturnih elemenials: Na nekropoli w Kis-Kaszeg u Madarsko} doiaze | wkrasnt kolutovi (Schetbe) sa probljenim ores tuentom w obliku krsta, te kalotna dugmad | vee pomenute fbule sa Konkayno uvijenont nogom." Sve de potpuno slate sa nagom situacijom w fark IVb, Ukragene kopte sa glatkim obodom se, proma tome, saxvim solidno veruju x ostale objelte, Vlogu toka imate i dugmeta woobliku katote (lijak, Tum. It Tt 1; DVI, 4 8 TNL, 8 8) T. 8, 4). ‘Ta dugmad an jednostruka, dvostruka (It trostruka, Radi se o tokama nit pojast {i na praima, S donje strane kalote, ova cgmad imaju popretne spojnice koje su studile xa pridveteivanie ‘na Kodnu ti tokstiiny podlogu, Tata ovakva dugmad ili toke su poanata | ft grobova wt Donjo) Polini O sltnijih ukrasnih | praktienih objekata w ovo} Caxi od metala se iaradujn wbosnice, igle # pincete, Svakako jo od Interesa da si sada UkKOSsH Loe jednostaynijeg obliku. To seu peveny redu Hee Jednostavno suvijene ukosnice tk Uijaka, Tum, LV, Gr 2 (1 VE, 11), Cini nam se da bi bilo savin prihvatljivo objainjenje da st ukosnice sada jednostaynije bad abo toga Ato se beraduju od teljeent lee. ‘To. svjedotl Reljexna Ukosnica = odnoano njon dio — ix Gosinje planine, Tum, XX¥, Gr. 9 (1 Me Ai). Medu materijalom iz ove faze nije naden nijedan primjerak dvopetljaste wkosnice Pincete au relativno brojno aastupliene u fazi IVb. One au uglaynon, manjih dimenals ‘ naginju ka formi postepenog proairivanja prema dolje, Ne mode se gotove ni govorith @ nekint aTH, Gr, 4 (T. XV, 2), i to velo jedno- jedan kruzié sa tatkom. Time se ove pincete fibulama ina koptama, — Zeljezne pincete su istog Koncentriéne kruzi¢e sa tatkieom (T. XXI, 18). Prema tome, nogla konstatovat! takva istovjetnost u oba metala, Bronzane igle imaju obitno profilisanu glavu (Ulijak, Tum. I, Gr. 2 i 3, T. XIV, 4, 9) ili se radi o kuglastoj ‘okrugiom plotom odozgo (ilijak, Tum. I, Gr. 1, T. XX, 7). — Zeljezne igle su mnogo jedno- stavnije i imaju samo glave u obliku kugle (T. XXI, 4, 17). We igle iz faze IVb nemaju neke direktne prethodnike. Daleko su ostale lijepe igle iz faze Tit b, 'S druge strane, i bronzani i Zeljezni oblici igala iz faze IVb imaju sasvim jasne analogije u bronzanim jigiama iz juzne Njematke.“ Prema Reinecke-ovoj hronologiji to su oblici ranog Halstata. (Nije sasvim jasno da li se kod igle iz Mijaka, Tum. M1, Gr. 1, T. XX, 7, 9, radi o dvije igle ili 0 jednoj igli sa donjim usadnikom.) U kne#evskim grobovima se u fazi IVb javijaju prvi put valjkasti predmeti od gla- €anog kamena — o%ezlax, priévrsceni na bronzanom usadniku (Ilijak, Tum. Il, Gr. 1, T. XX, 6} potpuno isti primjerak naden je i u Ilijaku, Tum. XII). ‘Truhelka i Fiala su ove objekte oznatili kao brus. Neki drugi primjerci tih objekata zaista pretstavijaju brusove (vidi T, 11, 17). Medutim, pomenuti ‘komad iz Ilijaka, Tum, I, je neobi¢no precizno obraden i veoma bogato usaden, A isti je sluéaj i u kasnijim bogatijim grobovima, Neshvatljivo je da se obitan brus ovako bogato wsaduje. Da li je tako Sta zaista bilo potrebno jednom ratniku, odnosno Knezu? Mi se, mo%da, radi o odredenom obiljeZju drustvenog polozaja?! Cini nam se da ovu drugu Kombinaciju ne bi trebalo odbacivati kod tretiranja ovakvih objekata. To bi u ovom sluéaju bila neka »Zezlas, — Pa Gak ako se radi io obiénom brusu, ovakvom izradom su ti predmeti oznadili odreden druStveni polozaj, Zajedno sa »Zezlimas od kamena u Ilijaku, Tum. Il, pojavilo se prvi put u okviru glasinacke kulture i metalno posude. To su éetiri vaze od bronze razliditih veliéina i oblika. Na maloj vazi sa T, XVII, 4 joS su vidijivi ostaci Zeljeznih drski. 1 ovdje je, dakle, kombinacija oba metala, kao Sto je sluéaj i kod izrade nakitnih objekata. Ornamentika ovih posuda je dosta jednostayna: red isku- canih ispupenja na obodu ili ispupéena rebra. Zbog svega ovog éemo ih lako uvestiti medu odgovarajuée pojave drugih krajeva. Duboke adjele s izvraéenim obodom i iskucanim ispupgenjima na obodu (T. XVII, 1) pripadaju Prema Reinecke-u WIT i VII vijeku i dolaze u Olimpiji, srednjoj Italiji, kao i u srednjoj Evropi. Sjeverno od Alpa one dopiru i do kasnog Halstata.“* Italija je pruzila narotito identiéne analogije naSoj zdjeli iz Usjaka." — Polusferi¢na posuda na T. XVIT, 8 nije taker neka posebnost glasinatke kulture, Déche- lette je donio identi¢an primjerak iz Méjean-a (Lozire).*" Zdjele sa rebrasto izvedenim trbuhom pripadaju prema Abergu kraju drugog a naroéito treéem Periodu Zeljeznog doba u scednjoj Italiji.* U Sjevernoj Italiji su dosta Zeste u periodu Benacci III prema Abergove] hronologiji, “" Messerschmidt ovakve rebraste zdjele stavlja u Benacei IE i Arnoaldi period, s = ve je potetak Benacei II faze stavio oko godine 750 pr. n. e.,°° do ih Pittioni stavlja u period Arno- aldi L."" ‘Teze i hronolosko mj schmidi jesto koje su za odgovarajuce posude postavili Reinecke, Aberg i Messer~ it uprave odgovaraju osobinama i hronologkom mjestu nasih metalnih posuda iz Tlijaka, Tum. I. a sane yseitees figovoriti na pitanje da li su ove posude importirane na Ilijak ili su neki domati 416 i ence okt to da je ovakvo posude nadeno u vio ograni¢enom broju u okviru glasinatke kulture — hemiiju niles eee —. skloni smo pretpostavel da se ovdje radi o importu. Glasinagki Tliri vatkim putem, Ose ae 4 téradi metalnog posuda. Jedino su knezovi bili u stanju da ih nabave trgo~ ee Dali nisu imali za {9 materijalne moguénosti. Postavlja se, naravno, i pitanje odakle bi Se ema cesta glo biti importirano? Cini nam se da je najbolji putokaz rebrasta zdjela, Ona jasno uka- ju i sjevernu Italiju, pa zato i smatramo da su ove oblasti eksportirale pomenuto posude na Glasinac. Naravno, ne iskljutujemo ni mogue - h juéujemo ni st ii Gigek connie sjerstatan i moguGnost importa stila ili dolazak majstora, ali nam se éini da je * %keao ng} ca su imali obiéaj da u grobove svojih pokojnika stavijajui bronzane kne- ° ‘to su Siroke knemide koje prelerivaju samo prednju stranu noge. Zbog velilee Sirine “primjerci iz Hijaka, Tum. IL (T. XIX, 1, 2), sluzile moada za prekrivanje butnog dijela ‘vrijedi i za knemide iz Hijaka, Tum, XILI Gl, 1 u tekstn). Sredina svih knemida je nagiagena jed- nim uzduznim povorom, rubovi su neznatno podvijeni da bi se debio gladak obod, a krajevi na wAim stra- nama sasvim lagano uzdignuti da ne bi smetali pri kretanju. Privezivanje se vrsilo proviagenjem kaiga sroz tri karidice sa svake uzduzne strane. “Knemide iz svih kneZevskih grobova Iijaka su bogato ukraiene, U tom pogledu najinstruktivniji su komadi iz Iijaka, Tum. 11, Gr. 9 (T. XVI, 2, 3).Na ovim knemidama su izvedene dvije vrste orna- menata: prvi su urezani, a drugi iskucani. Proces ukraSavanja iSa0 je odredenim redom. Na ravnoj povr- Sini limene plohe (prije njenog savijanja!) naginjeni su prvo tanki urezani ornamenti. Uz rubove su izve- dene dvije paralelne ukrasne trake: vanjska se sastoji od Koncentritnih kruZi¢a sa tatkom, spojenih tan- fentama, a unutarnja je ispunjena Srafiranim rombovima. U sredini je stajao motiv od dva velika pojasa koncentriénih krugova, koji su zatvarali tri manja kruga od po tri pojasa Koncentriénih krugova sa tat ‘kkdeom u sredini. S gornje i donje strane od centrainog motiva dolazi po jedan manji kruzni motiv, koji potpuno imitira veé pomenute ukraiene kopte, a sa svake botne strane jo$ po tri takva motiva (knemida ha T. XVI, 3 ima samo po jedan kruéni motiv sa bogne strane). Konafno, pri vrhovima je izvedena po jedna stilizovana pretstava lade, kod Gega su obilno koriS¢eni vet poznati geometriski motivi. Da su svi ovi motivi bili izvedeni prije savijanja limene plohe, najbolje se primjetuje kod krugova na povoru, Nemoguée bi bilo postiéi ovakvu pravilnost, kada bi se motiv izvodio na vee formiranom povoru (motivi su mnogo bolje satuvani na primjerku sa T. XVI, U drugoj fazi ukragavanja izvedeni su iskucani motivi, Oni se sastoje od dvostrukog reda isku- canih ispuptenja na obodu i po dvije dvostruke kos tangente od veéih iskucanih ispupéenja. Ove tan- gente polaze od centralnog dijela knemide. Osim toga, sa svake strane su smjeStena po tri motiva, koji ‘se sastoje od dva iskucana kruga i centralne izbotine i po dva motiva izmedu njih, koji se sastoje od vebe izboine okruzene sa dva pojasa udubljenih krugova, Pri objainjavanju ovakvog ornamentalnog kompleksa treba uzeti u obzir nekoliko komponenata, Prije svega, kod knemida iz Iijaka, Tum. III, jasno razlikujemo dvije faze ukraSavanja: jednu sa ureza- nim a drugu sa iskucanim motivima. Sasvim je oéito da su tu urezani motivi stariji, jer se kod izvodenja iskucanth motiva nije obratala velika paznja na vet postoje¢i ornamentaini sistem. Oni su sasvim grubo prekriveni noyim motivima, a uz iskucavanje vidimo i Sire udubljene koncentritne krugove. — Stariji ornamentalni sistem pripada geometriskom stilu, kakav vidimo na dijademama, naramenicama, koluta~ stim fibulama i kopéama iz ove faze. Koncentri¢nim krugovima, spojenim tangentama, ova ornamentika je odraz jedne dalje tradicije koja dopire preko faze IIIc (»Glasinac I<, T. XXXXI, 1) sve do faze IIb (Glasinae 1<, T. XXX—XXXID. Poito na ostalim knemidama sa Ilijaka nema ni traga ovog geometri- skog stila, smatramo da su knemide iz Tijaka, Tum, II, najstariji primjerci knemida u okviru glasinatke kulture. Prilikom prepravijanja knemida, u drugoj fazi, doslo je — izgleda — do izvjesnih rezanja oboda, jer su prvobitne trake sa geometriskim motivima presjezene u srediSnjim dijelovima knemida, Citavu stvar mozemo ov: : : U starijo} fazi izrade bio je obiéaj da se knemide ukra- Savaju urezanim geometriskim motivima, kao i dijademe i drugi pomenuti objekti. Zatim je prodrla moda iskucavanja ornamenata. Stare knemide su prepravijene iskucavanjem novog ornamentalnog sistema. Pritom je nasljednik — knez, koji je Zelio da primijeni novi modni sistem, bio manje kerpulentan od svog prethodnika, pa su stare knemide malo srezane sa strane. Posto su knemide iz, Iijaka, Tum, i ML (vidi sl. 1 w tekstu), ukraSene samo iskucanim motivima, izlazi logitan zakljuéak da je grob 9 u Ili- jaku, Tum. Ill, najstariji kneZevski grob u ovom redoslijedu kneZevskih grobova sa prilogenim kne- midama. Knemide iz Ilijaka, Tum. Il, su uleragene uglavnom krivoliniskim iskucanim motivima, dok kne- mide ix Ilijaka, Tum. XIII, imitiraju sistem ukraSavanja na onim najstarijim. No njima su jos urezant 4 motivi jelena. Zbog toga bismo i postavili ovaj redoslijed: Uijak, Tum. II!, Hijak, Tum. XIE, Iijak, Tum. Il. Modda bi se joS mogio pretpostaviti da je grob 1 ili 2 iz Ilijaka, Tum. IV (T. VI, 1—12, T. VIL, 1-11} 36Sl 1 — Knemlda iz Mijata, Tum. XII (Die Beinschine ‘aus Hijak ‘Tum. XT) takvim pretstavama na korieama mata iz Polledrara-e (Vulef) u Ttaliji,” onda opet moramo Pretpo- staviti da je srednja Ttalija izvorna oblast tih manira ukraSavanja (opet stavijamo na prvo mjesto import). Nema, medutim, sumnje da je pri ornamentisanju igrao odlutnu ulogu i domaéi ulus, pa je majetor o tome ftekako vodio rnéuna, Mnogo je toze odgovoriti na pitanje da li je i preradu knemida iz Iijalea, Tum. Hf, ve8io strani ili domadi majstor. Skloni smo mi8ijenju da se oydje radi o domaéem majstoru. Prerada ornamenata na pojedinim objektima nije sasvim usamljena na Glasincu. Istu stvar, n&PFs vidimo na jednoj ukrasno) plodi iz Gorice kod Liubuskog u Hercegovini, Truhelka kate da fe ona igre- 3Tijaka neée igrati nikakyu wlogu pojedinaént i drugih oblasti u tom praveu. Za nas z ‘Decheletie: je tvrdio da su knemide od bronze na Glasineu ukraSene ornamentima koji imnithr " djela getke arhajske umjetnosti. Pri to} tyrdnji on se poziva na Heernesa.”* “Tberg nevodl da je Jof Orsi upozorio ne slifnost izmedu nemida s2 Titjaka, Tum: IIT, i odgova~ ‘rajuéih knemida iz nekropole ‘Torre Galli w juénoj Italiji.t? Sam Aberg misli da ove izradevine nisu pori- okiom iz Bosne. Prema njegovim rijetima, iskucan! ‘ornamenti na ovim knemidama su porijellom sa Mee « Kipr, odakle sa do8li pute trgovine preko Balkans. Istog st porijekla i ornamenti u Torre Galli!” Moramo upozoriti da knemide iz Torte Galli pripadajy pryom periodu italskog gvozdenog doba, a to 46 apsolutno} hronologt)i sterili périod od nate faze Vb. Pomersty Korice maga iz Polledrara-e, a pretstavom jelena, pripadaju starljem dijeli drugog periods srednjeitalskog gyozdenog doba. U apso- futnoj hronoto8koj skall, ovd)je se mote govoriti o pribiivavanju, all je Kod toga objekat iz Polledrara-e ‘orijt partner. Zbog toga smo u pravitkada kazemo da je Ttalija izvorna oblast za knemide sa Mlijaka. sTamo su one starije, Ovim, naravno, ne tvrdimo da je Ttalija njihova prvobitna i opéa izvorna oblast. Za ‘nas je to samo uw odnosu na glasinatke knemide. ‘Medu orudem koje pripada fazi IVb na prvo mjesto stayijamo ma fe ye glasinatkog tipa Zjihova jabubien je iradena u obliku detira, drZak. jeu sredini poluleaino progiren = obj . Dvosjeklo sjetivo je takode u sredini prosireno. Zbog ovih osobina, svojstventh Zeljeznim magevimn g] sinatke kulture, nazvali smo ih magevima glasinatkog tipa., ‘Nome rikakve sumnje da nasi magevi sasvim odgovaraju tipignim halétatsikim magevima sa jabu= com u sbliku ghjive. Takvi magevi su Karaktoristigat u samom, Hallstatt-u,"” zatim uu juzno] Njemackoj, am Bavarako}, Po Schumachera oni u juznoj Njemacko} pripadaju starijo} halstalsko) fazi,!" dok ih Funacke smatra Lelt-formom orudja III halStatskog perioda u toj oblasti'"* Kossack ih ubraja u njegovu T Formengruppe, odnosno 1 Halitat C Bavarske.!"' — Déchelette navodi da se velit! Zeljezni magevi steéu 41 juinoj Njematkoj, gornjoj donjo} Austriji, Cesko}, Svajearsico) i Francuskoj.!"# Najbogatije su wkra- Seni u samom Hallstattu, Wartembergu, Bavarskoj i Svapskoj Juri (Jura de Souabe). Jedan mat sa platoa Mone-a ima jabudieu od bronze sa Zeljemom inkrustacijam'®* — upravo enako kee i mag iz Tlijaka, Tum. TL Gr 1 (1. XX, 8), To je, dakle, izraz jedne daleko rairene mode. Décheletie dalje ianosi da su korlee qvakvih beljeanth taakeva od drveta ill kobe, a da su cesto bill umotavant i w tkenina pri polaganja rob. Tragovi tkanine su ponekad saguvani na eljeznim sjetivima.'*! Ovo se opet, sve ‘odnosi i na vretave IVb faze glasinatice kulture. Na ma8u i2 ijaka, Tum. I, Gr. 1 (T. KUL, #), savin 08 lijepo satuvali ostaei drvenih korica, a na onom iz Tlijaka, Tum. U1, Gr. 4 (T. XX, 10), vrlo su izraziti ostaci tka~ nine, Zato mageve glasinatkog tipa iz kne2evskih grobova faze 1Vb mokema ‘sasvim sigurno staviti u okvir Velike oblasti koju citira Déchelette. Ovdje éemo napomenuti da je obigaj umatanja u tkaninu bio poznat {a Vatama, gdje je primijeéen na nekim ogrlicama i narukvieama.'** Za nas je mokda interesantna jos jedna Zinjenica koju navodi Déchelette. On kaze da se 5 prvim 2eljeznim matevima pojavijuje | obiéaj savijanja maZeva u grobu.'"" U grobovima glasinatkog tipa nema, eluia mavijenih raageva, ali su oni U knelevskim grobovima gotovo redavno polomljeni na vite dijelova, ‘Ne moke se nikako smatrati slutajnoSéu Sto su ti matevi polomijent. Sa mnogo vise sigurnosti motemo ‘vrditi-da je to bio ustaljen obitaj. Savijanje mateva ima istu svrhu kag i lomljenje 4 glasinadkoj kul- turi. Orukje se ovim definitivno izbacuje iz upotrebe. U Bosni i Hercegovini je savijanje mateva | kopalja dolo neSto kasnije'? i zamijenilo pomenuto lomljenje- Zeljezna koplja i nokevi uglavnom odgovaraju formama ix prethodne faze. No, 1Vb se javijaju 3eljemni kelt { krstolika sjekira, kojihy noma nit! u ranijim niti w kasnijim fazame Zeljeeni kelt je naden samo u Hijaku, Tum. Tif, Gr. 9 (T, XVII, 3) Na osnovu ovoga, izgleda dan jo njegovn upotreba priligno ogranitena. Inaée, Seljemi elt samo nadopunjuje optu fixionomija faze wu fost“w popisu nalaza spomenuo i sjekiru Tijjaka. Ovdje, mo3da, treba spomenuti i nalaz krstolike sjekire iz groblja kod Velikog ;naroéito zbog toga Sto Posedel veli da je ta sjekira nadena zajecino sa »bronzanim goljen- -potpunosti odgovara situaciji na Tijaku. naziva takve sjelire -haches 4 ailerons terminauxe ili shaches a appendices laté- usvojili izraz krstolika sjekira, jer nam se fini da bolje oznaéava tip. : ‘Najzad, treba reci da su u fazi IVb stavijani sporadiéno u grobove i nakitni predmeti od stebra i alova. Natalost, satuvani sy samo dijelovi tih predmeta i ne postoji moguénost da se 0 ‘njima iscrpnije govori. Keramiku ove faze promatramo na nekoliko dobro saéuvanih primjeraka. To su male vaze sa Jednom ili dvije dréke, sa naglaSenim trbuhom i visokim vratom, koje odgovaraju mnogim sliénim pri- mjercima na bosansko-hereegovatkim. gracinama. Posto su oblici vaza u fazi 1Vb vremenski sasvim opre- dijeljeni, to ¢e biti od znatne koristi pri opredjeljivanju keramitkih nalaza sa gradina i drugih nalazita u Bosni i Hereegovini, gdje su stratumi poremeéeni Fazi IVb pripadaju sljedeéi grobovi: 1. Hiijak, Tum. IV, Gr. 1, 213, 2. Gosinja planina, Tum, XXXVI, Gr. |. Rusanovidi, Tum. XI, Gr. 2, . Rusanoviéi, Tum. XXV, Gr. 1, 2, . Gosinja planina, Tum. XXV, Gr. 3, . Gosinja planina, Tum. 1, Gr. 1, . Mijak, Tum. 1, Gr. 2, . Podlaze, Tum, LXXXVI, ®. Tijak, Tum, Il, Gr. 1, 2 3, 4,5, 6, 7, 8, 9, | Hijak, Tum, 1, Gr. 1, - Qsovo, Tum. V, Gr. 1, . Rusanovigi, Tum. LX, Gr, 1, . Rusanovies, Tum, LXT, } Taline, Tum. IX, Gr. 1. 12 »Glasinea Le: Qsovo, Tum, EX, Gr, 1, 2, 3,6 (T. I), Kovatey Do, Tum, VI, Gr. 1 (T. 111), Okruglo, Tum. 1, Gr. 6, 12 (. XX), Bandino Brdo, Tum. IV mladi stratum (T. XX), 19, Pliedivica, Tum. V, Gr. 1 (T. XX), 20. Miad, Tam, X, Gr. 9 (7. XIX), 41. Planje, Tum. I, Gr. 3 (T. XXXV). 15, 16, 17, 18, Faza IV © Tzmedu ove i prethodne faze ne moze se, Oblicl, karakteristi¢ni za prethodnu, sasvim razumljivo, povuél neka oStrija granica, Mnogi produzuju se | u evoj fazi, bilo da se javijaju jos samo na njenom 39a onan ee : {a bronganag doba, kao ito su achaitne jednostavne hetne fbule | spiralne Jsk'* spina timene treke. Drag, Meljesal wait, brojne zastuplien w pret- ‘SSeaaway nakit ed bronze ponoye stupa w pevi plan. Trety esnovma tipova nakita, Koji se w njoj pojavdjuju, bilo Kao reaultat ‘ped impulsima Koji delare = tapada ta juga, is Talije i Grtke, "pretstavijaiu aio makita a aves fai i pojavtiuju se w vetikom broju tipava, Noid ca ovih neatijedent su iz prethodtre faze 1. pojavigaja se sada u svar: prvehiinom iu alje raxvijenom obliky. Meda ovim, nastijedenim, oblicima nalaze se: e Kotutaste bronzane fibule. Dok amo se u prethodng) fash sretalt uuglaynom sa jednim: “eanovnim blikom Kolutaste fibule, u ovo} fasi se taj nakit ramovrene dalje razvija. Pored jednostavnag, ‘Tum. IL, grob 2 — T. NXVI, si, 12) razvija se sada t varijanta sa skragenim trougaanog Kpusta (a, 2 w tekstu),"* a zatim se pajartjulil obje oko kolutova (Brankovicd, Tum. 1, grob 3 —T SENV, ob 191 A; 9 — Retutasta Qbula le Crvene Lake, SL 2 — Kolutoata fibula te Miata, Tum UV Saheitentibel aus Cervera LOW, AV GSchaibealibel wus Misc Tarn IN) — U1 ‘Taw CV) — UT donekle posedan, ali w sustini smodan s ovo drugom varijantom je oblik Rolutastih fibula ie Brose (Hum. 4, grod 2 — T ANU, sh. 21.1 12). Daljt razvo} primarnog oblika pretstavljaju kolutaste fibule sa © Kolutava,"!* dok varijanta sa trouglastim ispustima u_svom daljem razvoju (ili degeneracy daje obtik male Kolutaste fibule sa roStitina (el $ u tekstu).!"* Citay ovaj raevo} Kolulaste fibule, uw kome dolar, jasno do Lzrataja tendencija ea radlanjivanjem formi { za kitnjastim i, uopsie, rastitite temijenjenim obli- ima, pripsda u cjelini fazi Vc: izgleda, jedino, da se u najmladim grobuvima ove faze kelutaste fibule Vide ne pojavijuiu. Reljezne nackaraste fibule v ove) farsi izlaze potpuno iz upotrebe, Jedin| primierak ojf Jod pripada ove} faai je fragmenat {bule oveg tipa iz Brexja, Tum. I, grob 2 (T. XXIV, sh 1) Ostall ‘blici Aeljeenog nakita 4 dragih sitnth predmeta (ute fibule, igte, pincete) w ovaj taxi vibe se nlkako ne Pojavijuju, mada se deljezo | datje poneked upotredljava pri tradi iti poprave! nakita, Bronzana dvopetijasta fibula sa tordiranim lukom i trougaonom ne om dolsxl, mada rijetko, | u ovoj faxi (Uitjak, Tam. XXU, grob 1 — T. XXXIV, 5: Gosinja pl, Tum XXY, grob 2 —T. NI, sl. 8}; ovaj tip se, ingleda, zadrtac desta dugo u sporaditho} upotrebi, Jer ga — kao Ato pokazuje primjerak iz Gosinje —nalasimo tak u jednom grobu koji pripada kraja ove fase. Stitma aifwaclja jo, vostalom, i u Donjoj Dolini, g@je male dvopetijaste bronzane fibule sa trougaonem BgOM dolae u nekoliko grobova koji hronoladki odgovaraju glasinatko} fazi TV c.'"* ‘Uestanh od najkarakteristitnijih tipova faze IVc Je, svakako, dvopettjasta broweama fk Dule sa konkayno tzrezanom nogom Nien rarvo} pada joi w prethodne fam all tek me podetkom faze TV.¢ ona ulazi u punu upotreby, | to W fednom gotovom, Lakristallesvanom obliku: to je ‘bronsans fibula wecih dimenaija (edo 10 cm) sa relativne wisokim Iwkom: luk Je w srectin! eadebijan, enmen 40» tangi, ali su obi&no ojaéani sa 1—2 plasti¢na mm; Ormamenat na luku je minimalan, Noga Jzrezom sa svake strane i sa-vertikalnim rebtom. koje se naslanja i urezanim: “ornamentom (Bandin Odfak, Tum, If, grobovi 1 12, — T. XXIT, sl, 1—4; Brezje, Tum. 1, grob 2 t. XXIV, sl. 2—5 itd). To je tip veoma brojno zastupljen na Glasincu, ali istovremeno i rasprostranjen na mnogo Sirem _podrueju: unekropoli Donje Doline zastupljen je u nekoliko najstarijih grobova,”” a pojavljuje se idalje 4 praveu sjeverozapada — u nekoliko sporadiénih slutajeva poznat je i u Sloveniji;'* vrlo vjerovalno je ‘io rasiren u veéem dijelu Bosne i, narodito, Hercegovine, pa iu ju2nim dijelovima Dalmacije, kao so pokaruju sporadi¢ni nalazi iz ovih inate slabo istrazenih oblasti.'*' Dalje prema jugu i istoku takode Jo prilitno rasprostranjen. F. Maier, koji se prije kraeg vremena pozabavio ovim glasinatkim tipom u veri Si njegovom pojavom u Grékoj,’* navodi — pored pomenutih — jo8 9 mjesta nalaza ovog tipa, od Gega 1 u Albaniji, 5 u Bugarskoj, 2 u Grékoj 12 u Rumuniji, Jedan od grékih primjeraka naden je u sloju 20. Jedno sa drugim bronzanim objektima i protokorintskom keramikom i na osnovu toga datovan u Vil v. prije n. e, Po misljenju F. Maier-a, nasiao je ovaj tip fibule na bosansko-hereegovatkom podmigju,!" Fy Stare se takode dotite ovoga tipa, istituti, s jedne strane, stilsku vezu izmedu oblika noge kod ove nage fibule { luénih i »vozlastihe fibula u Vatama."*' Na istom mjestu on opravdano ukazuje na srod- host izmedu ovog tipa i tipa dvopetljaste fibule sa detvrtastom nogom sa otvorima, nabacujuéi pretpo- stavitu da se iz ovoz posljednjeg, postepenim prodirivanjem otvora, razvio naé tip sa konkaynim iarezima na novi. Ostayljajuéi zasad postrani pitanje odnosa izmedu ova dva tipa fibula, ukazaéemo na. nekoliko @rugih momenata u veri sa razvojem nate fibule sa konkayno izrezanom éetvrtastom nogom. Fibula karakteristitna za fazu IVa, a pojedinagno poznata i kasnije, je, kao Sto smo vidjeli, dyopetijasta fibula sa trougaonom nogom i tordiranim fukom, Njena genetska veza sa fibulom faze [IL ¢ utvrdena je oblikom noge i ornamentom na pojedinim primjereima. Za nas je u okviru toga razvoja narotita bitan prelaz sa jednopetljastog na dvopettiasti oblik. Druga osnovna tendencija u razvoju hifne fibule, koja se takode na jednom Sirokom podrutju moze uotiti, odnosi se na transformaciju noge od trougaone, preko izduzeno-trougaone do éetvrtastog oblika sa konkavno uvijenim stranama; ovaj razvoj Pada, kao Sto smo vidjeli, u vrijeme koje odgovara naSoj fazi IVb u kojoj se i na Glasineu pojavijuje fibula sa konkavno uvijenom éetyrtastom nogom (Lijak, Tum. IV). Od ovog oblika bilo je potrebno utiniti samo jedan Korak dalje da bi se formirao nai tip sa konkavno izrezanom detvrtastom nogom, karakteristitan prvenstveno za najstarije grobove glasinatke faze TV ¢. Sa ovim tipom uske je vezan i tipdvopetljaste bronzane fibule sa tetvrtastom nogom sa otvorima. Njene osnovne karaliteristike jesu: priliéno male dimenzije (3—Sem), u sredini zadebljan, prema krajevima stanjen luk okruglog presjeka, ukraSen obiéno urezanim ornamen= tom; na oba kraja Juka nalazi se po jedna petlja, a o luk je obi¢no abjeseno nekoliko bronzanih kolutiéa, Noga je u obliku getvrtaste (ponekad malo horizontalno izduzene) plotice sa dva simetriéno postavijena otvora (rupice), Od zavrietka Juka, sredinom noge, izraden je urezani ornamenat koji se obitne sastc od tri paralelne vertikalne linije (Osovo, Tum. If, grob 2 — T. XXVIIT, sl. 10—11 itd), rjede od dvije urezane Linije u obliku slova V (Brankoviéi, Tum. I, grob 2— T, XXXV, sl. 10). Pored toga, testo su uz Tubove noge’takode izvedeni snopovi od 2—8 urezane linije (T. XXXV, sl. 3, 4, 9 1 10 itd). Vet ‘pomenuto misljenje Staré-a da se iz ovoya tipa razvio tip sa konkavno izrezanom tetvrta- stom nogom ne bi se mogao primiti ni iz hronoloskih ni iz tipoloSkih razloga, Tip sa konkavno izrezanom nogom je nesurmnjivo prirodni nasljednik fibule sa konkavno uvijenom nogom i u potpuno razvijenom oblikts dolazi veé u povetku faze Ve. Tip sa Setvrtastom nogom s otvorima pojavijuje se pojedinatno tek stedinom faze IV.c (Rusanoviéi, Tum. LXXXXIV, grob 1 — T. XXV, sl. 1—" es ali doba ajegove Najvete upotrebe pada u kraj faze [Ve i u pofetak faze Va, gdje ovaj tip dolazi zajedno s objektima koji omnatuju poset Kasnog Zeljeznog doba na Glasincu. Sto He Pn eee eae 1 izmedu ova dva oblika dvopetljastih glasinackih fibula, ukewali bismo na ovom mijestu na nekoliko momenata: Dok fibule sa Cetvrtastom, konkavno izrezanom Pogom imaju priliéno velik respon luka i pratenasta ojafanja na njegovim krajevima (osobine nasll- dedene od starijih oblika), fibule sa cetvrtastom nogom sa otvorima izgubile su te osobine. Fibule as tipa imaju po sredini noge, kso prirodni produgetak luka, vertikalno plastiéno rebro, koje je kod vetine 41* « 1 Ut je ogranieno udubljenim lintjama w obtily slova V, . 6 ie taj detalj, ee ni ornamenat. Oslanjajuci se na ove momente, mc 6: pretpostavitl da poloiis razvej isa0 od noge sa Konkavnim izrezima do fetvrtaste Hee meee ee Ratio ‘Glasineu je poznat veéi broj fibula koje se mogu smatrati prelaznim oblicima tamedu ‘tipa; ovi prelaznt oblict svakako utvrduju genetitku vezu ovih tipova, all ne rjetavaju pita yfem je praveu i8ao razvoj, Hronoloski momenat, koji je svalako odluéujuti, tint ovdje tenesma pretpostavku vjerova Prema tome, razvo} naSeg tipa st Cetvrtastom mogom 5 otvorima odvijao 88 ut toku faze TV.c, tako da krajem ove faze dvopetljasta fibula sn Gelvrtastom nogom s kore oe Fe Loe sstariji tip dvopetljaste fibule 1 postaje jedan od najomiljenijih oblika nakita, yicafska rasprostranjenost ovoga tipa ne moe se jok uvijek jasnije ocrtati. Nje uu D, Dolini!** govori o tome da je bio poznat na jednom trem pears Tose art, a ane ‘pio mnogo manje rasprostranjen tip sa Konkavno izrezanom nogom. Tzgleda da je Glasinac njegova jzvorna oblast i u tom smishi mozemo ga nazvati Cisto glasinatkim tipom fibule, Bronzane naoéaraste fibule takode su veoma Gest oblik nakita u ove) fari, Kao 1 opie na Glasine, one se javijaju samo u jednom osnovnom obliku: to su dva spiralna koluta jedno- sstavno dijagonalno spojena, pritvrSena na mali bronzani ili Zeljezni nosaé (Llijak, Tum. XXII, grob 1 — 1. XXXIV, sl, 3 i 4; Brankoviei, Tum. I, grob 2— T. XXXV, sl 5—8 itd). Pretezno su malih dimenzija (4—8 cm). Neito su veéi samo primjerel lz kneZevog groba w Citlucima (Citlucl, Tum. I, grob 5 —T. XXX, sl. 8). ‘Veoma je interesantna Ginjenica da je bronzana naotarasta fibula zastupljena tek u_mladim _grobovima faze IV ¢, mada se, kao Ho smo vidjeli, ona javija na Glasincu prvi put. wet w fazk EV a, Ta pojava trait svakako izvjemo objainjenje. Yet smo ranije istakli da se muotarasta fibula kao tip nalkita pojavljuje na Clasinca s izvjesnim zakaSnjenjem. Ona je ovdje usvojena istovremena sa srodinim tipom Kolutaste fibule (koji takode dotazi prvi put veé u fari IVa), a uskoro zatim uila je w modu { 2eljezna haotarasta fibula (u faci IVb); izgleda da su ova posljednia dva tipa potisia za izvjemo vrijeme bron- Ganu nakarastu fibulu iz Sire upotrebe, tako da ona dolazi do izrataja tek kada ova dva tipa izumira. Bronzane Eunaste fibule su jedan od osnovnih oblika nakita ove faze. U prethodno} fori ovaj oblik na Glasineu uopste nije pornat, a i u ovo} fazi se ne jvlja na samom potetlu, Najstarija robna cjelina v kojoj je nadena jedna fibula over tipa je vee pomenuti grob 1 u Rusinovicima, Tae, LAXXIV (T. XXV, si. 4), koji sadrzi i fednu fibulu sa detyrtastom nogom s otvorima f jednu starijeg tipa sa konkavno izrezanom nogom. Motemo uzeti da nekako od sredine ove faze dunasta Tibul ula postepend u upotrebu, tako da je pri kraju ove faze sregemo u velikom broju grobova. Javlie 5% hulaynom u dvije varijante, Prva, mnogo éeiéa varijanta je fibula manjih dimenzija, Suplea tunastog Tuk, ukrasenog (rlede) urezanim ili GeSée) plastignim ormamentom, duge trapezoldne noge Kels s edeimo gavesera, pratenom o koji je objedend nekoliko bronzanih kolutica; noana plotna Je redovie ukeadena urezanim,linijama (Brankoviéi, Tum. 1, grob 1 — MV, sl. 11 2). Druga varijanta je rjedas to je funasta fibula sa znatno raSirenim lukom i si po 1 malim dugmetom na stranaims luk; noga ovth fibula je Getvrtasta i ukrasena visokim dugmetom (Rudine, ‘Tum. I, gtob 1 —T. XXV, sl. 12), Suviino je dokazivati da se-ovdje ne radi nl o kakvim importiranim objektima iz oblast gdje Je tip Sunaste fibile nastao. Isto je tako otigledno da je ova} italski tip na putts do podretle slasinatkih tumula dofivio znatnu transformaciju ida se ovdje pojavijuje u oblicima za koje u maticnel oblasti ne eae oenal alkakvih bliin enalogija. Luk tunastih fibula nate druge varijante pornat je, dedties imladim oblicima italskih ¢unastih fibula (narodito u periodu IV starijes Zeljegnog doba srednje Itallje, tt Arnoaldi periodu i u Este II — po Abergu), '* ali je oblik noge ked ove nage varijante sasvim. droge- Eiji 1 tuzvio se, izgleda, pod uticajem jednog tipa fibula dije porijeklo treba traAt, MA sasvimn drugo] St A Feiltan Je stata} 1 kod prve Varijante: ukras luka ovib fibula izveden je u sredin! wsduinits © na Krajevima popreznim’ poteima (najéedée plastiénim), Sto odgevara ospovnim rasportdu. ornament fpevenstvend urezanog!) na mnogim primjercima italskih Eunastih fbult, ali @psth izgled ovih naiih primjeraka pokazuje xnatnu divergenciju u odnosu na italske uzore. To se pogotovo osjeéa u obliku nog’ Prdite miegom zavrSetky u obliku prstena na koji su objeSent kolutiél To je italskirn unastim fbu- fama potpuno siran detalj, preuzet ui natem slutaja vjerovatne od Jednog ‘ips fibule poznatog u voter 2Ste | a e Cunasta fibula je; kno tip; dospjela na ilirsko podrutje prilitno rano,"? ali je njeno prodiranje “na istok {Slo relativno sporo. Tako u Donjoj Dolini nalazimo unaste fibule sa dugorn nogom tek u nekoliko grobova sa kosturima’®* koji mogu biti istovremeni sa stupnjem Vate IL a (otprilike 600—500, god. prije n. ¢), dok u pogledu Glasinca moramo raéunati sa joS nesto kasnijim prihvatanjem ‘ovog tipa ‘wodnost na Donju Dolinu. Stoga nam se Gini da ne¢emo pogrijesiti ako prvu pojavu ovogs tipa na Gli- incu stavimo oko polovine VE v. prije n. e, dok se njegovo trajanje, kao sto éemo vidjeti, produhije | mnogo kasnije. U ovoj fazi pojavijuju se na Glasincui male luéne fibule sa horizontalno izduze- nom trougaonom nogom., Na Glasincu ovaj tip nije narotito gest, ali je za dalji tipoloset razvaj glasinatkih fibula od velikeg znataja. To je fibula malih dimenzija (1,5—4 em), jednostavnog polukruinog Joka i iedudene trougaone noge koja nema pravog zavrSetka. Noga je obitna ukrasena urezanim Jinijama, a uk je roilanjen zadebljanjima usredini ili na krajevima, ili popreénim urezima (Osovo, ‘Tum. I geob 4 —. XXVIII, sl. 16), U pogledu porijekta i nastanka ovog tipa ne bi se moglo nesto potpuno sigurno redi, Po svorm polukruznom huku sa zadebljanjima na krajevima, ovaj tip kao da jos Cuva tradicije mnogo starijeg tipa Iuéne fibule; njegove dimenzije mogle bi se objasniti tendencijom ka smanjivanju, koja je u razvoju lutne fibule veé ranije konstatovana, Pritom Je, svakako, instruktivan primjer ved pomenutih arhaiénth Iuénih, fibula sa trougaonom nogom iz D. Doline, koje su priliéno malth dimenzija; kod jedne od ovih fibula pojavijuju se i évorasta zadebljanja na sredini luka."** Oblike noge ovil fibula nesumnjive fe srodan s oblikom noge kod starijih tipova tunaste fibule, ali se ne bi mogio sigumo tyrditi da fe otuda primljen. Izdugena trougaona noga bez pravog zavrSetka mogla se razviti i samostalno ig starijeg oblika simetritne trougaone noge jednostavnih luénih fibula, Od blizth nalazista poznat je ovaj tip prvenstveno iz Donje Doline, gdje se pojavijuje u nckoliko karakteristiénih grobova. Narodito je znatajna pojava dvaju fibula ovog tipa u grobu 6 sa »grede Mate Petroviéa Mladege; taj grob je nekako istovremeno sa starijim grobovima nabe faze IV." I inate do- Iazi ovaj tip u Donjoj Dolini u grobovima sa materijalom koji se moze paralelisati sa nagom fazom IV ¢, tako da upotreba ovoga tipa na Glasineu i u D. Dolini traje otprilike istovremeno, Za nas je od posebnog interesa raavoj Koji se-na nekim od primjeraka iz D. Doline moZe pratiti. To se odnosl prven= stveno na razvoj luke kod koga se osieta tendencija za popretnim raSélanjavanjem (prelaz ka »narebre- nome luku)"* i na razvoj noge koja dobija svoj zavrietak u obliku okruglog ili lukovitastog dugmeta,""* verovaino pod uticajem oblika iz Italije, gdje je ovakay zavréctak noge karakteristi¢an 2a velikt brof mladih oblika fabula."* § pojavom ove posljednje osobine dolazimo do tipolo3ki najmladeg oblike fibule ove glasinatke faze, do dugmetaste bronzane fibule ¢iji je najstariji oblik poznat iz Hrastovate, Tum. I, grob 1 (T. XXXVI, sl, $11). To je oblik koji se od svoga prethodnika razlikuje samo po formi noge. Daljt razvo} ovoga tipa, koji karakterisu tri osnoyne tendencije: povecavanje dimenzija, dalje plastiéno raicia~ njavanje Iuka i progirenje notne plote, odvijao se, uglavnom, u pofetku sljedece glasinatke {aze, 20 koji Je ova fibula narwtito karakteristi¢na. Medu oblike ove faze spada i Iutna fibula sa nesimetri¢nom tetvrtastom no- £Om, Upotrebljavamo ovdje izraz snosimetrigna Getvrtasta nogae ne samo da ukazemo na jednu for malnu esobinu ovog tipa, vet i da potertamo razliku prema glasinackom tipu fibule sa éetvrtastom no- om plofom koja je iu odnosu na zavrSetek luka uvijek strogo simetriéna — jedna osobina koja se kod sdomadihe glasinaékih oblika luéne fibule konsekventno primjenjivala od kroja bronzanog dobs nadalje. Ovaj tip nije na Glasineu narodito dest. U najéistijem i najijepSe izvedenom obliku nalazimo ga Tum, XVI iz Rusanovita, u grebu 2 (T. XXXIV, si. 1), u Iijaku, Tum. XH, grob 1 (T. XXXIV, sl. 2) 1 t Pareeli Konogovo, Tum. VI, grob 1 (T. XXXXVI, sl. 2). Njima se pridrufuje i srebrna fibula ovoge tipa iz Crvene Lokve, natalost bez blitih podataka o grobnoj cjelint kojo} pripada.'"” Ovi glasinadki pri- mjerci, kao | primjerci i2 Srbije,'** pokazuju ofiglednu zavisnost od pornatog grékog tipa tu sa boguto ukraSenom nogom, koji pripada dobu kasnog gcometrisiog stilae. U tom pogled! opiteg izgleda, narotito instruktivna dva detalja: sedlasto ulegnut gorn}i rub naine plote | koja uokviruje negu. Narayno, ni ovdje se ne radi a importiranim objektima, Ova) tip s@, kako sased 43“1a, = Se ago fevakalea Jo8 | u V-V: prije ne) PH emu Je nots " oblilea, dlegeneracije koja je dala nove, kane ee Kod sta- ca (kao { kod grekog ‘arhitipa) gornji ugao noone plote je snedoyrsens 4 zbog sedlastog é A rrie Jeojd atest. U daljem razvoju dost je i kod oveg tipa do izra%aja tendencija_ snof plod da fedan dugmetasti zaveSetak, kao’ 9 M0 ‘pokazuju miadi primjerct ove fibule tz Be er rok 1 ee, XXXVI, al, U7), | Mrastovets, Turn. T itob 1 (T. XXXVI, sl. 12), kod Tai J degeneraeia ipa (amanjenje dimenslja, Wferavanye, ornemOe oxi) vee doala do. punog fieaaja, Dobar primjer ovoge razvojn pruza nam i jedna fibula ovoga tips la Srbije, Koja — pared orna= nent re a uametak dugmetastog zavrBetlea nozne plote,” sto Je sluta) | koe pomenutoy pojave dugmetastog zavrietka 1 daljom ruavoju evog nageg tips Kalnim izdudivanjem no&ne ploge, pri emu se ormamenat na nozl uproséava ili potpuno gubl."? Medutim, ‘kod jedne varijante ovoga tipa postojala je, lagled! i suprotna tendencija tet wertiealnom iaduivanju. nodne plote, koja se Glasinea samo posredn Lige.!*! Za nan Je ovdje od neposrednog Interesa vee pomenut! oblikt mesimelsisne Zetwrtaste noge sa visolim dug Toe peeao Koga se za ova) tip veku i nek drugl, dost rijetkh tipovi fibula, kelt takode pripadajiu ovo} faz. sgn o@ th tigove Hbule je fibula sa trestrukim tordiranim Juleom (alin ‘Pim, XVI, good 1— 7, XXXVI, al. 6; Hrastovata, Tum. I, grab 1 —. XXHVI, sl. 7). To Je veoma rijedake oblik, Gi je Tuk formiran vjerovatno pod uticajem arhalénog obliea dvopetljastih fibula sa tor diranim lukom i trougaonom nogom koje — kao Sto smo vidjeli — zive jo8 iu ovoj fazi. Krestaste {ibule, kojo'su na Glasincu prvobitno, izgleda, imale jednostauna simetriéno postavijenui nogu (iljak, Tum, XI, grob 1 — T. XXXIV, sl. 6), dobljaju kasnije tnkode nesimetriémy Teerlastu nog st visokim dugmetom i x tom obliiu th poznajeme iz Donje Deline (-Greds T. Gtipan= tevitne, grob XVI, Koji je istovremen sa mladim grobovima. glasinadke IVe faze)! Ova) ablik: none jmale su vjerovatno i najmiade vestaste fibule na Glasineu, koje vet pripadaju sljedeco) r js i najmlade ki fibul i koje vee prip Aededo) f Nafuid, ovaj oblik noge nalazimo 1 na usamljenom primjerleu fibule gn 6 masivnih pratenastih gadebljanja na visokom luk (Borovsko, Tumulus IIL, grob 1 — T. XXXVI, sl. 4), Koji takode pripnda ovo} glasinatko} faz’. Uske dijademe od bronzanog lima, jedan od najtipiénijih objekata prethedne faze, “postepeno jglaze iz upotrebe | u ovoj fazi se pojavijuju samo sporadiéno.'"" Spiralne narukvice sa srednjim zavojem od limene trake ne pojavijuju se vise u ovoj fazi, Osnovni { gotovo jedini oblik st masivne bronzane narukyice prebagenim krajevima, oblik Koji na Glasineu traje neobigno dugo, U ovo {ari je brojnije zastupljena varijanta 5 uskim krajevima (Bandin Odzak, Tumulus IH, grob 1 i 2 XXIL, sl. 6-8; Citlucl, Tum. If, grob 6 —'T, XXIX, sf. 617 itd), sa skromnim ornamentom ili bez ornamenta, ali je poznata 1 varijanta yeoma masivnih narukvica sa zaclebljanim krajevima i bogatim ornamentom, iavedenim. urezivanjem i punktt- ranjem (Citluci, Tum, {, grob 5 —'T, XXX, sl. 2). cette noe Peeentiats a ig at ey =u". joes ees narukvica ove faze reine iralne narukvice 0 ane sa velikim brojem zavoja. Njihova pojava je, medutim, prilitno Se erat ih ik aeepeity eras peciieniaaie oblikom nakita na Glasincu u ove doba. pripada | — rijedak — tip narukvice od srebrne dice, raskovane Bee eure yexetoou teria ukragenu ornamentom u tehnici tremoliranja. U om) ‘jl se mogu pripisati ovo) fazi javija se samo jednom (Parecla Konogove, Tum. Vi, grob t —T. Lamkin, uy Sew sa jednom fibulom sa ne: trignom etvrtastom nogom. = mma maloj tutno} fibull sa lzduZenom trougaonom nogom, pripadao bi ovaj fuxi i grob 1 ‘Turulu TV iz Pliesivice, koji sadraii 2 narukvice od kositra, izradene wobliku trake sa jednim proSirenim, ukrakenim krajem (T. XXXXII, sl 15 i 16), lzgleda da su ove ava tipa malih narukvica sa jednim. pros a profirenim krajem imala uticaja na Glasinets, 0 demu de jo! biti govora. alji razvo} ovog nakita: Aa “4Fkratene (pojasne) kop&e zauzimajii 1'u ovo) fari mvagajno mfasto uw tapologt}t lasie cog nakita, ‘Tip pljosnate kopée, koji smo upomnall w prethodno} fazi, razvija se | dalje t (poput Sheath bute) obija na rabu vijenae lation (Broxje, Tum, T, grob 1 — T. XXII, sl, 3), Urezant ‘rnamenat se upotrebljava | dalje, all Je potisnut u poradiow plasti¢nim ukragavanjem, koje se osjeta Jsticanju probijenog ornaments | u razliditom, plasti¢nom modelovanju sredine ovih ukrasnih kopti (Bresje, ‘Tut, I, grob 2 — TL XXTIT, sl. 16, 17) probs 1 — 7. XXII, al 2%, Ba). U Isto veljome ruavija witip kalotne kop fe éiji se osnovnl ukras sastoji od trostrukog plastiénog rebra koje spaja po- Reinke saponca { posetake tra. Prolazni obtik od pljosnate ka lealotno§ Kopel Kao da pretstnulja primjerake fe Betaft, Tun, 2, geob 8 (1. RLY, al. 4), 0 zation 9 oval tip wamostaina dlje razvifa oko obeda (Onovo, Tum. IL grob 2——'T, XXVIIL sl, 5), dobiajudi tnkod vijonae Tatien oko obods (Citluel, Tum, T, grab 8 iT, XXX, sb 10) Kalotnn kopta je, kao tip, svakako minda od pljosnate, mada oba oblika five jedno vrljeme uporedo, da bi krajem faze TV ¢ tip kalotne kopée potpuno preovladao, dodivijujuti i potetak a Che omnovna oblika Kopti nase faze TV ¢ nalazime brojno zastupljene | u Donjoj Dolint — pljo~ nate kopte sn mall dugmetom u aredint vijence'latiea oko oboda'** | Kaloine, ukrafene na ist na~ din” Pritom je evakako karakteristi¢no da sc te pljosnate kopée pojavijuju prvenstyeno w starljim jobovima ove nekropole (mada u grupi najstarijih donfodolinskih grobova sa urnama Kopte potpuno ‘nedostaju) i da i tamo kalotna kopéa Zivi nesto duze, Ukrasne igle nis narotite deste. Pojavijuja se, uglavnom, u oblicima koje smo upoznali pret= hodnoj fa#l. To su masivne igle sa vibestruko prafilisanom glavom (Osovo, Tum. I, grob 1 — T. XVI, sh 13) 4 dvostruke igle-ukosnice od tanke bronzane (rijetko srebrne) Bice, Jjaju u nekoliko obli It prethodne faze nastijeden je oblik jednostavne ukosntce (Citluci, Tum. I, grob 6 3, XXIX, s1.9)i dvopetijaste ukosnice (Osovo, Tum, If, geob 1—T. XXVIL, sl. 10), tip koji Jona Glasineu bio u upotrebt veoma dugo. Za kraj ove faze vezana je pojava dvaju novih oblika ukosnice, To su vomegae ukosnica | ukosnica sa krstolikom glavom, Omega ukosnica na- dena je u Gosinji, Tam, XXXVIL, grob 113 (T. VIL, sl 34 13, T. IX, sl. $i 4) u grobnim cjelinama koje sigurno pripadaju kraju faze IV c, Ukosnica sa krstolikom glavom poznata je ix ‘Tum. Iu Hrastovaéi (G2M IV /1899/, str. 395, 6; WMBH I /1893/, S. 131), gdje je nadena sa objektima koji se takode mogu verati za kraj ove faze. ‘Ovim ukosnicama se — po naéinu iarade’— pribliguje { usamljeni primjerak ukrasne igle od sre~ brne Zice (Citluei, Tum, I, grob 6 — T. XXIX, sl, 8) koji modda pretstavija retardaciju t. zy, eliparskoge tipa, na Glasincu nepoznatog ali Konstatovanog u vise primjeraka u Srbiji.'"" Prorezana kaloina dugmad (toke) javijaju se iu ovoj kao i u prethodno) fusi u istim oblicima (1-, 2-1 3-struka: Rudine, Tum. 1, grob 1 — T. XXV, sl. 811; Brexje Tum. 1, grob 2 — ‘T. XXIV, sl. 6), Isto tako, nasljede i prethodne faze pretstavijajul razni oblicl prorezanih bronzanih privjesaka (Brezje, Tum, |, grob 2 — T. XXIII, sl. 10, 13—15; Rudine, Tum, 1, grob 1 — 'T XXV. sl, 1517), 0 pojavijuju se u velikom broju privjesei u obliku posude (Citluel, Tum. I, grob —T, XXXI, sl. 5; Rusanoviéi, Tum. XVI, grob 1 — 'T. XXXII, sl. 17—-21; Pljediviea, Tum, IV, grob t — 7. RRXRU, sh, 13), Kraju ove faze pripadaju iprivjesci u ob ptice (Gosinja pl, Tum. AKY, grob 2—T. XI, sl, 124 13), dija se upotreba produzuje i u periodu Glasinae V. OgtIice sw u ovoj fazi izradivane od bronzanth zma raznog obliku (Osove, Tum, If, grob 2 ~ T. XXVIM, sl. 6—9 itd), od Cilibara, koji se javlja u neste vecim koli¢inama nego ranije, | od “na tadenih od stakla { staklene paste (Brezje, Tum. 1, grab 2 — T, XXIM, sl, 20; Citlucl, Tum, 1, rob 5 — T. XXXL, sh. 10; Wijek, Tum. XM, grob 1 — T. XXXIV, sl. 26—A6). Pineete se u fazl Vc izraduju samo od bronze, Tendencija ka postepenom prosirivanjy dolazi sida do punoy izrataja (Cithicl, Tum. I, geob § — T, XXX, sl. 9%; Osovo, Tum. I, grab t — T. XVI al 12; Boruvsko, Tum. II, grob 1 — T- XXXVI, al. 2). Posebnu paznju maslufuje ornamentik ovih talih objekata, Mismo vee ranije istakli da urezani ornamenat »geometriskog stilas prosivijule. faci IVb jednu kratkotrajnu renesansu. U fazi TV ¢ on se gotovo potpuno gubl, izuzey na nekim manjis Sbjektima, a narosite na pincetama koje, izgleda, Guvaju Jos uvijek siaru tradiciju. To Je jos jedan dokas oo koje sHT, sh. 6; an LXXXXIV, grob 1 —'T. XXV, sh 7), Otigledng so ‘iStexava ina podrudju glasinatkih tumula isto onako kao i srodni halstatski ma ‘Bvropl, ali se ta Ginjenica ne moze objasniti samo uvodenjem u upotrebu krat. kog jednosjeklog mata (ili dugog no%a) koji se u ovoj glasinatkoj fazi javija u dvije varijante; kao povijent (Brezje, Tum. I, grob 9 — T. XXIV, sl 9; Citluel, Tum. Uy grob 2 — T. XXEX, sl. 2) 1 kao privi kratki mag.''* Odgovor na to treba vjerovatno traZiti u promjent koncepelje vodenja borbe, y_ pojavi nove taktike pri kojoj je kophje dolazilo mnogo jaée do terazaja.''* Sio se tide ovog drugog osnovneg oruzja glasinatkih Tira, ono se w ove} fazi pojavijuje u dye osnoyna oblike: dugo, dosta usko koplje sa dugim usadnikom, ji su nam najljepai primjerci poznat! iz kneZevskog groba iz Osova (T. XXVIl, sl. 112)i kratko koplje sa Sirokim listom (Citluci, Tum. 1, grob 2 — T. XXIX, sl. 4), Oba tipa se pojavijuju nekako istovremeno { imala su svakako posebne funkelje u naoruZanju i bojnoj taktict glasinatkog ratnika ovog doba. Kao Sto je naprijed reteno, i u ovoj fazi poznato nam je nekoliko kneZevskih grobova, ‘To su; Brezje, Tum. I, grob 2; Osove, Tum. II, grob 1; Citluci, Tum. I, grob 5. Oni se istitu svojim bogatim inventarom, a narotito nekim prilozima koji u ostalim grobovima nema ili su vrlo rijetki. To je na pryom mjestu konjska oprema, zastupljena u kneZevskim grobovima iz Osova i Citluka. Konjska oprema se na Glasineu ne pojavijuje iskljudivo u knegevskim grobovima; pojedint ka- rakteristitni dijelovi te opreme (Suplji krstovi, tutuli, 2eljezne Zvale) nadeni su i u grobovima koji se ne mogu oznatiti kao knezevski; konjska oprema je u kneZevskim grobovima samo znatno bogatija, Sto je, uostalom, posve razumljivo. Karakteristi¢no je da konjska oprema na Glasincu dolazi tek u grobovima faze IV ¢; u prethodnoj fazi je nema, Treba istadi da se u svim slucajevima radi o opremi za jednog konja, jer nigdje nije nadeno vise od jednih (redovno Jeljeznih) 2vala, dok bro} bronzanih objekata (krstolike dugmadi i tutula) redovno varira. Pojava konjske opreme na Gla se ukljuéuje u Siroki srednjeeyropski i istotnoevropski Kompleks srodnih nalaza, koje je U zadnje vrijeme posebno obradio G. Kossak u svojo iserpnoj studiji »Plerdgeschirr aus Gribern der dlteren Hallstattzeit Bayernsc.'*” Ne ulazeéi na ovom mjestu detaljnije u analizu znataja pojave konjske opreme u glasinatkim grobovima, ni u tretiranje izgleda te opreme i funkcije pojedinih objekata, ukazaéemo samo na par momenat Prvo, u tipoloskom pogledu, pojedini dijelovi konjske opreme ix glasinatkih grobova veru se prvenstveno za nalaze iz juznonjematke i podunavske oblasti. Drugo, posto se u glasinaéiim tumulima redovno radi o opremi jednog konja, u obzir dolazi samo dehaéi konj, Sto je za planinsku oblast, kojoj pripada Glasinac, posve razumljivo. ‘Trece, variranje kolitine pojedinih ukrasno-prakti¢nih bronzanih dijelova u pojedinim grobovima Pokazuje da je na osnovu njihovog broja veoma tesko praviti rekonstrukeiju izgleda titave opreme (koja Je kod »knevevskih« konja sigurno bila raskosnija nego inage), a pogotovu zakljutivati 0 broju. konja ondje gdje, napr., Zeljezne Zvale nisu oCuvane. Uostalom, to variranje proisti¢e moPda | iz dinjenice da de stavijanje ove opreme u grob imalo u izvjesnom smisly simbolitan karakter. U veéini grobeva koji sadriavaju dijelove konjske opreme nisu nadene konjske kosti. Izuzetak je jedino grob iz Citluki, gdje suumaterijalu od kojeg je podignut tumulus nadene pseée i konjske kosti; one, medutim, mogu poticatt 1 od uginulih Zivotinja zakopanih u tumulus u novije vrijeme. Citay kostur konja nije nigdje naten, @ v4 opremy iz Osova PF. Fiala iztitito kaze da je bila polozena na jednu hrpu kraj mrtvaca. Cetvrto, ovakav ritus stoji svakako u vezi s izvjesnim religioznim shyatanjem, kao Sto i titay ova) Xompleks sahranjivanja konja, stavljanja kola i konjske opreme u grobove kasnog bronzanog i 2elje= #nog doba ima odredeni religiozni znataj, na emu opravdano insistira G. Kossak u pomenutoj studiji.'" ‘Ovdje cemo zasad samo konstatovati da se ta pojava na Glasincu moze uotiti relativno kasno, nezdje aredinom faze IV c, gdje spadaju nasa dva kneZevska groba. Uzrok nedostatku konjske opreme tt iC0- bovima (ak 1 knezevskim) prethorine faze ne le2i vjerovatno u tome Sto bi znaéaj konja kao jahate HvO- Hinje tada blo manji, veé prije, opet, u oblasti religioznih shvatanja i u ritusu sahranjivanja koji je od tth shvatanja zavisio. Govoreéi 6 masovnoj pojavi prilaganja Zeljeznog oruzja u grobove (nakon potpunog 46st uglaynom oblici poznati iz prethodne faze: velike posude sa izvijenim obodom, ukrasenim isku- ‘ornamentom (Osovo, Tum. II, grob 1 — T. XXVIII, sh. 1), livene bronzane 2djele sa narebrenim kratkim vratom (Citluci, Tum. I, grob 5 — T. XXX, sl. 5), male plitke adjelice 5 ispupte- dnu (Grezje, Tam. I — T. XXII, sl. 1, 8 i 9); veoma je lijepo izradena plitka zdjelica iz Osova “sl. 2), sa gotovo Gitavom povrsinom prekrivenom uskim stilizovanim liséem uw tehnici Mada dolazi nesto ée8ée nego u prethodnoj fazi i nije iskljutivo vezano za knezevske grobove rje, Tum. I, grob 1), bronzano posude pretstavlja i ovdje dosta rijetku pojavu, take da ni u ovo} ‘ne moZemo, izgleda, ratunati na domacu izradu, vet prije na import koji se produzava (i neste po- ra) vee ustaljenim putevima. Zeljezno oruzje je takode bogato zastupljeno u kneZevskim grobovima iz Osova Il i Cit- ‘uka I. Grob u Osovu sadr2i dva koplja, koja se istitu svojim izvanrednim dimenzijama i kvalitetom izrade, i dva nofa sa lijepo ukraSenim kostanim koricama (interesantno je da su nofevi bili izvuteni iz korica i tako polozeni uz mrtvaca), Grob iz Citluka je oruzjem narotito bogat: pored dva fragmen- tovana koplja, fragmenata jednog dvosjeklog maéa manjih dimenzija i krivog noZa, nadené su u tom grobu i 3 Zeljezne dvojne sjekire (jedna od njih je sasvim malih dimenzija i vjerovatno Gisto votivnog karaktera). Sjekire su inate veoma rijetko zastupljene u inventaru glasinatkih grobova. Prethodnoj fazi pripadaju dvije: jedna sjekira-kelt i jedna krstolika, obje iz knezevskog groba u Tumulu IIT iz Ilijaka. S obzirom na njihovu pojavu u ratnom opremom bogato snabdjevenim knezevskim grobovima, tini nam se da neéemo pogrijesiti ako ove glasinatke sjekire smatramo dijelom te opreme, dakle bojnim sjeki- rama. Prema tome, za oyu fazu bojna sjekira bi imala oblik dyojne sjekire sa paralelnim oStricama. Pored ovog Zeljeznog oruzja, grob iz Citluka sadrii i par bronzanih knemida (T. XXX, sl. 6) i bronzani umbo Stita (T. XXX, sl. 7). Bronzane knemide bile su, kao Sto smo vidjeli, jedno od osnovnih obiljezja knezevskih grobova prethodne faze. U ovo} fazi javljaju se samo w-evom grobu bron- zane knemide, i to posve novog tipa. Izgleda da je izrada i upotreba starije forme =ravnih« knemida, ukraSenih iskueavanjem, u ovoj fazi veé prestala, potisnuta od savréenijih, prema obliku noge modelo- Yanih knemida grékog tipa. Bojnu opremu iz Citluka dopunjavao je i Stit, najvjerovatnije drveno-kozne Konstrukelje, sa bronzanim umbom.'" »Zezlox od kamena sa bogato izradenim bronzanim usadnikom nadeno je samo u knezevskom frobu iz Osova. Mada na osnovu samo tri groba nije posve opravdano donositi definitivne zakljuéke, tigleda da ovaj objekat u fazi IV ¢ nema vise onoljku vaznost kao ranije, kada ga éesée srecemo, isklju- tivo u knezevskim grobovima. Knetevski grob iz Brezja pretstavija izvjestan izuzetak. Dok su knezevski grobovi inaée po pra- ‘ilu bogato snabdjeveni oruzjem, ono u grobu 2 iz Brezja potpuno nedostaje. Pored toga, u knezevskim Srobovima fibule dolaze ili u posve malom broju ili ih (kao Sto je sluaj u Osovu II) uopste nema, dok Grob iz Brezja — u kome ne nalazimo ni oruzje ni konjsku opremu — ima 7 fibula, veti broj ostaleg og nakita i upravo ogromnu kolitinu (oko 600 kom.) zrna od jantara i stallene paste. Sve to Ravodi na pretpostavku da je ovaj >knezevski« grob ustvari Zenski, Sto bi svakako bio znatajan podatak 78 proutavanje drustvene strukture glasinaékih Tira ovog doba."™ Nazalost, nedostatak antropoloskih Podataka ne dozvoljava nam da to sa punom sigurnos¢u tvrdimo. Fazi IV pripadaju ovi grobovi: Gosinja planina, Tum. XXXVI, Gr. 113, Gosinja. planina, Tum, XXV, Gr. 1 i Bandin Odzak, Tum. 11, Gr. 1 i 2, Brezje, Tum. I, Gr. 1, 213, Rysanovidi, Tum, LXXXXIV, Gr. 1, om eye 4716, Rusanoviti, 1 47. Borovsko, Tum, III, Gr. 16, Taline, Tum. XVII, Gr. 1, 19. Hrastovata, Tum. 1, Gr. 1, 20, Pljesivica, Tum. 1V, Gr. 1, 21. Pareela Konogovo, Tum. VI, Gr. 1, 22, Gosinja planina, Tum. XXXV, Gr. 5. Tx »Glasinea Ye: 28. Osovo, Tum. 1, Gr. 3 (T. XXII). GLASINAC V Posljednji period u glasinatkom kulturnom razvojul karakterisu dvije osnoyne pojave: formiranje { iHivifavanje najmladih i zavrinih glasinatkih oblika i sve veti priliv stranih, preuzetih il dle sekino importovanih formi { objekata, koji najzad rostaju dominantni u glasinatko) kulturi daja —u ‘njenoj posljednjo} fazi — posve novu fizionomiju. Jedna od najvedih tefkota pri prouéavanju i sistematizaciji ovog glasinatkog perioda reaultat je (gluéajne?) #injenice da su upravo tumuli sa ovim, najmladim, grobovima najnemarnije iskopavani, tako da u mnogo slugajeva podaci o grobnim cjelinama nedostaju ili su povesni 1 nepouzdani. Rukovodeti se principima koje smo u uvodu >Glasinea Te istakli, uzeli smo i ovdje u obzir pryenstveno tumule se sigumnim grobnim cjelinama. To je imalo za posijedicu da je jedan dio inaée veoma interesantnih nalaza morao biti ispuBten i da prelaz iz starije V a u mladu Vb fazu (posmatran samo na osnovu analize u Katalog ukijudenth sigurnih grobnih cjelina) izgleda mnogo oitriji nego sto je w stvarl mogao bith — nedostatak koji se zasad mote samo djelomitno otkloniti. Foza Va Gva faza pretstavlja jos uvijek dobrim dijelom prirodni produgetak razvoja koji smo konstatovall kerajem prethodne IV c faze, O tome govori,s jedne strane, gotovo potpuno preoviadivanje spaljivar nja™* koje je veé krajem prethodne faze zapotelo, as druge strane, predivijavanje Citavog niza objekata koje smo mogli oznatiti kao tipiéne za kraj faze IV c. Granica izmedu ove dvije faze obiljeena je razvojem dvaju novih tipova nakita, ja nam polav ha drugim nalaziitima omoguéuje da potetak faze V « hronolodki priliéno precizno filesiramo i omnadime kao potetak mladeg 2eljeznog doba na Glasincu. To su: narukvice od bronzanog lima, uirabene iskuse- ‘nim ornamentom, i rebraste bronzane fibule. a Bearey se Ge bronzanog lima (Potpetine, Tum. J, grob 1 — 7. XXXVI, aly 6 Are gromila, — T. XXXXI, al, 2) itd.) pretstavijajy um u posve novu pojavu. Analith- rajuéi materijal prethodne faze istakli smo da se medu saliseis Sanaa pation 1 narukvice od tanke arebrne ice i livene trakaste narukvice od kositra. Za oba ova tipa karakteristiéno je da se jedan era} zavrduva profirenom trougaonom ploéicom ns kojoj je ugiavnom koncentrisan ornamenat. Ns One oblike se formaino osianja nai tip narukvice od bronzanog lima. Jedan njen kraj Gini uska limena brake Ikoja. se obavija oko ruke | postepeno profiruje. Sijede& avo} (ovog u suitint spirulnog tipa) ini Kroles trougaone {ili tatniye trapezoitino) raxvijena limena povriina sa zavbijenim keajevima, ne kojo} je hooraSeg tipa od narotite je vaznosti njegova pojava u Donjoj Dolini ti rim pojasevima iz Mramorea u Srbiji. Narukvice ovog tipa nadene bu XIX na =gredi Stipe Jakaricas,"”° zajedno sa 4 luene fibule sa dva dugmeta 2 ‘bez pravog zavrSetka i glavom u obliku jednostrane spirale sa vie zayoja, talije i srednje Evrope dobro poznatim »kasnohalstatskime tipo,” Cije vrijeme ra- s pada u kraj VI i, uglavnom, u Vv. S obzirom da u Donjoj Dolini treba ratunati sa neSto Kasnijom ‘pojavom ovog tipa i da su u istom grobu nadene i2 zmijolike fibule mladeg tipa sa diskom, mogli bismo grob XIX iz Donje Doline datirati otprilike u kraj Vv. ‘slignog datiranja dolazimo i na esnovu nalaza iz Mramorca.'*? Tamo su u jednom skupnom naam (grob?, depo), zajedno sa jednom zlatnom zmijolikom grivnom, nadena dva »pojasas'™ od sre- brnog lima Koji (ieuzev dimenzija) oblikom i ornamentom potpuno odgovaraju razvijenijim oblicime ovih nasin narukvica, Na osnovu detaljne analize datirao je ovaj nalaz M. Garaganin u V—IV ¥, prije n. e., povezujuéi pojavu ovih objekata u Srbiji sa proderom Ilira (Autarijata) do Morave i iznoseéi pretpostavku da je do tog prodora moglo doéi poSetkom IV ili jos krajem V vijeka. ‘Ovako fiksirano datiranje nagih narukviea odgovara uglavaom vremenu njihove upotrebe na Glasineu. Ipak, treba istaéi da se kod primjeraka iz Donje Doline i Mramorea radi o objektima koji stoje u vezi sa razvijenijim oblikom ove glasinake narukvice, Sto nas prisiljava da nastanak ovog, naj- yjerovatnije izvorno glasinatkog tipa stavimo nesto ranije, na prelaz iz VIu V v., dakle oko 500 godine prije n. e. Dalje trajanje ovog oblika u okviru kasnog eljeznog doba na Glasincu ne moie se posve pouztiano odrediti. U svakom slutaju, ovaj tip narukvice bio je w upotrebi kroz Gitay V, a vjerovatno i TV vijek, o demu ée jos biti govora. Rebrasta bronzana fibula je drugi tipni oblik starije faze mladeg Zeljeznog doba na Glasincu. Istovremeno, ona je posljednji, zavrini Gan tipoloskog niza koji je zapoteo malom lutnom fibulom sa izduzenom trougaonom nogom i — razvijajuéi se kroz Citavo trajanje faze TVe — dao na njenom kraju dugmetastu fibulu. U potetku faze Va dugmetasta fibula jedobila narebren luk, dok de ranije izduzeno-trougaona noina plota dobila vece dimenzije i trapezast oblik sa malim klju- fom koji se zavrSava dugmetom (Arareva gromila, grob 1 — T, XXXX, sl. 7). Time je formiranje rebra- Se fibule kao novog tipa bilo zavrieno. Uporedo sa rebrastom, 2ivi u ovoj fazi i dalje dugmetasta fibula, éiji nam pojedini primjerci jasno Pokazuju tok pomenute transformacije noge (Potpetine, Tum. II, grob 1 — T. XXXVI, sl. 5—T; Mile- fhe, Tum. I, grob 2 — T. XXXIX, sl. 15, 17), ali se prelaz na rebrasti luk izvriio svakako veé u Poketku ove faze, na Sto nas upucuju primjerci rebraste fibule koja jo3 uvijek ima izduzenu trougaonu Rogu kao kod starijih oblika dugmictaste fibule (Potpedine, Tum. IX, grob 2 — T. XXXXIIT, sl. 5, 6). U svakom slutaju, za pofetak ove faze karakteristiéna je prvenstveno dugmetasta fibula sa svojim Prelaznim oblicima ka rebrastoj, da bi uskoro zatim rebrasta fibula postala dominirajuci oblik. Kao i narukvice od bronzanog lima, { rebraste glasinatke fibule u svom potpung razvijenom obliku iu Donjoj Dolini. Nalazimo ih u grobu XXXV na ogredi Mate Petrovita Mlsdeg:, zjedno sa titom karakteristi¢nih objekata koji nam omoguéuju da ovaj grob stavimo negdje na kraj V ili posetak AV ¥., iu grobu XXIX na »Sokiéa gredic Koji je istovremen ili mo%da neSto malo mladi.'"* Ako wzmemo # obsir da je rebrasta fibula primarno glasinatki tip (So nam, pored njene masovne pojave Ma Glasines, potyrduje i titay niz prelaznih oblika od starije dugmetaste ka rebrastoj), ini nam se da A Pov pojavu ovih fibula na Glasincu trebalo staviti neito prije vremena u kojem njen razvijeniji Solazi u Donjoj Dolini, siakle u sredinu, ili jos u prvu polovinu V v. (edmah iza pojave narukvica 3 bronzanog lima), Sto se tige trajanja ovoga tipa na Glasineu srecemo se 5 istim teikotama kao | kod hati narukvica. Sigurno je da traju joS u prvo} polovici IV v., a mobda i nesto dude. $= Giasines 43Tum. I, grob 1 — T. XXXXIL, sl. 9}. Veoma je interesantna &injenica jell gotovo nikakvei promjenu. Jedino izgleda da se nosaéi i igle naoéarastih fibula ove ove faze treba ubrojatii Certosa-fibulu. To je na Glasineu dosta rijedak’ oblik. Poznato je svega dvadesetak primjeraka, a od toga samo nekoliko u posve sigurnim grobnim ejetinama, “Treba istaéi da se ovdje uopite ne pojavijuju najstarije varijante Certosa-fibule; svi glasinaéki primjerei “pripadaju miadim varijantama ovoga tipa, karakterisanim tankim, pljosnatim lukory (Potpecine, Tum, 1V, grob 1 — T. XXXXVI, sl. 2; Osovo, Tum. IIf, grob 8 — »Glasinac 1«, T. VE, sl. 15—16). Ta dinjenica, keao i zaka&njenje u pojavi ovog tipa na Glasincu sa kojim se mora ratunati, odreduju i datiranje Certo sa-fibule na Glasincu: one se ovdje sigurno nisu pojavile prije kraja V vijeka, a Zivjele su svakako i u toku IV vijeke, pa bi, prema tome, pripadale kraju ove faze. Za to bi govorila i Cinjenica da se Certosa- fibula — kako zasada izgleda — nikada ne nalazi zajedno sa siarijim tipovima fibula, maslijedenim iz prethodne faze. Pored vodeteg oblika narukvice od bronzanog lima, ovoj fai pripadaju jos dva tips tog nakit Male narukvice od kositra sa jednim proSirenim krajem, dja prva pojava pada u kraj prethodne faze, 2ive i dalje, kao Sto pokazuje nalaz jedne narukvice ovoga tipa u grobu zajedno sa jednom rebrastom fibulom (Taline, Tum, XIX, grob 5 — »Glasinac 1s, T. XXXLX, sl. 7—13}; Masivne bronzane narukvice sa prebaéenim krajevima, jedan od naj dugotrajnijih glasinatkih oblika, dolaze u par primjeraka i u ovoj fazi. Pritom se, izgleda, radi samo 0 obliku:veoma masivaih narukvica sa zadebljanjem (stopom) na krajevima (Arareva gromila, grob 1, T, XXXXI, sl. 1). Pojasne kop&e nisu vike onako deste kao u prethodnim fazama. U fazi Va divi jo8 uvijek kalotna kop&a, ukragena popretnim rebrima (Potpedine, Tum. H, grob 1 — T. XXXVI, sl. 14), ali ona viSe ne spada u tipitne grobne priloge, kao Sto je to ranije bio sludaj. Ukrasne igle sui u ovoj fazi dest oblik nakita. Masivnije igle sa vigestruko profilisanom glayom i usadom za vrh poznate su samo iz bogatog groba 1 u Ararevoj gromili (T. XXXXI, sl. 5—7), koja nam daje i jedini primjerak jednestavnoga tipa ukosnice od bronzane dice (T. XXXXI, sl, 8). Inate, ukosnice od bronzane ice su sada dosta deste. Za ovu fazu ve2u se, pared dvopetijaste ukosni- ce (Potpetine, Tum. Il, grob 1 — T. XXXVIII, sl. 12), jo$ dva tipa: to su somega+ ukosnica j ukosnica sa krstolikom glavom. Omega ukosnica (Potpesine,Tum. IV, grob 1 — T, XXXXVI, sl. 5—7) pretstavija tip geo- Srafski veoma rasprostranjen. Podacima koje daje F. Maier, nalazimo ga na veéem broju lokaliteta od zapadnog Peloponeza do sjeverozapadne Bosne.'™” Iz karte rasprostiranja koju on daje vidi se jasno kako 82 ovaj tip KoncentriSe na zapadnom dijelu Balkanskog Poluostrva. Radi se, prema tome, nesumnjivo 0 ilirskom tipu. Veoma brojno je zastupljena u »krematorijuc iz Gorice!® za Giji materijal, naZalost, ne faspolazemo sa dovoljno podataka. U Sanskom Mostu nadena je u nekoliko grobova, od kojih nam 7 Gatiranje najbolje mogu posluziti grobovi 52 i 59 u Kojima ovaj tip ukosnice dolazi zajedno sa rind latenskim fibulama."*'U Wruéici kod Teinja, u grobaom nalazu koji sadr#i tipitne ranolatenske objekte (Koplja, fibule), naden je takode ovaj tip igle.® U naknadno ukopanom grobu u jednom tumulu iz ok0- Tine Stoca (Hercegovina) nadena Je ova ukosnica zajedno sa tri Sarnirske fibule, dvije narukvice od eee i ee os glasinatkim i fragmentom jedne staklene narukvice.!** e ‘uje da soba pune upotrebe ovoga tipa ukosnice na nagem podruéju pada uglavnom Wt miade Zeljezno doba, mada se, kao Sto smo vidjeli, njegova prva pojava moze Peat cat a Ie. Ukosnice sa krstolikom glavom, éju smo najraniju pojavu takode mogli fiksirati a Ben eaten faze, dolazi 1 sada, ali nije narotito éesta (Potpeéine, Tum. XXI, grob 1 — T. XXXXIV,protezana batvasta | od bronze, okrugla bronzana zrna sa vetim “zenaté® 1 bronzani privjesei u obliku vréa sa jednom drskom maha Jexno oruZje Gini i u ovoj fazi znatajan dio grobnog inventara. Pritom svakako treba “{staéi da su koplja daicko brojnije zastupljena nego macevi, éija uloga u ovom vremenu kao da jo8 vite Pe ty ednom od najstarijih grobova ove faze (Krizevas, ‘Tum. I, grob 1 —T. XXX, sl. 19) hal ‘dimo posljednji, vet degenerisant primjerak dvosjeklog maéa glasinaékog tipa Kratki povijeni Zeljezni mag, koji je u prethodnoj fazi useo u upotrebu, zastupljen je i ovdje (Rusa- ‘noviéi, Tum, LAX, erbo |. XXXXV, sl. 7). Duga koplja sa izrazito uskim listom rijetko se upotrebljavaju (Rusanovii, Tum, LXXU, grob 1 — T. XXXXV, sl.J), list dugih kopalja postaje Siri (Rusanovici, Tum, LXXH, grob 1 — T. XXXXY, sl 2), a pojavijuje se i tip Sirokog polja bez izrazitog sredisnjeg rebra (Potpetine, ‘Tum. XI, grob 1 —T. XXXXIY, sl. 1). . Kratka koplja dolaze u dya osnovna oblika: sa Sirokim (Arareva gromila, grob 2 — . XXXXL, sh 22) i su izrazito uskeim listom (Potpedine, Tum. XI, grob 1 — T. XXXXIV, sl. 4), Uovoj fazi pojavijuje sei bronzani Sljem. Jedini primjerak naden je u Ararevoj gromili (@. XXXX, sl. 1) | pripada tipinom »korintskome obliku. Sljemovi silirskoge oblika, nadeni u Bosni i Hereegovini u vecem broju primjeraka, na Glasineu potpuno nedostaju, Ovaj jedini primjerale bronzanog see Glasinew grékog je porijekla i impertovan je na Glasinac, vjerovatno putem posredne trgo- vine." Knemide nisu poznate ni u jednom od grobova ave faze, a bojna sjekira, koja sada ima oblik a sa dva an postavijena sjetiva, nadena je samo u jednom primjerku (Arareva gromila, grob _U toku ranije dvije faze mogli smo konstatovati nekoliko knezevskih grobova. Od grobova ove tue Pevaja se rob 1 iz Arareve gromile svojim izuzetno bogatim prilozima, taka da 1 njega mozemo foe as grobova, Znagajno je da ovaj, najmiadi, kneZevski grob — izuzev bronzanog mie Priloge samo veoma mnogo nakita (12 fibula, 4 ukrasne igle, 7 narukvica) 1 zemljane ae ae: ras Potpuno nedostaje ida je pored njega, u istom tumulu naden jo§ jedan grob prethodno) fea. nt St *@ Sosta oruzja (Stiean je sluéaj i kod Tumula T in Brezja, koji pripada Fazi Va pripadaju ovi grobovi: 1. Potpetine, Tum. 11, Gr. 1, 2. Miletine, Tum. 1, Gr. 1 2, | Arareva gromila, Gr. 1 i 2, Krigevac, Tum. I, Gr. 1, Potpetine, Tum. IX, Gr, 2, Potpecine, Tum. XI, Gr. 1, Potpegine, Tum. XXI, Gr. 1, Rusanoviéi, Tum, LXXU, Gr. 1, 273, . Brankoviei, Tum. TH, Gr. 1 i 2, Potpetine, Tum. IV, Gr. 1, Rudine-Rusanoviéi, "Pum. TU, RSeensa ee +; @rupa grobova TIL. a-potetale posljednje faze glasinatkog Kultumnog razvoja oznagen je pojavom Gitavog niza _novih, p elemenata, To narotito dolazi do jzrataja u oblicima nakite i, donekle, w Keramici koja nam Jolje ponata nego nage na Glasincu.”** Tzvjesna promjena nastupa i u naginu sahra— "je za famu V.a bilo karakteristi¢no spaljivanje, sada se uporedo upotrebljava § spaljivanje sahranjivanje, Koje, izgleda, Eak i preovladuje. “U ovo] fazi sreéemo se prvi put sa tipitnim Intenskim oblicima nakita. Tu na prvom-mjestu dolaze bronzane fibuile koje pripadaju kasnim ranolatenskim tipovima (Rusanoviéi, Tam. XXX, grob 1 TXXXXVITL, sh 1; Rudine, Tum. I — T. XXXXIX, sl. 11; Gosinja pl, Tum. XXXW, grob 1 — 7, XXXXVI, sl. 81 9), a zatimi starijim srednjelatens (Rusanoviéi, Tum. XXXXI, grob 1 — TL, sl 1-8). Drugu osnovnu grupu fibula korakteristitnih 2a ovu fazu sadinjavaju fibule -Strbatkoge tipa. Sa Glasinca je poznat samo jedan primjerak bogato izradene srebrne »Strbatkes fibule (Rusano- él, Tam, LVII, grob 1 — T. XXXXY, sl. 11). Svi ostali primjerci radeni su od bronze (jedan 4 od Zeljoza'® 1 pripadaju jednestavnijo} varijanti ovog tips (Rudine, Tum. Il —T. XXXXIX, sl. 6—10). © porijeklu i vremenu upotrebe fibula ovoga tipa bilo je dosta raspravijano u starijo} 1 novijoj titeraturl, Posljednji je o njima pisao P. Maier i iznio migljenje da ovaj Up pripada vremenu od posetka V do u dragu polovinu IV vijeka i da je nastao na makedonsko-traékom podrugju.'"" Prema prvabit- nom datiranju grobova iz Trebenista, najstariji primjerci fibula ovoga tipa, poznati iz nekoliko grabova te nekropole, pripadali bi jo$ drugo} polovini VI v. Medutim, ved su ranije M. Vasié“"* au zadnje vri- jeme M. Garaganin'* i J. Korosec'* opravdano ukazali da bi trebenisku nekropolu trebalo nide datiratt —w Vi IV vijek. Tom vremenu, narotito IV v. pripada veéina dosad poznatih primjeraka »Strbatkihe fibula, ana Glasincu se one — izgleda — mogu vezati tek za nalaze iz druge polovine IV vijeka, Pitanje njihovog porijekla nije joS potpuno razjaSnjeno, Vetina autora ih smatra grékim tipom, itt barbarizavanim oblikom jednog grékog (odnosne maloazisko-grékog) tipa. Pojedini ornamentalni ele- menti i tehnigki detalji na ovim fibulama (Samir i ukras u obliku palmete na glavi, krstolika noga, ukraSena ponekad malim stilizovanim 2ivotinjskim figurama) vode svoje porijeklo nesumnjivo iz grékth izvora. Medutim, teza da su one proizyod grékih radionica, unoSen trgovinom u krajeve na sjevert, ne moke se odrdati, izmedu ostalog i zato Sto bi u tom slutaju broj nadenih primjeraka u samoj Gréko} i W njoj najblizim oblastima morao biti mnogo yeti. Pored toga, ovaj tip se ni genetitki ne moze potpune osloniti na starije tipove fibula u Grékoj. Primjerak iz Olimpije koji nayodi Homnes'’* nije narotite Ubjedijiv, Formalna sliGnost izmedu tih iz Olimpije i »strbatkih« fibula svakako postoji, oblik noge J¢ srodan, sli je kod primjeraka iz Olimpije luk dosta neukusno natitkan, dok je kod »strbaskoge tips raSélanjen simetriéno rasporedenim zvjezdastim ojatanjima. Nije bec znacaja cinjenica sto se kod ‘najveteg broja fibula »Strbaékog« tipa na luku nalazi 5—7 ovakvih ojacanja. To ukazuje na postojanje formalne slignosti izmedu luka ovih fibula i jednog starijeg tipa lugnih fibula, rasprostranjenih D& Sirokom podrugju od sjeverozapadnog Balkana do Srbije, kod kojih je luk po pravilu raiélanjen s3 2 5—7 kuglastih ojatanja.‘* Pored toga, iz Srbije je poznat jedan primjerak fibule &iji je luk isto take ra8@lanjen sa 5 kuglastih ojatanja, a glava i noga se po formi jako pribli#uje »Strbatkom< tipu'"* Te navodi na: pretpostavku da izmedu ovog starijeg tipa i »Strbatkih< fibula nije iskljufena ni stodnost. S druge strane, pojedini tehnidki i dekorativni elementi koje sreéemo na atrbatkim fibules® prodirali su iz Gréke postepeno u ove krajeve, gdje su sticali raznovrsnu primjenu. Tako, napr, Bala zimo U veé pomenutom grobu iz Stoca’™ na starijem tipu fibule sa nesimetriénom éetvrtastom ogo Sarnir { palmetu na glavi, a u Gorici ukrasnie igle sa glavom u obliku palmete.'" Stoga nam se int 48 bi ked tretiranja porijekla sStrbagkes fibule trebalo uzeti u obsir 1 moguénost njenog rizvoja ix fibule ‘s kuglasto raitlanjenim lukom, uz postepenu transformaciju kuglastih oja¢anja u zvjesdasta | 3 oe manje grékih dekorativnih | tehnighih detalja. Radio bi se, prema tome, o jednam balkanskom (liraee ove faze su jedini { starijeg perioda naslijedeni oblici dene igieubosnice s et umn, XAXY, grobovi 1,214 —'T. XXXXVI, Rf), Gikesnice #4) kretolikom. gla yor Se $e) i dvopetijaste ukosnice (Rustnovi 1 — 7, XXXXVM, s1. 13), Novi oblik pretstavijeiu jednostavne igle od bronzane om u prebusenu potukruina ploticu: (Gamo jedan primjerak — Rudine, ‘Tum. IT °23), kakye su poznate i iz Gorice." Gipave dunvace stakla | staklene paste 1 evel feet #9 Sr zastupljena. Kao nov; karaleteristiéanoblik moglt pismo iadvojitt kruSkolika zene o¢ orbojnog stakla (Rudine, Tum. I HOM MEEK, sl 21) oblik koji je 2a Laten u naSo} oblasti narotite Kerakterisitee Bronzana zrna Se Jada mnogo manje upotrebljavaju, Umjesto njih izgleda laze u polrebu Jaka sfiligranskas srebrna ee GeniasTim, KEXY, grobor! 112 — T. XXXVI al: 10) 10-10), holes takode nesumnjivo import. Posve nov i takode za Glasinac strani obliksui kalotna sdugmade sg dugom Erivam ulleom (Rudine, Tum. Il — 7. KXCKIM, sh #4: Osove, Tum. V —T, XX1, sh 10 i sL'4 u tekstu)."™” Radena su od bronze sa brow inom ili feljeznom. usicom ili sasvim od Zeljeza i ukraiene vertikalnim kanc- furama, Jedno ovakvo dugme poznato je iz Trebenista, iz, jednog od »siromatnih« grobova."** 81. 4 — Zeljezno kalotno dugme iz Citluka, Prstenje je u toku ranijeg glasinatkog razvoja bilo veoma rijedak Fv et nakit, U fazi Vb je ova vrsta nakita znatno Cekéa: to su mali bronzani prstenovi Cee ee s2 ovalnom plogicom na kojoj su ugravirane figuralne pretstave (Zivotinje ili judi) Pru pojavu avakvog jednog prstena mogli bismo vezati jo za fazu V a, prema grobu 1 i¢ Tumula Til u Brankoviéima (T. XXXXY, sl. 10, 11), gdje dva ovakva prstena dolaze zajedno sa jednom tuna- stom fibulom, Puna upotreba ovoga prstenja pada, meduti faz (Rudine, - Sparen, Fuse ga prstenja pada, medutim, u ovu fazu (Rudine, Tum, Ut — T. oe Import grékog zlatnog prstenja ovoga tipa utvrden je u Bugarskoj vet u V ¥, prije n. ¢' Ovi nasi peneel ee svakako nesto mladi, Sto se njihovog porijekla tige, oni bi mogli biti produkti neke gréke eseise acini ote ineke radionice u makedonsko-traékoj oblasti, gdje su, po misljenju Filova,!™ ove izradivali domati maj svakon Baa ee geet al geese Heaton po uzore ta gréke proizvode. U svakom sluéaju, oni ée na Kri ste a importiranih nakitnih objekata u ovoj fazi Glasinea pridru2uje se i jedan primje- ae teen Besaake: stebrne nausnice (Rudine, Tum, II — T. XXXXIX, sl. 18). Ona Se metin oetoalalennkens fips, Kojt 22 1 ‘midljenju Déchelette-a, oslanja na starije U net volu Jo ove faze nadeni su fragmenti keramike radene na lonéarskom Se eine tate porada sa pratenastim doom, i malom koniénom Supljom nogom, Tele ar eae anlinog oblika me keratin vratom 1 obitna dugim., neo postavijenim trakastim wiicama res sv, REN, alno ili nadvisujy obod. Boje su crvenkaste (rjede) ili sivkaste (T. XXXXV, ipolatil, ove posud Iifhove porijekio ee ee Se ne mogu davesti uw. vezu se tipitnim oblicima latenskes keramil st jeklo treba traziti ni : pire iad lial bern cir ioe fn a drug} strani. Cesti pojedinaéni (najvetim dijelom nepublikovani) na- Set terrnien Garces ke ae ont | Hercgorine apa os Dabaaciis har ne lower oblast Yon) domatih tadionica koje ore U7}, mada ni ovdje ne treba ispustiti iz vida mogutnost posta Bill uvelene na glasinatko podrutje'™ produkeiju-na lontarskom kolu i iz kojih je ove pomude moghe 33se upotrebljavalo u ovo} fazi ne mozemo dati ni izdaleka potpunu sliku, prvenstveno bogate oruzjem koji bi mogli pripadati ovoj fazi, podaci o grobnim cjelinama ne- rH Ipak se moZe uzeti kao veoma yjerovatno da su u ovoj fazi i dalje u Sl 5 — Kopljc iz Cavarina, Tum. IV (Lanzenspitze aus Cavarine, Tum. IV) koplja Sirokog lista, kao i tip malog uskog koplja, kakav je, napr., poznat iz Tumula IV 5 u tekstu). mogli smo ukljuciti ove grobove: Tum. I, Gr. 7 (?), ovidi, Tum. LVIII, Gr. 1, | planina, Tum. XXXV, Gr. 1, 2 i 4, , Tum. XXXII, Gr. 1, Tum. XXII, Gr. 1, Tum. LXXXXII, Gr. 1, ovici, Tum. III, grupa grobova I i I, Tum. XXXXI, Gr. 1 i 2.