12 NAELA

U ZAHVALU BOGU ZA DAR IVOTA I VJERE

DNEVNO MU PRIKAZUJEM KAO UZDARJE
SVOJA DJELA, MOLITVE I RTVE
NA RAZNE NAKANE
MOLITVAPRIKAZANJA
Euharistijski pokret mladih razvio se iz velikog crkvenog pokreta Apostolata
Molitve kao njegov prilagoeni oblik za mlade. Stoga razvija temeljne ideje duhovnosti
Apostolata Molitve. Glavna ideja na kojoj se temelji Apostolat Molitve i dosljedno
tome Euharistijski pokret (MEP) jest prikazanje. Ovdje donosimo tumaenje prikazanja
kako se ono primjenjuje u radu s lanovima MEP-a. Radi se o temeljnom stavu,
nutarnjoj duhovnoj aktivnosti koju treba razvijati kod svakog lana MEP-a od poetka
njegova pristupa u pokret. Prema pravilima MEP-a treba ga obnavljati kod svakog
susreta, a onda i svakodnevno tj. svatko osobno u vidu molitve treba prikazati Bogu
sebe i svoj ivot prema uputama koje slijede.
Prikazanje jest poklon darovan Bogu. Molitva prikazanja jest kraa molitva koja
nas najprije podsjea i potom ujedinjuje s Kristom koji je sve predao Ocu vrei
njegovu volju. To je kratka molitva koja se moe obavljati u svako doba dana,
najbolje ujutro, a potom i ponoviti tijekom dana. U skupini se molitva obavlja kad
su lanovi na okupu bez obzira na vrijeme. etiri su sastavna elementa-ideje koji
ine molitvu prikazanja.
1. Dobar dan! - Od samoga jutra vano je da se dobro zapone dan zajedno
s Gospodinom. im se probudim trebam si posvijestiti radost ivota, to jesam,
to postojim. Sljedei korak jest dozvati si u svijest Boju prisutnost: Bog je tu
koji me eka; on je tu, nazoan. On me je stvorio, ali je isto tako za mene stvorio
ovaj svijet i opet mi poklanja jedan dar: to je ovaj novi dan, tako nov kao prvo
jutro na poetku stvaranja (bez obzira je li dan lijep ili oblaan ili kiovit). Stoga si
posvjeujem Boju nazonost i njegovu dobrotu koja daje da njegovo sunce
sjaji i kia pada svima bez razlike... Nakon ustajanja svoje srce i svoje misli stoga
usmjerujem Njemu koji me svaki dan u ljubavi doziva u postojanje nakon noi,
simbola onoga stanja kad me nije bilo.
2. Hvala! - Sve dolazi od Tebe, i ono to smo ti dali dolazi iz Tvoje ruke. (1
Ljet, 29, 13-14). Stav prikazanja jest prije svega stav primanja: primiti ivot koji mi
je darovan, primiti novi dan koji mi se daje kao dar. Ja primam i potom
zahvaljujem. Kaem mu hvala za sve darove koje mi je dao, kao i za one koje u
danas primiti. Time ga stvarno priznajem kao Onoga koji daje i od kojega sve
primam. Posvjeujem si da sve dolazi od Boga i da je on prvi koji dariva. Svaki
dobar dar, svaki savren poklon odozgor je, silazi od Oca svjetlosti, u kome nema
promjene.(Jak, 1,17).
3. Prikazujem Ti! - Sa svoje strane prikazujem Ti svoj ivot dananjeg dana,
svoje molitve, svoj rad, svoju razonodu, svoje potekoe. Zahvalan Bogu za

1
njegovu ljubav i za sve to mi daje, ne mogu a da se ne okrenem k Njemu i da mu
sa svoje strane ne predam svoj dar.
Pozvan sam najprije prikazati Bogu neto dobro, odabrati u danu ono to
smatram najbolje da u danas ivjeti: moe to biti jedno posebno vrijeme
molitve, odreena radost, jedno dobro djelo koje predviam da u uiniti. No
Bogu su posebno dragi darovi onoga tekog, neugodnog to nam ivot donosi:
monotonija i sivilo svakidanjeg rada ili uenja, razne neugodnosti koje
susreem tijekom dana (podnositi neugodne osobe, uiti neprivlane predmete
za kolu, fizike boli itd.itd.). Cijeli svoj dan mogu ovako posvetiti, osmisliti ovim
darivanjem Bogu, pretvoriti ga u ugodan prinos Bogu to za me postaje nebeska
valuta poloena u nebesku banku.

4. Kaem Ti svoj Da! Evo dolazim vriti Tvoj volju (Ps. 40, 7-9).
Prikazujem Nebeskom Ocu ono to danas ini moj ivot i stavljam mu na
raspolaganje. Taj stav prikazanja jest raspoloivost: Ti mi daje Gospodine toliko
toga! A to Ti eli od mene? To je ono to veli sv. Pavao Rimljanima:
Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim: prikaite svoja tijela za rtvu, svetu,
Bogu milu - kao svoje duhovno bogosluje. Ne suobliujte se ovomu svijetu, nego se
preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati to je volja Boja, to li
je dobro, Bogu milo, savreno.(Rim, 12, 1-2)
Ja mu darujem svoj ivot da ga preoblikuje, kako bi bolje s njime
sudjelovao u njegovom djelu stvaranja. Od jutra mu iskazujem svoju elju da
budem raspoloiv i da odgovorim konkretno na njegovu ljubav u inima svoga
dana. Siguran da je on samnom, da me prati, usuujem mu rei svoj DA ve
unaprijed i postati tako raspoloiv takoer i za nepredvieno, da primam i da
budem primljen od njega. Neka bude volja Tvoja!
Ali svoj DA izriem zajedno s Isusom. Sjedinjujem se s Njime, njegovim
Presvetim Srcem, koji se svakoga dana na naim oltarima u sv.misi prikazuje
Ocu. Zajedno s njime po njegovom Boanskom Srcu ja se prinosim Bogu i
unosim u to prikazanje sav svoj dan; sve to u proivjeti prikazujem mu u
prvom redu kao moje uzdarje zahvalnosti, a onda kao prinos za nakane na koje se
i Isus prikazao na kriu i nastavlja prikazivati na naim oltarim tj. za spasenje
svijeta. Ovom svome prikazanju mogu dati mnoge nakane a da jedna drugu ne
oslabljuje. to vie nakana imam na koje prikazujem svoja djela to je moj dar
bogatiji. Ovamo svakako pripadaju i slubene crkvene nakane Apostolata Molitve.

Kada obavljati Molitvu prikazanja ? Najprije je treba ujutro sam obaviti,

sasvim kratko svojim rijeima, drei se etiriju toaka koje smo gore spomenuli.
Moe si svatko sam svojim rijeima sastaviti ovu molitvu i potom je izrei. U
okviru aktivnosti MEP-a molitva prikazanja obavlja se na poetku sastanka
drutva, ili jednog veeg skupa, ili na logorovanju; kad god se nau zajedno
lanovi MEP-a obavljaju ovu molitvu prikazanja.
Gdje? Unutar dvorane gdje se sastaju, u kapeli, crkvi, ali isto tako i vani u
prirodi.
Tko je priprema? Svatko je u drutvu moe pripremiti. Preporua se da
voditelj sastanka unaprijed zadui po dvoje lanova da pripreme svojim rijeima

2
molitvu prikazanja i da je primijene na aktualan trenutak i dan. Molitvom
prikazanja obino poinje tjedni sastanak.
Koliko dugo treba trajati kad se obavlja zajedniki? Ovakva molitva
prikazanja kad se obavlja zajedniki treba biti kratka, tj. moe trajati od 5 do
najvie 10 minuta.
Oni koji vode molitvu prikazanja prije trebaju rei kako e se odviti. Ima
dosta slobode u prilagoivanju mjestu i vremenu. Moe se posluiti Biblijom.
Preporua se i kratki moment tiine da svatko u sebi pobudi ine prikazanja.
Moe s ukljuiti i jedna pjesma. Sve to unaprijed voditelji trebaju rei da svatko
znao program kako e se molitva odviti da se izbjegne neizvjesno ekanje kad
e svriti ili pitanje koliko e trajati itd.
Uzorak osnovnih misli Molitve Prikazanja: Gospodine Boe, zahvaljujem Ti za
sve to si mi dao. Sa svoje strane prikazujem ti danas sav svoj ivot: svoju molitvu, rad,
radosti, razonodu, svoje potekoe. Unaprijed Ti kaem svoj Da za ovaj dan jer sam
siguran da si sa mnom.
1.
BOG JE PRISUTAN
Gospodine,
pozdravljam Tebe koji si nazoan posvuda:
u ljepotama stvorenoga svijeta, u svojoj Crkvi, u Euharistiji, u mojoj dui po
milosti!
2.
ZAHVALJUJEM
Hvala Ti za sve darove koje mi daje: za ivota i zdravlje, za veliki dar katolike
vjere i pripadnost Crkvi, za tolike druge darove!
3.
PRIKAZUJEM
U jedinstvu s Isusovom rtvom na kriu, nazo-nom u svakoj sv. misi, prikazujem
ti kao dar svoj svagdanji rad i ivot, svo-je molitve i trpljenja za spasenje svijeta i
druge nakane!
4.
EVO ME!
Daj mi svjetla
da spoznam to eli od moga ivota i snage da ostvarujem Tvoju svetu volju i
onda kad moda ne bude lako.

PRIJATELJUJEM S BOGOM KROZ

MOLITVU LITURGIJA, KRUNICA,
MEDITACIJA, PSALMI
lan Euharistijskog pokreta dri u visokoj cijeni molitvu. Osim to njeguje
molitveni ivot, on nastoji stei i to vie teoretskih spoznaja o molitvi. Ovdje
donosimo osnovne pojmove o molitvi i naputke gdje se o toj temi moe nai
daljnje informacije i nastaviti produbljivati svoje znanje i molitvenu praksu.

3
 to je molitva? Moemo je nazvati i definirati na razne naine. No za lana
MEP-a ona je prijateljski razgovor s Bogom, saobraanje s njime mislima i
rijeima, boravak u njegovoj blizini i nazonosti; molitva znai ve sada se
uivljavati u ono stanje kojemu idemo u susret kad emo biti potpuno uronjeni u
Boga. Ve sada u Bogu ivimo, miemo se i jesmo premda esto toga nismo
svjesni. Nebeska zatitnica naega pokreta sv. Mala Terezija ovako je definirala
molitvu: "Za mene je molitva zanos srca, jednostavan pogled baen prema nebu,
usklik zahvalnosti i ljubavi u kunji i u radosti."
Razni naini molitve. Postoje razni naini molitve: usmena, mislena, adoracija,
meditacija, kontemplacija itd. Kad kaemo molitva, esto neki pomisle da se treba
obraati Bogu samo onda kad nam neto treba, kad nam je teko itd. Naravno to
je iskrivljena slika molitve.
Prava molitva ima etiri karakteristike: poklon, hvala, zahvala i pronja.
Molitva je u prvom redu izraz naeg poklona i tovanja Boga. Zatim je ona izraaj
nae hvale njegovoj ljubavi i dobroti, uzvienosti i njegovim vrlinama. Ona je
potom izraz nae zahvale za sve ono to primamo od njega, jer sve to imamo
dobili smo od njegove oinske ruke. Potom kao etvrto molitva je takoer i
pronja: molimo Boga za sve ono to nam je potrebno. (Kod nekih je naalost ova
etvrta toka na prvom mjestu, jer se Bogu obraaju samo onda kad im neto
treba!) Dakle poklon, hvala, zahvala i pronja jesu etiri karakteristike molitve.
Najtonije informacije o molitvi u KKC. Sigurno da emo najmjerodavnije i
najtonije upute i informacije o molitvi nai u KATEKIZMU KATOLIKE CRKVE (u
budue emo rabiti kraticu KKC). Cijeli etvrti dio Katekizma govori o molitvi:
str. 625-697 (ili brojevi 2559 do 2865). Tu nam svi biskupi svijeta (njih etiri
tisue) zajedno sa Svetim Ocem, koji su sastavili taj katekizam, najjasnije govore
to je molitva i kako je treba obavljati.
Stoga preporuamo svim lanovima MEP-a da barem u jednom, (a trebalo
bi i u vie predavanja i susreta), obrade upravo taj dio KKC.
Molitva je borba. Ova vas tvrdnja moda iznenauje. To je naslov jednog
poglavlja iz KKC, str. 663. Veoma zanimljivo. Naravno ne radi se o borbi da se
borimo s Bogom, nego s nama samima; molitva zahtijeva odreeni trud i napor
da svladamo nau inerciju, nau tjelesnost, nau lijenost, mlakost itd. Postoji i
suhoa u molitvi. I o tome kao i o drugim potekoama s kojima se ovjek
susree u molitvi govori KKC (str. 663-665).
Jo se jedna potekoa znade ee uti: da li treba moliti kad osjeamo
potrebu, kad nam je ugodno ili se treba svladati i moliti i onda kad nita ne
osjeamo? Moliti treba uvijek, bez obzira na naa osjeajna stanja. Dapae treba
znati ovo: vea je zasluga pred Bogom ona molitva koja se provodi u suhoi,
kad nam je moda teko ili dosadno, pa se ipak svladamo da molimo, kad
ustrajemo unato rastresenostima. Bog vidi na trud, na napor, i nau borbu i u
tim sluajevima stiemo veu zaslugu kod Boga. Dakle na molitvu se ovjek
treba prisiliti bez obzira osjeao li suhou ili utjehu itd. Molitva je izraz ljubavi
prema Bogu, a ljubav se dokazuje djelima i voljom a ne samo uvstvenim
stanjima. A kad uspijemo nadvladati potekoe u molitvi onda tek vidimo kako je
istinita ona divna izreka poznatog duhovnog pisca o. Laplace: "Cijena molitve je
vrijeme!" Tj. koliko vie vremena rtvuje za molitvu toliko e od nje imati

4
koristi, utjehe, radosti. Sveti Ignacije Loyolski rekao bi to na drugi nain: "Bog se
neda natkriliti u velikodunosti." Znai, to ti vie Bogu dade on e ti uzvratiti
jo vie!
Liturgijska molitva - vrhunac molitvenog ivota. Najbolji nain molitve svakako
je liturgijska molitva koja objedinjuje i usmenu i mislenu molitvu, i meditaciju i
kontemplaciju. Ovdje podrazumijevamo misal i asoslov sa svojim tekstovima i
molitvama, sudjelovanje u sv. misi i molenju asoslova. To je slubena molitva
Crkve i Bogu smo sigurno veoma dragi kad svoju molitvu sjedinjujemo s
liturgijskom molitvom Crkve. "Misal i asoslov jesu atomska energija katolike
Crkve" rekao je jednom prigodom rijeko senjski nadbiskup Josip Pavlii. Na
uzor i nebeski zatitnik Sluga Boji Ivan Merz ne samo da je sam liturgijski molio,
nego je o tome i puno pisao i preporuivao liturgijsku molitvu. Vidi knjigu PUT K
SUNCU, str. 123 do 134.
Ovih je dana iz tiska iziao ve odavno najavljivani asoslov naroda Bojega
za vjernike laike kojega najsrdanije preporuamo. lanovi MEPa mogu ga kupiti
za samo 60 kn (dok u slobodnoj prodaji stoji duplo vie tj. 120 kn).
Krunica. - Nakon liturgijske molitve sigurno da je najvanija i Gospi najdraa
molitva sv. krunice. To je Gospa tako jasno potvrdila u Lurdu kad se ukazivala s
krunicom u ruci i pratila Bernardicu na svojoj krunici dok je ona molila; time
jasno dala do znanja koliko joj je draga i vana ta molitva. Naa iskustva na
duhovnim vjebama zajednike molitve krunice, te vae izjave puno govore koliko
je krunica vrijedna. A moemo je moliti i putem kad idemo i na druge nain.
Korisno je proitati i druge knjige o molitvi. Preporuamo posebno jednu:
Henri Caffarel, KOLA MOLENJA, Zagreb, Dominikanska naklada Istina, 1979.
Naalost knjiga se vie ne moe kupiti, ali se moe pronai u bibliotekama. Od
vremena do vremena moemo vam poslati fotokopiju kojega poglavlja, kao to to
ovom prigodom inimo prilaui uz ovaj dopis uvod i prvo poglavlje knjige.

ITAM BOJU RIJE U BIBLIJI,

KATOLIKI TISAK I DUHOVNE KNJIGE
"Ne ivi ovjek samo o kruhu nego o svakoj rijei
to izlazi iz Bojih usta!" (Mt, 4,4).
Biblija sadri Boju Objavu upuenu svakom ovjeku
Kranska vjera jest objavljena religija (takve su vjere jo idovstvo i
islam). To znai da je naa vjera ODGOVOR Bogu koji nam se prvi objavio, koji je
iziao iz svoga misterija, koji nam je prvi pruio ruku i krenuo nama u susret.
Boja objava nam je zapisana u Svetom Pismu - Bibliji. Zato je Biblija sveta
knjiga za svakog kranina. Kaemo za Bibliju da je ona RIJE BOJA upuena
ovjeku; to je velika i divna istina. U Bibliji nam je zapisano sve to trebamo znati
da bismo postigli svoje vjeno spasenje: tu su sve istine o Bogu i ovjeku, o
naem odreenju i smislu naega ivota, o naoj vjenosti i kako ovdje na zemlji
ivjeti da bismo zasluili vjeni ivot. Biblija je pismo nebeskog Oca upueno

5
svojoj djeci koja jo putuju ovom zemljom kako bi sa sigurnou znali put i doli
sretno k Njemu u zagrljaj.
Budui da je u Bibliji zapisana Boja Objava stoga se dijelovi Biblije uvijek
itaju kod svake svete mise i to u njezinu prvom dijelu koji se zove Sluba itanja;
na koncu svakog itanja kae se "Rije je Gospodnja" na to svi odgovorimo
"Bogu hvala" za njegov veliki dar objave i svjetlo istine koju nam je uputio preko
svoje Rijei.
Stari i Novi Zavjet
Vrhunac Boje objave je sam Isus Krist. Zato je i Novi Zavjet koji sav govori
o njemu i vrhunac Biblije. Rije "Zavjet" jest starohrvatska rije koja znai SAVEZ.
Dakle Stari Zavjet govori o Starom Savezu to ga je Bog sklopio s izraelskim
narodom preko Mojsija. Novi Zavjet govori o Novom Savezu to ga je Isus Krist
na kriu sklopio u svojoj krvi sa cijelim ovjeanstvom. Oba Zavjeta su usko
meusobno povezana. Stari Zavjet jest priprema za Novi Zavjet; on je sa svojom
stvarnou, svojim dogaajima i proroanstvima sav usmjeren prema Novom
Zavjetu. Sadri u sebi po svojim simbolima, tipologiji, povijesnim zbivanjima i
dogaanjima one stvarnosti koje e se ostvariti u Isusu Kristu na duhovnom
planu. (Npr: egipatsko ropstvo izraelskog naroda, osloboenje, izlazak, savez na
Sinaju, deset zapovijedi, ulazak u obeanu zemlju sve to navijeta Isusovo
osloboenje ovjeanstva od ropstva grijeha, savez u njegovoj krvi na Kalvariji i
ulazak u vjeno, duhovno Kraljevstvo.) Sveti Augustin je lijepo rekao: "Novum
testamentum in vetere latet, vetus in novo patet." Novi Zavjet je u Starom skriven,
a Stari zavjet u novom je otkriven, oitovan.
Biblija - izvor ive vode
Dakle Biblija je knjiga nad knjigama u kojoj nam Bog najizravnije govori.
Premda su je sastavljali ljudi u rasponu od po prilici tisuu godina, svi su oni bili
nadahnuti i voeni Duhom Bojim da napiu ono to Bog eli za nae spasenje.
Crkveni oci i duhovni pisci izrekli su veoma lijepih misli o Bibliji od kojih
navodima samo neke: "Biblija je izvor ive vode. itajui je, pijemo na izvoru
boanske spoznaje. Sveto Pismo je Kristov stol na kojem se hranimo."
Nabaviti si vlastitu Bibliju
Svakom lanu MEP-a od svih knjiga Biblija treba biti na prvom mjestu.
Stoga si treba najprije nabaviti svoju vlastitu osobnu Bibliju, koja uvijek treba biti
na dohvat ruke i s kojom e prijateljevati svakoga dana.
itati Bibliju svaki dan
Svaki lan treba uzeti Bibliju (ili samo Novi Zavjet ako mu je zgodnije) u
ruke svakoga dana i proitati barem neto iz nje. Ako nema vremena due se
zadravati u itanju neka otvori Bibliju nasumce i proita na to najprije naie i
uvijek e nai duhovne hrane.
Proitati itanja iz dnevne mise
Posebno se preporua sljedee: Svaki lan MEP-a treba se potruditi da
svaki dan proita one izvatke iz Svetog Pisma koji se toga dana itaju kod sv.
mise. Ti su dijelovi posebno vrijedni i stavljeni vjernicima kao duhovna hrana na
razmiljanje. Ti dijelovi Biblije itaju se po cijelom svijetu svaki dan u svim
katolikim crkvama u kojima se slui sveta misa. I sam Papa ih svaki dan proita i
o njima razmilja. Popis tih itanja dobiju se u sredinjici MEP-a.

6
Jednom proitati cijelu Bibliju
Svaki lan trebao bi se potruditi da proita cijelu Bibliju. Najbolje je poeti s
Novim Zavjetom potom prijei na Stari Zavjet. Ali nije ju dovoljno proitati da
mogu rei da sam je proitao od korice do korice. Kolikogod Bibliju itali uvijek
emo u njoj nai neto novo, jer ona je Boja Rije upuena ovjeku a Boja
Rije je neiscrpiva.
Potekoe u itanju Biblije
Pojedini dijelovi Biblije, napose iz Staroga Zavjeta nisu lako razumljivi, ima
nejasnih mjesta koja ostavljaju dosta pitanja. Za bolje razumijevanje Biblije
veoma je korisno da se posluimo knjigama koje nas uvode u razumijevanje
svetoga teksta, komentare i drugo. U samoj Bibliji na kraju doneseni su uvodi u
pojedine dijelove Biblije pa je veoma korisno da ih se najprije proita prije nego
se krene u itanje Biblije. Tako e se imati jasnija slika kada je koja knjiga Biblije
nastala, s kojim ciljem, kome je bila namijenjena itd. Opirniji komentari Biblije
nalaze se posebno objavljeni u knjigama oca Celestina Tomia koji je komentirao
gotovo sve knjige Biblije. Za svoje potekoe kod itanja Biblije, ako se nema
vremena traiti po knjigama, najbolje se obratiti vjerouitelju ili sveeniku i pitati
razjanjenje.
Proitati "Dei Verbum" 2.vat.sabora
Za jo bolje razumijevanje Biblije veoma korisno e biti da svaki lan MEP-
a, posebno stariji, proitaju dokument 2. Vatikanskog sabora "Dei Verbum" (Boja
Rije) koji upravo govori o stvarnosti Boje Objave koja nam je zapisana u
Svetom Pismu i objanjava detaljnije pojam Boje Objave i Svetoga Pisma.
Duhovne knjige i katoliki tisak
to je reeno za Bibliju vai takoer i za kransku literaturu. Danas
ivimo u tzv. civilizaciji slike kada je pisana rije naalost u drugom planu. Ljudi
malo itaju i tako proputaju mnoge korisne stvari. TV i film su za mnoge postali
jedini izvori informacija. Meutim pisana rije ima svoju veliku snagu. Postoje
brojne duhovne knjige, katoliki asopisi koji nam govore o aktualnim temama,
gdje nalazimo razraene one teme koje su u Bibliji samo spomenute. U duhovnim
knjigama nadalje imamo brojna svjedoanstva vjernika krana koji su
nadahnuti Biblijom ivjeli po njoj i ostvarili brojna dobra djela. Biblija je utjecala i
na ljude izvan kranstva. Npr. otac dananje Indije Mahatma Gandi bio je upravo
nadahnut Isusovim govorom na gori i slijedei naela nenasilja koja su tu
navedena, proizveo je revoluciju bez krvi oslobodivi svoju domovinu od
engleskog kolonijalizma. Preporua se da svako drutvo MEP-a organizira svoju
vlastitu biblioteku.
Uz duhovne knjige treba napose naglasiti vanost itanja katolikog tiska
kojega ima mnogo i raznih vrsta. Nastojati treba biti u tijeku to se zbiva i to se
dogaa u Katolikoj Crkvi kao i u domovinskoj Crkvi. Glas Koncila u tome smislu
donosi najvie informacija. Preporua se napose itanje katolikih listova za
mlade (Mak, MI, Pogled itd.).

7
 ISTOU SVOJE DUE UVAM I ODRAVAM KROZ
REDOVITU SVETU ISPOVIJED
"I doe k njemu neki gubavac, klekne i zamoli: "Ako hoe, moe
me oistiti!" Isus ganut prui ruku, dotae ga se pa e mu: 'Hou, budi
ist!' I odmah nesta s njega gube i oisti se." (Mk, 1,40-42)
Na Uskrs Isus ustanovljuje sv. ispovijed kao prvi dar uskrsnua
Prve Isusove rijei nakon uskrsnua koje je uputio apostolima kad im se
ukazao na Uskrs naveer bile su: "Mir vama. Primite Duha Svetoga; kojima
oprostite grijehe bit e oproteni kojima zadrite bit e zadrani." (Iv 20, 21-23).
To je prvi dar Krista uskrsloga nakon to je svojim kriem i uskrsnuem
izvojevao pobjedu nad zlom, grijehom i smru. Opratanje grijeha zbiva se
snagom Duha Svetoga kojega je Isus poslao. Na sam dan uskrsnua naveer kad
se ukazao apostolima i izrekao te rijei, Isus je formalno ustanovio sakrament sv.
ispovijedi i predao vlast apostolima i njihovim nasljednicima da u ime Njegovo
pomiruju ljude s Bogom po sv. ispovijedi.
Ispovijed - kupaonica due
Sv. ispovijed, ili sakrament pomirenja ovjeka vjernika s Bogom
jestveliki dar Boje dobrote. Znajui slabost nae naravi da uvijek i uvijek
padamo,Bog nam omoguuje da se kroz sv. ispovijed uvijek i uvijek ponovno
podignemo.
Sv. ispovijedmoemo usporediti sa kupaonicom. Za nae tijelo svaki dan
nam je potrebnakupaonica da se ujutro i naveer umijemo, temeljitije operemo
ako se zaprljamoradei itd. Ova tjelesna potreba ima odreenu slinost s naim
duhovnim ivotom.Kao krani trebamo od vremena do vremena nau duu
oprati, umiti, oistiti.Hodajui cestama ovoga ivota koje su u moralnom smislu
esto puta blatne,nehotice i ne elei uprljamo se. Stoga evo sv. ispovijedi gdje
svoju duu opetdovodimo u red, u sklad s Bojom voljom, u stanje pomirenja s
Bogom.
Uvjeti za dobri ispovijed: 5 P
Da bismo dobro obavili ispovijed treba ispuniti pet uvjeta koji
suslikovito izraeni sa pet rijei koje poinju slovom "p" (5 P): promisliti(ispit
savjesti), priznati (ispovijeda pred sveenikom), pokajati se, pokoruizmoliti,
popraviti se.
Za ispovijedje veoma vano da si dobro ispitamo savjest, a prije toga da
dobro znademo toje grijeh. Stoga se treba posluiti raznim ispitima savjesti koji
se nalaze umolitvenicima i drugdje, gdje je to opirno oznaeno.
Uvijek treba imati na umu: Grijeh obeaje mnogo, daje malo, oduzima sve!
Ovo posebno vai za grijehe bludnosti protiv sv. istoe.
Radost iste savjesti
Svatko je to morao ve iskusiti kad ide na sv. ispovijed kako se nakon nje
osjea rastereen, kako u dubini due osjea mir, upravo eksperimentalno se
doivljava Boju prisutnost. Kad imamo istu savjest onda je i molitva daleko
ljepa i laka. Imamo osjeaj da nas Bog uje, da nema zapreka izmeu mene i
Boga, da je sve sunano, kao sunani dan bez oblaka, kao da na obzoru moje

8
due sjaji Boje sunce dobrote i ljubavi te grije moju duu. Takvo raspoloenje
ima ovjek nakon sv. ispovijedi.
Mjesena sv. ispovijed
Svaki lan MEP dri u visokoj cijeni sv. ispovijed. Minimum jedanput
mjeseno treba se ispovijedati, obino poetkom mjeseca oko prvog petka, kako
bi svoju duu drao u to iem stanju, ali i ee ako ustreba. Nezamislivo je
za lana MEP-a da se ispovijeda rijetko. Mjesena sv. ispovijed je apsolutno
vano sredstvo za napredak u duhovnom ivotu i za rast u svetosti. Tko ima istu
savjest i pomiren je s Bogom zrai istoom, radou i veseljem to ga vanjski
svijet nema i ne moe dati, a ostali to primjeuju na njegovom licu i vanjtini.
Iako se ispovijedam uvijek sam isti?!
ee ujemo ovakav prigovor: evo, ja idem redovito na ispovijed i ne
primijetim nikakvog napretka, uvijek sam isti, uvijek jedno te isto govorim na
ispovijedi. Odgovor na ovu potekou je veoma jednostavan: kakav bi tek bio kad
ne bi dolazio na ispovijed?! Tek onda bi kola poela ii nizbrdo!!! Ovako barem
dri duu na uzdi da ne srlja u zlo, da se ne strovaljuje u propast.
Ipak tko redovno i ustrajno ide na sv. ispovijed nakon odreenog vremena
primijetit e napredak. Kroz estu ispovijed ovjek se malo pomalo rjeava
veih grijeha i nastavlja borbu s manjim nesavrenostima.
Ispovijed olakava borbu protiv zla
U svakom sluaju sv. ispovijed je uz sv. priest najjae sredstvo da se
borimo protiv zla u sebi i oko sebe. Pozivamo svakoga tko ovo ita da se malo
prisjeti svoga iskustva nakon ispovijedi: ima se vie snage i jakosti za opirati se
zlu, za svladavanje raznih vrsta napasti, napose onih protiv sv. istoe; ispovijed
upravo osjetno ulijeva snagu i imunitet te zlo postaje jednostavno odvratno, ne
privlai ga vie kao to ga je moda privlailo kad se ivi u grenom stanju.
(Usporedba sa prainom i suncem). Sv. sakrament pomirenja je kao jedno
cijepljenje, kao da nam se ulijeva protuotrov protiv sklonosti za grijeh.
Molitva odrjeenja
Dobro je da znademo to sveenik moli kad daje odrjeenje. Obino to
moli potiho, a vjernik je zauzet kajanjem pa ne uje te divne rijei u kojima je
sadrana sva teologija i svi elementi naega pomirenja. Evo te molitve:
Bog milosrdni Otac pomirio je sa sobom svijet smru i uskrsnuem svoga
Sina i izlio je Duha Svetoga za oprotenje grijeha. Neka ti po sluenju Crkve On
udijeli oprotenje i mir. I ja te odrjeujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina i Duha
Svetoga.
to je najdragocjenije na svijetu?!
Autor ovih redaka eli s vama koji ovo itate podijeliti jedno iskustvo,
doivljaj, koji je doivio est mjeseci nakon to je bio zareen za sveenika.
Posjetio je bio u Karlovcu dr. Antuna Matasovia, poznatog naeg javnog
radnika, katolika intelektualca, sveuilinog profesora, katolikog pisca, oca
brojne obitelji (dvanaestero djece). Bilo je to 1972. godine u zimi. Dr. Matasovi je
tada bio ve u mirovini. Razgovor se kretao oko sluge Bojega Ivana Merza
kojega je dr. Matasovi poznavao, a o kojemu je pisac ovih redaka skupljao
podatke. U jednom momentu dr. Matasovi prekine razgovor i upita: "Da li znate
to je najdragocjenije na svijetu?" Sveenik je poeo razmiljati Meutim dr.

9
Matasovi ga prekine i ree: "Ne trebate se truditi, ja u vam rei.
Najdragocjenije na svijetu - to je sveenika ruka. Ona nas odrjeuje od grijeha i
ona nam daje Isusa Krista." - Sveenik je ostao bez rijei. ovjek, laik, koji je u
svome ivotu postigao uspjeh u svakom pogledu, ostvario veliku karijeru, na
koncu svoga ivota ovako razmilja! Nije bilo drugoga nego s divljenjem
zapamtiti te rijei i zahvaliti mu na tako lijepoj izjavi koja mu je, vidjelo se, izila iz
srca, iz osobnog uvjerenja. I kad su se opratali dr. Matasovi sa svojim tapom
doprati toga mladog sveenika do vratiju i uze njegovu ruku i poljubi je! Za tog
mladog sveenika bio to jo jedan "ok" u pozitivnom smislu. On koji bi mu po
dobi mogao biti ne samo otac, nego i djed, ovakvu ast iskazuje sveeniku i
njegovojs ruci u kojoj je poljubio Kristovu ruku!!! - Taj je sveenik to dobro
upamtio, i sjeat e se toga cijeloga ivota! Uvjeren je meutim bio da mu je taj
doivljaj omoguio sluga Boji Ivan Merz i shvatio je to kao njegov nebeski dar
za svoje reenje koji je poslao preko svoga prijatelja dr. Matasovia.
Svaka sveenika ruka jest produena ruka Kristova koja nas pomiruje s
Ocem i preko koje Krist dolazi u nae due.

SVOGA NAJBOLJEG PRIJATELJA, ISUSA ESTO

PRIMAM U SV. PRIESTI SUDJELUJUI NA
NEDJELJNOM EUHARISTIJSKOM SLAVLJU
"Ja sam kruh ivi koji je s neba siao. Tko bude jeo od ovoga
kruha, ivjet e uvijeke. Kruh koji u ja dati tijelo je moje za ivot svijeta.
Tko blaguje tijelo moje ja u ga uskrisiti u posljednji dan." (Iv, 6, 51 i 54)
Slaviti i ivjeti Euharistiju
Euharistijski pokret nosi divan naziv po sredinjoj stvarnosti nae vjere -
Euharistiji koja je "izvor i vrhunac svega kranskog ivota" kako kae
2.vat.sabor. (LG 11). Naziv pokretu dao je sam Kristov Namjesnik Papa Ivan XXIII.
jo 1960. Od tada lanovi pokreta nastoje usredotoiti svoju pozornost i svoj
duhovni ivot prema toj temeljnoj stvarnosti nae vjere oko koje se sve kree.
"Slaviti i ivjeti Euharistiju" jesu dvije temeljne ideje Euharistijskog pokreta. A
trea koja slijedi iz gornjih dviju ideja glasi: "Kao to je Isus postao kruh za nas,
tako i mi trebamo postajati kruh za druge."
Euharistija nije samo tu da Isusa primamo u sv. Priesti ili da mu se
klanjamo u adoraciji. Euharistija znai: kao to je Isus doao k meni u moje srce,
tako sada trebam ja ii k njemu u njegovo srce, a taj put vodi samo kroz blinjega.
Isus je svojom ljubavlju usreio mene; stoga i ja trebam usreivati druge svojom
ljubavlju.
Euharistija znai "zahvaljivanje"
Da bismo mogli bolje shvatiti to je to Euharistija treba si svaki lan MEPa
stei teoretsko vjersko znanje o Euharistiji. Treba se potruditi doznati to naa

10
katolika vjera govori o Euharistiji, to nam nalae za vjerovanje. Najtonije
podatke o tome nai emo u Katekizmu katolike Crkve na str. 348-370.
Najprije sama rije Euharistija dolazi nam od grke rijei "euharistein" to
znai zahvaljivati. Po Isusu i zajedno s njime mi zahvaljujemo Ocu za tolike
njegove darove i dobroinstva, za sve to nam je darovao, za darove naravi tj.
ovoga ivota, a onda za darove milosti i nadnaravnog ivot, te za obeani vjeni
ivot i blaenstvo.
Krist i njegova rtva
nazoni u Euharistiji
Euharistija, sv. Priest jest sakrament u kojem je sadrano sve bogatstvo
katolike vjere. Ona je stalna nazonost Isusova meu nama. Po Euharistiji
postaje meu nama nazona i njegova presveta rtva koju je za nas prikazao
Bogu na kriu. Kad sudjelujemo u sv. misi to je isto kao da za vrijeme tih pola sata
(ili koliko ve traje sv. misa) preskoimo vrijeme i vraamo se dvije tisue godina
unazad i zajedno s blaenom Gospom i sv. Ivanom stojimo na Kalvariji podno
Isusova kria i sudjelujemo u njegovu rtvovanju i umiranju na kriu. Tolika je
vrijednost sv. mise. Dakle kad smo kod sv. Mise mi smo na Kalvariji i sudjelujemo
u Isusovoj rtvi.
Deset vidova Euharistije
Deset raznih dimenzija i vidova Euharistije izvrsno nam prikazuje dokument
koji je bio pripremljen za Meunarodni euharistijski kongres odran u Lurdu
1981.g. Dokument nosi naziv "Euharistija - Isus Krist, razlomljeni kruh za novi
svijet." (Knjiga se moe posuditi u sredinjici MEP-a.) Evo tih naziva to je sve
Euharistija: 1.Okup, 2. Rije, 3. Zahvalnica, 4. Spomen in, 5. Osloboenje, 6.
Savez, 7. Zaziv Duha, 8. Nazonost, 9. Priest - zajednitvo, 10. Poslanje - Misija.
Jedina radost i utjeha
na kraju naeg ivota
Na kraju naega ivota, kad nam nitko vie ne bude mogao pomoi, kad
nas svi ostave, dignu ruke od nas, kad nam uz najbolju volju niti lijenici ne budu
mogli pomoi, a rodbina kad bude bespomono stajala uz na samrtni krevet
nemona da nam u bilo emu pomogne, tada e jedina naa utjeha i radost biti
Isus u sv. Priesti koju e nam donijeti sveenik. Stoga ako e to u tim presudnim
asovima biti jedina naa utjeha i radost i sve bogatstvo i blago, zato onda da se
ve sada u ivotu tako ne ponaamo i ne odnosimo prema presv. Euharistiji?!
Neka nam ona bude stvarno prva naa radost i ljubav u ivotu i na ovoj zemlji,
kako to je to bila za naeg velikog prijatelje i ljubitelja Euharistije slugu Bojega
Ivana Merza.
Adoracija - klanjanje pred
Presv. Sakramentom
Osim sudjelovanja na svetoj Misi i primanja sv. Priesti ima jo jedan oblik
tovanja Presv. Euharistije a to je adoracija ili klanjanje pred Presvetim
Sakramentom. Adoracija moe biti privatna ili javna. esto puta u crkvama bude
izloen Presveti sakrament Euharistije na javno klanjanje. Tako na primjer u
Osijeku u svetitu Srca Isusova Presv. Sakrament je izloen svake subote navee,
u etvrtak uoi prvoga petka u okviru sv. ure, potom svakog 15. u mjesecu kao
izraz zadovoljtine Isusu za grijehe psovke. Osim ovog javnog aenja Presv.

11
Euharistije lanovima MEP-a posebno se preporua osobna, privatna adoracija
koja se sastoji u ovome: treba si svatko odrediti tijekom tjedna jedno vrijeme
kada e osobno poi u bilo koju crkvu kad ima najmanje svijeta da se pokloni
Isusu koji stanuje u Svetohranitu (kraj kojeg gori crveno svjetlo kao znak da je
nazoan); i neka provede u njegovom drutvu odreeno vrijeme. To moe biti
etvrt sata, pola sata ili vie. Takve adoracije posebno su vrijedne za osobni
molitveni ivot, a mogu se spojiti i sa meditacijom. Posebno se svraa pozornost
lanovima MEP-a kad prolaze pokraj bilo koje crkve neka svrate u nju i neka
pozdrave Isusa i poklone mu se.
Primjer euharistijskog ivota
Ivana Merza
Svakom lanu MEP-a posebno preporuamo da proita kako je Ivan Merz
shvaao i doivljavao Euharistiju, kako se prema njoj odnosio i kako je ivio
dubokim euharistijskim ivotom. Posebno su zanimljivi oni dijelovi iz njegova
dnevnika u kojima je opisao svoje mistine doivljaje u svezi Euharistije. Bog mu
je dao da na osjetan nain doivi ljepotu otajstva Euharistije i Kristovu nazonost.
Podatke o tome nai ete u knjigama "Put k suncu" i "Plamen za visinama". Ivan
Merz nam je ostavio divne zapise i misli o Euharistiji koja je bila sredite njegova
ivota. Posljednjih godina svoga ivota svakodnevno je bio na sv. misi i primao je
Isusa u sv. Priesti i veoma je esto adorirao.

PREPOZNAJEM ISUSA U BLINJEMU SJEAJUI SE

EVANELJA NA PET PRSTIJU: "TI SI TO MENI
UINIO!"
"Tko ne ljubi svojega brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne
moe ljubiti. I ovu zapovijed imamo od njega: Tko ljubi Boga, da ljubi i
brata svoga." (1 Iv 4, 20-21).
Evanelje na pet prstiju jedne ruke
Kada se 1985.g. slavila meunarodna godina mladih oko pet stotina
hrvatske mladei koji su sudjelovali na proslavi imali su susret i s Majkom
Terezijom u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Tom je prigodom Majka Terezija
govorei o svome radu za siromahe u Indiji i po svijetu ohrabrila prisutne mlade
da se i oni vie angairaju u ljubavi prema blinjemu. Slikovito se bila izrazila
ovim rijeima: "Evo, cijelo Evanelje moe stati na pet prstiju jedne ruke. Isus je
rekao togod smo uinili jednom od onih koji trpe, "you did it to me" - ti si to
meni uinio! Svaka od ovih rijei stane na jedan prst i evo cijelog Evanelja samo
na jednoj ruci!
Ljubav k Bogu i blinjemu - vrhunac Evanelja
Dvije temeljne zapovijedi u kranskoj vjeri jesu ljubav prema Bogu i
ljubav prema blinjemu. Bile su prisutne ve u Starom Zavjetu ali odijeljeno. Isus
ih je spojio, povezao i izjednaio, uinio ih je neodjeljivima. Rekao je: "Ljubi Boga

12
svoga svim svojim srcem". Potom je nadodao: A ova je ovoj jednaka: " Ljubi
blinjega svoga kao sebe samoga."
Vjera bez djela je mrtva
Apostol sv. Jakov u svojoj poslanici daje nam veoma zanimljivo
razmiljanje o dobrim djelima: "to koristi, brao moja, ako tko rekne da ima
vjeru, a djela nema? Moe li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra bez odijela
i hrane svagdanje pa im tkogod od vas rekne: "Hajdete u miru, grijte se i sitite", a
ne dadnete im to je potrebno za tijelo, koja korist? Tako i vjera: ako nema djela,
mrtva je u sebi. Inae, mogao bi tko rei: "Ti ima vjeru, a ja imam djela. Pokai
mi svoju vjeru bez djela, a ja u tebi djelima pokazati svoju vjeru. Jer kao to
je tijelo bez duha mrtvo tako je i vjera bez djela mrtva. (Jak, 2, 14-18 i 22)

Vrijednost udoviina novia

Naravno da lan MEPa ne moe initi velike stvari gledajui ljudskim
oima jer je redovito uenik ili student ili mladi radnik, jo ovisan o roditeljima i
drugima koji ga koluju. Ali nastojat e ne propustiti da uini dobro blinjemu i u
onim malim stvarima. Sjetimo se samo one udovice iz Evanelja koju je Isus
pohvalio da je dala najvie, tj. vie od sviju koji su davali svoje darove u hram,
premda je dala samo dva novia (to bi bile danas nae dvije lipe). Dala je od
srca i sve to je imala i pred Bogom je to bila velika zasluga. Tako i lanovi MEP-a
ako se koji puta odreknu sladoleda, slatkia ili ega drugoga to vole i to su
utedjeli, mogu darovati za misije, ili za karitas ili za gladne u svijetu; time su
uinili veliku stvar pred Bogom. Ima puno naina kako moemo pomoi
blinjemu.
Tjelesna i duhovna djela milosra
Osim tjelesnih djela milosra postoje i duhovna djela milosra koja isto
tako imaju vrijednost i vanost jer ovjek nema samo tijelo nego ima i duu koja
je esto puta gladna i edna, i trpi i pati na jedan ili na drugi nain.
Prisjetimo se najprije SEDAM TJELESNIH DJELA MILOSRA: Gladna
nahraniti, edna napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamniena
pohoditi, izbjeglice i prognanike pomagati, mrtva pokopati.
A SEDAM DUHOVNIH DJELA MILOSRA glase: Dvoumna savjetovati,
neuka pouiti, grjenika pokarati, alosna i nevoljan utjeiti, uvredu oprostiti,
nepravdu strpljivo podnositi, za ive i mrtve Boga moliti.
Pretvarati male stvari u nebesku valutu
lanovi MEPa mogu se posebno angairati na podruju duhovnih djela
milosra jer esto puta za tjelesna djela milosra nemaju ni sredstava ni
mogunosti. Ali na duhovnom podruju milosre se isto tako moe u velikoj
mjeri iskazati. Na primjer asne sestre u kontemplativnim samostanima kao
sestre Karmelianke, ine jedino duhovna djela milosra a kroz njih ine velike
stvari. Sjetimo se nae druge zatitnice, sv. Male Terezije koja nije izala iz svoga
Karmela u kojem je proivjela devet godina postigavi svetost i to vrei sve one
male sitne stvari svoga svakodnevnog ivota, inei one male usluge i dobra
djela svojim susestrama s kojima je ivjela u samostanu. Nikakve velike stvari
nego kroz male stvari postigla je svetost jer sve to je inila inila je iz ljubavi
prema Bogu. Prvo naelo MEP-a, dnevno prikazanje nam u tome veoma mnogo

13
pomae i posvjeuje nam da male stvari moemo pretvoriti u vrijednost pred
Bogom, u pravu nebesku valutu koju polaemo u nebesku banku, gdje emo je
nai s velikim kamatama.
Izgubljeni i dobiveni dani
Sluga Boji Ivan Merz vrio je veliku ljubav prema blinjemu i to u prvom
redu na podruju duhovnih djela milosra, tj. kranskog odgoja mladei u
katolikim organizacijama (neuka pouiti!). Meutim kad god mu se pruila
mogunost inio je i tjelesna djela milosra. Tako je npr. 10% od svoje plae
svakoga mjeseca izdvajao za sirotinju i za karitativne svrhe. Jednom prigodom
cijeli je dan potroio pribavljajui dokumente jednoj uiteljici samo da bi mogla i
ona poi na hodoae u Lurd (jer se u zadnji as jedno mjesto bilo oslobodilo).
Kad je naveer sve bilo sreeno ona mu zahvali i poali ga to je, eto, zbog nje
izgubio cijeli dan. Merz joj odgovori: "A tako vi mislite. Ja pak smatram da nisam
nita izgubio nego samo dobio. Dan to ga ovjek posveti drugome nije nipoto
gubitak ve dobitak. Dani u kojima ne uinimo nita za druge, ve samo za se, to
su izgubljeni dani."

IZGRAUJEM SVOJ KARAKTER, SVLADAVAM ZLO

U SEBI I OKO SEBE, NADVLADAVAM NAPASTI NA
GRIJEH, VRIM BOJE I CRKVENE ZAPOVIJEDI,
TEIM ZA SVETOU
"Stoga, tko god slua ove moje rijei i izvrava ih, bit e kao mudar
ovjek koji sagradi kuu na stijeni. Zapljuti kia, navale bujice, duhnu
vjetrovi i srue se na tu kuu, ali ona ne pada. Jer - utemeljena je na
stijeni. Naprotiv, tko god slua ove moje rijei, a ne vri ih, bit e kao
lud ovjek koji sagradi kuu na pijesku. Zapljuti kia, navale bujice,
duhnu vjetrovi i srue se na tu kuu i ona se srui. I bijae ruevina
velika." (Mt, 7, 24-27)
Zato smo na svijetu?
Zato ivimo na svijetu? Ovo pitanje svaki si ovjek postavlja tijekom
svoga rasta i dozrijevanja. Da naemo odgovor na ovo pitanje ne trebamo lutati
da ga naemo. Katolika vjera daje nam jedini mogui i jedini zadovoljavajui
odgovor: Na svijetu smo zato da Boga spoznamo tujemo i ljubimo i tako se
pripremimo odnosno zasluimo ui u onaj drugi, vjeni bolji ivot koji Bog
obeaje onima koji ive po njegovoj svetoj Volji.
to je Volja Boja?
VOLJA BOJA - toliko puta smo uli te rijei. to to znai Volja Boja? Kad
me je Bog pozvao u postojanje, stvorio me je kao slobodno bie a ne kao roba,
stroj ili automat. No kad me je stvorio, stvorio me je s odreenim razlogom,
ciljem. Konani cilj jest doi k Njemu u zajednitvo ljubavi. Ali dok doem k

14
njemu ja moram odivjeti i proivjeti ovaj zemaljski ivot i to onako kako on
sugerira, predlae jer je to najsigurnije da dobro iskoristim i upotrijebim ovaj
zemaljski ivot. Stoga se moram pitati: ako me je Bog stvorio za sebe da jednom
doem k njemu da me usrei svojom ljubavlju za cijelu vjenost, kako eli da je
putujem ovom zemljom da k njemu doem, kojim putem da idem, kako da se
koristim tim dragocjenim darom to mi je dao tj. svojom slobodom. Da li je
sloboda tu da radim to hou, ili ona ima vii smisao i cilj?
Zamislimo si ovakav prizor! Tek to me je Bog pozvao iz nitavila u
postojanje zapoinje sa mnom ovakav razgovor:
Bog: Evo darovao sam Ti ivot i moja je elja da ivi i jednoga dana da
doe k meni u vjenost i da bude uvijek sretan, sjedinjen u ljubavi sa mnom. Da
li eli biti sretan cijelu vjenost?
Ja: Svakako dobri Oe! A kako mogu to postii, jer ivot na zemlji koji mi
daje jest dug. Treba proi dosta godina da se najprije osposobim za neko
zvanje, pa onda da doem k Tebi. Stoga reci mi koji je najsigurniji put da ne
promaim cilj, da sretno stignem u kuu Oevu?
Bog: Vidi, iz ovog Tvoga pitanja imam dojam da moda nisi dobro proitao
u Evanelju onu zgodu susreta moga Sina Isusa s onim bogatim mladiem koji
ga je upitao "to mi je initi da zadobijem ivot vjeni".
Ja: Ah, da, sjeam se. Isus mu je rekao da treba drati zapovijedi Boje i
ivjeti po njima, na to je mladi rekao da je to sve drao od svoje mladosti.
Bog: Tono, dobro si se sjetio. A moj ga je Sin onda pozvao na jedan
herojski in; pozvao ga je da uini korak dalje, da poe putem svetosti,
savrenosti, da si osigura veliko blago na nebu. Ali jedan je uvjet bio za to: da
ostavi ovozemaljska bogatstva koja je posjedovao, da oslobodi srce od ovisnosti
ovoj zemlji i da svoje srce pokloni Srcu moga Sina, jer e tada u stvari ve na
zemlji zapoeti ivjeti svoj raj, svoju vjenost. I jo k tome njegovo bogatstvo
nee time propasti to bi ga se odrekao, nego e imati blago na nebu, kako mu
ree moj Sin.
Ja: Da, naalost, mladi onoga asa nije dao pozitivan odgovor. Okrenuo
se i otiao je alostan jer je bio veoma bogat, nije smogao snage ni hrabrosti da
postane slobodan od navezanosti na ovozemaljtinu.
Svakome od nas Isus upuuje ove rijei:
Ako eli biti savren...
lanovi MEPa ne zadovoljavaju se samo da kao krani ivotare na ovome
svijetu, da lutaju tamo i amo. Njima je ponueno da se uspinju na goru
kranske svetosti i savrenosti. Taj uspon na goru svetosti ukljuuje tri stadija:
put ienja, put prosvjetljenja i put sjedinjenja.
Put ienja je prvi stadij. Radi se o odupiranju grijehu i napastima koje
ovjeka navode na grijeh. Bitka protiv grijeha je uvijek jedna prava borba i tu
treba snage, volje, hrabrosti. lan MEPa uvijek e se sjetiti one Isusove rijei iz
Gecemanija: Bdijte i molite da ne padnete u napast. Iz fizike znademo za zakon
spojenih posuda. Kad u jednu posudu lijevamo vodu, razina vode se automatski
die i u ostalim posudama. Isto je tako u duhovnom ivotu. Kad se molimo,
primamo sakramente dobivamo snagu da se lake odupiremo zlu i rastemo u

15
kranskim vrlinama. Put ienja znai osloboditi se najprije robovanja
grijesima i grjenim navikama.
Put prosvijetljenja slijedi nakon osloboenja od grijeha. To je lagani uspon
prema gori savrenosti, usporeen sa lijepim putom koji se uspinje kroz umu,
proplanke i lijepe krajolike. Na putu prosvijetljenja lan MEPa s radou ita
Bibliju i duhovne knjige gdje nalazi puno poticaja, ideja i sugestija kako
napredovati prema svetosti. Ali nije dovoljno samo itati lijepe duhovne knjige i u
njima uivati. Ovo naelo ukljuuje, kako je i reeno, osoban napor, trud i
nastojanje da si lan Mepa stvara odluke za duhovni ivot, da nastoji uklanjati iz
svoga ivota razne pogreke, loe sklonosti i navike te sticati vrline i kreposti.
Najbolje e nam to pokazati jedan primjer i to primjer Ivana Merza naega
nebeskog zatitnika i uzora koji se ozbiljno trudio u tom usponu prema
kranskoj svetosti. Dovoljno je proitati njegove odluke, pravila ivota koja je
sastavio jo na fronti za vrijeme rata i onda ih usavravao u Parizu i Zagrebu. Tu
se ovjek divi kako ga je Boja milost poticala, privlaila, a on joj se hrabro,
spremno i veselo odazivao, svladavajui svoje loe sklonosti i usavravajui se
u dobrim navikama i vrlinama. Njegove odluke objavljene su u njegovoj najnovijoj
knjiici Plamen za visinama. Svaki lan Mepa treba ih poznavati, dobro prouiti i
po uzoru na njih u svojim prilikama sastaviti svoje vlastito pravilo ivota.
Put sjedinjenja dolazi na kraju kad smo svoju duu oistili, prosvijetlili
onda je Bog u svojom ljubavlju potpuno ispunja i usreuje nau duu.
Osim uzora Ivana Merza za sticanje karaktera, korisno je proitati jo druge
knjige kao npr. Karakter od Tihomira Totha.

NA PREDBRANU I BRANU LJUBAV GLEDAM

OIMA BOGA KOJI JE NJEZIN IZVOR I STVORITELJ I
KOJI ELI DA KROZ ISTOU LJUBAVI DOEM DO
IVOTNE SREE
"Blago istima srcem: oni e Boga gledati!" (Mt, 5,8)
Svijet govori: "Jedi, pij i uivaj!"
ivimo u jednom svijetu gdje sve ide za tim da si ovjek stvara raj i uspjeh
ovdje na zemlji. to bolji posao, to vea zarada po mogunosti bez puno truda i
napora, to vie novca, to bolja i vea proizvodnja, to vie turista na nau
obalu na kojima moemo to vie zaraditi, dakle to bre i bolje se bogatiti a onda
uivanje koje se ne obazire na moralne norme. Bogatstvo, tatina, vlast, napasti
su u kojima je Isus bio kuan u pustinji i kojima je svaki ovjek kuan. Sve u
svijetu, veli sv. Ivan Evanelista, jest pouda tijela, pouda oiju i oholost ivot.
Isus je susretao takav mentalitet kod ljudi svoga vremena. Izrazio ga je u
jednoj prispodobi, odnosno dogaaju: itamo u Evanelju:
"Klonite se i uvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, ivot mu
nije u onom to posjeduje." Kaza im i prispodobu: "Nekomu bogatu ovjeku

16
obilno urodi zemlja pa u sebi razmiljae: "to da uinim? Nemam gdje skupiti
svoju ljetinu." I ree: "Evo to u uiniti! Sruit u svoje itnice i podignuti vee
pa u ondje zgrnuti sve ito i dobra svoja. Tada u rei dui svojoj: duo, evo
ima u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Poivaj, jedi, pij, uivaj!"Ali Bog
mu ree: "Bezumnie! Ve noas dua e se tvoja zaiskati od tebe! A to si
pripravio, ija e biti?"Tako biva s onim koji sebi zgre blago, a ne bogati se u
Bogu." (Lk 12, 15-21)
Izokretanje vrijednosti
Na podruju ljudske ljubavi koju ovdje shvaamo u svojoj cjelovitosti to
ukljuuje i tjelesnu dimenziju seksualnosti, znademo kakav je naalost stav
suvremenog svijeta: nema moralnih normi, zabavljaj se i uivaj, promie se tzv.
slobodna ljubav, flirtovanje itd. esto moemo uti krilatice poput ovih: "Od
ivota uzmi to prije i to vie moe", ili "Uzmi sve to ti ivot prua danas si
cvijet sutra uvela rua" itd. itd. Promie se samo uivanje, ali bez ikakve
odgovornosti i pomisli na posljedice. esto moemo susresti da se ismijava
istoa, nevinost, predbrana uzdrljivost. I tako se izokreu stvari: to je dobro
proglaava se loim (istoa, nevinost), a loe dobrim (treba imati sva iskustva
prije braka, ivi "prirodno" itd. itd.)
Tragine posljedice nemorala
A POSLJEDICE svega gore navedenoga? Dovoljno je zaviriti u crnu kroniku
ubojstava zbog preljuba, nevjere, prevarene ljubavi ili pohoditi bolnice gdje se
lijee osobe od raznih spolnih bolesti, napose od aidsa, te kuge modernog
vremena koja je plod upravo nemoralnog ivota. Kad bismo samo mogli zaviriti u
due onih ena i djevojaka koje su ivjele nemoralnim ivotom, ili moda jo gore,
uinile pobaaje: kakva ih grinja savjesti prati cijeli ivot sve do starosti! Trebalo
bi posjetiti domove za naputenu djecu ili domove za preodgoj da se vide rtve
"slobodnih ljubavi", djeca koja e cijeli ivot ispatati i biti oznaena grijesima
svojih roditelja itd. itd.
Ljubav - poziv na suradnju s Bogom stvoriteljem
U MEPu uimo gledati na stvarnost ljubavi onako kako gleda Bog koji ju je
stvorio. Bog je stvorio sve i kao krunu stvorenja stvorio je ovjeka, sve nas ljude.
Dao je ovjeku sve sposobnosti za ivot da moe ne samo ivjeti nego da s
Bogom surauje u njegovom stvarateljskom planu. Sve te sposobnosti koje je
Bog stavio u ljudsko tijelo, ljudski organizam ljudsko srce ljudski duh, dolaze od
Njega, odraz su njegovog Bia, njegovih kvaliteta, njegovih savrenstava.
Sposobnost da moemo voljeti, do osjeamo ljepotu i radost ljubavi i kroz
seksualni nagon kojemu je cilj prenoenje ivota, sve to dolazi od Boga i u sebi
su dobre stvari; ali unutar toga nagona Bog je tono ugradio njegovu svrhovitost,
sasvim odreeni cilj koji treba otkriti i biti ga svjestan. Potivanje te svrhe, toga
cilja i upotrebljavanje tih stvari u skladu s Bojim programom ugraenim i
upisanim u nau narav to se zove moralna ISTOA. Nepotivanje toga cilja,
zloporaba nagona u samo uivalake, egoistike svrhe remeti prirodni red i
nutarnju harmoniju. Priroda se ne moe prevariti, tj. ne moe se izigrati onaj
unutarnji zakon koji je Bog upisao u samu dinamiku nagona ljubavi i
seksualnosti. Kae jedna izreka: "Priroda se osveuje". A druga nadopunjuje:
"Ne, priroda se ne osveuje, ona samo podnosi raun koji treba platiti!" ime?

17
Suzama, alou, upropatenom mladosti, bolestima itd.itd. "Za jedan trenutak
radosti, tisuu dana alosti", a koji puta i cijeli ivot.
istoa - krepost i vrlina prije braka i u braku
Dakle istoa nije samo da ovjeka obvezuje prije braka nego i u braku.
istoa nije odreknue od seksualnosti i od popratnih sadraja radosti koje ona
nosi. istoa je njihova upotreba prema okolnostima i u skladu s ljudskom
naravi i s Bojim zakonima. Dakle kad se zalaemo za isti ivot prije braka ne
radi se samo da se potiva 6. i 9. Boja zapovijed, nego nastojimo razumjeti zato
je Bog dao te zapovijedi. One su tu ne da se neto nekome zabranjuje, nego
upravo da pomognu ovjeku da ne postane rob svoga egoizma i pomahnitale
poude i utrke za uitkom bez odgovornosti, te da ga usmjeri prema pravom
shvaanju ljubavi. "Seks prije i izvan braka ne usreuje ovjeka", rekao je Papa
tisuama mladih u Parizu kod svoga prvog pohoda Francuskoj 1980.g. to su oni
potvrdili dugim pljeskom. Seksualnost u sebi nosi kako vele duhovni pisci
"tragove Bojega blaenstva". Ali ti "tragovi blaenstva i radosti" nisu tu da ih
ovjek "troi" bez odgovornosti, bez onoga s ime su oni povezani; oni su tu da
budu nadoknada, odteta, ili plaa (ili kredit) suprunicima kojima je zadaa s
Bogom stvarati nova ljudska bia, odgajati ih a to je skopano sa trudom i
rtvom.
Antiseksualna revolucija:
TLW i PLA
Videi kamo vode posljedice tzv. "seksualne revolucije" iz Amerike je 1993.
krenula svijetom i iri se po drugim zemljama "antiseksualna revolucija" pod
nazivom True Love Waits ili Pure Love Alliance. Ve je prisutna u mnogim
krajevima svijeta, a njezini valovi dolaze i u Hrvatsku.
Mlade euharistijskog pokreta prihvatila je vrijednosti to ih promiu ovi
pokreti ali ne samo zbog toga to nam dolaze iz Amerike, nego u prvom redu
zbog toga to su te vrijednosti ve ivljene meu hrvatskom mladei i prije nego
to je pokrenuta u Americi. Prvi uzor u tome smislu jest Ivan Merz koji je uinio
obeanje istoe u svojoj 19 godini jo 1915. Po uzoru na njega od 1981.g.
slijedili su ga brojni mladii i djevojke prigodom svojih hodoaa u Lurd i Rim
uinivi takoer obeanje istoe.
Mlade MEPa od blagdana Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije
1998.g. javno promie polaganja obeanja istoe i nastoje ga svi poloiti. Da bi
se to vie olakalo polaganje ovoga obeanja nastoji se ono davati na odreeni
vremenski razmak nakon ega se obnavlja. Datumi koji se predlau za obeanje
jesu Gospini blagdani jer je Blaena Djevica Marija prva koja moe pomoi
mladom ovjeku da uva istou svoga srca.
Radost istoga srca ne moe se usporediti s nikakvim prolaznim tjelesnim
uitkom. Obeanje istoe pomae da se moe lake obdraavati 6. i 9. Boja
zapovijed. istoa nas i tako obvezuje ve preko dviju Bojih zapovijedi. Ovo
obeanje istoe nam pomae da ih moemo lake potivati i obdravati.
Detaljnije upute kako uvati istou srca, i kako se pripremiti i obaviti
obeanje istoe dobiju se u sredinjici MEP-a.
Sredstva za ouvanje istoga srca

18
 Za ouvanje istoe uvijek se treba sjetiti Isusovih rijei: ""Bdijte i molite
da ne padnete u napast." Dakle to je u prvom redu molitva, a potom esto
primanje sakramenata sv. ispovijedi i sv. priesti. Treba nadalje izbjegavati blie
grene prigode kao to je gledanje erotskih slika, filmova i svega onoga to
uzbuuje ljudsku matu na podruju seksualnosti. Ako igdje vrag uspijeva tolike
zavesti i upropastiti to je upravo na tome podruju. Treba ga dobro prepoznati i
raskrinkati kako se ceri iza golotinje na kioscima i drugdje pokuavajui tako
nai svoje rtve.
U obrani napasti protiv istoe vae dva pravila: od vanjskih napasti koje
dolaze preko osjetila (vid, sluh) vai pravilo "in fuga salus", u bijegu je spas;
dakle ne dopustiti da erotski sadraji ulaze u moju matu i svijest preko osjetila.
Od napasti koje dolaze iz samoga tijela vai naelo: zaokupiti se neim drugim,
poslom, radom, aktivnou da se skrene nutarnja duevna pozornost na druge
sadraje. "Besposlica je izvor mnogih zala" rekao je sv. Ignacije. Obino napasti
protiv sv. istoe dolaze kod ljenarenja, kad ovjek nema ozbiljnijeg posla. Veli
naa narodna poslovica: "Ako si ne nae posla, brzo e ti ga vrag nai!" To
vai upravo za podruje istoe.
Nova knjiga:
"ena - ljubav - istoa"
Upravo je u pripremi nova knjiga Ivana Merza pod zanimljivim naslovom: "
ENA - LJUBAV - ISTOA". U knjizi su sabrani svi njegovi tekstovi iz dnevnika i
drugih spisa u kojima Merz govori o tim problemima iz vlastitog iskustva. Sve to
proivljava mladi ovjek na tom podruju to je Merz proivio i jo k tome sve je to
opisao. Sam je doivljavao ljubav prema ne samo jednoj djevojci, susretao se s
nemoralom u svojoj okolini itd. itd. Ti njegovi opisi bit e dragocjeni putokazi
mladima kako se boriti za ouvanje istoe srca.
Zavravamo molitvom koju svi lanovi Mepa trebaju moliti svaki dan: Daj o
Boe da mi dua, srcem istim Tebe zove. Te nikad ne okua lanog svijeta kobne
snove. I da bijela krasan ista, aneoskim sjajem blista.

UVAM ZDRAVLJE, RAZVIJAM TIJELO BAVEI SE

SPORTOM TE ESTO
ZALAZIM U PRIRODU
Nakon to je ozdravio paraliziranog bolesnika Isus mu ree: "Eto
ozdravio si! Idi i ne grijei vie da Ti se to gore ne dogodi"!(Iv 5,14)
"Mens sana in corpore sano - zdrav duh u zdravom tijelu" stara je latinska
izreka. eli rei da za ouvanje zdravog duha ovjek treba posjedovati zdravlje i
uvati ga. ovjek je jedinstveno bie, ali je sastavljen od duhovne i tjelesne
dimenzije. Da moe ivjeti i to zdravo ivjeti potrebno je da se brine kako za svoje
fiziko tako i za psihiko zdravlje.

19
 No pogledajmo najprije to teti zdravlju mladog ovjeka koji raste, koji se
razvija i to bi prema tome trebao izbjegavati. Nabrojit emo samo neke od veih
poroka koji danas mladima veoma tete a koji kod mnogih izazivaju razne bolesti,
kod nekih i smrt ako se potpuno odaju porocima.
to teti zdravlju mladog ovjeka
Tulumarenje i noni izlasci. Mladom ovjeku potrebna je razonoda, zabava
i odmor. Mnogi naalost tu potrebu ne uspijevaju kontrolirati i staviti u granice
normalnosti i umjerenosti. Doputaju da ta tenja preraste u neobuzdanu i
nekontroliranu elju za zabavom i uitkom. Praktiki zamjenjuju dan i no to
ostavlja neeljene posljedice. Tako ostaju do u kasne sate po noi na provodu i
oduzimaju si dragocjeno vrijeme od prirodnog nonog odmora i sna. Naravno da
sutradan nisu sposobni za nikakav ozbiljniji psihiki i intelektualni rad. Odraava
se to na uenju, na ocjenama itd. Lijenici upozoravaju da je velika teta za
psihofiziki razvoj mladog ovjeka ovo nono neobuzdano tulumarenje.
Poremeuje se bioloki ritam organizma. ovjek otupljuje i onesposobljuje za
ozbiljan umni rad potreban za uenje i studij.
Puenje. Zato mladi ovjek poinje puiti? Kad bi bio potpuno iskren svaki od
njih e priznati: da se napravi vaan pred drugima, da bude kao odrastao, da
bude kao i drugi, da se prilagodi drutvu vrnjaka koji pue itd. Dakle ne pui se
iz potrebe nego iz hira. Drugim rijeima nema u sebi vrijednosti, pa da sakrije svoj
kompleks manje vrijednosti posee za cigaretom za koju smatra da e mu dati
"vrijednost" pred drugima. Naalost dogaa se suprotno. Postaje malo pomalo
ovisnik to onda veoma lako dovodi do bolesti. Ovdje elimo navesti jo jednu
vanu injenicu objavljenu u sredstvima informiranja:
"Svjetska zdravstvena organizacija je od 1977. g. uvrstila puenje duhana i
puaa u meunarodnu klasifikaciju bolesti pod skupinom duevnih poremeaja
u kategoriji bolesnika ovisnika, pod ifrom F 17. Tako je puenje i slubeno
bolest, a puai bolesnici. Pua puei ugroava najprije samoga sebe,
samome sebi nanosi tetu na vlastitu odgovornost. No pua puei meu
drugima ugroava i druge ljude nepuae Smrtnost mukaraca od raka plua
posljedica je puenja u 90-95% sluajeva; ene se naglo pribliavaju tome
postotku jer pue sve vie" (Slubeni Vjesnik zagrebake nadbiskupije).
Dokazano je takoer da svake osme minute umire po jedan ovjek od posljedica
puenja! Kako se odvii od puenja? Ako si po nesrei dobio tu bolest i eli
ozdraviti postoje razne tehnike i savjeti kako se osloboditi te bolesti ovisnosti.
Moete se javiti u sredinjicu MEP-a odakle emo Vam poslati detaljanije
informacije.
Alkohol - droga. To su poroci koji sve vie zabrinjavaju cijeli svijet jer sve
vie zahvaaju mlade. Zato mladi ovjek posee za alkoholom i drogom? Razni
su motivi, ali se svi svode uglavnom na isto: ovjek trai uitak, zadovoljstvo,
sreu, rjeenje svojih problema. Dubinska potreba svakog ovjeka, a to je tenja
za sreom, pokuava se zadovoljiti potpuno krivim sredstvima. Niti alkohol niti
droga ne rjeavaju te probleme, nego kad proe kratkotrajni tjelesni uitak ostaju
teke posljedice i za fiziko i za psihiko zdravlje, a da ljudska tenja za sreom
nije zadovoljena, niti su problemi rijeeni. Problem droge, kako se esto istie,
jest u stvari religiozni problem. I ovdje dolaze do izraaja rijei sv. Augustina: "Za

20
 sebe si nas, Boe, stvorio i nemirno je srce nae dok se u tebi ne smiri!" - lanovi
MEP-a kao vjernici ne samo da trebaju imati jasno izgraene stavove u vezi gore
navedenih poroka, nego se trebaju prema svojim mogunostima angairati da se
u svojoj okolini bore protiv tih poroka kod svojih vrnjaka koji su im postali rtve.
Nemoralan ivot. Razbludan ivot, krenje 6. i 9. Boje zapovijedi ne samo
da kaljaju i optereuje duu nego nanose teke tjelesne povrede i bolesti. AIDS je
samo jedna od tolikih spolnih bolesti koje su posljedice nemoralnog ivota.
uvanje i odravanje zdravlja
Za tjelesno i psihiko zdravlje nije samo dovoljno izbjegavati gore navede
poroke. Zdravlje treba odravati i upotrebljavati ona sredstva koja ga i uvaju i
razvijaju. Svatko bi trebao imati barem jedan sport kojim e se baviti. Ako nita
drugo onda barem tranje (jogging) koje je potrebno i za razgibavanje, i za
cirkulaciju i napose za unoenje dovoljne koliine kisike za fizioloke procese u
tijelu. Posebno se preporua to ei kontakt s prirodom koji se ostvaruje kroz
etnje i planinarenje. Planinarenje nije sport. Ono po svojoj strukturi i etikim
sadrajima nadvisuje sport. U nastavku donosimo deset koristi planinarstva:

Deset koristi planinarstva

Dijele se u tri skupine: fiziko-psihike, kulturne, i etiko-duhovne.
I. FIZIKO-PSIHIKE KORISTI
1. Planinarstvo je dobar preventiv protiv bolesti suvremene civilizacije (srce, plua,
ivci).
2. Najbolji je oblik aktivne rekreacije; ovjek se ne odmara toliko kad nita ne radi,
nego kad promijeni aktivnost to planinarstvo prua na poseban nain.
3. Planinarstvo je izvrsna mentalna higijena, koristi psihikom zdravlju ovjeka. Iz
sive, monotone svakidanjice, optereene uvijek istim slikama (zidovi sobe,
asfalt, ulice, radno mjesto itd.) ovjek u planinama i prirodi mijenja scenarij u
svojoj psihi, to djeluje regeneratorski.
4. Kroz planinarenje se neprimjetno stjee tjelesna kondicija i to na rekreativan
nain. Dok etajui uivam u prirodnim ljepotama i krajolicima, dotle mi se i tijelo
jaa. (U portu je ovjek uvijek primoran ponavljati iste kretnje da bi stekao
kondiciju, a to izaziva koji puta dosadu i monotoniju.)
II. KULTURNE KORISTI
5. ovjek kroz planinarstvo proiruje svoje znanje zemljopisa, povijesti, te upoznaje
kulturne spomenike svoje zemlje.
6. Planinarstvo estetski uzdie ovjekov duh i daje izvrsne inspiracije za razne
umjetnosti: slikarstvo (npr. Paul Cezanne i planina Sainte Victoire), glazbu (npr.
planinske, tirolske pjesme) knjievnost (npr. prvi hrvatski roman nosi naziv
"Planine" od Petra Zorania);.
III. ETIKO-DUHOVNE KORISTI
7. Planinarstvo daje temelj za zdravo rodoljublje. Tko poznaje svoju domovinu vie
e je voljeti!
8. Omoguuje stjecanje vrste volje i karaktera; ui ovjeka da se mora oznojiti,
svladati, malo pretrpjeti i podnijeti napor, ako hoe dostii vrh i uivati u
krasnim pogledima. A u ivotu je isto tako. Za svaki pravi uspjeh treba se potruditi
i rtvovati. Pod tim vidom djeluje posebno odgojno na mlade.

21
9. Razvija drutvene vrline: altruizam, prijateljstvo, portvovnost, uzajamno
pomaganje, itd. (U portu je redovito tako da jai eli nadvladati slabijega i
demonstrirati nad pobijeenim svoju snagu; ima neto nagonski i atavisitki, dok
je u planinarstvu sasvim suprotno.)
Religioznom ovjeku omoguuje da dublje doivi svoju vjeru i susretne Boga
Stvoritelja u prirodnim ljepotama. Zbog toga esto u planinama i na vrhovima
susreemo krieve, kapelice, religiozna obiljeja. U Bibliji je planina esto
povezana s Bojom objavom (gora Sinaj, Savez i 10 zapovjedi, gora Karmel i sv.
Ilija, gora Tabor i Isusovo preobraenje, Isusov govor na gori, (najvaniji od svih
govora), Maslinska gora, mjesto Isusova Uzaaa.

SAVJESNO VRIM SVOJE DUNOSTI:

UENJE, STUDIJ, POMO U OBITELJI,
PRIPREMAJUI SE OZBILJNO ZA SVOJE IVOTNO
ZVANJE
Neki ovjek, polazei na put, dozva sluge i dade im svoj imetak.
Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a treemu jedan - svakomu
po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata
odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva
stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i
sakri novac gospodarov. Nakon dugo vremena doe gospodar tih slugu
i zatrai od njih raun. Pristupi mu onaj to je primio pet talenata i
donese drugih pet govorei: "Gospodaru! Pet si mi talenata predao.
Evo, drugih sam pet talenata stekao!" Ree mu gospodar: "Valja, slugo
dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim u te postaviti! Ui u
radost gospodara svoga!" (Mt, 25,14-21)
ovjek - Boji suradnik u stvaranju svijeta
Kad promatramo na ivot otkrivamo da ovjek nije samo baen na ovu
zemlju da na njoj ivotari, ili da se samo bori za preivljavanje, a jo manje da
pokuava stvarati materijalni raj na zemlji.
Bog je stvorio ovjeka iz ljubavi, pozvao ga je u postojanje da s Bogom
surauje u njegovom stvarateljskom djelu. Svijet nije dovren, svijet je u razvoju
u nastajanju. Bog trai ovjekovu suradnju i to ne samo u preobrazbi ovoga
vidljivog svijeta nego jo vie u izgradnji onoga nevidljivoga svijeta, Bojega
Kraljevstva to je posljednji cilj naeg postojanja.
Bog stvarajui ovjeka eli da on bude njegov partner, suradnik. Svakom ovjeku
samim inom stvaranja dan je poziv, zvanje i to je zvanje na ostvarenje ljubavi.
Stvoreni smo iz Boje ljubavi kroz ljubav naih roditelja i pozvani smo da i mi
suraujemo u ljubavi s Bogom ostvarujui na ivot, nae ivotno zvanje i poziv.
Ovo ivotno zvanje na ljubav ostvaruje se tijekom ivota na mnogo raznih naina.
Razlikovati dvije stvarnosti: ivotno zvanje ili poziv od profesije ili zanimanja

22
 Treba najprije razlikovati dvije stvari i dva pojma: jedno je ivotno zvanje ili
poziv a drugo je zanimanje ili profesija.
ivotno zvanje ili poziv je jedinstveno za sve ljude: svi smo pozvani na
zvanje ljubavi, da u svojoj okolini budemo ostvaritelji i iritelji ljubavi. To ivotno
zvanje traje cijeli ivot, do groba. Ostvaruje se na dva naina: veina ljudi
pozvana je da to ivotno zvanje ili poziv ostvari kroz obitelj, osnivajui obitelj i
sudjelujui s Bogom u dovoenju novih ljudskih bia na svijet. Jedan manji broj
pozvan je od Boga da taj poziv na ljubav ostvaruje na drugi nain tj. odriui se
zemaljske obitelji i posveujui svoju ljubav iroj ljudskoj obitelji; to su
sveenici, asne sestre, redovnici. Oni se odriu vlastitih obitelji da bi se svi
posvetili velikoj Bojoj obitelji, da bi nju okupljali, njoj sluili, dovodili ih do Boga,
do Isusa Krista.
To ivotno zvanje na ljubav ostvaruje se kroz razne profesije ili zanimanja a
za to se spremamo tijekom kolovanja i ime emo si zasluivati svoj svagdanji
kruh. Zanimanje ili profesija jest u slubi ivotnog zvanja ili poziva na ljubav i
njemu je podreena. Najdulje traje do mirovine. Ali esto se u ivotu mijenja.
Poznata je stvar da prosjeni amerikanci (ali ne samo oni, i kod nas to ve
postaje praksa) nekoliko puta u ivotu promijene svoju profesiju. Tu promjenu
redovito diktiraju ekonomski razlozi. I kod nas sve ee susreemo ljude koji
moraju promijeniti svoje zanimanje i ne rade ono to su studirali ili za to su se u
mladosti pripremali.
ivotno zvanje tj. poziv na ljubav i profesija tj. zanimanje kojim si
zasluujem svakidanji kruh u uzajamnoj su meuovisnosti. to ovjek ima bolju
profesiju to e moi sigurno i lake ostvarivati svoje ivotno zvanje ili poziv.
Zablude o "ivotnom uspjehu"
Stoga za vrijeme mladosti veoma je vano da se ovjek ozbiljno priprema
za svoje i ivotno zvanje kao i za profesiju. Neposredna priprema za ivotno
zvanje na ljubav jest upravo priprema za zanimanje. Drugim rijeima treba
ozbiljno shvatiti svoje svakodnevne dunosti uenja, kole to je ujedno i
neposredni izraz Boje volje u ivotu mladog ovjeka. Vrei sada savjesno
svoje dunosti kao uenik, student ili mladi radnik, lake u moi vriti kasnije
dunosti u svojoj obitelji, na svome poslu, u drutvenom ivotu.
"ovjek u ivotu nita ne postie bez truda" kae jedna izreka izvedena iz
jedne latinske izreke napisane na vratima dvorca Ferde Livadia u Samoboru a
glasi: Nihil sine labore vita dedit hominibus. (ivot ovjeku nita ne prua bez
truda). Obmana mnogih mladih dananjice sastoji se u tome da na lagan i jeftin
nain, bez truda, kroz razne muke i "snalaenja" pokuavaju doi do "uspjeha,
do velike love" i slino. Sve su to meutim obmane i iluzije. Tko eli uspjeti u
ivotu treba se ipak dobro oznojiti, potruditi. Svi oni koji su to pokuavali
drugaije znademo kako su zavrili. Nedavni primjeri iz prolosti: marksizam
socijalizam, komunizma propali su ne samo u svojim namjerama nego i kao
sistemi i otili su u ropotarnicu povijesti. I jo se jednom na njima ostvarila velika
istina da svaki onoj pojedinac ili skupina ili sistem koji pokuavaju graditi svijet
bez Boga, grade ga u stvari protiv ovjeka.
Obavljanje vlastitih dunosti kod kue - priprema za ivot

23
 U pripremi za ivot vano je da mladi shvate kolika je vrijednost kad
roditelji od njih trae da pomau u obavljanju kunih poslova. Ima roditelja koji
naalost nisu svjesni koliko kode svojoj djeci kad ih "tede" od kunog posla,
kad im sve daju na tanjuru. Takvi mladi redovito su razmaeni, bez radnih navika
teko se kasnije snalaze u ivotu a i u braku; a "razmaenost" i "potede" to
zavrava u egoizmu i te kako im se osveuju u ivotu i kasnije u vlastitoj obitelji
kad i ako je osnuju.
Ozbiljno shvatiti pripremu za ivotno zvanje i zanimanje
lan MEPa znade da se za ivot treba pripremati ozbiljno, da je ivot dar
Boji koji nam je Bog darovao u ruke. I taj ivot nije samo dar nego i talent koji
nam Bog stavlja u ruke da bismo s njime suraivali, a ne ga zakapali, tj. da se
preputamo uivalakom shvaanju i nainu ivotu koji gleda samo vlastiti
interes. Kad se budemo pojavili pred Bogom pitati e nas kako smo suraivali s
njegovim talentima, koliko smo drugih talenata stekli. Blago nama ako budemo
uli Isusove rijei: Ui slugo dobri i vjerni u radost Gospodara svoga!

PROMIEM U DRUTVU
MIROLJUBIVOST, PRAVDU, POTENJE I
KRANSKU LJUBAV
"Sve dakle to elite da ljudi vama ine, inite i vi njima. to ne
eli da tebi ljudi ine ne ini ni ti njima. To je doista Zakon i Proroci. "
(Mt. 7,12)
"Civilizacija ljubavi jest cilj prema kojemu moraju teiti svi napori
na drutvenom, kulturnom, gospodarskom i politikom polju." (Papa
Pavao VI, 25.12.1975. zavretak Svete Godine)
Aktualno stanje: dosta nepravde
i iskoritavanja
Odnosi meu ljudima trebali bi se izgraivati na taj nain, da svi odnosi u
drutvu budu proeti gore spomenutim vrijednostima i naelima. ivimo meutim
u jednom drutvu gdje smo jo veoma daleko od tih ideala. Premda je i naa
domovina konano postala slobodna, izala iz diktature komunizma i marksizma,
te poela izgraivati demokraciju u slobodi, jo smo veoma daleko od gornjeg
ideala. Oko sebe vidimo mnogo zloporaba.esto ujemo da se ne isplati biti
poten, jer u drutvu u kojem se trenutno nalazimo vrijede drugi zakoni: veza,
mito, "podobnost" itd. Nadbiskup Bozani u svojim poslanicama za Boi i
Uskrs ozbiljno govori o nepravdama koje postoje u mladoj hrvatskoj demokraciji,
meu ljudima i u samim strukturama: mnogi radnici ne dobivaju plau na
vrijeme, jedni se veoma brzo bogate na raun drugih, veliki dio osiromauje i
jedva vee kraj s krajem itd.
Socijalni nauk Crkve
to kranin moe u takvom sluaju poduzeti? Kranin, posebno onaj
koji eli biti malo vie angairan, treba znati da ne moe ostati indiferentan prema

24
takvoj situaciji, niti se smije prepustiti rezignaciji i rei: ne moe se nita uiniti,
neka drugi to rjeavaju, vrijeme e sve rijeiti, neka stvari idu svojim tijekom itd.
Kranin znade da postoji SOCIJALNI NAUK CRKVE: to je crkveno uenje
koje na temelju Isusova evanelja daje jasne smjernice kako rjeavati drutvene
probleme, kako provoditi pravdu u ljudskom drutvu, kako tititi ljudska i
radnika prava od iskoritavanja bogatih itd. Ve stotinu godina Crkva ne
prestaje govoriti o drutvenim problemima; ne samo da upozorava na nepravde
nego i daje konkretne upute kako rjeavati probleme u drutvu. To je primjena
Evanelja na sadanju drutvenu situaciju i sadanje drutvene prilike.
Dokumenti o socijalnom nauku Crkve svi su sakupljeni i objavljeni i na hrvatskom
jeziku u izdanju Kranske sadanjosti pod naslovom: Socijalni dokumenti
Crkve - 100 godina katolikog socijalnog nauka. Zagreb, 1991.
Svaki kranin koji eli da naela Evanelja, a to su u prvom redu pravda,
potenje, jednakost zavladaju u drutvu, trebao bi prouiti te crkvene dokumente
i vidjeti na koji se nain danas kranin moe i treba ukljuiti u promicanje
pravednijeg drutvenog poretka i ostvarenja civilizacije ljubavi.
Papina enciklika
Christifideles laici - Vjernici Laici
Koncem 1988. god. Papa Ivan Pavao II. objavio je apostolsko pismo -
dokument namijenjen cijeloj Crkvi, svim njezinim lanovima pod nazivom
"Vjernici laici". Radi se o posebnom dokumentu u kojem se govori o pozivu i
poslanju laika u Crkvi i svijetu. Svaki vjernik laik, posebno onaj koji se eli malo
vie i ozbiljnije ukljuiti u apostolat u tom dokumentu nai e vane smjernice i
naputke to i kako raditi i kako se angairati. U njemu meu ostalim Sveti Otac
govori i o potrebi da se vjernici angairaju i u politikom ivotu: "Pravo je i
dunost svih i svakog pojedinca sudjelovati u politici, dakako u razliitosti i
komplementarnosti oblika, razina, dunosti i odgovornosti."(Br.42)
Da bi se ostvarilo vie pravde u drutvu treba se angairati i u sindikatima.
U Hrvatskoj jo nisu ustanovljeni kranski sindikati kao to postoje u drugim
zemljama, ali i na to treba misliti.
Ljudska prava
Promicanje potivanja ljudskih prava veliko je podruje gdje se kranin
treba angairati. Dananji svijet posebno je osjetljiv na ljudska prava. Trebalo bi
se potruditi da se dobro proui povelja o ljudskim pravima objavljena prije
pedesetak godina. Ali ne zaboravimo: prva povelja o ljudskim pravima koja je
ikada proglaena jesu 10 Bojih zapovijedi. Svakoj zapovijedi odgovara jedno
ljudsko pravo koje je tom zapovijeu zatieno. Npr. kad Bog kae "Ne ubij" On
time titi moje pravo na ivot od napadaja drugih. Kad kae "Ne ukradi" on time
titi moje privatno vlasnitvo od nezakonitog egoizma i krae drugih. Naela iz
deset Bojih zapovijedi stoje ugraena u temeljima svih ostalih povelja o ljudskim
pravima, kao i u ustavima svih zemalja svijeta. Dakle temelj svakog pravednog
drutvenog poretka jesu upravo Deset Bojih zapovijedi.
Promicanje mira u svijetu
Svaki kranin duan se takoer angairati u promicanju mira u svijetu. Ali
ne zaboravimo: mir zapoinje najprije u vlastitom srcu. Ako smo u miru s Bogom,
ako je nae srce usmjereno prema njemu koji je izvor mira, onda emo i mi

25
stvarati oko nas atmosferu mira. Dakle mir zapoinje u vlastitom srcu da bismo
ga onda stvarali najprije oko sebe, u svojoj okolini, u svojoj obitelji. Nakon toga
istom moemo razgovarati o angamanu na veem planu za promicanje mira.
Imati mir u srcu znai biti pomiren s Bogom po sakramentu sv. Ispovijedi.
Da bi se to bolje promicala svijest mira i razne akcije s time povezane
Papa Pavao VI odredio je da se na prvi dan svake nove godine slavi i Svjetski dan
mira. Za tu prigodu Papa uvijek objavi posebnu poruku upuenu najprije
dravnicima a onda i cijelom svijetu. U poruci se uvijek obrauje jedna tema koja
je usko povezana s mirom kao njezin imbenik i uvjet. lanovi MEP-a trebaju se
posebno potruditi da uvijek proitaju tu Papinu poruku za Svjetski dan mira.
Molitva za mir
Sljedei korak u radu za mir to je molitva za mir. Znademo koliko je ona
vana i potrebna. Nakanu za mir uvijek trebamo imati pred svojim oima u naim
molitvama. Sjetimo se samo domovinskog rata, kako smo se mnogo molili za mir,
kako su nai branitelj s krunicom oko vrata ili u obranu domovine, a tisue i
tisue su ih pratile molei za njih i za mir na svojim krunicama. Mladi Hrvati iz
Pariza za vrijeme rata molili su krunicu za mir u domovini i slikovitu su to
naglaavali: svako zrno krunice jest jedan metak, ali ne metak koji ubija nego
metak koji razoruava zlou ljudskog srca da onaj pravi metak ne mora biti
ispaljen. Na velikom skupu za mir u Asizu Papa Ivan Pavao II. izrekao je jednu
vanu reenicu: "Mir je dar s neba i taj dar treba molitvom izmoliti." Za vrijeme
rata nastao je u Hrvatskoj "Pokret krunice za obraenje i mir." Radi se o
molitvenom pokretu gdje se lanovi obvezuju da e svakoga dana izmoliti barem
jednu desetinu krunice. U pokret je ukljueno ve 70.000 Hrvata molitelja.
lanovima MEP-a svakako se preporua da se molitvom svoje desetine krunice
prikljue ovoj akciji molitve za mir i obraenje grenika.

U ZNAK ZAHVALNOSTI BOGU ZA DAR KATOLIKE

VJERE U SURADNJI I POD VODSTVOM KRISTOVA
NAMJESNIKA PAPE,
I NASLJEDNIKA APOSTOLA BISKUPA, KOJIMA
ISKAZUJEM SVOJE POTOVANJE I VJERNOST,
APOSTOLSKI DJELUJEM DA SE ISUS I NJEGOVO
EVANELJE UPOZNAJU I DA SE OSTVARUJE
NJEGOVO KRALJEVSTVO U SRCIMA LJUDI
Isus apostolima prije Uzaaa: "Bit ete mi svjedoci u
Jeruzalemu, u Judeji, Samariji i sve do kraja zemlje." (Dj 1,8)
"Idite po svem svijetu i propovijedajte Evanelje svakome
stvorenju" (Mk, 16,15).

26
 "Uinite mojim uenicima sve narode krstei ih u ime Oca i Sina i
Duha Svetoga... I evo ja sam s vama u sve dane do svretka svijeta."
(Mt, 28, 19-20)
Velika nezasluena milost:
bit lan Katolike Crkve
Posvjeujem si injenicu: osim to me je Bog stvorio i dao mi veliku
milost postojanja na to je nadodao jo jednu veliku nezasluenu milost: uinio je
da sam roen i odgojen u krilu jedne svete katolike i apostolske Crkve. Uinio je
da imam tolike milosti spasenja, da poznajem Isusa i njegovo Evanelje koje je
ostavilo trag u dvije tisue godina dugoj povijesti gdje imamo tolika
svjedoanstva. Nama je danas daleko lake vjerovati u Isusa nego to je to bilo
Isusovim suvremenicima. Dakle velika milost. Mogao sam se roditi tko zna u kojoj
dungli, meu tko zna kojim uroenicima, ili u kojoj drugoj religiji koja ne poznaje
Krista, koja je od njega daleko, ili meu milijardom Kineza koji su daleko od vjere
i nita ne znaju o Isusu i njegovoj ljubavi...
Ali Bog me je pozvao sada u postojanje, dao mi je milost da sam roen u jednom
narodu koji je prvi od slavenskih naroda primio Evanelje, koji je ve trinaest
stoljea kranski narod. Okruen sam tolikim milostima, svjedocima. Period
komunizma i progona je iza nas, ivimo sada u slobodi kad se krani vie ne
moraju sakrivati niti stidjeti svoje vjere niti zbog nje biti poniavani i javno
omalovaavani. Sada slobodno mogu ispovijedati i svjedoiti svoju vjeru. - Velike
su to milosti i veliki Isusovi darovi svima nama!
Kako u se Bogu oduiti za primljenu milost biti katolik?
Kako u se Bogu oduiti, kako mu zahvaliti za toliku milost. Zar mogu
svoju vjeru, svoje znanje o Isusu zatvoriti u svoju duu i sebino ivjeti unutar
svoja etiri zida kue? Ili se samo ograniit na posjeivanje nedjeljne sv. mise?
Kao to sam dobio nezasluenu milost katolike vjere u znak zahvalnosti
trebam se potruditi taj dar predati dalje, da Isus bude upoznat u mojoj okolini.
Trebam postati njegov svjedok i njegov apostol. Svjetlo koje sam primio trebam
uiniti da svijetli drugima. Kad sam primio sakrament sv. potvrde to znai da sam
osposobljen da budem Isusov svjedok. Snagom sakramenta potvrde svi smo
pozvani na apostolat.
Crkva poziva laike na suradnju
u apostolatu
Danas Crkva trai veoma mnogo od laika da se angairaju u apostolatu.
Drugi vatikanski sabor, najvaniji crkveni dogaaj Katolike Crkve u ovom
stoljeu izriito naglaava i oekuje od laika da budu apostoli. O tome nam je
ostavio dva dragocjena dokumenta. Najvaniji koncilski dokument Lumen
Gentium - Svjetlo naroda posveuje vjernicima laicima cijelo 5 poglavlje. Tu je
jo i poseban dekret o Apostolatu laika "Apostolicam Actuositatem" gdje se
izriito govori o potrebi da se svi laici angairaju u spasenjskoj misiji Crkve, u
irenju Evanelja, da budu pomonici biskupima i sveenicima u spasiteljskoj
misiji Crkve. Osim ta dva dokumenta treba svakako spomenuti papinu apostolsku
pobudnicu "Christifideles laici - Vjernici laici", izvanredno vaan dokument za
svakog vjernika laika gdje se posvjeuje mjesto, uloga i zadaci vjernika laika u

27
Crkvi i u drutvu. Ove dokumente treba svaki lan MEP-a ne samo proitati nego i
prouiti i o njima diskutirati na svojim sastancima!
Pojedinani apostolat:
najprije molitva i rtva onda akcija!
Svaki vjernik kranin ve u svojoj okolini moe biti apostol. Kako?
Poticati svoje blinje na revniji kranski ivot, napose na sv. ispovijed i sv.
priest, posvjeivati oko sebe dunost sudjelovanja u nedjeljnoj svetoj misi,
iriti oko sebe katoliki tisak, poticati ljude da ga itaju, da sluaju Katoliki radio
i Radio Mariju, da gledaju vjerske emisije na TV, napose nedjeljom od 9 do 15 sati.
U apostolat spada posjeivanje bolesnika, staraca i nemonika u njihovim
kuama te razgovor s njima o Bogu i zajedniki s njima moliti.
No ne zaboravimo: prije akcije ide molitva. Prvi apostolat jest apostolat
molitvom i rtvom to prikazujemo Bogu za one kojima elimo donijeti radosnu
vijest i navijestiti Krista. Molitva i rtva, tiha, skrivena koju samo Bog vidi ima
veliku snagu da isprosi od Boga milosti za ljude koje elimo privesti Bogu i
navijestiti im Evanelje. Zato i postoji vie od 150 godina Apostolat Molitve iz
kojega je i niknuo Euharistijski pokret. Sv. Mala Terezija je ivjela zatvorena u
svome Karmelu da iz njega do smrti nije izala a postala je veliki apostol najprije
svojom molitvom i rtvom. Proglaena je i drugom zatitnicom svih misija a da
nije odrala ni jednu katehezu ili organizirala kakvu akciju. Bog i te kako cijeni
prije svake nae akcije one tihe, skrivene male rtve i molitve koje se prikazuju za
spasenje dua i obraenje grjenika.

Papa i biskupi daju smjernice

za apostolat
Za ozbiljnije ukljuenje u apostolsku djelatnost treba se povezati sa svojim
upnikom i upskom zajednicom i pitati gdje bi se netko jo mogao angairati.
Nadalje treba nastojati uti i sluati to Papa kao Kristov namjesnik i njegova
braa biskupi, nasljednici apostola trae i oekuju od laika gdje i kako da se
angairaju. Oni daju direktive, smjernice kako djelovati i raditi u irenju
Evanelja; kada se definira gdje i kako raditi od njih se potom dobiva odobrenje i
poslanje - misija za odreenu apostolsku djelatnost. Tek u jedinstvu s Crkvom,
dobivi od nje suglasnost i odobrenje, na apostolat ima peat sigurnosti i
uspjeha da je po volji Bojoj, zajamen je Boji blagoslov na na trud i napor u
irenju Radosne vijesti i ostvarivanju Bojega Kraljevstva.
U katolikim organizacijama i pokretima koje su odobrene od crkvenih
vlasti i mjesnog biskupa, kao to je to MEP, apostolska djelatnost osim
pojedinano vri se i zajedniki, u skupini to daje cijelom pothvatu jamstvo
blagoslova.

28