UPNE OBAVIJESTI:
5. 07. 2009. 14. NEDJELJA / GODINU -
Ez 2,2-5; 2Kor 12,7-10; Mk 6,16
Spomen dani i blagdani kroz tjedan:
P 6. 06. Marija Goretti, Bogomila
U 7. 06. Villibald, Klaudije, Goran
S 8. 07. Akvila i Priscila, Eugen
9. 07. Marija Petkovi
P 10. 07. Sv. Veronika Giuliana, kap. klarisa
S 11. 07. BENEDIKT OPAT, Benko
N 12. 07. 15. NEDJELJA/god.
Danas u 17 sati u vjeronaunoj dvorani
odrat e se Skuptina zajednice F S R.
Ponedjeljak - zapoima 7. turnus teaja o
braku. Velika dvorana Bogoslovno sjemenite
u Rijeci, Tizianova 15 na Belvederu u 20 sati.
etvrtak - iza veernje mise je euharistijsko
klanjanje.
Subota nakon veernje mise bit e
''lurdske pobonosti''
ju pod sveanom misom ZAHVALNICOM u 10,30
brat Franjo Talan, proslavit e hvalevrijedni svoj
ki
50. obljetnicu sveenitva
ZLATNU MISU.
Doite i sudjelujte na ovoj
proslavi!
Pozovite i druge!
Izdaje: upni ured - Gospe Lurdske
Raspored svetih misa:
Radnim danom: 7.30 sati i 19.00 sati
Nedjeljom i blagdanom:
7.30; 9.00; 10.30; 12.00 i 19.00 sati
od nas moe roditi NADA mimo sredita BEZBONIH
Bl. Marija Propetoga Isusa Petkovi moi.
Povodom otvaranja kue u
Zagrebu,
Blage budite sa svima, a osobito sa
sestrama izmeu sebe. Budite
najponiznije u Zagrebu! Budite
najsiromanije i Isus e Vas ljubiti i
velike stvari uiniti po Vama. Oh,
da biste shvatile duh poniznosti!
Poniznosti Isusove i Njegova Rijeka, 5. 07. 2009. God. II, br. 34
siromatva, kao i sv. Oca naeg
Franje koji nas ui kako moramo
slijediti ponizno naeg Spasitelja.
Nemojte ni najmanje slijediti naela svijeta ili imati
obzira radi zamjere u sv. siromatvu i poniznosti.
Bolje da budete prezrene, a Isusu slinije i milije.
Vaa duhovna Majka s. Marija Propetog Isusa Petkovi
Blato, 8.
rujna 1932.
Iz homilije kard. Josipa Bozania na blagdan bl.
Marije Propetoga Blato, 9 srpnja 2008.
Zagledani u svijetle likove naeg naroda koji su
svoju vjeru i njezin poklad drali neprocjenjivima,
pitam to su i koliko danas dobili oni koji su zanijekali
i koji nijeu kranske vrjednote?
Ako se tko odrie kranskih vrjednota zbog novca ili
vlasti onda je jasno da svjesno pristaje biti pijunom u
jednoj najstarijih igara ija pravila odreuju oni kojima
nije stalo do Boga, ni do ovjeka. Kranin, istinski
vjernik, ne sudjeluje u toj igri lai i obmana u kojoj
posljednju rije ima beznae.
Naem narodu, posebno danas kad se ini da zbog
Isus doe u svoj zaviaj I kada doe subota,
globalnih kretanja prijete velike svjetske krize, napose
poe uiti u sinagogi. I mnogi to su ga sluali
siromatvo, vie nego ikad potrebna je kao uzor bl.
preneraeni govorahu:'' Odakle to ovome? Kakva li
Marija Propetoga. Ona je djelovala prema ovjeku
mu je mudrost dana? I kakva silna djela dogaaju
ovdje uvijek imajui pred oima propetoga Isusa koji
po njegovim rukama? Nije li ovo drvodjelja, sin
joj je s kria u vienju govorio ''Ljubi me, erce, rtvuj
Marijin, I sablanjavahu se o njega. A Isus im
se za mene'' i koji ju je na njezinim putovima pratio i govorae: '' Nije prorok bez asti doli u svom
obilno nagraivao. Ona je dokazala da se po svakome
zaviaju I ne mogae ondje uiniti ni jedno udo
osim to ozdravi nekoliko nemonika stavivi ruke
na njih. I udio se njihovoj nevjeri.
 14. NEDJELJA/GOD
. zazove, odgovoriti e mu: "Evo me".
Isusovi sluatelji u nazaretskoj sinagogi nisu se dali
iznenaditi. Mogao je Isus njima priati to je htio, oni
su ga ve otprije poznavali. Radije su pristali uz svoje
predrasude o Isusu, negoli to su dozvolili da ih Isus
neim novim iznenadi. Ta on vie nije bio onaj mali od
deset-dvanaest godina. Pred njima je bio ovjek u
svojim tridesetima. Ali u njihovim glavama on je ostao
mali seoski deko. I zato im nije ilo u glavu kako on to
sada moe s takvim autoritetom o Bojim stvarima
govoriti, a znaju da nikakve kole nije izuio. Ili je lud,
il' se pravi lud ali njih ne e napraviti ludima. I
sablanjavahu se o njega.
Problem nije u Isusu. Problem je bio u njima. Zato im
se Isus udio. A i nama je kao onovremenim Isusovim
sluateljima, ipak lake nita ne mijenjati u ivotu, bez
napora promjene potvrditi svoje predrasude i o Isusu i o
ivotu. Ne elimo se mijenjati, a elimo da nam bude
bolje, uope ne raunamo na Gospodina Boga. I ne
trebamo se uditi, niti Isusa kriviti to nam je ovako
kako nam je . Problem nije u Isusu . Problem je u nama.
Sveti Benedikt
iz ljubavi prema Bogu povukao se
u samou, u pilju. Tamo je
boravio tri godine. Boja je volja
bila za njega da u tiini sazrijeva.
Nakon nekoliko godina organizirao
je veliku zajednicu redovnika, nad
kojom je upravljao i bio joj
duhovni voa. Ta je zajednica
eljela ivjeti onako kako su ivjeli
prvi Kristovi svjedoci - apostoli. Osim benediktinskog
ideala "moli i radi" ("ora et labora") sveti je Benedikt
ukazivao na vanost poslunosti i poniznosti. Ono
najbitnije da bi se inila Boja volja za svetog
Benedikta je - poniznost. U proslovu slavnog
Benediktovog pravila zapisano je da onaj tko eli
posjedovati istinski i vjeni ivot, mora suspregnuti
svoj jezik oda zla i svoja usta od prijevarnih rijei.
Neka ini dobro, a kloni se zla, neka trai mir i ide za
njim. Sam Bog kazuje da tko tako ini, prije nego li Ga
IVOT I DJELO BERNARDINA KRIVANIA
( 2. nastavak )
Zacijelo je Bernardin krivani od prvih dana
svoga redovnikog ivota neumorno i vrlo ozbiljno
zaorao u posao i zablistao kao sposoban i dobar
redovnik, jer su ga braa ubrzo nakon poloenih
sveanih zavjeta najprije izabrala za samostanskog
poglavara na Rijeci, a ve godine 1901. izabran je
za provincijala Hrvatske kapucinske provincije, na
elu koje ostaje sve do 1918. To njegovo razdoblje
predvoditelja hrvatskih kapucina ujedno je i period
naj intenzivnijeg njegova djelovanja, kada je
markantnost njegova duhovnog, intelektualnog i
patriotskog lika snano zraila u Rijeci i
odzvanjala diljem hrvatskih krajeva. Rijeki je
samostan za to vrijeme, kroz 18 godina bio
seizmograf katolikog i hrvatskog narodnog duha
u Hrvatskom primorju, radi ega je Bernardin
uivao nepodijeljeno potovanje crkvenih klerikih
i laikih krugova, pape Pija X, biskupa Mahnia,
Langa, Sta,dlera, Meninia, Nakia, Marelia,
poduzetnih laika Eckerta, Rogulje i mnogih drugih.
2. Gospa Lurdska, idejni pokreta
krivanievih inicijativa
Bernardin krivani mnogo puta ponavlja svoje
ivotno iskustvo da je hodoastei u Lurd godine
1902. ozdravio od tuberkuloze, za koju je drao
daje neizljeiva bolest. Koliko moemo pratiti tijek
njegova ivota, upravo je ta godina i taj dogaaj
znaio prekretnicu njegova ivota, kada je postao
veliki tovatelj i ljubitelj Majke Boje Lurdske.
On u toj ljubavi i privrenosti prema Gospi
Lurdskoj ide u takve osjeaje da Gospu Lurdsku
jednostavno zove Mama, Nebeska mama,
dobra Finna. Koliko je on bio uvjeren u
providnosnu ulogu iritelja slave Majke Boje kroz
lurdsku ideju, svjedoi nam on sam u jednom
pismu to ga je godine 1910. uputio vrhovnoj
upravi Kapucinskog reda u Rimu, u kojem trai
odobrenje za nabavku tiskare. U uvodnim mislima
toga pisma stoji: Boanska Providnost u svojim
nedokuivim naumima eljela je izabrati moju
skromnu osobu za svoje sredstvo u borbi s
neprijateljima katolike vjere koji su i ovdje
zastraujue brojni. Ona mi je nadahnula smionu
ideju za izgradnju velebnog hrama na slavu Boju,
na ast Presvete Djevice Pirenejske. Izabran sam
za ovu uzvienu ast moda zbog iskrene i
strastvene revnosti koja je u meni da na svaki
nain budem podloan Gospodinu kroz goruu
pobonost prema uzvienoj Majci Bojoj. Ona mi
je udesno pomogla u mom odvanom naumu;
samo ona nadahnula mi je sve naine koje sam
poduzimao, a svi su bili u najioj nakani da po
stignem gore spomenuti najsvetiji in. Uz ovu
neosporno prvu pokretaku snagu, dakle pobonost
i privrenost Majci Bojoj, Bernardin je pridodao i
stvorio drugu, suradniku, a to su bila njegova
redovnika braa, sveenici i katoliki laici. U sve
njih imao je silno povjerenje, oni su mu se
pridruili, uz njega rasli i bili istinska desna ruka.
S tim nadnaravnim i naravnim polugama
Bernardin se hrabro uhvatio u kotac sa svim
protivnicima katolikog duha (masonima,
slobodnim misliocima), te vjerskim i patriotskim
indiferentizmom koji je tada vladao na Rijeci i u
drugim hrvatskim krajevima.
( nastavlja se )
 Iz homilije kard. Josipa Bozania na blagdan bl.
Marije Propetoga Blato, 9 srpnja 2008.
Zagledani u svijetle likove naeg naroda koji su
svoju vjeru i njezin poklad drali neprocjenjivima,
pitam to su i koliko danas dobili oni koji su
zanijekali i koji nijeu kranske vrjednote?
Ako se tko odrie kranskih vrjednota zbog
novca ili vlasti onda je jasno da svjesno pristaje
biti pijunom u jednoj najstarijih igara ija pravila
odreuju oni kojima nije stalo do Boga, ni do
ovjeka. Kranin, istinski vjernik, ne sudjeluje u
toj igri lai i obmana u kojoj posljednju rije ima
beznae.
Naem narodu, posebno danas kad se ini da
zbog globalnih kretanja prijete velike svjetske
krize, napose siromatvo, vie nego ikad potrebna
je kao uzor bl. Marija Propetoga. Ona je djelovala
prema ovjeku ovdje uvijek imajui pred oima
propetoga Isusa koji joj je s kria u vienju
govorio ''Ljubi me, erce, rtvuj se za mene'' i koji
ju je na njezinim putovima pratio i obilno
nagraivao. Ona je dokazala da se po svakome od
nas moe roditi NADA mimo sredita BEZBONIH
moi.