Professional Documents
Culture Documents
istovremeno je pokuavao okupiti sve politike snage u Hrvatskoj u borbi protiv centralizma.
Takva inicijativa uskoro je urodila plodom, tj. formiran je Hrvatski blok (HRSS, HSP,
Hrvatska zajednica HZ), na ijem je elu bio Stjepan Radi. Ve poetkom 1922.g.
Hrvatski blok je objavio memorandum "javnom mnijenju civiliziranog svijeta" u kojem se
prikazuje poloaj Hrvatske u jugoslavenskoj dravi, a istovremeno Hrvatski blok trai
priznanje hrvatske drave unutar zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca. Snana politika
angairanost Stjepana Radia dovela je do velikog uspjeha HRSS-a na izborima 1923.g.,
kada su osvojili gotovo dvostruko vie glasova nego na izborima 1920.g. 470.000 glasova i
70 mandata u Skuptini, pa u politikom ivotu drave postaju jo znaajniji initelj.
Nakon
izbora 1923.g. na
kojima su ojaale
oporbene snage,
dolo je do
konkretnog
okupljanja
anticentralistikih
stranaka. Formiran
je Federalistiki
blok (HRSS, SLS
i JMO) s ciljem
zajednike borbe
protiv centralizma
i za reviziju
Vidovdanskog
ustava. Stvaranje
Federalistikog
bloka izazvalo je u
Beogradu prilino
nepovoljan dojam,
a sam Nikola
Pai shvatio je da Slika 1: Karta prikazuje podjelu Kraljevine S HS na 33 oblasti, kojoj je cilj bio
e se nai u provoenje centralistike politike od strane vlade. Hrvati su tom predloenom podjelom
nezgodnoj situaciji bili posebno nezadovoljni jer su neka podruja izdvojena iz hrvatskog teritori ja. Tako je
ako HRSS prekine npr. podruje Kastava pripojeno Ljubljanskoj oblasti; Boka Kotorska pripala je Zetskoj
oblasti, a Meimurje Mariborskoj oblasti.
skuptinsku
apstinenciju i sa svojih 70 zastupnika doe u Parlament, jer Radikalna stranka tada, iako je
osvojila 108 mandata, ne bi imala apsolutnu veinu za formiranje vlade. Pai je izrazio
spremnost na dogovore s Radiem.
U travnju 1923.g. dolo je do susreta delegacija Radikalne stranke i HRSS-a u
Zagrebu, kada je potpisan dogovor poznat pod nazivom Markov protokol Radikali su se
obvezali da nee provesti najavljenu podjelu drave na oblasti prema Vidovdanskom ustavu, a
HRSS e nastaviti skuptinsku apstinenciju. Radi je tim potezom elio prije svega sprijeiti
"parcelaciju" Hrvatske, ali kako je i sam rekao i dalje nastavlja borbu protiv centralizma i
Vidovdanskog ustava.
U ljeto 1923.g. Stjepan Radi otputovao je u inozemstvo, a najvie je boravio u
Londonu, gdje je pokuavao informirati Zapad o stanju u Kraljevini SHS i traiti pomo za
rjeenje hrvatskog pitanja. U meuvremenu je Pai poeo kriti dogovore iz Markova
protokola i zapoeo uspostavljanje oblasti. Radi je tada poruio zastupnicima HRSS-a da se
prijave za rad u Skuptini, a vlada Nikole Paia nemono je gledala kako se topi njihova
4
veina u Skuptini, pa je Pai tada dao ostavku na premijerski poloaj, ali mu je pomogao
Pribievi, koji je odvojio dio ljudi iz Demokratske stranke i utemeljio Samostalnu
demokratsku stranku (SDS), koja je podrala Paia, te time nastaje tzv. P-P vlada (Pai-
Pribievi vlada).
Kralj i vlada iskoristili su pristupanje HRSS-a Seljakoj internacionali i krajem
1924.g. donijeli odluku o primjeni Obznane ili Zakona o zatiti drave na HRSS.
Zabranjuje se svaki rad stranke (zborovi, izdavanje novina, skuptine), a uskoro je dolo
do hapenja stranakih voa pa i samog Stjepana Radia. Odlueno je da stranka usprkos
zabrani moe izai na
izbore, jer se
oekivalo da u takvim
okolnostima, pogotovo
kada je Stjepan Radi
u zatvoru, HRSS nema
anse za vei izborni
uspjeh. Ali, dogodilo
se neto potpuno
neoekivano, na
izborima 1925.g.
HRSS je dobio
530.000 glasova ili 67
mandata.
U
novonastalim uvjetima
kralj i vlada bili su
spremni na dogovore s
Slika 2: S tjepan Radi s predstavnicima predsjednitva S eljake internacionale, a Radiem, a i sam
taj je moment vlada iskoristila za pokuaj onemoguavanja djelovanja HRS S , kao
najozbiljnijeg politikog protivnika.
Radi bio je spreman
na sporazum s vladom
jer je svjestan da iz zatvora ne moe puno
pridonijeti rjeavanju hrvatskog pitanja. Njegovu
odluku, tj. da Stjepan Radi i HRSS priznaju
Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia
objavio je Pavle Radi u Skuptini u Beogradu.
Zbog takvih politikih promjena mijenja se i ime
stranke u HSS (Hrvatska seljaka stranka), jer
priznanjem monarhije mora se brisati republikanski
pridjev iz imena . Formirana je nova vlada, tzv. R
R vlada (Radiradikali vlada) u kojoj HSS
dobiva etiri ministarska mjesta, a Stjepan Radi
postaje ministar prosvjete.
Slika 3: Stjepan Radi i Svetozar Pribievi, koji su od politikih
protivnika postali partneri u borbi protiv velikosrpske
centralistike politike. Pribievi je shvatio da slubeni Beograd
koristi S rbe iz Hrvatske za provoenje svoje politike, i da tom
suradnjom S rbi iz Hrvatske samo gube. Pribievi e zbog svog
djelovanja ak biti i uhien, ali 1931. doputeno mu je da ode u
emigraciju. U emigraciji e on pisati mnoge tekstove koji su
optuivali beogradski reim, a naroito diktaturu kralja
Aleksandra.
5
izdan novi dokument, 1933. pod nazivom Naela hrvatskog ustakog pokreta, koji
potvruje stavove iz Ustava, ali se cijela stvar postavlja na iru osnovu, pa vie nije ustaka
organizacija nego ustaki pokret.
Pripadnici ustakog pokreta bili su smjeteni u posebnim logorima u Italiji (Brescia,
Bovigno, Lipari), u Maarskoj (ustaki centar Janko Puszta), a ustakih punktova bilo je i u
Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Amerikama Pripadnici pokreta izvodili su sve mogue
diverzije na podruju Jugoslavije, posebno na eljeznici. Najpoznatija akcija izvedena je
1932., tzv. Velebitski ili Liki ustanak, kada se skupina ustaa iz Italije prebacila u Liku i
izvela napad na andarmeriju u Bruanima.
Oktroirani ustav
Pogoranje unutarnjeg stanja u dravi i sve nepovoljniji meunarodni poloaj, jer su
Velika Britanija i Francuska kritizirale diktatorski reim, prisililo je kralja Aleksandra da
pokua prikriti diktatorski oblik vladavine. U rujnu 1931.g. kralj je objavio novi ustav
Kraljevine Jugoslavije, poznatiji kao Oktroirani ustav, jer ga nije donio parlament, nego ga
je dao (oktroirao) vladar. Stvorene su neke nove institucije vlasti, tj. uspostavljen je dvodomni
parlament Senat i Narodna skuptina, ali drava je i dalje totalitarno ureena, jer zakoni
koji se donose u Senatu i Skuptini postaju valjani tek kada ih potpie kralj, tako je otvorenu
diktaturu zamijenila prikrivena diktatura.
Provedena je i prava komedija od izbora za Narodnu skuptinu u studenom 1931., na
kojem se provodilo javno glasanje. Kandidatske liste mogle su se postaviti samo za cijelu
dravu, pa su na taj nain onemoguene liste regionalnih stranaka (a takve su bile sve), a
takvu je listu mogla postaviti samo vlada s Petrom ivkoviem kao nositeljem. Zastupnici s te
liste u novoizabranoj Skuptini formirali su stranku koja je u svoj naziv uvrstila dijelove
naziva nekadanjih najjaih stranaka Jugoslavenska radikalno seljaka demokracija, a
koja e kasnije postati poznata kao Jugoslavenska nacionalna stranka (JENESA)
Najotvoreniji odgovor
kraljevoj apsolutistikoj vlasti i
centralizmu stigao je od
hrvatskih politiara i
intelektualaca, koje su okupili
Vladko Maek i SDK u
studenom 1932.g. Okupljeni
politiari naznaili su opasnost
od velikosrpske hegemonije i
trae novo ureenje drave na
naelima koja iskljuuju svaku
prevlast. Ovakva i slina
razmiljanja skupljena su i
potpisana u rezoluciji koja je
poznata pod nazivom
Zagrebake punktacije. Odjek
Zagrebakih punktacija
pokrenuo je i ostale politike
Slika 6: Veina uglednih hrvatskih politiara stavila je svoj potpis na stranke da se ukljue u borbu
Zagrebake punktacije. Vladi je ovaj dokument predstavljao problem jer protiv diktature i oktroiranog
su ga prihvatili i mnogi politiari izvan Hrvatske, pa su tako nastale ustava. Zbog toga je Vladko
Novosadske punktacije, S arajevske punktacije i sl. Maek osuen na tri godine
zatvora, ali hrvatsko pitanje i dalje je ostalo nerijeeno.
8
Namjesnitvo
Kada je vijest o atentatu stigla u Beograd, otvorena je politika oporuka kralja
Aleksandra, kojom odreuje svoje nasljednike. Novi kralj Petar II. imao je samo 11 god., pa
je kralj odredio da do njegove punoljetnosti
dravu u ime kralja vodi trolano namjesnitvo:
knez Pavle (kraljev brati), Radenko Stankovi
(senator i dvorski lijenik ) i Ivo Perovi (ban
Savske banovine). Glavna osoba postao je knez
Pavle.
Knez Pavle krenuo je u pravcu
ublaavanja krutih propisa iz diktatorskih
vremena, pa su izvrene promjene u izbornom
zakonu, ime je na izborima u svibnju 1935.
omogueno i sudjelovanje opozicije. Opozicijske
stranke izlaze na izbore pod nazivom Udruena
opozicija (SDK, Demokratska stranka, Savez
zemljoradnika i JMO) na elu s Vladkom
Maekom. Nositelj vladine liste bio je
predsjednik vlade Bogoljub Jefti (koji je Slika 7: Knez Pavle, vodei ovjek Kraljevine
izmislio kraljeve predsmrtne rijei: uvajte mi Jugoslavije nakon atentata na kralja Aleksandra.
Jugoslaviju!).
Vladina lista dobila je oko 60% glasova, a Udruena opozicija malo manje od 40%, ali
je udnim pravilima oko podjele mandata, vladi pripalo 303, a Udruenoj opoziciji samo 67
zastupnikih mandata, pa je tako ona ispala moralni pobjednik to je bio znak knezu Pavlu za
daljnjom demokratizacijom u dravi.
Mandat za sastav nove vlade nakon izbora dobio je Milan Stojadinovi, a u nju su
uli i stalni kompromiseri Anton Koroec i Mehmed Spaho, sa svojim strankama. Tada je
umjesto JNS, u skuptini formirana Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ ili Jereza), iji
9
Banovina Hrvatska
Stojadinovi, iako prvi priznaje postojanje "hrvatskog pitanja" nije bio nimalo
zainteresiran za njegovo rjeavanje. Mnogi srpski politiari i stranke postali su svjesni da je
rjeenje "hrvatskog pitanja" ujedno i preduvjet rasplitanja dravne krize. U Srbiji se uoavao
porast nezadovoljstva Stojadinovievim diktatorskim ponaanjem i nedemokratskim
metodama, pa mu je srpska opozicija osporavala pravo predstavljanja srpskog naroda, dok je
u isto vrijeme jaao jedinstveni hrvatski nacionalni pokret oko Maeka.
Takvo stanje navelo je kneza Pavla da potakne raspisivanje prijevremenih izbora, koji
su odrani u prosincu 1938. Bile su postavljene tri kandidatske liste: 1) JRZ s nositeljem
Stojadinoviem; 2) opozicijska lista s nositeljem Maekom; 3) lista Zbor s nositeljem
Ljotiem (etnika organizacija). Listu opozicije sainjavali su SDK, srbijanska udruena
opozicija i dio bive JNS sa Petrom ivkoviem.
Prebrojavanje glasova pokazalo je pad broja glasova za vladu sa 60 na 54%, a
istovremeno porast podrke opoziciji sa 38 na 44%, ali kako je i dalje na snazi bio udan
model podjele mandata, opet je vlada u novoj skuptini dobila 307 mjesta, a opozicija samo
67. Knez Pavle je shvatio da mora maknuti Stojadinovia, ne samo zbog loih izbornih
rezultata, ve i zbog znakova pretjeranog isticanja svoje linosti. Knez se pribojavao da
Stojadinovi namjerava zauzeti mjesto kakvo imaju Hitler u Njemakoj ili Mussolini u Italiji,
a posebno mu je zamjerao neuinkovitost u rjeavanju "hrvatskog pitanja". Uz pomo stalnih
kompromisera Koroeca i Spahe, knez Pavle uspio je dobiti ostavku Milana Stojadinovia, a
10
mandat za sastav nove vlade povjerio je Dragii Cvetkoviu (jedan od glavnih pomagaa u
ruenju Stojadinovia).
Vladi Dragie
Cvetkovia glavni je
zadatak po naputku kneza
Pavla bio sporazum s
Maekom i HSS. Obje su
strane bile zainteresirane
za to bri dogovor jer
meunarodna situacija
nije bila nimalo ruiasta.
Naime, krize oko
njemakog pripojenja
Austrije i ulaska njezine
vojske u dio
ehoslovake, zatim
talijanski ulazak u
Albaniju glavni su
dogaaji prve polovine
1939. g., i sve je to
nagovjetavalo skori Slika 9: Podjela Kraljevine Jugoslavije na banovine i konture Banovine
poetak rata, koji Hrvatske.
drava ne bi smjela doekati potpuno nesreena.
Prvi susret Cvetkovia i Maeka
odran je u Zagrebu u travnju 1939., i
tada je prihvaen Maekov zahtjev da
se prvo utvrdi teritorijalni opseg
Hrvatske, a zatim njezin posebni
poloaj i ovlasti. Pregovori su potom
nastavljeni uz este prekide, a zavreni
su potpisivanjem sporazuma
Cvetkovi Maek 26. kolovoza
1939., a istog je dana knez Pavle
potpisao i Uredbu o Banovini
Hrvatskoj u kojoj je sve pravno
razraeno, tj. utvren je teritorij,
nadlenosti i organizacija Banovine
Hrvatske.
Teritorij Banovine Hrvatske
nastao je spajanjem Savske i Primorske
banovine, a njima su pridrueni
kotarevi u kojima su Hrvati imali vie
Slika 10: Reagiranje emigrantskog tiska na stvaranje od polovine stanovnitva, to su bili
Banovine Hrvatske.
Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brko,
Gradaac, Derventa, id i Ilok.
U nadlenosti banovinske vlast bili su unutarnji poslovi, poljoprivreda, trgovina, obrti,
industrija, narodno zdravlje, prosvjeta itd. Sredinja vlada vodi vanjske poslove, obranu,
promet, potu i zajednike financije. Na elu vlasti je ban kojega imenuje vladar, a prvi ban
postao je dr. Ivan ubai. Zakonodavnu vlast u Banovini Hrvatskoj imao je Hrvatski sabor.