‘Zadatak 002 (Marija, gimnazija) Kolikom se srednjom brzinom giba Zemija oko Sunca ako je srednja udaljenost od Zemlje do Sunca 1.507 - 10% km, a jedna godina ima 365.25 dana? Rijesenje 002 Zadatak tretira rotaciju Zemilje oko Sunca, Bitno je wotiti da je rije€ 0 jednolikoj rotaciji i da je linearna breina u nekoj tocki funkcija polumjera, (. udaljenosti toke ox osi rotacije, Prijedeni put (opseg kruga) je takoger funkeija polumjera, Stoga se linearna brzina raéuna kao kod jednolikog gibanja po pravcu. r= 1.507 -10°km, t= 365.25 dana = 3.15576 - 10" s, 7 =3.141592654, v 3_2erem _ 2-1.507-10° ken 3.14 t 3.15576-10" 5 y Srednja brzina je 30 km/s. Zadatak O11 (Iva, gimnazija) Tijelo mase 10 kg giba se brzinom 2 m/s, Drugo tijelo mase 15 kg giba se u istom smjeru kao i prvo tijelo brzinom 3 nvs, Poshije sudara tijela se gibaju slijepljena i zajedno, Odredite breinu tijela poslije sudara on kg, vy = 21s, 3m, v Zakon odr7anja koligina gibanja dvaju tijela mase m, i m2, kojimasu poéetne brine bile v, iv, a brzine nakon njihova medusobnog djelovanja v': i v>, glasi: my + ¥j + Mg- ¥2= mM) pvp} MV _7broj Koligina gibanja obsjutijela prije njihova medusobnog djelovanja jednak zbroju njihovih koligina gibanja nakon medusobnog djelovanja. Ako je sudar stediSnji (to se dogada kad svi vektori brzina leze na praveu koji prolazi sredistem masa obaju tijela), zakon odrZanja koligina gibanja tada glasi: yim, m+n I5kg, vp m+) + mMy-¥y=m,-V +My, adje je v zajednicka br2ina za oba tijela koja su se sudarila, Sada je: tmy-¥y _10-2415-3 my +m, 10415‘Zadatak O12 (Petra, gimnazija) Granata leti brzinom 10 ns, Pri eksploziji razleti se u dva podjednako velika dijela. Veéi dio ima (60% cijele mase i nastavlja gibanje u istom smjeru brzinom 25 m/s. Kolika je brzina manjeg dijela? Rjesenje 012 m, O m/s, m= 60%-m=0.60-m, v= 25 avs, mj=m—m,=040°m, v=? Prije eksplozije granata je imala koliginu gibanja: p=m-v, raspala se na dva dijela pri Gemu svaki di Nakon eksplozi ima svoju koliginu gibanja: Pr=M-My . P= My“ V2. Zbog zakona o odrzanju koligine gibanja (koji kaze da je koligina gibanja stalna: ista je prije i postije raspada sgranate), piSemo: P=Pi+Px mye mv tm: m-v— my “vy = my Vy Liity Vy = NL = m= 0.60 25 mama vy 9 = 2 my 040-m m-(10—0.60-25) 10-15 040-m 0.40 Brvina manjeg dijela je 12.5 m/s u suprotnom smjeru. 2aautaK Yio UNrIsup, gMZAyy . Kolica mase 120 kg gibaju se brrinom 4 m/s. Covjek mase 80 kg uskaée u njih u smjeru gibanja Kolica brzinom 2 mvs u odnosu na tlo, Kolikom é se brzinom nastaviti zajedno gibati? Rjesenje 013 m,=120kg, vi=4mvs, m=80kg, v2=2mls, vy ‘Zakon odrZanja koligina gibanja dvaju tijela mase m, i mz, kojima su poéetne brzine bile v, iva, a brzine nakon njihova medusobnog djelovanja v' i v's, glasiz my vy $my-v2 =m, vt mp “v2. Poslije uskakanja Govjeka u kolica oboje Ge s¢ gibati stom brzinom pa vai my +¥y my ¥2= my -VEIMy v= my vy +My v2= (my +m) “V" m,-¥, +m5-¥, m 2%) _120-4+80-2_ 45 my +m 120480, s => v!Zadatak 014 (Kristijan, gimnazijay Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 ns. Covjek mase 80 kg uskage u njih uw smjeru suprotnom ‘od smjera gibanja Kolica brzinom 2 mvs u odnosu na tlo, Kolikom ée se brzinom naslaviti zajedno gibati? Rjesenje 014 m,=120kg, yy =4mvs m=80kg, vy=2mvs, yy ? Zakon odréanja koligina gibanja dvaju tijela mase m; i ms, kojima su podetne brzine bile vs i v2, a breine ‘akon njihova medusobnog djelovanja v's i v's, glasi: my “Vi + ma V2 my ¥y-+ma- V2. Buduéi da éovjek uskaée u kolica u smjeru suprotnom od smjera njihovog gibanja, brzine imaju suprotne smjerove. Postije uskakanja éovjeka u kolica oboje ée se gibati istom brzinom pa vrijedi: My -¥) =m Vp=mMy-V +My “VE => my vy —My- v= (mM, +m) -v => myvy My Vy 120-4-80-2 am my +my 120480 s =v Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 m/s, Covjek mase 100 kg uskaée uw njih u smjeru suprotnon od smjera gibanja kolica brzinom 2 ns u odnosu na tlo, Kolikom ée se brzinom nastaviti zajedno gibati? Reaultat: 1.277. 5 Zadatak 015 (Kristijan, gimnazija) Kolica mase 120 kg, i u njima Govjek mase 80 kg, gibaju se brzinom 5 m/s. Kolikom ée se brzinom Kolica nastaviti gibati ako iz njih iskosi Govjek u smjoru Kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo? Rjesenje 015 m= 120kg, m:=80kg, v= Sms, w'=2ms, v=? ‘Zakon odréanja koligina gibanja dvaju tjela mase m, i ms, Kojima su poéetne brzine bile v, i vs, a brzine nakon njihova medusobnog djelovanja v' i v'2 glas my: Vim Vv ate Poslije iskakanja Covjeka iz kolica oboje ce imati brzine istog smijefa pa vrijedi: mV +m: V=m+vi +m: V2 (mp+My) + WV = my + Vv + My- Vp => m-v=(m 4Ab)sv—m- v2 => m my +my)-v—mx-v3" (120+80)-5—80-2 1 m, 120 osZadatak 023 (Ines, gi Na visini 121.8 m bacimo uvis brzinom 6 nvs kamen iz balona koji se peaje brzinom 2 mis. Za koje vrijeme ce kamen pasti na lo? (g = 10 mvs?) Rjedenje 023 h=1218m, v=6m/s, v,=20vs, g=10m/s*, Prvobitno gibanje je hitac uvis potetnom brzinom (relativna brzina! 6 mis +2 mis=8 ms, ‘Vrijeme za koje se kamen popne uvis iznosi: ¢ ut za koji se kamen popne wvis iznosi: 2 2 2 [ety ot ¥y ANS 2 ‘ 20% 20% “en ee ‘Ukupna visina na kojoj se kamen nakon penjanja zaustavio je: ba hy=1218m43.2m= 125m, Sa te visine kamen ée slobodno padati pa vrijedi: Ukupno vrijeme za koje Ge kamen pasti iznosi: t+ =08s+5s=58s. Zagatax vz4 (anes, gimnazijay Na visini 404.2. m bacimo prema dolje brzinom 2 mis kamen iz balona koji se penje brzinom 6 mis, Za koje vrijeme ce kamen pasti na tlo? (= 10 mis") Rjesenje 024 h=1218m, v=6mis, vi=2nvs, g= 10m) 2 Prvobitno gibanje je hitac uvis pogetnom brzinom (relativna brzina!): é Put za koji se kamen popne uvis iznosi:( 2 2 | y ase 8 o10% 0% es Ukupna visina na kojoj se kamen nakon penjanja zaustavio je: h+hy = 404.2 m+ 0.8 m=405 m. Sate visine kamen é slobodno padati pa vrijedi: 2405 m _ fers? <9, 1075 = ‘Ukupno vrijeme za koje ce kamen pasti iznosi: 40454952045, Zadatak 039 (Hrvoje, tehnigka skola) Prvi je kamen bagen ravno uvis pogetnom brzinom 15 ms, a dvije sekunde kasnije bagen je ravno uvis istom pogetnom brzinom drugi kamen, Na kojoj ée se visin sresti ta dva kamena? Rjesenje 039 , v=ISm/s, Mt=2s g=98I ms’, y= 1 2 gorte® | gevteayhe(ea? | posetne brzine v, proiz! 5 [shoe avjta rata, = sy] > = tn inay)—F- g(t as)?! 2 deve ger a2v(tean)—ge(t-ar)? = 3 dvr gr advr 2dr g RD g rar g(aye so DvAMAPR (Ar)? Ar(2v4 9-41) Qveg-ar 2 = dare (ar) =r gran st (ar) -28 2-g-At Dea De Visina na kojoj ée se tijela srestiiznosi: Visina na kojoj ée se tijela sresti iznosi:Ls KO4L (Martin, gimnazij Kad ne bi bilo vjetra, malo krilato sjeme padalo bi s vrha drveta vertikalno stalnom brzinom 35 cm/s. Koliko ée daleko od podnozja drveta pasti sjemenka ako pada s visine 30 m, a vjetar puse brzinom 36 knv/h u horizontalnom smjeru? Rjekenje 041 ems =[35: 100]=0.35 ws, -h=30m, YW =36Kkmh=[36:36]= 10m, d=? 1. ination Pomoéu trigonometrije iz dva pravokutna trokuta slijedi: s 2. imatica Iz slignosti dvaju pravokutnih trokuta odmah se dobije: Buduéi da je, = t, shijedi: 897 m,‘Zadatak 065 (Ivan, elektrotehnitka skola) Zrakoploy odrZava smjer ravno prema jugu brzinom 400 km/h s obzirom na zrak. On leti kroz straju zraka koja se giba prema istoku brzinom 300 km/h, 2) Kolika je brzina zrakopiova s obzirom na tlo po vel smjeru? ') Koti udalenost preva zrakoplov iznad ta 2a 30 minuta? soo A, 7 TE nag! 2B Jarg tH | 3652° 11.6" jravstoso, Vg Lg | }b) Udaljenost koju zrakoplav prevali za vrijeme t iznosi km 0.5 h= 250 km. h ‘Zadatak 142 (Marija, gimnazija) ‘Voreéi se u krug polumjera 25 m biciklist ga obide 6 puta za 2 min i 36 s. Kolika je brzina biciklista? RjeSenje 142 r= 25m, 2 min 36 s Opseg kruga polumjera rraéuna se po form! 2 60+ 36] 0 Srednja brcina tijela u vremenskom intervalu At jest koli dere, o ga je tijelo presloza to vrijeme i vremenskog ruzmaka At Ako je taj kolignik stalan za svaki As i odgovarajuci At duz nekog putas, onda kaZemo da se na tom putu tjelo giba jednoliko te vrijediBuduci da je biciklist n puta obiSao krug polumjera r, ukupni put s koji je preSao iznosi: =n-0 > s=n2erem Brzina biciklista je: 8 nr 62-25 mz vel a pater oe emer t t 56 5 A 6.04-3.6])=21.74 = Zadatak 023 (Ines, gimmazija) [Na visini 121.8 m bacimo uvis brzinom 6 m/s kamen iz balona koji se penje brzinom 2 mis, Za koje vrijeme ce kamen pasti na tlo? (g = 10 mvs") Rjesenje 023, 21.8 m, 6m, y=2ms, a= 10m/s, Cet, Prvobitno gibanje je hitae uvis posetnom brzinom (relativna brzina! ‘Vrijeme za koje se kamen popne uvis iznosi: Put za koji se kamen popne wvis iznosi: “3 z 2h 4 mi 2g 205 2 ‘Ukupna visina na kojoj sé kamen nakon penjanja zaustavio je: be hy= 1218 m432m= 125m, Sate visine kamen Ge slobodno padat pa vie: 2-(h+h) 5s iznosiz teusZadatak 303 (Maturantica, medicinska Skola) Pevaljeni put kod vertikalnog hiea opisan ‘A) tinearmom funkeijom vremena B) kvadratnom funkcijom vremena ov yr £) asponencinom fogkajom vremen, Riesenje 303 ‘Kvadratna funkeija ili polinom drugog stun jest svaka funkcija oblika fiGPar? sbx+6, adie su a,b, crealni brojevi, a0. ‘Vertikalni hitae sastoji se od jednotikoga gibanja prema gore brzinom vj i slobodnog pada. Zato mu je ul s (ili visina hy u Easu kad je proSlo veijeme ¢ dan ovim izrazom: h Pri vertikalnom hicu put je opisan funkejjom ie thei? om Ler? i to jo kvadratna funkeija vremena, Odgovor je pod B. ba 303 ‘Trenutna brzina kod vertikalnog hica opisana je: A) linearnom funkeijom vremena B) kvadratnom funkeijom vremena ove Di E) eksponencijainom funkeijom. vremena. Rezultat: A. datak 311 (Kristina, srednja skola) ‘Tenisaé prilikom servisa dade loptici mase 0.06 kg poéetnu horizontalnu brainu od 55 mvs. ‘Ako je loptica bila u kontaktu s reketom 0.03 s, kolikom je srednjom silom reket djelovao na lopticu? Rjedenje 311 m=0.06kg, v= 55 m/s, 0,03 5, Jednoliko ubrrano gibanje du% puta s jest gibanje za koje vrijedi izrar vaat, ‘gdje je v brzina tijela posto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleracijom a za vrijeme t Drugi (Newtonov) zakon mehanike Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obmuto proporcionalna masi tila te ima isti smjer kao i sila: Pp a= =F mt Ako je pogetna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: Par=my, ‘gdje je v breina na kraju vremenskog intervala t za Koji je sila djelovala. Umnoiak IsFetzovemo impulsom sile F, a umnoZak p=my koliginom gibanja mase m, L.inagica Srednja sila F kojom je reket djelovao na lopticu iznosi: 2 year | @ > aon . |- F=m-=0.06 kg-—*-=110N. F=ma) F-mal supstitucije, t 0.035 ‘Linagica Uporabom formule koja povezuje impuls sile i koliéinu gibanja za srednju situ F kojom je reket djclovao na lopticu dobije se: 0.06 kg 55 s Fet=emy > F-t=mv/ HON. t t 0.03 s Zadatak 321 (Sanja, stednja skola) Tijelo mase 2 kg vuce se po horizontalnoj povrSini pomoéu elastiéne opruge Konstante 100 N/m, Odredi faktor trenja, ako je gibanje jednoliko, a opruga se izduzi 2 em. Rjesenje 321 2kg -k=200Nim, x=2em=0.02m, g=10ms, =? recullanta je sila izmedu molekula tijela koja se suprotstavija vanjskoj sili deformacije Pooks Harmoniéko titranje je gibanje tijela (titranje) pri kojemu je sila koja uzrokuje titranje (elastiéna sila) razmjema udaljenost tijela od poloZaja ravnotez. Sila ima uvijek smjer prema poloZaju ravnoteze, stoga se u izrazu nalazi predznak minus (— ). renie je sila koja se java kad se neko tijelo giba povrSinom nekoga drugog tijela ili kad set potinjegibat. Tenje ima smjer suprotan smjera gibanja i moze se ieacunati pomocu izrara FHF ye aie je Fe trenj, pt fakiortrenja, Fy velitina okomite komponentesile kojom tile djeluje na podlogu po kojoj se giba. Ako se tijelo nalazi na vodoravnoj podlozi, tada trenje iznosi Fp = iG = Fy 10mg, gdje je Fy trenje, y faktor trenja, m masa tijela, ¢ akceleracija slobodnog pada (ubrzanje sile teZe). Prvi Newtonov pouésk Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila il jednoliko po praveu. Zato kazemo da je Buduéi da se tijelo giba jednoliko po pravcu, zbog prvog NeWwtonova poucka, vuena sila F (elasti¢na sila opruge) po iznosu jednaka je sili trenja na vodoratn} podlovz. -zultanta svih sila jednaka nul tijelo miryje ili se giba o tromo.adje je Fe tenje, p faktor trenja, m masa tjela, ¢ akceleracija slobodnog pada (ubrzanje sile tee). Prvi Newtonov pougak Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta svih sila jednaka nul tijelo miruje ii se giba Jednoliko po praveu, Zato kazemo da je tijelo tromo. Buduci da se tijelo giba jednoliko po pravcu, zbog prvog. Newtonova poucka, vuéna sila F (elastiéna sila oprage) po iznos jenaka je sili enja na vodoraco} poor Fok, 2 xa 16 > xm 2 bxeuemg) 13 me ex 20 = u-48 2 aor, ene 100 Zadatak 329 (Nino, gimnazija) Djetak mase 60 kg nalazi se na glatkoj ledenoj povrSini. U jednom trenutku baei svoju torbu :mase 15 kg prema betonskoj ogradi. Torba je w ogradu udarila brzinom 15 mys, odbila se savrSen0 clastigno i vratila djeéaku, On je ubvati i zai, Odredite djesakovu brzinu nakon toga. Rjekenje 329 m=6Dkg, m=15kg, = 1Sms, v=? Ako je potetna brzina nul a tijelo mase m na koje je za vrijeme tdjelovata sila Fveijedi: Pet=m-v, adj je v bezina na kraju vremenskog intervaa t za koji je sila djelovala. Umnozak zovemo impulsom sile F, aumnozakkoliginom gibanja mase m, Kad pocetna brzina nije nula, vrijedi Fats A(m-y), 1], promjena koligine gibanja jednaka je impulsu sile koji je tu promjenu uzrokovao. Ako je masa stalna, mozemo pisati Feat -m-y, > F-at=m-(vy) 1), ae suv, i vz poseina i konaéna brzina tijela u vremenskom interval At Zakon odtZanja koligine gibanja ako su posetne brzine obaju tela jednake mali: my adie su v, iv, brzine tijela mase m, odnosno m; nakon njihova medusobnog djelovanja. ‘Zakon odr2anja kolitina gibanja dvaju tijela masa m; i ms, kojima su posetne brzine bile vs iva, a bbrzine nakon njihova medusobnog djelovanja v" i v2, glasi: m9, +my-¥9. =m, AO. ‘Zoroj Koligina gibanja obaju tijela prije njihova medusobud¥ djetovanja jednak je zbroju njihovit, oligina gibanja nakon medusobnog djelovanja. Utrenatku izbacivanja torbe, zbog zakona oéuvana koii¢ine gibanja, vrijedi jednad?ba Wy ia adje je m masa djeéaka, vy breina djecaka.nakon izbacivanja torbe, m, masa torbe, v, brzina torbe. Vosimo da je brzina djecaka Vp suprotnog smjera od brzine v; torbe i iznosi on Ite sg mage mayen oe yA 5 Budueéi da torba nakon odbijanja od betonskog zida sustigne djeéaka, u trenutku hvatanja torbe njegova braina v, zbog zakona ofuvanja koligine gibanja, iznosi: im,» — Kolitina gibanja torbe m-vo ~ kolisina gibanja djecaka kad je bacio torbu = (2m, +m): ~ Kolin gikanj degaka i tore nakonodbianja = my tm vy=(mm+m)-v = mvp smevy=[m, +m): ¥/ my, 1Skg 15 s00kg 37 15 kg +60 kg ‘Zadatak 330 (Marina, gimn: ‘Teret je ovjesen 0 dinamometar u dizalu, Dinamometar pokazuje 200 N kad je dizato u stanju ‘mirovanja, Ako dinamometar pokazuje 190, dizalo se giba prema: A. dole, stalnom brzinom BB. dole, brzinom koja se jednoliko povesava gore, stalnom brzinom D. gore, breinom koja se jednoliko povesava Rjesenje 330 Gi=200N, G=190N Osnovni zakoni mehanike vrijede s obzirom na koordinatni sustav koji mirye ili se giba jednotiko po praveu. Ti zakoni ne vrijede ako tijelo promatramo s obirom na koordinatni sustav koji se giba Jednoliko ubrzano ili usporeno, Tijelo na koje ne djeluje nikakva sila nece mirovati s obzirom na takav ‘sustav, Tijelo mase m koje postavimo u takav sustav koji ima stalnu akceleraciju a, nege mirovat ‘obzirom na sustav, nego ée imati akceleraciju — a. U sustavu ce nam se éiniti da na tijelo djeluje sila =m: a. Takvu silt zovemo inercijainom silom. ‘TeZina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlacenja djeluje na horizontalnu podiogu ili ‘ovjes. Za sinéaj kad tijelo i podioga, exnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po praveu s obzirom ‘na Zemlju, teZina tijela je veliginom jednaka sili tez Game.Inereijalna sila m- a javlja se zbog toga Sto'8S Uizalo zajedno s teretom spusta akceleracijom a. Buduci da inercijalna sila djeluje na terétw suprotnom smjeru od sile tee, ukupna sila koju pokazuje ddinamometar manja je od sile koju dinamometar pokazuje kad je dizalo u stanju mirovanja. G-m-a = F=m-g-m-a > F=m-(g-a). Odgovor je pod B. Vjetba 330 Teret je ovjeken dinamometar w dizalu, Dinamometar pokazuje 200 N kad je dizato u stanju ‘mirovanja, Ako dinamometar pokazuje 210 N, dizalo se giba prema: A dolje, stalnom brzinom B. dolje, brzinom koja se jednoliko poveéava . gore, stalnom brzinom D. gore, brzinom koja se jednoliko povecava Rerultat D. ‘Zadatak 331 (Marina, gimnazija) Kolica mase 20 ke gibaju se po horizontainoj podlozi brainom I nvs, U susret im dott djevojéica mase 40 kg brzinom 2 m/s i uskosi u kolica, Brzina djevojéice i kolica nakon uskakanja je: A. L nds u smjeru pogetnog gibanja djevojéice B. I mis u smjeru posetnog gibanja kolica 5 cs 7 y smjeru posetnog gibanja kolica 35 Sm 5 “78 sjeru potetnog gibanja djevotice s 10 Riesenje 331 m,=20kg, v= Lams, my=40kg, sinjer od sinjera brzine kolica), v=? 2 ms (breina djevojtice ima suprotan Ako je pogetna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedizFt=mv, adje je v breina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala, Umnozak [=F 6 zovemo impulsom sile F, a umnozak p=my koliginom gibanja mase m. Kad pocetna brzina nije nula, vrijedi FeMt=A(mv), {j, promjena kolitine gibanja jednaka je impulsu sile koji je tu promjenu uzrokovao. Ako je masa stalna, mozemo pisatt F-Mt=m-vy -m-y > F-Mt=m-(v—%), gdje suv; i v2 potetna i konagna brzina tijela u vremenskom interval At Zakon odranja koligina gibanja dvaju tijela masa m, i m2, kojima su posetne brzine bile vi v2, a brzine nakon njihova medusobnog djelovanja v," iv,’ glasi: mye, {vam Zhroj koli¢ina gibanja obaju tijela prije njihova medusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih koli¢ina gibanja nakon medusobnog djelovanja. Buduei da je breina kolica i djevojéice nakon uskakanja istatSlijedi: mom emg v= my my Vy d PUM Vy + mg Vy =m, VE My v= 2 L Smee vo (mem) mv tea vo a(m ema) e +m, Brrina kolica i djevojice u njima je u smjeru pogetnog gibanja djevojeice. Odgovor je pod A.‘Zadatak 333 (Ina, srednja skola) Kugla se kotrlia po horizontalnom stolu, otkotrija se preko ruba te nakon 0.4 s udari otto, Koliko iznosi visina stola? (g = 10 m/s*) Rjcsenje 333 t=04s, g=10m/s, b= 2 Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravoertno gibanje sa poéetnom brzinom ¥o = 0 m/s i konstantnom akceleracijom a= g = 9.81 m/s*, Za slobodai pad vrijedi izraz: gdje je h visina pada, Slozena gibanja pri kojima jednu komponentu gibanja uzrokuje djelovanie sile tee zovu se hici. Horizontaini hitac je gibanje koje se sastoji od jednolikoga gibanja u horizontalnom smjeru brzinom vo i slobodnog pada. Za vrijeme t tijelo je presio put u horizontalnom smjeru rary th au vertikalnom je smjeru palo za Tijelo se slozeno giba kad istodobno obavlja dva ili vi8e gibanja, Pri takvom gibanju vrijedi nagelo neovisnosti gibanja koje glasi: Kad tijelo istodobno obavija dva gibanja, giba se tako da se u svakom ‘trenutku nalazi u toeki do koje bi stiglo kad bi obavilo samo jedno gibanje u odredenom vremenskom razmaku, a neovisno o tom gibanju istodobno i drugo gibanje uw istome vremenskom razmaku, Buduéi da vrijedi natelo neovisnosti gibanja, vrijeme za koje se kuglica otkotrlja sa stola i udari o tlo isto je kao da slobodno pada sa nuba stola. Visina stola iznosi: 12 hegre ze‘Zadatak 16S (Viki, gamnaziya) ‘Na Mjsecu je akceleracija slobodnog pada Sest puta stnja nego na Zemiji Zelimo li da tijelo ‘liza powrSine Mjeseca ima jednaku potencjalnu energiju Kay isto tielo blizu poveSine Zemle, onda ‘on0 mora biti na: ‘A) 6 pula manjoj visi nego na Zemlj BY a} Vs Kao na Zemiji C) 6 puta veéoj visini nego na Zemlji. ‘D).36 puta vecoj visini nego na Zemlji. ) 2 puta manoj visi nego na Ze Rjesenje 163 Upolu sil ee ijeo mase m ima gravitejsku potenjalnuenergiju Egp=m-a-hy aie Je g akcoleracija slobodnoy pada, aN verkalna wialjenost tela od mjesta gdje bi prema Sdogovoru tel imalo enor aula, Linadica Buduéi da je gravitacijska potencijalna energija upravno raumjema s akceleracijom slobodnog pada gi visinom h, slijedi: ‘© ako je akceleracija slobodnog pada Sest puta manja, bil Ge gravitacijska potencijalna energija Sest puta manja ‘© ako je visina Sest puta veéa, bit Ge gravitacijska potencijalna energija Sest puta veca, Da bi tijelo na Mjesecu imato jednaku poteneijainu energiju, kao isto takvo tijelo blim povrsine ‘Zemije, mora biti na 6 puta veéoj visini nego na Zemlj ‘Odgovor je pod C. 2inadica Neka je g ubreanie sile te2e na Zemlji, @ gue ubrzanje sie te2e ma Mjese a sues Zadatak 171 (Matija, medicinska skola) Rudar gura vagonei¢ natovaren rudom djelujuéi 5 sekundi horizontalno stalnom silo 700 N. Masa vagoneica s rudom je 2030 kg. Ako su na pocetku kolica mirovala, Koliki ée put prijesi za naznageno vrijeme? Rjesenje 171 t=5s, F=700N, m=2030kg, =? Ako na tijelo djluje stana sila wymjeru njegova gibanja,tjelo ima akceleraciju koja je proporciegana sili, a obrauto proporcionalna masi tijela te ima ist smjer kao i sila (dr Newtonov pougak): Frama gdje su v i's brzina, dnosno put za tijelo posto se pokremulo iz mirovanja i gibalo jednoliko ubrzano akceleraijom a za vrjeme t. ‘Ako je poseina brzinanula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila Fvrijedi rej vtcan ato venencog ernst a etal sinaa po a (62)2=431m on tae e 2 J LF 21 700N (5 s)°=431m. 2m 2 2030ke‘Zadatak 217 (Mario, gimnazija) Elastigna kugla padne na zemlju sVisine 49 m, Posto je udarila o zemlju, odbija se vertikalno uvis brzinom koja je jednaka 3/5 kojomje pala. Nadi visinu na koju se digla kugla posto se odbila. Rjesenje 217 3 = 49m, Samy. ss s=49m, 0 Vertkalnihitaesastoiise od jednotikoga sibanja prema gore brzinom vo i slobodnog pada. Zato su ma brzina vi put su casu kad je proslo vrijeme t dani ovim izrazima 2 v opt ‘o- er Najvi8i domet H Sto ijelo move postigi pri vertikalnom hicu jest put u éasu kad je v= 0. Onda je 2 Qe Za slobodini pad tijelo treba isto toliko vremena koliko je trebalo da dostigne najvigu tosku. Kod vertikalnog hiea su poteina brrina vp i brzina pri padu tijela natrag na zemlju iste po iznosu, a suprotnih smjerova. lz formule za posetnu brzinu vp izracunamo brzinu v; kojom se tijelo, nakon udara o zemlju, odbilo vertikalno uvis: 2g-s | bo we Des 2 22 5 9 = 8 __ 5 5, = 551764 m De De de 2 Zadatak 281 (Biba, srednja tehniéka skola) ‘Vagon mase 12 ¢ giba se brzinom 7 nus i centralno se sudari s drugim vagonom koji se giba u ‘stom smjeru brzinom 2 m/s, Nakon sudara vagoni se gibaju zajedno brzinom 5 ns u istom smjeru, Kolika je masa drugog vagona? Rjcsenje 281 melt w=7 ms, visSms, m: Zakon odréanja koligina gibanja dvaju tijela masa m, i ms, Kojima su posetne brzine bile vy i v2, a brzine nakon njihova medusobnog djelovanja vy'i vz, glasi: yy bmg vy =m vy Hy vp Zbroj kolitina gibanja obaju tijela prije njihova medusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih kkolicina gibanja nakon medusobnog djelovanja. Ako je sudar sredisnji (kad svi vektori brzina lee na praveu koji prolazi sredistem masa obaju tijela), zakon odr7anja koligina gibanja glas mY my vy =v" my vs edie je v' zaiednigka brzina za obs tijela koja su se sudarila, >‘Masa m, drugog vagona iznosi: im m0 =4-014789-%9] a, | = my hsv) =m ov tv = ‘Zadatak 282 (Maturant, gimnazija) Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno polozenome zavoju polumjera zakrivlienosti $0 mm, Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeda guma i ceste da bi vorilo proslo zavoj sa stalnim iznosom brrine? (g = 9.81 mis?) RjeSenje 282 v= 20 m/s, Situ kojom Zemlia privlati sva tijela nazivamo silom te¥om. Pod dielovanjem sile tefe sva tiela padaju na Zemlju ili pri povrsinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada, Prema drugom ‘Newtonovom poutku G adje je G sila te2a, m masa tijela ig akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemiji jednaka. ‘Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba povrsinom nekoga drugog tijela ili kad se tek posinje gibati. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i moze se izragunati pomocu izraza Fp = Frys adie je Fy trenje, u faktor trenja, Fx velitina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podiog 10 kojoj se gia. Ako se tijelo nalazi na vodoravnoj podiozi, tada trenje iznosi Fr adie je Py trenje, t faktor trenja, m masa ti Ba bi se tijelo mase m gibalo po kruznici polumjera r, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sita {koja ima smjer prema sredistu kruzni ‘Buduei da automobil mora progi zavoj sa stalnim iznosom braine tu je tenje sila koja prisilava automobil da se giba kruznom cestom, tj, zavojem. v Poo Fey > Home gam = jem gam fy‘Zadatak 287 Jelena, gimnazija) ‘Zrakoploy leti po pravcu konstantnom brzinom na stalnoj visini od 1000 m nad horizontalnim tom i ispusti predmet. Kolika je udaljenost zrakoplova od predmeta u trenutku kad predmet udari w tlo? Rjesenje 287 hy =1000m, —vy=eonst, hy =? Tijelo se slo?eno giba kad istodobno obavija dva ili vite gibanja, Pri takvom gibanju vrijedi nagelo sti gibanja koje gt Kad tijelo istodobno obav'ja dva gibanja, giba se tako da se u svakom trenutku nalazi u toéki do koje bi stiglo kad bi obavilo samo jedno gibanje u odredenom vremenskom razmaku, a neovisno o tom sgibanju istodobno i drugo gibanje u istome vremenskom razmaku, Horizontalni hitac je gibanje Sto se sastoji od jednotikoga gibanja u horizontalnom smjeru brzinom vai slobodnog pada. Za vrijeme ¢tijelo je preslo put au vertikalnom je smjeru palo za [Neka je t vrijeme za koje predmet, ispusten iz zrakoplova, udari u tlo. Zbog nagela neovisnosti iz slike ‘mozemo zakijueiti da ée za vrijeme t zrakoplov, gibajuei se u horizontalnom smjeru stalnom brzinom, Vo, doci u togku B, On ée biti toéno iznad mjesta pada predmeta, dake, udaljen 1000 m. Ji = 1000 m (Jelena je zadatak postala, ali i sama predlofila rjeXenje) Vjetba 287 Zrakoplov leti po praveu Konstantnom brzinom na stalnoj visini od 1500 m_nad horizontalnim tlom i ispusti predmet. Kolika je udaljenost zrakoplova od predmeta u trenutku kad predmet udari a tho? Rezultat: 1500 m. Zadatak 288 (Ana, gimnazija) Iz helikoptera koji se nalazi 200 m iznad Zemlje ispustimo teret. Za koje ée on vrijeme pasti nna Zemiju a) ako helikopter miruje w zraku ») ako se helikopter giba horizontalno brzinom 5 mvs? (g= Rjcsenje 288, 181 mis")h= 200m, vo= Svs, ‘Tijelo se slozeno giba kad istodobno obavija dva iti vise gibainja. Pri takvom gibanju vrijedi nagelo neovisnostigibanja koje gt Kad tijelo istodobno obavlja dva gibanja, giba se'taKo Wa se u svakom trenutku nalazi u to&ki do koje bi stiglo kad bi obavilo samo jedno gibanje u odrédéenom vremenskom razmaku, a neovisno © tom gibanju istodobno i drugo gibanje u istome vremenskom razmaku. Horizontalni hitac je gibanje Sto se sastoji 0 jednolikoga gibanja w horizontalnom smjeru brzinom Vo i slobodnog pada. Za vrijeme ttijelo je presto put au vertikalnom je smjeru palo za adie je s put za tijelo posto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo jednoliko ubrzano akeceleracijom a za vrijeme t Slobodan pad je jedinoliko ubrzano pravocrino gibanje za koje vrijedi identiéan izrazi (samo se "umjesto puta 5 pise visina h, umjesto akceleracije a pike akceleracija slobodnog pada g): ee, adje je g= 9.81 m/s? akceleracija slobodnog pada. ) Buduci da helikopter miraje, tetet slobodno pada pa vrijeme pada iznosi: 2h 2 2h i iT a g g f +b) Buduei da se helikopter giba horizontalno stalnom brzinom vo i ispusteni brzinu pa je rije¢ o horizontalnom hicu. Zbog naéela neovisnosti moZemo zakljueiti da je vrijeme pada tereta jednako vremenu za koje bi teret pao gibajuci se jednoliko ubrzano vertikalno prema dolje zbog sile teze (stobodan pad). h Vg 2 12Zadatak 289 (Hrvoje, srednja skola) Die Tope batene itxobno vetkslno pret zore, Prva ima pogetnubrzi 20 m/s, a <éruga 24 ms, Kolika je udaljenost izmedu njih kad je prva lopta na maksimalnoj vis (= 9.81 m/s) Rjesenje 289 ms, ve=24m/s, ge9SIm, she? tac sastoj se od jednolikaga gibanja prema gore brzinom voi slobodnog pada. Zato su mu bbrzina vi put su Gasu Kad je proSlo vrijeme t dani ovim izrazima: ther sa1y 1-8 Laer aInom hicu jest put u éasu kad je v= 0, Onda je [Najvisi domet H, prve lopte iznosi: avrijeme za koje lopta stigne do najvise tocke je Za isto vrijeme t druga lopta prevali put (visinu) hy: 2‘ZLadatak 292 (Nea, srednja Skola) Helikopter se giba u horizontalnom smjeru brzinom od 10 m/s i ispust tijelo. Tijelo je palo na {lo 50 mu horizontalnom smjeru od mjestaispuStanja, Kolika je visina letenja helikoptera? (g=9.81 m/s’) Rjedenje 292 10.mvs, 50m, g=98im/s, y=? Slozena gibanja pri kojima jednu komponentu gibanja uzrokuje djelovanje sile teZe zovu se hici. Horizontalni hitac je gibanje koje se sastoji od jednolikoga gibanja u horizontalnom smjeru brzinom Vo i slobodnog pada. Za vrijeme t tijelo je presio put Feit = ‘au vertikalnom je smjeru palo za “ 12 yer F y Demet D horizontalnog hica, ako je zadana posetna brzina vo i visina y, iznosi: