N A S TAV N A P R I P R E M A

Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

TEHNIKO CRTANJE

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Mjerila i vrste crtea prema namjeni

Oblik rada:
frontalni rad i samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Navesti i primijeniti razliita mjerila crtanja.

mjerila crtanja
vrste crtea prema namjeni

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Demonstracija predmeta razliite veliine i razliitih vrsta crtea prema

namjeni. Demonstracija i izrada crtea istog predmeta u razliitim mjerilima
crtanja.

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

definirati pojam mjerila

navesti tri vrste mjerila i opisati svaku
pojedinu vrstu
navesti tri osnovne vrste crtea prema
namjeni (radioniki, sastavni i
ponudbeni

nacrtati predmet u zadanom

umanjenom, odnosno uveanom
mjerilu

razvijati preciznost u radu i primjeni

tehnike dokumentacije
razvijati urednost i sistematinost u
radu

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

Sadraj rada
Uvodne informacije o tehnikoj kulturi u 6. razredu.
Uvod u novu temu:
Crtanje velikih i malih predmeta

Sredinji
dio
(60 min)

na primjeru slike iz udbenika zakljuiti to znae prikazane oznake mjerila pokraj crtea
definirati mjerilo kao odnos izmeu veliine predmeta na crteu i njegove prirodne veliine
Demonstracija tehnikih crtea u umanjenom i uveanom mjerilu
na primjerima objasniti tri vrste crtea prema namjeni (radioniki, sastavni, ponudbeni)
Vjeba 1.- RL 1.

Zavrni
dio sata
(20 min)

Vrednovanje uenikovih postignua

Vjeba 2.- nastavni listi

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski projektor (LCD) ili grafoskop

projektna dokumentacija nekog graevinskog objekta

PLAN PLOE
Mjerila i vrste crtea prema namjeni
Mjerilo je odnos izmeu veliine predmeta na crteu i njegove prirodne veliine
Mjerilo se oznaava rijeju mjerilo ili velikim slovom M i brojevima odijeljenim dvotokom.
Prvi broj uvijek oznaava veliinu na crteu, a drugi broj oznaava veliinu u prirodi.
vrste crtea prema namjeni:
Ponudbeni crte prikazuje osnovne znaajke predmeta.
Prema radionikom crteu izrauje se predmet.
Prema sastavnom crteu sastavljaju se dijelovi u cjeline.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

TEHNIKO CRTANJE

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Simboli i kotiranje u graditeljstvu

Obrazovna postignua:

Oblik rada:
frontalni rad / samostalan rad uenika

Kljuni i novi struni pojmovi:

normirani simboli crtanja u graditeljstvu
(npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik,
kada za kupanje...).

Prepoznati normirane graditeljske simbole u graditeljstvu.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Tlocrt uionice, pokazati normirane simbole i kote crtea.

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti pojam simbola

navesti i prepoznati najvanije simbole u
graditeljstvu
objasniti specifinosti kotiranja u
graditeljskim tehnikim crteima

skicirati i ispravno kotirati tlocrt sobe

ispravno primijeniti simbole pri crtanju
skice i tehnikog crtea tlocrta

razvijati preciznost u radu i primjeni

tehnike dokumentacije
razvijati osjeaj za urednost radnog
mjesta i radnog prostora (uionice)

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)
Sredinji
dio
(60 min)

Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
na uveanoj slici tlocrta uionice (ili drugog graevinskog tlocrta) ponoviti pojam mjerila
Simboli u prometu i svakodnevnoj komunikaciji
svrha projektne dokumentacije u graditeljstvu
definirati pojam simbola
navesti i prikazati najvanije simbole u graditeljstvu-udbenik sl.10.
na uveanoj slici tlocrta uionice istaknuti i analizirati nain kotiranja u graditeljstvu
istaknuti pravila kotiranja crtea u graditeljstvu
Vjeba 1.- RL2 .
Vrednovanje uenikovih postignua
Vjeba 2.- nastavni listi

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i multimedijski DVD-ROM prirunik za uitelje ili grafoskop s
prozirnicama
projektna dokumentacija nekog graevinskog objekta, tlocrt uionice

PLAN PLOE
Simboli i kotiranje u graditeljstvu
Simboli- jednostavni znakovi na tehnikim crteima u graditeljstvu koji predstavljaju
predmete i dijelove graevine
Kotiranje
Mjere (kotni brojevi) se iskazuju u centimetrima, upisuju se uspravnim tehnikim
pismom
Na mjernicama se ne crtaju strjelice ve kratke kose crtice nagnute udesno pod kutom
od
45 o, crtaju se punim debelim crtama

RL-2: Simboli i kotiranje u graditeljstvu

Graditeljski crte, tlocrt jedne etae kue s kotama.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

Vrsta metodike jedinice:

TEHNIKO CRTANJE

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Oblik rada:

Crtanje tlocrta uionice

frontalni rad / individualan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Izraditi tehniki crte tlocrta uionice.

mjerilo crtanja
simboli crtanja u graditeljstvu
kotiranje

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Uionica i dokumentacija vjebe: skica,mjerenje,kotiranje,tlocrt

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

prepoznati i pri crtanju primijeniti

upoznate simbole crtanja u
graditeljstvu
pravilno primijeniti najvanije norme
tehnikog crtanja

uredno skicirati tlocrt uionice

izmjeriti potrebne mjere u tlocrtu
uionice mjernom vrpcom
nacrtati tehniki crte tlocrta uionice

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

Sredinji
dio
(65 min)

Zavrni
dio sata
(15 min)

razvijati preciznost u radu i primjeni

tehnike dokumentacije
razvijati solidarnost pri suradnikom
obliku rada
Samostalno izvravati zadatke prema
naputku

Sadraj rada
Uvod u novu temu:
ponoviti iz gradiva prole teme pojam i svrhu simbola u crtanju u graditeljstvu
ponoviti svrhu crtanja u umanjenom mjerilu, primijeniti na tlocrt uionice i tlocrt kolskih portskih terena
prepoznavanje graditeljskih simbola najvanijih graditeljskih elemenata u uionici
analiza uionikog prostora, oblik tlocrta uionice, poloaj graditeljskih elemenata
najava nove teme i cilja: skiciranje, mjerenje i crtanje tlocrta uionice
demonstracija postupka rada:
1. skiciranje i kotiranje tlocrta uionice
2. mjerenje uionice mjernom vrpcom i upisivanje mjera na skicu
3. provjera tonosti upisanih mjera (zbrajanje) i, po potrebi, ponovno mjerenje i popravak pogrenih mjera
4. crtanje tlocrta uionice u mjerilu M1:50 RL3
Vrednovanje uenikovih postignua
Vjeba 2.- nastavni listi

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

6. razred

raunalo, projektor i DVD (ili grafoskop s prozirnicama)

mjerne vrpce (po jedna za dva uenika)

PLAN PLOE
Crtanje tlocrta uionice
Pribor za mjerenje mjerna vrpca, sklopivi metar
Tlocrt uionice prikazuje zidove, vrata i prozore s tonim mjerama u centimetrima.
Oznaka mjernih jedinica (centimetara) ne pie se na crteu.
Skica prostoruni crte s naznaenim detaljima (prozori, vrata) i pravim mjerama.

RL-3: Crtanje tlocrta uionice

1. Skiciraj tlocrt uionice za tehniku kulturu i u njega ucrtaj odgovarajue simbole (prozore,
vrata, umivaonik...). Na skici nacrtaj prazne mjernice za kotiranje duljine zidova, vratiju i prozora,
kao i poloaj umivaonika.
{preporua se da prvo uitelj na ploi skicira tlocrt uionice s potrebnim mjernicama}
2. Mjernom vrpcom izmjeri sve mjere oznaene mjernicama na skici, te ih upii u skicu. Mjerenje
izvedi dva puta, radi kontrole.
Napomena: Mjerna jedinica u graditeljstvu je centimetar.

Pravilan nain mjerenja

Nepravilan nain mjerenja

{preporua se da se uenici izmjenjuju i provjeravaju mjere koje su izmjerili drugi uenici}

3. Prema kotiranoj skici tlocrta uionice nacrtaj prema pravilima tehnikog crtanja tehniki
crte u umanjenom mjerilu, M 1:50. Napomena: Crte smjesti u sredinu prostora za crtanje. Pazi na
nain crtanja razliitih vrsta crta, na pravilnu uporabu pribora za crtanje te na veliinu i izgled
graditeljskih simbola. Na kraju kotiraj tlocrt (na mjernice upisujemo kotne brojeve koji pokazuju
prirodnu veliinu predmeta). Oznaku mjerila upii ispod crtea.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

obrada novih sadraja i vjebe

Cjelina:

MATERIJALI
Metodika jedinica (tema):

Oblik rada:
frontalni / instruktaa / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

plastika, guma
vrstoa, tvrdoa, elastinost
svojstva: fizika, kemijska, estetska

Tehnika svojstva plastike i gume

Navesti tehnika svojstva plastike i gume.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Svojstva plastike i gume, pokazivanje ispitivanja svojstva plastike i gume.

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti pojmove plastike i gume

navesti primjene plastinih masa i
gume u svakodnevnom ivotu
navesti tehnika svojstva plastike i
gume

crtaom iglom ispitati tvrdou razliitih

vrsta plastike i gume te ih poredati prema
tvrdoi
presavijanjem uzoraka utvrditi elastinost
razliitih vrsta plastike i gume
promatranjem utvrditi estetska svojstva
uzoraka od plastine mase i gume

Dio i
trajanje

razvijati preciznost u mjerenjima i

zapaanjima tijekom pokusa
razvijati sposobnost zapaanja i
logikog zakljuivanja na temelju
rezultata pokusa
ekoloka osvijetenost u ponaanju s
plastinim i gumenim otpadom

Sadraj rada

Uvodni
dio
(10 min)

Poznavanjem svojstava materijala moemo za neku tvorevinu upotrijebiti odgovarajui materijal (da bi tvorevina ispunila
svoju svrhu).
O svojstvima materijala ovise nain obrade materijala i izbor alata.
Gumeni i plastini proizvodi

Obrada
novog
gradiva
(65 min)

pojmovi plastike i gume (kakvi su to materijali, od kojih se sirovina izrauju)

navesti najvanija fizika, kemijska i estetska svojstva plastike i gume
ekoloki problem plastike i gume, zbrinjavanje i recikliranje plastike i gume
Naputak za rad i samostalno vjebanje
Vjeba 1.- nastavni listi
Vjeba 2.- RL6

Zavrni
dio sata
(15 min)

vrednovanje uenikovih postignua

Potrebna nastavna sredstva

i pomagala

pribor za vjebe: crtaa igla, krip, plosnata klijeta, ravnalo

raunalo, multimedijski projektor, prezentacija, plan ploe (ili grafoskop s prozirnicama)

PLAN PLOE
Tehnika svojstva plastike i gume
Plastika umjetni materijal ( nafta,ugljen )
Guma elastini materijal (dobiven iz kauuka prirodna guma; dobiven iz nafte
umjetna guma )
Fizika svojstva plastike i gume - dobri toplinski i elektrini izolatori, lako se oblikuju,
ne tope se u vodi i alkoholu, bioloki su nerazgradivi.
Kemijska svojstva plastike i gume - zapaljivost, otpornost prema koroziji, osjetljivost
prema organskim otapalima (benzinu), kemijska inertnost (plastika i guma su otporne na
djelovanje luina, kiselina i jakih oksidacijskih tvari).
Estetska svojstva plastike i gume - mogunost dobivanja eljene boje i sjaja.

U zakljuku navedimo neke openite prednosti i nedostatke plastike.

Prednosti:
dobar toplinski i elektrini izolatori
otporna na vodu i kiseline, ne hra
lako se oblikuje
tkanine od umjetnih vlakana lako se peru i nije ih potrebno glaati

Nedostatci:
sporo se razgrauje pa otpaci dugo oneiuju prirodu
mnoge plastike su topive u benzinu, alkoholu, acetonu
veina plastika je jako osjetljiva na povienu temperaturu

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

Vrsta metodike jedinice:

MATERIJALI

obrada novih sadraja, radionike vjebe

Metodika jedinica:

Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva,

plastike i gume

Oblik rada:
frontalna nastava / individualan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Izvesti ocrtavanje predmeta prema tehnikom crteu.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Tehniki crte i mjerni pribor, dokumentacija vjebe:

radna, informacijska i operacijska lista.

kotni broj
ocrtavanje
mjerna jedinica
mjerni pribor
tolerancija

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

6. razred

definirati pojam ocrtavanja

definirati pojam tolerancije pri
ocrtavanju
Objasniti pojmove mjerna jedinica,
kotni broj

pravilno rukovati priborom za

ocrtavanje
precizno oitati potrebnu mjeru na
priboru za mjerenje pri ocrtavanju
precizno ocrtati pozicije izratka na
plastici s tolerancijom od 1 mm

Dio i
trajanje

razvijati ispravan odnos prema radu i

tehnikim tvorevinama
razvijati preciznost i sistematinost u
radu
razvijati dosljednost u itanju i
primjeni tehnike dokumentacije

Sadraj rada

Uvodni dio
(10 min)

ponoviti iz gradiva prolih tema kotni broj, mjerenje, mjerna jedinica

Sredinji
dio
(55 min)

definirati ocrtavanje
definirati toleranciju pri ocrtavanju i pri obradi materijala
navesti pribor za ocrtavanje na raznim materijalima
Vjeba 1.- RL4 - izrada loptice

Zavrni
dio sata
(25 min)

vrednovanje uenikovih postignua

Vjeba 2.- nastavni listi

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, projektor i DVD prirunik za uitelje (ili grafoskop s prozirnicama)

tehnika dokumentacije uz vjebu razliit pribor za ocrtavanje na papiru, drvu, plastici i metalu
komplet materijala i pribora za ocrtavanje za predmet od plastike, prema broju uenika

PLAN PLOE
Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume
Prvi korak u realizaciji izrade predmeta jest tehniki crte
Metar je osnovna mjerna jedinica za duinu
Ocrtavanje - postupak prenoenja mjera sa crtea na materijal za izradu predmeta.
Tolerancija je dozvoljeno odstupanje od nazivne (osnovne) veliine.
Dimenzije (mjere) predmeta saznajemo iz mjernih (kotnih) brojeva.
Za ocrtavanje i mjerenje emo koristiti razliit mjerni pribor:
Olovka, estar,Metar,Ravnalo,Crtaa igla,Kreda, Flomaster

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

Vrsta metodike jedinice:

MATERIJALI

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Izrada uporabnog predmeta od drva ili

plastike-Polica

Oblik rada:
praktian rad / instruktaa / individualan rad

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Izraditi zadani predmet prema tehnikom crteu.

sastavni (montani) crte

faze izradbe
izvedba spojeva (naini spajanja)

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Faze izrade stalka (predmeta). Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i

operacijska lista.

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

definirati naziv i svrhu izratka

predmeta koji e se izraditi
navesti pravilan redoslijed radnih
operacija
navesti potreban materijal, alat i
pribor za vjebu

pravilno rukovati priborom i alatom

paljivo i precizno itati tehniku
dokumentaciju (RL)
obraditi materijal te precizno izraditi
zadani predmet

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

6. razred

razvijati preciznost u radu

dosljedno slijediti tehniku
dokumentaciju pri radu
razvijati radne navike, ispravan odnos
prema radu i drugim uenicima
paljivo rukovati alatom kako bi se
izbjegle ozljede na radu

Sadraj rada
prikazati faze rada koje slijede (gruba i fina obrada rezanje,turpijanje, spajanje, provjera funkcionalnosti)
upozoriti uenike na kriterije ocjenjivanja (vrednovanja)
upozoriti uenike na mjere zatite na radu i na postupak u sluaju povrede

Sredinji
dio
(70 min)

pripremiti radna mjesta

U tehniku dokumentaciju spada: radioniki i montani crte radna i operacijska lista.
upozoriti uenike na nain ureenja radnog mjesta
Vjeba1.: izrada uporabnog predmeta-Polica RL5.
po zavretku rada pospremanje alata i pribora, ureenje i ienje radnog mjesta, odlaganje otpada

Zavrni
dio sata
(10 min)

pregled i vrednovanje uradaka

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, DVD-prirunik za uitelje, multimedijski projektor (ili prozirnice i grafoskop)

uzorci spojeva drva i plastike, gotovi izradci za demonstriranje (stalak za slike, depni minigolf)
alat i pribor za rad: zatitne podloge, crtae igle ili tanki alkoholni flomasteri, ravnala, kutomjeri,
brusni papir

PLAN PLOE

Izrada uporabnog predmeta od drva ili plastike-Polica

TIJEK IZVOENJA VJEBE
Pri izradi uporabnih predmeta razlikujemo sljedee faze izrade:
Priprema radnog mjesta, alata, pribora i materijala.

Ocrtavanje pozicija na materijalu (

Gruba obrada pozicija (temeljno oblikovanje, npr. piljenje, buenje, savijanje...)
Fina obrada pozicija (zavrna, povrinska obrada, npr. bruenje, poliranje...)
Sastavljanje izratka (spajanje pozicija npr. lijepljenje, spajanje vijcima itd.)
Zavrna kontrola izratka (kontrola dimenzija, ispravnosti spojeva, kvalitete obradbe itd.)
Pokusna provjera funkcionalnosti izratka

Pospremanje izratka, alata, pribora i radnog mjesta

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji
Cjelina:

TEHNIKA KULTURA,

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

MATERIJALI

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Oblik rada:

Materijali u graditeljstvu

frontalni rad / razgovor i rad u grupi / samostalan rad

uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Navesti vrste vezivnih materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Svojstva i proizvodnja cementa i vapna, vrste prirodnih materijala,

demonstracija prirodnih materijala i ispitivanje vezivnih materijala.

vapno
cement
gips
mort
prirodni materijali

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti razliku izmeu prirodnih i

umjetnih materijala u graditeljstvu
navesti vezivne materijale u
graditeljstvu i primjere njihove uporabe

pripremiti razliite uzorke vezivnog

materijala
Razlikovanje prirodnih i umjetnih
materijala
Razvrstavanje materijala u skupine

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
razvijati ispravan odnos prema radu i
proizvodnji
razvijati osobnu odgovornost za vlastito
zdravlje (zatita na radu)

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

Sredinji
dio
(60 min)

Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
Uvodnim razgovorom navesti uenike da se prisjete nekih materijala koji se koriste u graditeljstvu.
spomenuti tradicionalne materijale i nove umjetne materijale.
Nakon nabrajanja materijala, potrebno ih je svrstati u odreene kategorije (konstrukcijski, vezivna sredstva,
izolacijski, materijali za oblaganje).
S uenicima je potrebno raspraviti o tome kako se dobivaju i pripremaju neki materijali u graditeljstvu. Posebno je
to vano napraviti u sredinama u kojima postoji neki pogon za proizvodnju opeka, cementa, vapna i sl.
Uenici moraju razlikovati beton, armirani beton, i mort (buka),te znati opisati naine njihove pripreme.
Navesti vrste vezivnih materijala i prikazati njihovu primjenu kroz izgradnju jednostavne kue
Ovdje se valja osvrnuti na vrijeme ovrivanja veziva i definirati fasada
Vjeba 1.:- nastavni listi
vrednovanje uenikovih postignua

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

uzorci ili fotografije materijala koji se rabe u graditeljstvu

Brzina vezanja gipsa je oko 10 minuta. To je vrijeme potrebno da gips potpuno ovrsne. Kako bi se to
vrijeme produljilo, potrebno je gips uz vodu pomijeati s mlijekom. Voda i mlijeko mijeaju se u
jednakim omjerima.

PLAN PLOE
Materijali u graditeljstvu
Materijale u graditeljstvu moemo podijeliti na:
Konstrukcijski materijali
Vezivni materijali
Izolacijski materijali
Materijali za oblaganje

Prirodni materijali - nalaze se kao gotov proizvod u prirodi (ljunak, pijesak, drvo itd.).
Umjetni materijali - materijali dobiveni preradom sirovina (cement, vapno, gips itd.).
Cement - vezivno sredstvo dobiveno mljevenjem peene smjese gline i vapnenca
(klinkera)
Vapno - vezivno sredstvo dobiveno arenjem vapnenca. Moe biti ivo i gaeno.
Gips - vezivno sredstvo dobiveno mljevenjem peene sedre.
Ljepila - smjese prirodnih ili sintetskih (umjetnih) tvari otopljenih u vodi ili nekom organskom
otapalu
Mort - vezivno sredstvo koje slui za zidanje ili bukanje, a dobije se mijeanjem
cementa, vapna, pijeska i vode.
Beton - smjesa cementa, ljunka i vode. Slui za izradu konstrukcijskih elemenata
lijevanjem u unaprijed pripremljene kalupe.
Opeka - graevni materijal. Slui za izradu zidova.
Fasada - zavrni sloj, nanosi se na buku, a slui za estetsko oblikovanje objekta.
Vezivni materijali - naziv za skupine materijala koji pomijeani s vodom ili nekim drugim
materijalom daju kaastu smjesu koja nakon suenja
ovrsne i postaje nosivi
graevni element.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

ENERGETIKA
Metodika jedinica:

obrada novih sadraja i vjebe

Oblik rada:

Energija vode

frontalni rad / razgovor i rad u grupi / samostalan rad

uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Objasniti nain i navesti primjere koritenja vodne energije.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Energija vode rijeka, slika ili model s prikazom naela koritenja energije vode
za pogon vodnoga ili turbinskog kola. Demonstracija rada modela i
usporeivanje energije vode u razliitim sluajevima.

vrste vodene energije

naini iskoritavanja vodene energije
(vodenica, hidroelektrana)

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti naine koritenja energije

vode s naglaskom na pretvorbe
energije
Nabrojati vrste vodene energije
objasniti ulogu vodnog kola i turbine

izraditi vodenino kolo

usporediti energije vode za razliite
visine s kojih voda dotjee

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost ui radu
razvijati ispravan odnos prema radu
razvijati odgovornost za koritenje
obnovljivih izvora energije i zatitu
okolia

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)
Sredinji
dio
(65 min)
Zavrni
dio sata
(15 min)

Sadraj rada
Razgovor o vodenicama i hidroelektranama
Nabrojati vrste vodene energije

Praktian rad-naputak za rad

Sastaviti vodno kolo
Koristiti vodno da usporede energije vode za razliite visine s kojih voda dotjee
Energija vode je to vea to je vea visina s koje se voda dovodi
Vjeba 1.: RL7. VODNO KOLO
vrednovanje uenikovih postignua

Vjeba 2. nastavni listi

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

materijal iz kutije

PLAN PLOE
Energija vode
Energija vode (hidroenergija) sposobnost vode da vri neki rad.
Vodno kolo pogonski stroj koji energiju gibanja vode (kinetiku energiju) pretvara u
mehaniku energiju (koristan rad).
vrste vodene energije:
rijeka, akumulacijska jezera, plima i oseka, morski valovi i morske struje

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

ENERGETIKA

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Oblik rada:

Toplinska energija goriva

frontalni rad / razgovor i rad u grupi

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Navesti tri uvjeta izgaranja i objasniti toplinsku vrijednost goriva.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Uvjeti izgaranja: gorivo, kisik, temperatura paljenja. Prikaz izgaranja drva u

kunoj pei. (Ovdje se moe ilustrirati i izgaranje neke druge vrste goriva!)

vrste goriva
tri uvjeta izgaranja
toplinska vrijednost goriva

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti koji uvjeti moraju biti

zadovoljeni da bi dolo do gorenja
raspraviti o postupcima gaenja poara
uklanjanjem jednog od elemenata
potrebnih za gorenje
opisati nain usporeivanja ili
odreivanja toplinska vrijednosti
razliitih vrsta goriva

na pojednostavljenoj aparaturi pratiti

izgaranje svijea (ili nekog drugog
goriva) i na temelju mjerenja priblino
odrediti toplinsku vrijednost goriva

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
razvijati odgovornost za koritenje
neobnovljivih izvora energije i zatitu
okolia
koristiti ispravne postupke zatite na
radu i zatite od poara

Dio i
trajanje

Sadraj rada

Uvodni dio
(10 min)

Poeljno je da uenici u raspravi zakljue da je za gorenje potreban kisik, goriva tvar i odgovarajua temperatura
paljenja, koja ovisi o vrsti gorive tvari.
Goriva su tvari koja izgaranjem pod odreenim uvjetima daju toplinu

Sredinji
dio
(60 min)

Iz razgovora je potrebno zakljuiti da sve tvari koje mogu gorjeti zovemo gorivima, a da se ista mogu nalaziti u
vrstom stanju, tekuini i kao plinovi.
Potrebno je zakljuiti da su ove vrste goriva neobnovljivi izvori energije. Izgaranjem se iz njih oslobaa toplinska
energija koju koristimo za zagrijavanje prostora ili hrane. Osim toga energija nastala izgaranjem goriva koristi se i
za pogon automobila.
Potrebno je odgovoriti zato ne koristimo samo kruta goriva. Uenici u tablici uoavaju da jednake koliine
goriva daju razliitu koliinu topline.
Toplinu koju moe dati 1 kg goriva zovemo toplinskom vrijednou goriva.
Da bi smo pokazali kako gorivo daje toplinu i kako mu se moe odrediti toplinska vrijednost, izvodimo vjebu
odreivanja toplinske energije goriva.
Za izvoenje vjebe najbolje je koristiti malu parafinsku roendansku svijeu koja dovoljno brzo izgara i lako joj se
izrauna obujam.
Napomena: Prilikom izrauna obujma svijee moe se promjer svijee uzeti kao duljina stranice kvadrata
jer pogreka nee biti velika. U tom sluaju je obujam svijee jednak produktu duljine i njezina promjera.
Vjeba 1. NASTAVNI LISTI

Zavrni
dio sata
(20 min)

pregled radnih listova

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

aparatura za odreivanje toplinske vrijednosti goriva

TIJEK IZVOENJA VJEBE

1.
2.
3.
4.
5.

Pripremanje radnog mjesta, pribora i alata

Prouavanje dokumentacije (radna i operacijska lista)
Postavljanje aparature _______________________________
Izvoenje vjebe i mjerenje
Analiza rezultata i rjeavanje zadataka

PLAN PLOE
Toplinska energija goriva
Goriva su tvari koja izgaranjem pod odreenim uvjetima daju toplinu.
Vrste goriva temeljna podjela: prema podrijetlu i prema agregatnom stanju.
Prema podrijetlu: prirodna i umjetna, a prema
Agregatnom stanju:
kruta (kruta biomasa, ugljen, uran 235),
tekua (nafta, biogoriva)
plinovita (zemni plin i bioplin).
Uvjeti gorenja potrebno je imati: gorivu tvar, kisik i temperaturu paljenja
Toplinska vrijednost goriva predstavlja koliinu topline koja se razvija potpunim izgaranjem
1 kg krutoga goriva ili 1 m3 plinovitog goriva.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

TEHNIKE TVOREVINE

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Nain djelovanja aparata, strojeva i

agregata

Oblik rada:
frontalni rad / razgovor / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Objasniti emu slui stroj, aparat, agregat. Izrada modela balona

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Odreenje pojma i zadae stroja. Shema ili dinamiko uilo motora i

pogonskoga mehanizma automobila.

aparat
stroj
agregat
(npr. elektrini tednjak, perilica rublja hladnjak)

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

objasniti pojmove stroj, aparat i agregat

Prepoznati aparat, stroj, agregat

izraditii model balona

razvijati ispravan odnos prema radu

koristiti ispravne postupke zatite na
radu

Dio i
trajanje

Sadraj rada

Uvodni dio
(10 min)

uenici nabrajaju razliite tehnike ureaje

Iz razgovora je potrebno zakljuiti da navedene tehnike tvorevine moemo svrstati u nekoliko grupa: aparati, strojevi i
agregati

Sredinji
dio
(65 min)

Aparat ureaj kojim pretvaramo energiju i obavljamo neki rad.

Stroj ureaj koji pretvara energiju i prenosi gibanje
Agregat vie mehanizama i strojeva spojenih u jednu cjelinu ali obavlja samo jednu zadau
Nabrojati nekoliko aparata, strojeva i agregata
Vjeba NASTAVNI LISTI

Zavrni
dio sata
(15 min)

vrednovanje uenikovih postignua

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

model robotske ruke ili perilice rublja ili automobilskog motora (kao presjek ili ilustracija)

PLAN PLOE
Nain djelovanja aparata, strojeva i agregata
Ureaje dijelimo u tri skupine:
APARATI
STROJEVI
AGREGATI

Aparat ureaj kojim pretvaramo energiju i obavljamo neki rad.

Stroj ureaj koji pretvara energiju i prenosi gibanje
Agregat vie mehanizama i strojeva spojenih u jednu cjelinu ali obavlja samo jednu zadau

APARATI- FOTOGRAFSKI APARAT, APARAT ZA BRIJANJE, APARAT ZA KAVU, TELEFON,

SLUNI APARAT, APARAT ZA GAENJE POARA
STROJ PERILICA, BUILICA, KOSILICA, TRAKTOR, MJEALICA
AGREGAT- AGREGAT ZA PROIZVODNJU STRUJE, HLADNJAK, KOMPRESOR,
HIDROAGREGAT, PUMPA ZA PUMPANJE VODE I DRUGI

N A S TAV N A P R I P R E M A
Uitelj: Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

TEHNIKE TVOREVINE

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Oblik rada:

Vrste i zadae strojeva

frontalni rad / razgovor / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Prepoznati energetske, radne i informacijske strojeve.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Vrste i struktura radnih strojeva. Slika ili uzorak za analizu strukture stupne
builice.

vrste skupa strojeva

zadae strojeva pojedine grupe (npr. pumpa,
motor s unutranjim izgaranjem, digitalni
informatiki stroj)

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

svrstati pojedine strojeve u pripadajue

skupine
razlikovati radne, energetske i
informatike strojeve
znati navesti upotrebu odgovarajuih
vrsta strojeve

Prepoznati vrstu strojeva

Koritenje pojedine vrste strojeva

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
razvijati ispravan odnos prema radu
koristiti ispravne postupke zatite na
radu

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)
Sredinji
dio
(60 in
)

Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
Poeljno je da uenici u raspravi navedu neke vrste strojeva koji ih okruuju.
Pratite jesu li naveli od svake vrste koju ete obraivati barem jedan primjer.
Pokuati navesti uenike da samostalno podijele navedene strojeve u razliite grupe prema njihovoj ulozi.
Strojeve moemo svrstati u nekoliko grupa: energetski, radni i informacijski.
Pogonski strojevi pretvaraju jedan oblik energije u drugi (npr. elektrine energije u mehaniku).
Navesti neke
Radni strojevi pomou energije dobivene od pogonskih strojeva obavljaju rad.(obrada materijala, premjetanje
tereta, kopanje i sl.).
Informatiki strojevi obrauju informacije i daju rezultat obrade informacija
poeljno je da uenici pogledaju neke radne strojeve i uoe mehanizme kojima se poveava djelovanje sile.
Vano je da uenici shvate da radne strojeve pokree energetski stroj.
Strojevi mogu neprekidno obavljati jednoline, unaprijed zadane radnje i na taj nain olakavaju ovjeku rad.
Vjeba 1. RL8. MODEL BALONA
vrednovanje uenikovih postignua
Vjeba 2. NASTAVNI LISTI

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunalo, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

model robotske ruke ili presjek motora s unutarnjim izgaranjem

PLAN PLOE
Vrste i zadae strojeva
STROJEVI SU SKUP ELEMENATA KOJI SVOJIM ZAJEDNIKIM DJELOVANJEM
IZVRAVAJU RAD ILI PRETVORBU ENERGIJE
Strojeve moemo svrstati u nekoliko grupa: energetski, radni i informacijski.
Pogonski strojevi pretvaraju jedan oblik energije u drugi (npr. elektrine energije u
mehaniku).
VODENINO KOLO,VJETRENJAA, PARNI STROJ, MOTORI S UNUTARNJIM
IZGARANJEM, TURBINE, GENERATORI, ELEKTROMOTORI DRUGI.
Radni strojevi pomou energije dobivene od pogonskih strojeva obavljaju rad.(obrada
materijala, premjetanje tereta, kopanje i sl.).
KOSILICA, TRAKTOR, BAGER
Informatiki strojevi obrauju informacije i daju rezultat obrade informacija
RAUNALO, KALKULATOR

N A S TAV N A P R I P R E M A
Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

INFORMATIKA

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:
Osnovno ureivanje teksta
Obrazovna postignua:

Oblik rada:

Odabrati oblik slova i poravnati tekst prije ispisa.

razgovor i rad u grupi / samostalan rad uenika

Kljuni i novi struni pojmovi:

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Tekst iz udbenika ili gotov tekst (DVD).

vrste pogleda
izgled slova (podebljana, nakoena, podcrtana,
obojena)
poravnavanje teksta

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

Definirati razliite poglede na

dokument
Opisati postupak oznaavanja teksta

moi napisati tekst, oznaiti dio teksta

koji se eli oblikovati i oblikovati ga
prema predloku ili zadatku

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
koristiti ispravne postupke rada na
raunalu

ARTIKULACIJA METODIKE JEDINICE

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

Sadraj rada
uenicima na poetku pokazati razliite poglede na tekst koji u sebi sadri razliite vrste fontova, te razliite veliine,
boje slova, nakoena, podebljana i podcrtana slova.

Sredinji
dio
(60 min)

Demonstracija postupka otvaranja MS Word-a

Demonstracija postupka odabiranja vrsta prikaza dokumenta.
Demonstracija postupka oznaavanja teksta.
Demonstracija postupka mijenjanja veliine, stila i boje fonta.
Demonstracija postupka poravnavanja odlomka.
SPREMITI TEKST pod NEKIM IMENOM.
Naputak za rad i samostalno vjebanje

Zavrni
dio sata
(20 min)

Provjeravanje i vrednovanje uenikih radova

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunala, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

PLAN KOLSKE PLOE

OSNOVNO UREIVANJE TEKSTA

Tekst koji elimo kopirati, premjestiti ili izbrisati potrebno je oznaiti.

Na kartici Polazno mijenjamo vrstu, veliinu, stil i boju fonta.

PREZENTACIJA

Vrste prikaza dokumenta

Oblikovanje teksta

N A S TAV N A P R I P R E M A
Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

INFORMATIKA

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova

teksta

Oblik rada:
razgovor i rad u grupi / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Brisati nepotreban tekst u dokumentu, izrezati ga i premjetati na druge

dijelove dokumenta, kopiranjem ga umnoiti po istom dokumentu ili prebacivati
u nove dokumente.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

brisanje teksta
premjetanje teksta
zamjena teksta

Tekst iz udbenika ili gotov tekst (DVD).

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

razlikovati brisanje teksta ulijevo i

udesno
razlikovati zamjenu i premjetanje
teksta

moi obrisati nepotrebne dijelove

teksta, premjestiti odreene dijelove
teksta, zamijeniti odreene dijelove
teksta

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
razvijati ispravan odnos prema radu
koristiti ispravne postupke rada na
raunalu

ARTIKULACIJA METODIKE JEDINICE

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)

Sredinji
dio
(60 min)

Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
Poeljno je uenicima na poetku pokazati tekst ili predloak na kojemu je potrebno izbrisati dijelove teksta (tipa
sin/ki, djevojice/djeaci i sl.), te obrazac u kojemu je vie puta potrebno unijeti isti tekst ili ime, prezime i sl.
Takoer je dobro da koriteni tekst sadri bar dva odlomka.
Potrebno je ponoviti kako se oznauje eljeni dio teksta (povlaenjem mia preko teksta s pritisnutom lijevom
tipkom, dvostrukim klikom lijeve tipke mia na rije, trostruki klik na odlomak,) isprobati postupke.
Demonstracija postupka brisanja teksta pomou tipke na tipkovnici
Backspace i Delete
Demonstracija postupka kopiranja teksta
Demonstracija postupka premjetanja teksta
Demonstracija postupka zamjene teksta.
Naputak za rad i samostalno vjebanje
Provjeravanje i vrednovanje uenikih radova

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunala, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

PLAN KOLSKE PLOE

BRISANJE, KOPIRANJE I ZAMJENA DIJELOVA TEKSTA
brisanje teksta (lijevo od pokazivaa tipka Backspace, desno Delete)
traenje i zamjena teksta (Trai)
Premjetanjem tekst mijenja svoj poloaj i brie se sa starog mjesta.
Kopiranjem tekst ostaje i na starom i novom mjestu.

Kopiranje
1. postavimo pokaziva mia na oznaeni tekst i pritisnemo desnu tipku mia, pojavi se brzi
izbornik
2. pritisnemo naredbu Kopiraj
3. odaberemo mjesto na koje elimo kopirati i pritisnemo desnu tipku mia da se pojavi
padajui izbornik pritisnemo naredbu Mogunost lijepljenja

Premjetanje
1. postavimo pokaziva mia na oznaeni tekst i pritisnemo desnu tipku mia i pojavi se
brzi izbornik
2. pritisnemo naredbu Izrei
3. odaberemo mjesto na koje elimo kopirati i pritisnemo desnu tipku mia i pojavi se
padajui izbornik pritisnemo naredbu Mogunosti lijepljenja

1.
2.
3.
4.
5.

na kartici Polazno unutar grupe Ureivanje kliknemo na alat Zamjena

otvori se prozor
u okvir Trai ovo upiemo tekst koji elimo zamijeniti
u okvir Zamijeni ovim upiemo tekst s kojim elimo zamijeniti postojei
ako elimo zamijeniti samo jednu ponuenu rije kliknemo na Zamijeni, a ako elimo
odjednom zamijeniti sve pronaene rijei odaberemo Zamijeni sve.

N A S TAV N A P R I P R E M A
Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

INFORMATIKA
Metodika jedinica:

obrada novih sadraja i vjebe

Oblik rada:

Mape i datoteke

razgovor i rad u grupi / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Razlikovati datoteke od mapa, uobliiti novu mapu, premjestiti mapu i

datoteku, kopirati mapu i datoteku, pomicanjem mia upravljati pomicanjem
znake na zaslonu monitora, te premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.

mapa
datoteka

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Datoteke spremljene na prethodnim satovima.

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

Objasniti postupak kreiranja mape i

podmape
Objasniti postupak premjetanja i
kopiranja mapa i podmapa

Prepoznati mapu i datoteku

Kreirati mapu i podmapu
Spremanje datoteka u mapu
Premjetanje mapa i datotek

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu.
razvijati ispravan odnos prema radu
koristiti ispravne postupke rada na
raunalu

ARTIKULACIJA METODIKE JEDINICE

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)
Sredinji
dio
(60 min)
Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
na poetku pokazati mape u kojima se nalaze datoteke samo jednog tipa i mape s razliitim tipovima datoteka.

Demonstracija postupka kreiranja mapa

Demonstracija postupka spremanja datoteka u mapu
Demonstracija postupka preimenovanja mape
Demonstracija postupka kreiranja podmapa.
Naputak za rad i samostalno vjebanje
pregled i vrednovanje radova uenika i radnih listova

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunala, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

PLAN KOLSKE PLOE

MAPE I DATOTEKE

mapa (folder) mjesto na mediju za pohranu podataka u koje smo pospremili datoteku
Podmapa je mapa kreirana unutar mape.
datoteka (file) skup podataka koja je pohranjena na disku u neku od mapa (tekst,
pjesma, crte, program)

1.
2.
3.
4.
5.

Kreiranje mapa
oznaimo mjesto gdje elimo kreirati novu mapu i pritisnemo desnu tipki mia
otvara se brzi izbornik i odaberemo Novo
kliknemo na Mapa
upiemo ime za novu mapu
pritisnemo tipku Enter ili kliknemo van ikone mape

Kopiranje mapa
1. kliknemo na ikonu mape ili datoteke desnom tipkom mia
2. otvara se brzi izbornik na kojem odaberemo Kopiraj
3. kliknemo na mjesto na koje elimo kopirati
4. otvara se brzi izbornik na kojem odaberemo Zalijepi

Preimenovanje mapa i datoteka

1. kliknemo na ikonu mape ili datoteke
2. otvara se brzi izbornik na kojem odaberemo Preimenuj
3. upiemo novo ime i pritisnemo Enter ili kliknemo van ikone

N A S TAV N A P R I P R E M A
Mladen Duji

TEHNIKA KULTURA,

Cjelina:

6. razred

Vrsta metodike jedinice:

INFORMATIKA

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Oblik rada:

Elektronika pota

razgovor i rad u grupi / samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Kljuni i novi struni pojmovi:

Upotrebljavati pribor za elektroniku potu.

Sredinji sadrajno-metodiki element:

Microsoft Office Outlook

mape u elektronikoj poti

upravljanje porukama
opasnost od virusa

Kognitivne zadae:

Psihomotorike zadae:

Afektivne zadae:

razlikovati opasne poruke od onih koje

sadre sve elemente bezopasnih
poruka
nauiti ispravno napisati sve elemente
u elektronikoj poruci

moi napisati i poslati elektroniku

poruku
Dodavanje datoteke e-poti
Otvaranje i itanje e-pote

razvijati suradniki oblik rada,

toleranciju i solidarnost u radu
razvijati ispravan odnos prema radu
koristiti ispravne postupke rada na
raunalu

ARTIKULACIJA METODIKE JEDINICE

Dio i
trajanje
Uvodni dio
(10 min)
Sredinji
dio
(60 min)

Zavrni
dio sata
(20 min)

Sadraj rada
Porazgovarati s uenicima o nainima komunikacije meu ljudima.
Kako piete sms poruke, kako i kome ih aljete?

Demonstracija otvaranja programa za itanje i pisanje e-pote

Demonstracija pisanja e-pote
Demonstracija otvaranja i itanja pristigle e-pote
Demonstracija ubacivanja datoteke u poruku
Potrebno je naglasiti da nije poeljno otvarati elektronske poruke bez imena ili od nepoznatih poiljatelja, a
posebice ne otvarati sadraje nepoznatog tipa.
Obvezna je upotreba odgovarajuih antivirusnih programa!
pregled i vrednovanje radova uenika i radnih listova

Potrebna nastavna
sredstva i pomagala

raunala, multimedijski (LCD) projektor i DVD-ROM ili grafoskop s prozirnicama

PLAN KOLSKE PLOE

ELEKTRONIKA POTA
Elektronika pota (e-pota) je oblik dopisivanja putem raunalne mree.
Struktura adrese e-pote izgleda ovako:
ivan.ivanovic@gmail.com
Sve adrese se piu malim slovima, bez razmaka i bez hrvatskih znakova , , , i .
Za slanje elektronike pote (e-mail) trebamo imati:
e-mail adresu
prikljuak na Internet
program za pisanje e-pote
e-mail adresu primatelja
Mape: ulazna pota, izlazna pota, poslane stavke, izbrisane stavke (poruke), skice (predloci i sl.)
virusi programi koji uzrokuju promjene u sadrajima upravljakih programa raunala i na taj nain
onemoguuju rad pojedinih programa ili rad raunala
koristiti antivirusne programe
ne otvarati sumnjivu elektroniku potu

Elektronika pota je usluga Interneta koja slui za razmjenu poruka i raznih datoteka
putem web-a.
Struktura adrese e-pote izgleda ovako:

ivan.ivanovic@gmail.com
osoba ili tvrtka
kojoj se obraamo

znak koji itamo et

adresa kompanije

Pisanje e-pote
Izgled prozora programa za slanje i itanje e-maila (e-pote) Microsoft Outlook 2010.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

upiemo e-potu primatelja

upiemo e-potu osobe kojoj aljemo kopiju
upisujemo naslov poruke
prilaemo datoteku
u prostor za pisanje upisujemo tekst poruke
odaberemo naredbu poalji